Sretan 1. mart - Dan nezavisnosti BiH

Transkript

1 BROJ 138 GODINA XVI NORRKÖPING JANUAR-FEBRUAR CIJENA 20 SEK Sretan 1. mart - Dan nezavisnosti BiH

2 Panel diskusija - Bosnia - Beyond the Silence. Ekipa filma Esma i Midhat Ajanović - Ajan (foto:o. Ćatović) Domaćini i gosti na festivalu u Göteborgu Gosti na prezentaciji piramida u Norrköpingu Semir Osmanagić u akciji: (Srednja) Bosna će biti centar europskog turizma Sa dočeka Nove godine u Boråsu Atmosfera u ludoj noći u BKC Norrköping

3 UVODNIK Poštovani čitaoče! OSNOVAN/GRUNDAT Izdavač/Utgivare SAVEZ BOSANSKOHERCEGOVAČKIH UDRUŽENJA U ŠVEDSKOJ BOSNISK-HERCEGOVINSKA RIKSFÖRBUNDET I SVERIGE Glavni i odgovorni urednik/ Chefredaktör och ansvarig utgivare Muhamed Mujakić Grafički urednik/grafisk redaktör Samir Rajić Lektor/Korrekturläsare Dr. Izet Muratspahić Redakcija/Redaktion Muharem Numanspahić Muhamed Mujakić Sadeta Murić Azra Jelačić Lejla Sijerčić Andrine Lood Adresa redakcije/redaktionens adress Glas BiH, Box Norrköping tel (0) fax 0046 (0) e-post: glasbih@bhsavez.org List izlazi dvomjesečno. Godišnja pretplata: 6 brojeva 120 SEK Švedska: PG Pretplata i reklame na tel: 0046 (0) e-post: glasbih@bhsavez.org Rukopisi, crteži i fotografije se ne vraćaju Štampa/Tryck LTAB Linköpings Tryckeri AB Naslovna stranica: VRELO BOSNE Foto: Muhamed Mujakić U ruci ti je najnoviji broj lista sa kojim već šesnaestu godinu Savez bosanskohercegovačkih udruženja u Švedskoj, odnosno njegovi organi, informišu svoje članstvo i širu javnost o onom što je urađeno i kako je urađeno, kao i o onom što se namjerava uraditi. Težnja je onih koji pripremaju ovaj list da bude što više informacija iz naših udruženja. Da se njihov rad predstavi drugima, da drugi nađu inspiraciju za takvu aktivnost u svojoj sredini, ili da se što bolje upoznamo. U ovoj velikoj zemlji, i pored svih modernih sredstava veze, ponekad se osjećamo usamljeno. Osim stranica ovog lista, koji na vaše adrese dolazi svaki drugi mjesec, brzo, jednostavno i efikasno možemo se družiti na našoj stranici na internetu. Potrebno je samo da javite telefonom, mailom ili kako hoćete, o onom što je zanimljivo u vašoj sredini. Na takav način informacija o vama nije dostupna samo u Švedskoj, nego i u Australiji, Novom Zelandu i u bilo kojoj zemlji u kojoj žive naši ljudi. Možda će to biti prvi haber o vama nekom poznaniku iz djetinjstva, a usprkos daljinama imaćemo osjećaj zajedništva. Javite se! Ovaj prvi broj u ovoj prestupnoj godini, imaće priliku da pročitaju delagti Sedamnaeste skupštine našeg Saveza. Oni su se okupili u Gislavedu da procijene i ocijene rad svoje organizacije u protekloj godini i da daju saglasnost za planove aktivnosti u ovoj godini. O tome kako je naša organizacija radila imali ste prilike da se upoznate na stranicama Glasa BiH, pa i u ovom broju. O rezultatima rada Skupštine obavijestićemo vas u narednom broju, a prije toga i na našoj internet stranici: www. bhsavez.org. Pred nama je proljeće i mnogo datuma koji će nas podsjetiti zašto smo ovdje. Svoju odanost domovini BiH pokazali smo na referendumu 1. marta godine i na to smo ponosni! Srdačan pozdrav do narednog broja! Vaš Muhamed Mujakić, urednik Glasa BiH Svim građanima BiH i svojim članovima Sretan 1. mart -Dan nezavisnosti BiH i Sretan 8. mart Međunarodni praznik žena žele Savez bh. udruženja u Švedskoj, Bosansko švedski savez žena, Bosansko hercegovački omladinski savez i Glas BiH Ispravke: U broju 137 na strani 3 Uvodnik greškom je izostavljeno ime autora teksta: Bakir Prlja. Na strani 11 u tekstu Nagrađeni jastuci treba da stoji da je muž Mirjane Berberović rekao: Mirjana, ne daj da nam režu Bosnu! Redakcija se izvinjava autorima i čitaocima. Broj 138 januar - februar

4 PRVA SJEDNICA GLAVNOG ODBORA Pozitivan osvrt na prošlu godinu MUHAREM NUMANSPAHIĆ Prva sjednica Glavnog odbora u godini održana je u Nyköpingu, u prostorijama Bosanko švedskog udruženja Hand i hand. Sjednicom je predsjedavao predsjednik Saveza Bakir Prlja, a prisustvovali su članovi i zamjenici članova Glavnog odbora: Bajrić Enisa, Begović Mirsad, Filipović Mirsad, Jelačić Azra, Jujić Sead, Kadrić Muhamed, Murić Sadeta, Numanspahić Muharem, Sačić Almedina i Voloder Jasminka, članovi Kandidacione Komisije Avdagić Zlatko i Sead Maslan, Predsjednik Nadzornog odbora Rabija Arslanagić, sekretar Saveza Nesib Karišik i urednik Glasa BiH Mujakić Muhamed. Sjednica je protekla u analizi dosad urađenog i pripremama za Sedamnaestu godišnju skupštinu koja će se održati u Gislavedu.Težište rada u periodu između dvije godišnje skupštine je stavljeno na daljoj konsolidaciji Saveza i proveđenju zaključaka skupštine u Norrköpingu. Pozitivna finansijska situacija u Savezu bosanskohercegovačkih udruženja je iskorištena da se provedu tradicionalne aktivnosti ( Smotra kulture, rad dopunskih škola na bosanskom jeziku, odlazak najboljih učenika u BiH, učešće na prvenstvu BiH dijaspore u malom fudbalu) te pokrenu nove. Projekat za povećano učešće naših građana na izborima BiH Izborni budilnik i projekat BiH književnost na švedskom su skroman doprinos promociji naše domovine. Na sastanku je podnesen finansijski izvještaj za godinu, te izvještaji o radu odbora koji djeluju u okviru Saveza. Prisutni članovi Nadzorne i Kandidacione komisije su predočili svoje izvještaje. Usvojen je prijedlog liste kandidata za rad u Glavnom odboru, te prijedlog budžeta za godinu. Ovi materijali, uključujući Revisionberättelse, te prijedloge o izmjenama i dopunama Statuta, upućeni su udruženjima kao materijal za Sedamnaestu skupštinu. 4 Glas Bosne i Hercegovine

5 AKTUELNI INTERVJU: BAKIR PRLJA, PREDSJEDNIK SAVEZA BH UDRUŽENJA U ŠVEDSKOJ Budućnost BiH je vrednija od privatnih interesa Na pragu smo Sedamnaeste godišnje skupštine Saveza bh. udruženje u Švedskoj. Sa ove distance bilo bi interesantno osvrnuti se na trenutak kada ste došli na čelo Saveza. Već šestu godinu sam prisutan u Savezu i mnogo toga se dešavalo u tom periodu. Ono što je zajednička karakteristika za taj period je stalna borba da organizacija bude zaista takva da ima kapacitete i mogućnosti da na najbolji način predstavlja naše sugrađane ovdje u Švedskoj. Sa druge strane, bilo je potrebno održati kontakt sa BiH, te promovisati sve njene vrijednosti na putu prema demokratiji i članstvu u EU. To je jedan zahtjevan i obiman posao, a koliko smo uspjeli na našem članstvu je da prosudi. Želio bih napomenuti da je uložen ogroman trud i da rezultati nisu izostali. Bosna i Hercegovina je danas itekako prepoznatljiva na ovim prostorima, a njeni građani ovdje u Švedskoj su među prvima što se tiče integracije, zaposlenja i uklapanja u novo društvo. To nam svi priznaju i navode nas kao pozitivan primjer. Naravno, to nije zasluga samo Saveza, ali smo mi danas kao i prethodne generacije dali veliki doprinos tome. Kako ocjenjujete sadašnje stanje u Savezu i na kojim poljima se u ovom periodu najviše uradilo? Ako bi se moglo reći jednom rečenicom, onda mogu konstatovati da je situacija u Savezu danas prilično dobra. Urađeno je zaista puno toga u posljednje dvije godine, a karakteristika tog perioda je prije svega stabilizacija i dovođenje organizacije u realne okvire. Prije svega bilo je potrebno procijeniti i postaviti prioritete u aktivnostima u skladu sa finansijskim mogućnostima. Nije bilo lako preorjentisati sredstva sa potrošnje na aktivnosti. U ranijem periodu je taj omjer bio 2:1 u korist troškova, dok je danas obrnuto. S time se otvorila mogućnost pokretanja novih aktivnosti, a i povećana je sigurnost same organizacije i njenog opstanka. Danas kancelarija i Glavni odbor troše minimalna sredstva i ne opterećuju organizaciju. Mogućnosti da se ti troškovi smanje postoje još uvijek, ali ne u velikoj mjeri. Sve stare aktivnosti su zadržane, ali im je kvalitet poboljšan, što je zahtijevalo dodatna sredstva. Pokrenute su nove aktivnosti u vidu projekata koje najvećim dijelom finansira Savez. Tu se prije svega misli na projekte Edicija BiH književnosti, Izborni budilnik itd. Najviše sredstava i vremena posvetilo se školstvu koje je bilo prioritet u prošlom periodu. Na polju kulture, sem redovnih smotri, organizovali su se seminari za pojedine oblasti, što će biti praksa i u narednom periodu. Ono što je najvažnije, za razliku od ranijeg perioda, Savez je postao prepoznatljiv jer smo se oglašavali u javnosti i bili prepoznatljivi u svim situacijama koje su se ticale naše zemlje. To je jedan novi kvalitet koji se više ne smije da izgubi. Kako vidite rad Saveza u narednom periodu, a posebno u svjetlu novih vladinih pravila za useljeničke organizacije na saveznom nivou? Naredni period će jedno vrijeme biti težak, pošto se stalno mijenjaju pravila poslovanja useljeničkih organizacija. To će svakako zahtijevati budnost i ažurnost. Međutim, to ne smije da nas pokoleba, pošto je organizacija postavljenja na zdrave i realne osnove. Kako bude ostalima, tako će biti i nama. Mi smo uvijek visoko kotirali, tako da sam siguran da će tako i ostati. Budući zadaci će biti prije svega da se osigura kontinuitet organizacije, a aktivnosti još bolje osmisle, te da se kvalitet poboljša u svakom segmentu djelovanja. Ono što je veoma važno je da GO i kancelarija funkcionišu bez poteskoća, što će omogućiti članovima GO da posvete više pažnje lokalnim organizacijama i članstvu. Povjerenje članstva je najvažnije pitanje za svaku organizaciju, pa i za našu. Tu se mora raditi stalno i uporno, jer bez baze i ljudi ne može se učiniti ništa. Sada je situacija dobra, ali je mogla sigurno biti bolja. Dio krivice snosim i ja lično. Jedini razlog što je tako jest nedosta- Broj 138 januar - februar

6 tak vremena. Ovaj posao je volonterski i uzima svo slobodno vrijeme. Veoma su rijetki vikendi kada je čovjek slobodan i može se posvetiti sebi lično i svojoj porodici. Ljudi koji danas vode organizaciju i koji će to raditi sutra to dobro znaju. Međutim, samosvjesnost o tome da se radi jedan plemenit i važan posao daje snagu da se istraje i bori. Takvih ljudi ima među nama i nisam zabrinut za budućnost. Želio bih ipak da apelujem na naše članstvo da se još više angažuje, kako na lokalnom nivou, tako i na nivou Saveza i njegovih organa. Koja su Vaša očekivanja od tješnje suradnje Saveza i organizacija sa bh. predznakom u Švedskoj? U ovom peridu pokrenute su i aktivnosti vezano za saradnju sa drugim organizacijama sa BiH predznakom. To je sada realnost i na tome se mora raditi. Usitnjavanje organizacije nije dobro po mojoj slobodnoj procjeni i ja nisam pristalica toga. Ovakva situacija je naslijeđena i zbog toga se ne može izbjeći. Ali, to ne treba da bude praksa ubuduće, nego treba raditi na jedinstvu. Savez je prva i najveća organizacija Bosanaca i Hercegovaca ovdje u Švedskoj. Pokušaj da u svojim redovima formira podorganizacije iz redova žena i omladine, po ugledu na poznate organizacije u Švedskoj, grubo je zloupotrijebljen i došlo je do devijacija koje su odnijele puno nepotrebne energije. Danas je Savez spreman odraditi zajedničke projekte sa drugim organizacijama, ako su od koristi za našu zajednicu u Švedskoj. Savez nije spreman praviti nikakve kompromise oko svoga mjesta i uloge, kako ovdje u Švedskoj, tako i u okviru SSD-e. Dokaz naše demokratičnosti i dobre volje za saradnjom je vidljiv, jer u GO Saveza sjede tri predsjednika drugih saveza. Oni imaju potpuni uvid u naš rad. Sa druge strane, GO Saveza nema svojih predstavnika u njihovim GO-ima. Tu će se morati uspostaviti reciprocitet, jer, ako se želi iskrena saradnja, onda svačiji rad mora biti transparentan. Bez obzira na sve nesuglasice iz prošlosti, ja sam optimista. Budućnost BiH je važnija od privatnih interesa. Vremena su još uvijek teška i moramo se držati zajedno. Nadam se, takođe, da će i saradnja sa ambasadom BiH u Švedskoj biti još bolja, te da ćemo se zajedničkim snagama moći oduprijeti svim izazovima koji stoje pred nama i pred državom BiH. U ime čitalaca Glasa BiH zahvaljujemo na intervjuu i želimo Vam puno uspjeha u Vašem daljem radu. Razgovarao: Muhamed Mujakić VELIKE PROMJENE U BIH DIPLOMATIJI Skočibušić odlazi - dolazi Zelenika Kako javlja novinska agencija FENA, Predsjedništvo BiH razriješilo je na svojoj sjednici od 13. februara 11 dosadašnjih ambasadora. Razriješeni su: Josip Brkić Madrid, Jakob Skočibušić Štokholm, Midhat Kujundžić Berlin, Tanja Milašinović London, Krunoslav Vasilj Aman, Jasmina Pašalić Bern, Mustafa Mujezinović Kuala Lumpur, Faik Uzunović Oslo, Sead Maslo Kopenhagen, Senahid Bristić Teheran i Izmir Talić Ljubljana. Razriješeni su i Jadranka Kalmeta - Ženeva, Misija pri UN-u, Filomena Primorac generalni konzul u Čikagu, Dragan Bagarić generalni konzul u Štutgartu i Dragoljub Ljepoja generalni konzul u Milanu. Darko Zelenika Svih 15 su razriješeni zbog isteka mandata, kazao je na pres-konferenciji predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić. Predsjedništvo je donijelo odluku o imenovanju ambasadora: Željana Zovko Madrid, Darko Zelenika Štokholm, Jakob Finci Bern, Ensar Eminović Kuala Lumpur, Elma Kovačević - Oslo, Emina Kečo-Isaković Ženeva, Muhamed Hajdarević Kopenhagen, Tarik Bukvić Džakarta, Zlatko Dizdarević Aman i Ivana Levi Tel Aviv. Za ambasadora u Tripoliju ponovno je imenovan Ferhat Šeta. Prema Komšićevim riječima, za narednu sedmicu-dvije ostaje da se popune ostala ambasadorska mjesta. Predsjedništvo BiH je ovim imenovanjima ispunilo svoj dogovor da se i za pripadnike ostalih osiguraju ambasadorska mjesta, kazao je Komšić. 6 Glas Bosne i Hercegovine

7 AKTIVNOSTI BH DIJASPORE U SVIJETU Na web stranici Svjetskog saveza dijaspore BiH pronašli smo ove informacije o aktivnostima bh. građana u svijetu. Dio tekstova prenijeli smo i na naše stranice: DANSKA: Osnovano Udruženje logoraša U gradu Odense Danska održana je Osnivačka skupština Udruženja logoraša BiH u Danskoj. Skupu je osim velikog broja bivših bh. logoraša i gostiju, prisustvovao i ambasador BiH u Kraljevini Danskoj Sead Maslo. Ambasador Maslo obratio se prisutnim i podržao inicijativu za osnivanje Udruženja, a Sulejman Huskić, predsjednik BiH saveza Danske, obećao je pomoć u radu i od ove organizacije. Delegati su usvojili Statut, izabrali Upravni odbor i druga tijela Udruženja, te donijeli odluku o pristupanju Savezu logoraša BiH. Za predsjednika Udruženja logoraša izabran je Ekrem Pekaz. U narednom periodu preostaju aktivnosti na registraciji organizacije kod danskih institucija. USA BOSTON: Izložba fotografija "Izdaja Srebrenice U prostorijama Univerziteta u Bostonu otvorena je izložba fotografija i radova pod nazivom "The Betrayal of Srebrenica (Izdaja Srebrenice) u znak sjećanja na ubijenih muškaraca u Srebrenici u julu godine i protjeranih. Nezavisne novine Univerziteta Boston prenose da se ova izložba organizuje s ciljem podsjećanja na etničko čišćenje, koncentracione logore i odavanja počasti žrtvama genocida. USA - ST. LOUIS: Izložba fotografija o etničkom čišćenju u BiH Fotografije izgladnjelih i izmučenih osoba koje su preživjeli brojne koncentracione logore u BiH izložene su u St. Louisu u tamošnjem muzeju Holocaust. Izložba pod nazivom "Prijedor: Lives from the Bosnian Genocide predstavlja pakleni put nekadašnjih "Betrayal of Srebrenica je zajedničko djelo Lise DiCaprio, profesorice historije na Univerzitetu u Bostonu i Paule Allen, fotografkinje i aktivistice za ljudska prava čije su fotografije objavljivali renomirani magazini kao što je The New York Times, Newsweek i News of the World. Komemoracija obuhvata izložbu fotografija i radova koje je pisala DiCaprio kao i brojnih intervjua sa preživjelim, članovima Međunarodnog Crvenog križa i drugim zvaničnicima koji su na ovaj ili onaj način bili sudionici srebreničke tragedije. logoraša. Materijal koji je bio potreban za uspostavu ove izložbe sakupili su preživjeli koncentracionih logora koji žive u St. Louisu uz svesrdnu pomoć sunarodnjaka i ljudi iz BiH, izvještava AP. Prijedor je jedan od mnogih bosanskohercegovačkih gradova koji je prošao torture koncentracionih logora. Mnogi koji su preživjeli logore pomogli su u organizaciji ove izložbe koja nudi Na fotografijama Paule Allen mogu se vidjeti i brojne masovne grobnice otkopane na području Tuzlanskog kantona. "Kako bi proces mira i pomirenja na prostorima BiH mogao biti sproveden do kraja, potrebno je da zločinci odgovaraju za svoja zlodjela, kazala je DiCaprio. Izložba pod nazivom "The Betrayal of Srebrenica predstavljena je i na Univerzitetu u Washingtonu, a u prostorijama Univerziteta u Bostonu bit će postavljena do kraja februara. hronološki pregled događanja u Prijedoru od godine pa sve do bliske prošlosti koju su obilježila brojna iskopavanja masovnih grobnica. U St. Louisu živi oko Bosanaca i Hercegovaca koji su kao izbjeglice došli u SAD. Izložba će u muzeju Holocaust koji se nalazi u prostorijama Fontbonne Collegea u St. Louisu biti postavljena do maja tekuće godine. Broj 138 januar - februar

8 HUMANITARNE AKTIVNOSTI Prikupljena i predana pomoć za bolesne dječake u BiH Neobično, drugačije i sigurno lijepo je započela nova godina za prisutne goste na novogodišnjoj zabavi u bh. udruženju Bosna u Boråsu. Nakon što je uz zvuke pjesama Elvire Rahić, jedne od zvijezda bh. estrade, otkucala ponoć, nakon što su se obavila čestitanja i stišale sve rakete i petarde, prisutni su pozvani da novu godinu počnu dobrim djelom. Neko u tom trenutku nije bio veseo i sretan kao prisutni. Nekome je trebala podrška i pomoć. Abdulmedžid i Ilija, oboljeli dječaci, njihove majke - Hidajeta i Boženka, sa strepnjom čekaju sljedeću godinu. Novinar jednog dnevnog lista u BiH napisa da ako sakupe novac, za ova dva dječaka ima nade. Stoga se Boråsari imaju čime i pohvaliti. Radosno i otvorenih srca napuniše košare aktivistkinja BŠSŽ-a. U toku večeri je napravljena i aukcija autobuskih karata za BiH doniranih od sponzora Papalina i Autoprevoz i u dobrom raspoloženju cifra dostiže skoro njihovu pravu vrijednost. Na upit našoj Šefiki zašto ne kupi onu jeftiniju, odgovori: Ma čekala sam da se još neko javi, dobro je da se još nešto skupi...treba pomoći toj djeci. I njoj ne bi žao da doda to malo više. Akcija prikupljanja pomoći oboljeloj djeci u BiH je započela 1. decembra godine na manifestaciji Bosna u srcu. Novac je skupljan među prisutnima na manifestaciji i odziv je bio veliki. Veliko zadovoljstvo je navesti primjer aktiva žena bh. udruženja iz Gislaveda. One, koje su bile spriječene da lično dođu, svoje priloge su poslale uredno zapakovane u koverte. Kad su se sabrali svi prilozi, visina sakupljene pomoći je bila nešto veća od kruna. Odlučeno je da se pomoć pošalje na tri adrese u BiH. Gospođa Emira Čutuk je u Sarajevu, a u ime naše organizacije predala je porodicama skupljenu pomoć. Inače, gospođa Emira je nezaobilazni saradnik našeg Saveza. Uvijek je spremna da nađe donatore među svojim poslovnim partnerima, svim autoprevoznicima na relaciji Švedska BiH, kao i prevoznicima unutar same Švedske. Želja nam je da pomognemo i materijalno i moralno onima kojima pomoć stvarno treba. Nadamo se da će svi s pravom steći osjećaj da nisu napušteni, da u svijetu ima dobrih ljudi, koji su spremni pomoći kad je najpotrebnije. Želimo im brz oporavak, dug i zdrav život. Napisala: Almedina Sačić Udruženje Bosanska Krajina - Malmö Humanitarni koncert za izgradnju Halil-pašinog Turbeta u Banjaluci Krajem decembra u prostorijama udruženja Bosanska Krajina u Malmöu održan je humanitarni koncert namijenjen izgradnji Halilpašinog Turbeta u Banjaluci. U okviru ovog udruženja već nekoliko godina djeluje zavičajno udruženje Gornji Šeher, čiji je osnovni cilj i zadatak prikupljanje sredstava za izgradnju porušenih objekata u Gornjem Šeheru. Rukovodstvo ovog najboljeg i najvećeg udruženja u Švedskoj pomagalo je sve akcije i stavljalo sve svoje resurse na raspolaganje, te zajedno sa Odborom za izgradnju nastojalo da se zacrtani ciljevi ostvare. Tako je bilo i ovoga puta. Kada se akcija dobro osmisli i kada postoji iskrena želja da se nešto uradi, onda uspjeh ne može izostati. Uspjeh je zaista veliki, jer je za jednu noć prikupljeno SEK. Ovu akciju su odradili: Azra Jelačić, Bakir Prlja, Mesud Mulaomerović, Nihad Jelačić, Amir Osmančević, Galib Hadžišaković, Halid Demirović, Rijad Beganović, Mensura Jusufović, Arna Osmančević, Ibrahim Jusufović, Dino Osmančević, Zemira Sarajlić, Said Hadžalić, Suad Turanović, Asim Cerić, Omer Čirkić, Senad Agić, Dilfija Čirkić, Ferid Suljanović, Olimpia Bratanis, Ćazim Đugumović i Enis Gunić. Ranije, u prvoj fazi, za Turbe je prikupljeno SEK ( KM). Turbe će biti izgrađeno prema originalnom projektu i kao takvo ponovo biti upisano kao kulturno dobro i stavljeno pod zaštitu države. Zavičajno udruženje Gornji Šeher iz Malmöa je do sada ukupno prikupilo oko KM za izgradnju Jamadžamije i Halil-pašinog Turbeta. Paralelno sa tim se vodi akcija animiranja ljudi za lokalne izbore u godini. Potrebno je uraditi puno više da bi se pomoglo svom gradu. Prikupljanje materijalnih sredstva, odlazak u Banjaluku, animiranje ljudi da glasaju na izborima je ono što je potrebno u ovom trenutku. Ako se sada svi ne angažujemo na konkretnim zadacima, onda zaista postoji opasnost da od Banjaluke ostanu samo uspomene. Izvor: 8 Glas Bosne i Hercegovine

9 GODIŠNJE SKUPŠTINE U UDRUŽENJIMA Uspješni rezultati čine Bosanku ponosnom U gradu Skövdeu od godine djeluje bosansko-švedsko udruženje Bosanka. Udruženje je 9. februara ove godine održalo svoju 8. godišnju skupštinu. Danas Bosanka ima 130 članova, a kako samo ime udruženja govori, u svojim redovima imaju i izvjestan broj Švđana. Sumirajući izvještaj o radu udruženja za prošlu godinu zaključeno je da se mnogo toga uradilo, pa i više od planiranog. Od najmlađih do najstarijih članova, svako na svoj način doprinosi da se realizuju mnoge aktivnosti. Tokom godine najviše su bili aktivni članovi sljedećih sekcija: dramske, recitatorske, horske i ilahije. U saradnji sa ABF-om realizovan je kurs demokratije, te kurs švedskog jezika za starije. Naravno, ne smijemo zaboraviti djecu koja svake nedjelje dolaze na nastavu bosanske dopunske BiH Gislaved 16. godišnja skupština Gislavedu je 19. januara U godine održana 16. godišnja skupština Udruženja BiH kojoj je prisustvovalo 50 članova. Izvještaj o radu i finansijski izvještaj za godinu bile su najznačajnije tačke koje su privukle pozornost članstva. Pored Izvještaja o radu, kojeg je obrazložio predsjednik Udruženja Fikret Kadić, svoje izvješaje u pismenoj formi iznijeli su Aktiv žena i vođe sekcija za školstvo, kulturu, sport, te zaduženi za saradnju sa ABF-om i NBV-om. Prezentiran je i izvještaj o realizaciji projekta Polisy mot droger o mobbning kojeg Udruženje realizuje već treću godinu. Sa ovim materijalima zaokružena je slika događaja i zbivanja u godini ovog udruženja sa oko škole. Udruženje je ponosno na njih, jer svake godine učestvuju na Saveznom školskom takmičenju, koje organizuje Savez bosanskohercegovačkih udruženja u Švedskoj i tu postižu zavidne rezultate. Da škola ima budućnost govori podatak da u Bosanki imamo i predškolsko odjeljenje. Primjetan je interes za učešćem u aktivnostima koje potpomažu integraciju i predstavljanje rada ovog udruženja švedskoj javnosti. Tokom godine bilo je niz aktivnosti na ovom polju, a najznačajnije predstavljanje široj javnosti bilo je prilikom manifestacije Kulturnatt u organizaciji komune Skövde. Za Dan Ujedinjenih nacija provedena je akcija u okviru borbe protiv raka. Udruženje je održalo vlastitu manifestaciju Kulturkväll otvorenog tipa, gdje su svi bili dobrodošli i gdje je predstavljen dio bh. književnog stvaralaštva, te održano predavanje na temu Historija bosanske i švedske religije. Ostvarena je dobra saradnja sa Konsumentförening Väst gdje svakog mjeseca prezentiramo bosansku kuhinju u trgovinama COOP foruma, a u okviru projekta Världensmat. U organizaciji ABF-a putovalo se u Stockholm u posjetu Riksdagu. Naravno, članovi ističu da svim ovim aktivnostima posebno zadovoljstvo pričinjava zajedničko druženje. Oni se druže prilikom proslave 8. Marta Međunarodnog dana žena i drugih značajnih praznika. Zajednički idu na ribarske izlete, odlaze sa najmlađima na bazen, priređuju Dane filma koje omladina organizuje uz dobru posjetu. Neki članovi Bosanske su aktivni i izvan udruženja. Pozitivnim je ocijenjeno njihovo angažovanje u radu Glavnog odbora BH saveza, Oblasti Västragötaland, Bosansko-švedskog saveza žena i BHUF-a. Za ovu godinu članovi udruženja Bosanka postavili su pred sebe još ambicioznije zadatke i nadaju se da će ih sa uspjehom ostvariti. Napisala: Nevzeta Begić 350 članova. Kao veoma vrijedne aktivnosti treba istaknuti: organizacija vikend druženja u Gislavedu učenika bh. dopunske škole Mak Dizdar ; organizacija gostovanja grupe glumaca i režisera filma Slunjska brda, projekcije filma, te organizacija tribine i razgovora sa Muratom Tahirovićem, predsjednikom Saveza logoraša BiH; organizacija Regionalne smotre kulture za oblasti Östergötland i Jönköpings län na kojoj je bilo oko 350 učesnika i posjetilaca i gdje je pet prvih mjesta osvojilo udruženje iz Gislavda; organizacija prijema i boravka učenika i nastavnika iz Breze u Gislavedu; iznajmljivanje novih prostorija i adaptacija, gdje je pedesetak članova uložilo više od hiljadu sati rada; svečano obilježavanje Dana državnosti, organizacija dočeka Nove godine i drugo. Ove pomenute aktivnosti, ali i druge, uz pozitivan finansijski rezultat dali su veoma pozitivnu sliku, prijatnu atmosferu i osjećaj zamozadovoljstva kod članstva. Upućene su kritike i ukazano je od strane članstva i na propuste u radu, prije svega Aktiva omladine i sportske sekcije. Planovi su i za narednu godinu ambiciozni, a Upravni odbor i predsjednik udruženja očekuju punu podršku članstva za njihovu realizaciju. Učesnici Skupštine podržali su rad i djelovanje Saveza bh udruženja, Bosansko švedskog saveza žena i Omladinskog saveza, ali se istovremeno zahtijeva da međusobni odnosi između tih saveza i njihove baze bh. udruženja, moraju u budućnosti počivati i na međusobnom interesu. Udruženje BiH iz Gislaveda očekuje od tih saveza, posebno od Saveza bh. udruženja, da konkretizuje mjere saradnje u svjetlu ekonomskih interesa. Napisao: Muhamed Babović Broj 138 januar - februar

10 UZ MEÐUNARODNI DAN ŽENA Almedina - žena za primjer RABIJA ARSLANAGIĆ Ako je Maksim Gorki u romanu Mati rekao: Čovjek, kako to gordo zvuči, onda sigurno možemo reći. Naša Almedina Sačić je čovjek kako to lijepo zvuči! Rođena je u Glamoču u bosanskoj patrijahalnoj porodici i tu je živjela sve do odlaska na studije elektronike u Banjaluku. Iz svoje porodice i svog grada ponijela je sa sobom kao dar lijepo kućno vaspitanje, gdje se sve stavlja na svoje mjesto, pa i sami ljudski osjećaji. U tom kodeksu ponašanja respekt i duhovnost zauzimaju zavidno mjesto. Uspješno je završila studije i u momentu kada je trebala kao mlad stručnjak pokazati i tu dobru stranu svoje ličnosti grubo je zaustavljena. Kao prognanik našla se u Švedskoj i u ovoj novoj sredini Almedina je pokazala sve svoje ljudske kvalitete. Već petnaest godina je uz svoj narod, majke, nene, uz našu ženu, koja se ratnim vihorom našla izgubljena u prostoru i vremenu. Uz sve to Almedina Alma, nalazi vremena da rad na tri kolosijeka: džemat/islamska vjerska zajednica, bh. udruženje Bosna u Boråsu i na svom radnom mjestu u Ericssonu. Istovremeno njeguje svoj brak i privatnost vlastitog života. Svima oko sebe udahnula je duhovnost našeg podneblja, koja nam je bila jako potrebna u vremenu u kojem živimo i okolnostima u kojima smo se našli. Kruna Almedinine uspješnosti je izbor za predsjednicu Bosansko švedskog saveza žena. Na čelo ove organizacije došla je u najtežem trenutku. Za njena dva mandata, uz grčevitu borbu i nesebičnu podršku saradnica, ovaj savez je ponovno jedna stabilna organizacija sa vidnim uspjesima na svim poljima. Almedina će nastaviti sa onim aktivnostima koje joj najbolje odgovaraju: humanitarne akcije i pomoć našim ljudima i našoj zemlji. Na putu koji je prešla i koji je pred njom, imala je i imaće podršku svog supruga Mirsada. Sa dubokim razumjevanjem za njeno žrtvovanje za dobro drugih, on je njen pratilac, saradnik, savjetnik i podrška. Njihove vrline su iste, razumijevanje je duboko kao i međusobno poštovanje, pa se čini da iznad njihovih glava lebdi božji blagoslov. Jednom je rečeno da između ruku i glave posrednik mora biti srce. Upravo je tako kod naše Alme, jer sve što ona radi to radi srcem. Hvala ti Almedina! Družeći se i radeći sa tobom upoznali smo i zavoljeli jedno divno ljudsko stvorenje. Iz aktivnosti bosansko-hercegovačkih udruženja Lokalni radio na bosanskom jeziku i u Värnamu Familiji bh. udruženja koja imaju svoj program na bosanskom jeziku uskoro će se pridružiti i BiH Värnamo. Obimne pripreme za start našeg radija su u završnoj fazi. Matična komuna se prihvatila finansiranja ovog projekta, obezbijeđena je frekvencija i sad se samo čeka na dozvolu nadležne državne institucije, riječi su Seada Maslana, predsjednika ovog udruženja Pilot emisija je već emitovana za Dan državnosti BiH, te je privukla veliki interes kod Bosanaca i Hercegovaca u ovoj komuni. BiH radio Värnamo će imati dvije polusatne emisije sedmično i emitovaće se na FM-talasima od 98,1MHz. U Värnamu živi oko Bosanaca i Hercegovaca, te djeluje pet bh. udruženja. Biser dobija svoju školjku Cijelu prošlu godinu Biser iz Alveste je proveo na ulici. Naime, nakon gubitka prostorija ovo udruženje je bilo prinuđeno da nađe metod za svoj opstanak. U čekanju na rješenje stambenog pitanja mlađi članovi su se okupljali na ulici ili na sportskim terenima.unatoč tome, uspješno je provedeno nekoliko akcija, te organizovane fešte za Bosance i Hercegovce u ovom gradu. Smanjene aktivnosti ovog, inače veoma primjetnog udruženja u Alvesti, potakle su regionalne novine Smålandsposten da se uključe u traženje adekvatnih prostorija. Intervju sa predsjednikom udruženja Mustafom Memićem, te posjete lokalnim stanodavcima, pokrenule su ovaj problem sa mrtve tačke. Već su nađene dvije alternative i sad je izvjesno da će se i ovo udruženje uskoro smiriti u novim prostorijama. Piše: M. Numanspahić 10 Glas Bosne i Hercegovine

11 Benjamin Imamović NBV Östergötland Linköping Bajka o zaposlenju PREDSTAVLJAMO KONSULENTE NBV-a NESIB KARIŠIK Ovaj put nije trebalo daleko putovati. U komšiluku, na nekih stotinjak metara od mene, na broju 1. u Snickaregatan, prostorije NBV-a Linköping, u starom zdanju punom stila, sa visokim prizemljem. Na samom smo raskršću, preko puta Centralne stanice i pored hotela Stångå, uz veliku frekvenciju naroda, auta, taxija i vozova. Sa jedne strane veći parking pod krošnjama visokih topola, a sa druge manji, službeni. Gotovo svakodnevno, već petnaestak godina, prolazim ovuda i uvijek se okrenem u nadi da ću na prozorima sresti meni poznata lica i pozdraviti ih mahanjem ruke. Utorkom navečer, navikao sam da zastanem i pogledam jednog čičicu sa harmonikom i njegovih nekoliko cirkelaša istih godina. Zadnjih šest mjeseci i sa posebnim razlogom, jer tamo radi Benjamin Imamović, poznanik i prijatelj svih ovih godina u Švedskoj. U dogovoreno vrijeme nađosmo se svi na kafi u zajedničkoj prostoriji. Monica, Lena, Nicklas, Benjamin i šefica Ann- Helene, koja je uvijek spremna i da se našali sa starim poznanicima. A kada joj spomenem bivši prijatelji, onda prsnemo u smijeh, jer su i Švedi naučili na šalu, ranije svojstvenu samo nama. I Benjamin mi je ispričao da se na poslu često šale i zezaju i da je to postalo sastavni dio prijatnog dana. Otkud baš njega da zaposlite?- pokušavam da isprovociram na naš način. Reaguje odmah Monica i kaže da je Benjamin pun entuzijazma, angažovan, radoznao, prijatan i veoma pozitivan. A ja joj, za tako brz odgovor i pregršt epiteta, obećah sliku sa njim. I svi se opet slatko nasmijasmo. Ubrzo smo ostali sami i Benjamin je počeo svoju priču: - Rođen sam u Zenici i kada sam imao tri mjeseca roditelji su se preselili u Banju Luku. Mati mi je Banjalučanka pa je to vjerovatno bilo kod mog rahmetli oca ono odakle si odakle mi žena. Završio sam za mašinskog tehničara i upisao mašinstvo. Nisam dugo studirao jer me u tome spriječio teatar, koji je u đačkim i studenstkim danima bio moja velika pasija i ljubav. Bio sam jedan od osnivača studentskog pozorišta u Banjoj Luci, koje je pored Mostarskog teatra mladih, bilo jedno od najboljih na prostorima bivše. Volio sam uloge negativca i komedije. Posebno mi je u sjećanju ostala uloga u parodiji na film Let iznad kukavičjeg gnijezda, u kojoj sam tumačio lik ljekara koji je liječio Benjamin Imamović i Monica Åkerblom Broj 138 januar - februar

12 ljude, a koji je bio najbolesniji od svih. Bio sam aktivan u mnogim udruženjima građana i sportskim organizacijama. Radio sam petnaestak godina u Rudi Čajavecu i u civilnim i vojnim pogonima, a zadnjih godina, prije rata, bavio sam se malom privredom. Druženja iz đačkih i studentskih dana se ne mogu zaboraviti, a žao mi je da naša djeca neće doživjeti ni djelić toga. Danas je to, u ovoj tuđini, sve nekako drugačije, uz gledanje ličnih interesa i sve više mjereno novcem. Banju Luku sam napustio godine, zajedno sa ženom i dvoje djece, majkom, punicom i puncem. Put preko Hrvatske, uz pomoć humanitarnih organizacija, doveo nas je u Švedsku, u mali grad Kisa u Östergötlandu. Odmah sam prionuo na učenje jezika i ubrzo završio SFI, a nakon toga dobio zaposlenje u Rimasteru u Rimforsi. Preko njih sam dobio posao u Ericssonu na 20 dana i tamo ostao šest godina. Preselili smo se u Linköping i nakon Ericssona dobio sam posao u SAAB-u, gdje sam radio do prošle godine. Kao član jednog bh.udruženja u Linköpingu uređivao sam i vodio radio- program i tako ostvario kontakt sa NBV-om. Pored redovnog posla bio sam angažovan u NBV-u kao studieombud, sa zadatkom pronalaženja što više članova i novih kružoka, naročito među Bosancima i Hercegovcima. Prije izvjesnog vremena SAAB otpušta oko 500 radnika. Dobijam otkaz, ali imam pravo raditi jos 1,5 godinu. Eh, tada počinje američka bajka o zaposlenju. Saznavši da ću ostati bez posla u narednih godinu i po, šefica u NBV-u mi nudi posao. Za nepovjerovati. Ja stranac, pedesetih godina i tako lahko do posla. Prihvatam objeručke i pristajem da se doškolujem za narodno obrazovanje (folkbildning) u narednoj godini. I kada se bližio završetak rada u SAAB-u, dobijem ponudu da ostanem i nastavim raditi. Zahvalio sam se, jer sam već prihvatio posao u NBV-u gdje radim od avgusta prošle godine. Dok drugi, puno mlađi, traže i nogama i rukama posao, ispade da ja mogu da biram. Pa reci, bolan, zar nije prava američka bajka? Primljen sam na poslove studiekonsulenta sa odgovornošću za pitanja integracije u najvećem dijelu i drogama u manjem obimu. Iako mi je sjedište u Linköpingu, po ovim pitanjima sam zadužen na cijelom Östergötlandu. Naročito sa Bosancima i Hercegovcima. Za kratko vrijeme ušao sam u nekoliko projekata. Interesantan projekat je Bätre framtid (Bolja budućnost) gdje su pored NBV-a uključeni i zatvor Skäninge i organizacija KRIS. Cilj je da se pomogne zatvorenicima prije izlaska iz zatvora i početka novog života. Drugi projekat je Almanacka 08, čiji cilj je pomoć u traženju posla, zaposlenje, studiranje i uopšte svi dijelovi integracije u švedsko društvo. Najnoviji projekat imamo sa Internacionalnim udruženjem žena pod nazivom Våld mot kvinnor, a sa ciljem upoznavanja o nasilju prema ženama. Osnovni cilj je saradnja sa našim udruženjima i našim ljudima. Od njih očekuješ najviše pomoći i razumijevanja. Ponekad ispadne i obratno. Takvi smo mi ljudi. Za ovo kratko vrijeme boravio sam u Tuzli u svojstvu predstavnika NBV Švedske, kao i u Briselu na studijskom putovanju. Stekao sam puno poznanika i stvorio pravu mrežu kontakata. Sa kolegama Bosancima i Hercegovcima, studiekonsulentima u drugim dijelovima, imam dobru saradnju i vjerovatno da je njihov dobar rad i dobar glas uticao i na moj prijem u NBV. U toku doškolovavanja za narodno obrazovanje, najveći dojam na mene je ostavio Gösta Westlund, 97-godišnji počasni doktor Univerziteta u Linköpingu, i danas aktivan, koji slušaocima daje inspiraciju i gleda na stvari po nekoliko godina unaprijed. Aktivno sam bio uključen u politiku i na proteklim izborima bio na listi (s). Nisam bio zadovoljan integracijom i za sada sam to sve napustio. Član sam i upravnog odbora Kommunal friskolan. Želio bih da savjetujem roditelje da šalju djecu u Bosansku dopunsku školu, da uče svoj jezik, da ga ne zaborave. Da uključe djecu u sportske aktivnosti, jer će tako skloniti djecu sa ulice i mnogih poroka današnjice, te pomoći im u razvoju i formiranju njihove ličnosti. Slobodnog vremena je malo, ali se i to iskoristi za aktivnosti sa familijom i prijateljima. Napokon radim posao koji volim. Nema kapije i striktnog režima rada, nego po vlastitom taktu i bez određenog radnog vremena završi Benjamin svoj monolog. Zasjedili smo se pravo. U običnom ćaskanju se sazna puno toga iz života. Interesantnih doživljaja je uvijek na pretek. Benjamin mi je ispričao da voli da kuha i sprema naša stara bosanska jela. Specijaliteti su mu sogan dolma, bosanski lonac i biber meso. Kaže mi, sa smiješkom na licu, da je nedavno izmislio i novu varijantu starih jela. Nit je lonac, nit je sać, nego nekakav novi bućkuriš. Poseban specijalitet za prijatelje je riba, koju priprema sa apetitom. Ovo oko hrane je bilo u povjerenju i neobavezno, jer bi se inače mogli i papučari prepoznati u svemu ovome. U slobodno vrijeme ode rado u ribolov sa rajom. Ispočetka su ga trzali, udarajući po štapu dok je on pripremao mamce. Ono, počne zvonjava na sve strane, a on u trk da kontrira. Ubrzo ih je skužio i danas je pravi. Padne pokoja pastrmka, a bogami i štuka. U vrijeme kraćih raspusta ode na sjever, u planine, sa prijateljima Feruhom, Zenaidom, Ismetom i bratom Nerminom. Padanja sa skija, smrzavanja, puna njedra i pune uši snijega, čine posebne zimske draži. A tek zvrčke sa vrsnim skijašem Feruhom, kome stalno, proturajući se prečicama, za petama bude neko od lošijih skijaša, pa se on ne može čudom načuditi. Banju Luku je volio iz duše. I Vrbas, i Aleju lipa, i svaku rupu u asfaltu. Prije se živilo za čaršiju i sa čaršijom. Ali, nakon svih dešavanja, poželi da se tamo nikad ne vrati. Nešto je, ipak, jače od njega i on se ne predaje. Tamo je očev mezar i sinovljeva obaveza. 12 Glas Bosne i Hercegovine

13 STEFAN DEGURLUND, NY REKTOR PÅ NBV NBV s framtid är mycket ljus! MUHAMED MUJAKIĆ Bosnisk- hercegovinska Riksförbundet (BHRF) och Studieförbundet NBV är samarbetspartner i flera år. Framför de öppnas nya möjligheter och BHRF kan få starkare roll som medlem i den här studieförbundet. Vi hade tur att träffa en av tre NBV s rektorer Stefan Degerlund och bad honom att svara på några frågor till vår medlemstidning Glas BiH. Hej, Stefan! Vi vill att du först presentera sig till våra läsare. -Under nästan hela 90-talet var jag rektor på NBV. Jag fick då vara med om en stark expansion av verksamheten inom det internationella området där de globala frågorna också sattes högst upp på prioriteringslistan. Undre min först tid på NBV startade vi samarbete med de bosnier som kom till Sverige redan Vi skrev på ett gemensamt samarbetsavtal 1996 och startade ett kontor i Sarajevo Den verksamhet som startades i Bosnien under har bl a IOGT-NTO nu följt upp genom besök och överläggningar om samarbete. Under perioden var jag ansvarig för medlemsrekrytering inom IOGT-NTO då många människor från Bosnien blev medlemmar. Min nuvarande roll innebär att ansvara för verksamhetsutvecklingen inom förbundet, vilket bland annat innebär många kontakter med medlems- och samarbetsorganisationer. Det innebär också att utveckla, stödja planerad eller redan startad verksamhet. Min uppfattning är att vi nu behöver ta nya steg i samarbetet med de bosniska organisationerna i Sverige genom att förstärka arbetet på flera sätt. Främst måste fler personer arbeta med frågorna, material tas fram och verksamhetsinsatser initieras som kan göra att ett framgångsrikt folkbildning arbete ska kunna genomföras. Under flera år har jag varit engagerad i 0-tolerans projektet och jag har sett på nära håll att stora saker kan åstadkommas om man samarbetar. Det är också viktigt att vara långsiktig i allt samarbete. Det tar tid att lära känna varandra och om man ger ett samarbete tid så kommer oftast många nya idéer och initiativ fram och blir tydliga. NBV-s dagens roll i svenska samhället och internationellt? -NBV verkar idag som ett av nio studieförbund. Vi har 16 medlemsorganisationer som genom sina beslut på förbundsmötet väljer styrelse, beslutar om inriktning, verksamhet och budget. NBV finns idag över hela Sverige och genom vår verksamhet kommer vi i kontakt med över deltagare varje år. Vi arbetar med att påverka det politiska arbetet vad gäller folkbildningsfrågorna, såväl lokalt/regionalt/ nationellt. Vi arbetar med de viktiga globala frågorna där vi tydligt profilerar oss som studieförbund som arbetar Broj 138 januar - februar

14 med att öka kunskapen om drogernas skadeverkningar. Vi anser att bildning ökar människors förmåga att utvecklas som individer, att förstå sig själv och sin omgivning bättre och att lättare kunna se sina möjligheter i samhället. NBV arbetar inom hela landet med integration av de människor som födda i ett annat land, därför att vi vet att de ger oss nya kunskaper, insikter och upplevelser som berikar oss som människor och den verksamhet vi bedriver. Staten och kommunerna beviljar studieförbunden pengar varje år till verksamheten som bedrivs i studiecirklar, kulturprogram eller annan folkbildningsverksamhet. NBV stödjer medlemsorganisationerna med information och kunskaper om hur man enklast kan arbeta med cirklar och kultur. NBV stödjer också organisationerna vid utbildning av de egna medlemmarna, styrelserna eller andra grupper. Varje studieförbund har sina medlemsorganisationer. Det finns etiska regler mellan studieförbunden där man informerar varandra om vilka medlemsorganisationer man har. På så sätt undviker man att man trampar in på någon annans område. Vilken är skillnad mellan "samarbetspartner" och " medlem" i NBV? -Som medlemsorganisation inom NBV är man med och påverkar vilken verksamhet som ska prioriteras, vilken inriktning verksamheten ska ha, vilka målgrupper vi ska arbeta med, vilka resurser som ska användas och hur verksamheten ska följas upp och utvecklas vidare. Dessutom utser medlemsorganisationerna styrelse i förbundet och för alla avdelningar. Styrelserna lägger varje år fram verksamhetsplaner och budget, vilket är det instrument som styr verksamheten. Det är Riksförbundet stadgar som avgör om man kan bli medlem i NBV. Föreningar som arbetar med andra studieförbund påverkar inte Riksförbundets medlemskap i NBV. Väljer man att bara vara samarbetsorganisation så har man ett betydligt mindre inflytande på hur verksamhet och budget ska läggas upp. Hur ser ut NBV s framtid? -NBV s framtid är mycket ljus eftersom det finns ett stort personligt engagemang från många anställda och förtroendevalda, cirkelledare och medlemsorganisationer. NBV har en väl organiserad verksamhet över hela landet och goda resurser att ta sig an de viktiga framtidsfrågorna. Vi arbetar på att fler ska bli medlemmar i NBV och att fler ska vilja samarbeta med oss för att därigenom nå ut med bl a drogfrågorna till föräldrar, ungdomar, lärare och andra grupper. När fler hjälps åt så blir resultatet bättre. Vid ett seminarium i Norrköping diskuterade styrelserna för de olika Bosniska organisationerna i Sverige med NBV och IOGT-NTO om vad ett medlemskap skulle innebära. Det framkom tydligt vid seminariet att de närvarande organisationerna ville ha stöd för sin egen inre utveckling och för sina medlemmar. NBV kan ge det stödet, på såväl central som regional/lokal nivå. Detta är några enkla utgångspunkter för varför vi vill bredda antalet medlemsorganisationer. Na seminaru u Norrköpingu za bh.saveze u Švedskoj, održanom krajem aprila prošle godine, i u ovom intervjuu, naglašene su prednosti članstva u NBV-u. Savez bh.udruženja, po broju svojih članova, imao bi u tom slučaju veći broj delegata u Skupštini, njegovi predstavnici u Upravnom odboru NBV-a imali bi veći uticaj na raspodjelu budžeta, a time i veće mogućnosti finansiranja aktivnosti svojih udruženja. Prema Statutu NBV-a članice Saveza bh. udruženja i dalje imaju slobodu izbora organizacije sa kojom će sarađivati. NBV je organizacija sa dugim stažom i velikim respektom u Švedskoj i van njenih granica. 14 Glas Bosne i Hercegovine

15 SEMIR OSMANAGIĆ U BOSANSKOM KULTURNOM CENTRU NORRKÖPING Dolazi vrijeme Bosanskih piramida ELMIN ZEBA U BiH se nalazi devet piramida * Cilj - postati top turistička destinacija u svijetu * Potreban novac, ali i što više promocije * Posjeta skandinavskim zemljama širenje istine o piramidama Bosanski Indiana Jones napokon je stigao i do Švedske. U četiri grada održao je svoja predavanja pred više stotina posjetilaca. U Norrköpingu oduševljen prijemom dao je i kratki intervju za Glas BiH o našim piramidama. Semir Osmanagić istraživač je i arheolog koji živi i radi u Hjustonu (USA). Objavio je desetak djela sa utiscima o značajnim arheološkim nalazištima. U posljednje dvije godine zamijenio je svoj američki dom utočištem u visočkoj dolini. Tragajući za piramidama na atraktivnim lokacijama diljem svijeta, stigao je i u Visoko, gdje slučajno otkriva piramidalne komplekse na poziciji brda Visočica. Zanimljiva avantura u Bosanskoj dolini piramida - Prvi utisci bili su zapanjujući, jer tri brda iznad grada Visokog neodoljivo su svojim oblikom stvarala utisak da se radi o nečemu što nije nastalo prirodnim putem i u to danas sve više vjerujem. Nakon prvih sondažnih bušenja na brdu Visočica dobio sam i potvrdu mojih indicija objašnjava Osmanagić. Da to ne bi bila obična uzvišenja, bosanski istraživač daje i podobna imena: Sunce, Mjesec i Zmaj. U samoj dolini nalaze se još dvije piramide koje je imenovao kao Hram Zemlje i Piramida Ljubavi. Nakon prvih iskopavanja godine na brdu Visočica, osniva se Fondacija Arheološki park: Bosanska piramida Sunca, s ciljem da se što prije cijelom svijetu pokaže da se u BiH nalaze monumentalne građevine. - Sve naučne analize članova fondacije ukazuju na postojanje bosanskih piramida. Fotografski i satelitski snimci, termalne analize objekata, iskopavanja na svih pet lokaliteta i nađeni artefakti potvrđuju da se nalazimo na mjestu gdje je nekad živjela razvijena civilizacija starija od deset hiljada godina. Spojeni vrhovi tri piramide prave jednakostranični trokut sa stranicama od 365 metara. Na piramidi Sunca postoje četiri reda pravilno obrađenih blokova iste debljine od 45 centimetara. Zabranom iskopavanja na Visočici istraživanja su nastavljena na Plješevici, gdje je na nekoliko mjesta vršeno iskopavanje i ponovo potvrđena teza o piramidama. Popločane sekcije, koje smo otkrili nakon uklanjanja zemlje, tjeraju nas da se jos više angažujemo na projektu riječi su Osmanagića. Članovi Fondacije Bosanska piramida Sunca volonterskim angažmanom i mukotrpnim radom našli su dokaze koji ukazuju na to da se u visočkoj dolini ipak nešto nalazi i da se tome treba posvetiti. Ipak, kao po nekom ustaljenom principu ponavlja se stara izreka: Tuđi uspjeh, doživljava se kao vlastiti neuspjeh. - Nažalost, brojni domaći stručnjaci misle da smo prevaranti i da obmanjivanjem javnosti želimo izvući ličnu korist, te da uništavamo historijsko i kulturno nasljeđe Bosne i Hercego- Broj 138 januar - februar

16 IZBORNI BUDILNIK : Informacija o dolaska gostiju iz Centralne izborne komisije BiH. U posjetu dolaze: Suad Arnautović i Tihomir Vujičić, članovi CIK BiH. Arnautović je najveći stručnjak za izborno pravo u BiH, a vjerovatno i u cijeloj regiji. Oni će razgovarati sa građanima i odgovoriti na pitanja vezana za izbore u BiH, a saslušaće i primjedbe i predloge građana na izborni zakon i proces. Susreti s građanima će se održati: u 20:00 sati u BKC u Norrköpingu u 12:00 sati u Gislavedu u okviru Godišnje skupštine BiH vine. Čudna stvar u svemu je da se ti isti stručnjaci nisu udostojili posjetiti nalazišta, a još tvrde da su sve tvorevine nastale prirodnim putem nastavio je Semir, te dodao: - Želim naglasiti da se iskopavanja ne vrše na zaštićenim lokalitetima i da mi ustvari ne uništavamo nego otkrivamo historiju, ne samo BiH, nego možda i cijelog ljudskog roda. Ovaj projekat trebala bi podržati država, jer bi se moglo desiti da otkrivamo činjenice u kojima piše da je na balkanskim prostorima puno prije postojanja bilo kakvih civilizacija egzistirao narod, koji je hiljadama godina kasnije bio uzor svima. Dok su na sjeverozapadu kontinenta bile velike naslage leda, u dolini Bosanskih piramida cvjetao je život, a onda su nakon otopljenja naši preci nastanili Evropu. Kada to gledate iz sadašnjeg vremena i znate ono što su nas učili u školi, sve izgleda nevjerovatno i spektakularno, ali u Bosanskoj dolini piramida to i jeste tako. Čudesni tuneli u cijeloj dolini Mreža tunela koja povezuje visočke piramide prema pretpostavkama Osmanagića nalazi se u cijeloj dolini i ispod samog grada. Ulaskom u tunele Ravne i KTK istraživači su ostali zapanjeni preciznošću kojom su pravljeni podzemni kompleksi. Njihovo postojanje je neobjašnjivo, da li su korišteni kao zaštita od neprijatelja, kao putevi za transport ili je to savršen sistem klimatizacije, ostaće za sada tajna. - Tuneli su dugi stotine metara u svim smjerovima. Ulaz u tunel Ravne nalazi se udaljen oko dva kilometra od Piramide Sunca. Svi prolazi pod uglom su od 45 stepeni, napravljen je pravi labirint i to je misterija građenja koja svakim danom nudi sve više otkrića. Nađeni su megalitni obrađeni kameni blokovi na kojima stoje znakovi i crteži, te ako se dokaže da su piramide stare više od deset hiljada godina, onda će to biti najstarije pismo na svijetu. Najveći dokaz o postojanju piramida je artefakt sa mapom koji vjerodostojno ukazuje na položaj objekata u visočkoj dolini i vjerujem da ćemo slične mape nalaziti što više budemo ulazili u unutrašnjost. Saveza u 20:00 sati u klubu Bosanska krajina u Malmöu u 12:00 sati u klubu Ljiljan u Växjöu Efekti otkrića U aprilu godine počinje nova sezona iskopavanja i istraživanja bosanskih piramida. Prilika je to za sve one koji nisu posjetili nalazišta da to učine. Konačno otkriće piramida značilo bi za visočku regiju i za cijelu Bosnu i Hercegovinu puno toga. - U toku prošle godine lokalitet Bosanskih piramida posjetilo je oko 400 hiljada znatiželjnika, naučnika i ljudi koji žele dati podršku projektu. Želimo povećati posjetu na milion ljudi godišnje. Vidite, u Egiptu glavna industrijska grana je turizam usko vezan za piramide. Zato bh. piramide trebaju postati svjetska turistička top destinacija i mjesto koje će u budućnosti imati moć zadržati mlade bh. stručnjake, pa i dovesti neke ljude iz inostranstva. Prošle godine dogodilo se i malo čudo - preko 30% anketiranih srednjoškolaca u pojedinim školama izrazilo je želju bavljenja arheologijom, što je veliki korak. Mijenja se svijest, postoji nada naglašava Semir Osmanagić i šalje molbu svim građanima Bosne i Hercegovine u domovini i svijetu: - Govorite o piramidama i širite istinu to vrijedi više od bilo čega!! Po tvrdnjama našeg Semira u BiH se nalazi ukupno devet piramida, pet njih kod Visokog, po jedna kod Maglaja i Kalesije, te dvije u RS. Trebaće dosta vremena da se uklone naslage zemlje i sve one ugledaju svjetlo dana, ali to doba dolazi, jer: Vrijeme prkosi svemu, ali piramide prkose vremenu u 20:00 sati u klubu Vrbas u Stockholmu. Dodatne informacije na telefon: ili Glas Bosne i Hercegovine

17 NOSIŠ LI SVOJU NACIONALNOST KAO BREME? Znaš li gdje si i znaš li ko si? RABIJA ARSLANAGIĆ Povodom novogodišnjih praznika nazva me prijatelj i uputi mi čestitke. Zaželi mi sreću i zdravlje. Bila sam ugodno obradovana njegovim javljanjem, jer kada god bi se čuli putem telefona bio bi to jedan ugodan i nikad prazan razgovor. Ovo moje pisanje i želju da svoja sjećanja i zebnju na sva zbivanja koja se dešavaju oko mene pretočim u pravu riječ, ponukalo je pitanje koje mi uputi moj prijatelj: Šta očekuješ i čega se plašiš u novoj godini, kao i u godinama koje dolaze? Sama sam sebi također postavila to pitanje. Jedna misao i neki strah jesu prisutni i očiti. Da, plašim se ljudske gluposti, plašim se odricanja onog našeg prepoznatljivog, one naše bosanske duše i našeg jezika. Jer, toplina rodnog doma je utkana u nama. Ona je prisutna kada smo radosni i kada smo tužni. Osmišljava naš svakodnevni život, ohrabruje nas kada smo u životnim nevoljama i budi nadu u srećni ishod događanja koje dolazeće vrijeme sobom nosi. Doživljaji iz rodnog doma su temelj naše psihološke sigurnosti. O unutrašnjoj ljepoti i snazi našeg doma, a i našeg zavičaja, govore i spoznaje naših znanaca prostorno udaljenih od nas. Napuštanje doma u kome smo rođeni i sredine u kojoj smo živjeli doživljavamo teško, a kada to radimo pod prisilom i kada spašavamo gole živote, to preraste u tragediju i dramatičnost. Sam čin rastanka sa radnim krajem i iskonom u duši ostaje dok živimo, kao grč i bol. U novoj sredini sve je drugačije: geografski, kulturno i socijalno. Promjena sredine znači promjenu ranijeg života i vidova komuniciranja. U početku je to bilo stanje ambivalencije, stanje polusvjesnosti i dvojake vrijednosti, sada to poprima sasvim drugu boju i to nije samo stanje straha ili stanje dileme povratka. U raznim nijansama, ali prepoznatljiva, među nama u egzilu egistira žeđ za materijalnim dobrima. Ovaj poriv dobrano potiskuje osjećaj emocionalne i nacionalne pripadnosti. Naš ekonomski i socijalni status u Švedskoj je iznad očekivanog. Povoljan status izborili smo radnim navikama, solidnim znanjem jezike zemlje domaćina i uspješnim prilagođavanjem normama švedskog društva. Zadovoljni socijalnim statusom pojedinci ispoljavaju nostalgiju prema Domovini jednom godišnje za vrijeme ljetnih praznika, ali ne misle na povratak. Svoju zemlju sad već doživljavaju kao zemlju siromaštva. I takva, ona ih ipak privlači, jer samo tamo ih čeka poznata rijeka, grad, planina, ljudi i poznata riječ. U ovoj švedskoj sredini, u kojoj mi je puno toga dostupno, najviše mi nedostaje taj specifični bosanski jezik, njegova mehkoća i bogatstvo izraza. Pojedinci jezički siromaše i u njihovom svakodnevnom govoru sve je više izraza poput: klarati, lånati i slično. Jezik nam je najjača spona sa korijenjem. Ako ne naša djeca, a onda će nas pitati naši unuci: odakle smo, ko smo i zašto smo to? Ja sam Bosanka u Švedskoj i Bosanka sa pedigreom i korijenima u mojoj domovini Bosni. Dakle, ne mogu biti Šveđanka, mogu biti samo naturalizovana, jer sad živim tu. Osjećam respekt i dužno poštovanje prema zemlji domaćinu, ali se ne mogu odreći svoje nacionalnosti i vjerske pripadnosti. Uporno opominjem da je usprkos dobroti zlo i dalje moćno, naročito ako dođe kao rezultat zaborava, povlađivanja zlu, samopotcjenjivanja, kratkog pamćenja... Nažalost, toga ima i kod naših ljudi. Odronjava li se naša etnička pripadnost? Šta je to sa nama Bošnjacima kada tako važne stvari lahko puštamo da ih voda nosi? Ne, ne mogu prihvatiti da se neko od nas može odreći one naše neposrednosti, susretljivosti, duhovitosti, sabura, ljepote svog jezika, pa makar i sa onim Đe si, ba? Živi po kodeksu zemlje domaćina, ali nemoj nikad zaboraviti maternji jezik i odreći se nacionalne pripadnosti. Bez maternjeg jezika ti si NIKO, tada te nema ni u vremenu ni u prostoru. Tada si isljenik iz sreće, istjeran iz života i smijeha. Čega se bojim: ljudske gluposti odreći se svog jezika i svoje nacionalnosti. Jezik je moć, kroz jezik ne razumjemo samo govor i stvarnost oko sebe, već i sami sebe. Broj 138 januar - februar

18 NORRKÖPING:MUZEJSKA IZLOŽBA O BH IZBJEGLICIMA Šta ponijeti sa sobom kad bježiš? Jasmina Mujakić je imala 12 godina kada je počela pisati dnevnik. Kada je napunila 16 godina pobjegla je od rata u Bosni. Danas ona ima 28 godina i njena priča je jedan dio izlozbe NÄR KAD u Muzeju rada (Arbetets museum) u Norrköpingu. Dva fotografa su izložila svoje fotografije: Jens Olof Lasthein prikazuje izbor slika iz Moments in between iz vremena kad je bio rat , a Adam Haglund je prikazao zbirku pod nazivom Där börjar livet, koja pokazuje period poslije rata i fotografije su napravljene godine. U Arbetets museumu je godine predstavljena je izložba Opkoljeno Sarajevo, koja je došla iz Historijskog muzeja u Sarajevu i prikazuje rat i ljude koji su živjeli u njemu. Postoji zamisao da se ova izložba, koju je producirao Olle Emilsson iz programa Kultura, društvo i medija na Campusu Norrköping prikaže i u Sarajevu. Na izloženim slikama vidimo nijansu koja pri prvom pogledu asocira na običan dan, ali rupe u zidovima kuća podsjećaju nas da se ovdje dešava rat. Istovremeno, to je i obična svakodnevnica. Naizgled prazne kuće. Tamo žive ljudi. Preživljavaju. Dugo smo u sebi imali osjećaj da se kuće i ljudi ovdje razlikuju od švedskih. Ali, dok ta mala curica ili dječak trče između porušenih kuća, pomislim da bi to isto tako moglo biti i u jednom od kvartova u Norrköpingu, izgrađenom 40-tih godina. Ne može se odrediti datum slika. To je moglo biti ovdje. Sada. Svakodnevnica se nastavlja u slikama Adama Haglunda. Poslijeratna svakodnevnica. Kuće još uvijek imaju ožiljke što se vide. Ljudski ožiljci su unutra. Oni se ne vide. Jasmina Mujakić se vraćala u Bosnu nekoliko puta da posjeti rođake i prijatelje. Ali budućnost za sebe ona tamo ne vidi. Jedno je otići u posjetu, ali ja se ne osjećam dobrodošlom ako bi se vratila da tamo živim, kaže ona. Jasmina je Bošnjakinja i priča o onima koji nisu imali izbora i morali su se prisilno vratiti. Oni su izloženi prijetnjama i ponižavanjima i bilo bi za mene nesigurno da se vratim. Osim slika, izložba se sastoji i od pet sjećanja. Pet različitih osoba, koje su prislilno napustili zemlju u ratu izbrali su jedan lični predmet prije progona. Jedna od njih je i Jasmina. Ona je izabrala da sa sobom ponese svoj dnevnik. Najvažnije što stoji u dnevniku je to kako sam saznala da je moj stric ubijen u koncentracionom logoru i kako sam to sve doživljavala. Ja sam bila šokirana i nisam to mogla shvatiti. Jednog dana bila sam vani i igrala se. Odjednom sam počela plakati, ne shvatajući zašto. Sada kada čitam dnevnik sve to bolje razumijem i to mi pomaže da lakše prihvatim svoj bol, kaže Jasmina. Ona je ponosna što učestvuje na izložbi i smatra da je izložba veoma važna. Ja rado pričam svoju priču. Ona je važna da mladi Bosanci, koji su rođeni u Švedskoj, saznaju kako je bilo u toku rata. Takođe je važno da i Šveđani to znaju. Mnogi od njih se druže sa Bosancima, ali ne znaju šta nam se desilo. Za mene je važno da ispričam o tome da sam imala takođe jedan život prije dolaska u Švedsku. O svemu lijepom. O tome da sve nije bilo samo mračno i tužno, nego da sam imala i malo normalnog tinejdžerskog života, kaže Jasmina. Na izložbi su bila predstavljene još četiri priče o predmetima koji su izabrani da se spakuju prilikom bjekstva. Piše: Åsa Hanell (Zahvaljujemo autoru i redakciji lista Folkbladet na ustupljenom tekstu) 18 Glas Bosne i Hercegovine

19 KULTURNI DOGAÐAJI Vad tar du med dig när du flyr? Jasmina Mujakic var tolv år när hon började skriva dagbok. När hon var sexton flydde hon kriget i Bosnien. Idag är hon 28 år och hennes berättelse är en del av utställningen NÄR-KAD på Arbetets museum. Två fotografer, Jens Olof Lasthein visar bilder i ett urval "Moments in between" från den tiden då kriget pågick , Adam Haglunds bilder "Där börjar livet" visar livet efter kriget, tagna visades utställningen "Sarajevo belägrat" på Arbetes museum som kom från Historiska museet i Sarajevo och visade kriget och människorna som levde mitt i det. Det finns en tanke om att kunna visa den här utställningen som är producerad i Norrköping av Olle Emilsson, från Kultur samhälle mediagestaltning vid Campus Norrköping, i Sarajevo. Här ser vi färgfoton som vid en första anblick signalerar vardag, men hålen i husväggarna påminner oss om att ett krig pågår. Också en slags vardag. Till synes tomma hus. Där människor lever. Överlever. Länge har vi kunnat slå ifrån oss närheten genom att byggnader och människor skiljer sig från det svenska. Men 31. INTERNACIONALNI FILMSKI FESTIVAL - GÖTEBORG KARTA BiH VIŠE ZA DOKUMENTARCE IZ Karakteristika ovogodišnjeg Internacionalnog filmskog festivala u Göteborgu, za koga se može reći da spada u kategoriju prestižnih u svijetu, jeste posebno zanimanje Bosanaca i Hercegovaca, koji žive na ovim prostorima. Nije ovo prvi put da se na ovom festivalu prikazuju filmovi iz BiH, ali je, možda, prvi put da su karte za bh. filmove planule. Veoma je zanimljiv i način na koji su stigla četiri dokumentarca iz BiH. No, da počnem od početka. Dvoje mladih ljudi, Lamija Bracković i Omar Ćatović, vrijedni aktivisti u omladinskom "pogonu" Udruženja Trebinjaca u Göteborgu, autori su projekta pod nazivom "FILMSKI MARATON". Sa projektom su učestvovali na konkursu raspisanom od strane Saveza BiH omladine u Švedskoj. U konkurenciji velikog broja pristiglih radova, projekat Lamije i Omara, osvaja prvu nagradu vrijednu 20 hiljada kruna, koje mogu utrošiti u realizaciji svog projekta. Laureati ove nagrade, zamislili su da organizuju reviju dugometražnih bh. filmova, ali kako u tome nisu imali iskustva, za pomoć su se obratili, na pravu adresu filmologu Midhatu Ajanoviću Ajanu. Uvijek spreman da pomogne mladima, Ajan je sugerisao da ponude upravi festivala u Göteborgu četiri kratkometražna bh. filma, koji su već ranije polučili dobre rezultate. Sugestija je prihvaćena, a stigao je i pozitivan odgovor, da ti filmovi mogu ući u ovogodišnji repertoar Göteborškog filmskog festivala. Helem, zahvaljujući Lamiji i Omaru, a svakako i pomoći Ajana, ljubitelji sedme umjetnosti imali su priliku (ukoliko su bili sreće da nabave karte) da vide četiri izvanredna kratkometražna filma i to: "ESMA" Alena Drljevića, "TERETLI POSO" Nedžada där en liten flicka, eller pojke, springer på en öppen plats mellan sönderskjutna hus slås jag av tanken att det lika gärna skulle kunna vara i något av Norrköpings 40-tals kvarter. Det går inte att datera bilden. Det kunde ha varit här. Nu. Vardagen fortsätter in i Adam Haglunds bilder. Vardagen efter kriget. Husen har fortfarande sår som syns. De mänskliga såren sitter på insidan. Svårare att se. Jasmina Mujakic har varit tillbaka i Bosnien flera gånger för att hälsa på släktingar och vänner. Men någon framtid för sig själv ser hon inte att det finns där. Det är en sak att komma dit på besök, men jag känner mig inte välkommen att återvända för att bo där, säger hon. Jasmina är muslim och hon berättar om de som inte haft något val utan tvingats återvända. - De utsätts för hot och trakasserier och det skulle inte vara riskfritt för mig att återvända. Förutom bilderna består utställningen även av fem minnen. Fem olika personer som tvingats fly från kriget har valt ut varsin sak från tiden innan de flydde. En av de är Jasmina. Hon har valt att ta med sin dagbok. - Det viktigaste som står i dagboken är där jag skriver om att jag tog reda på att min farbror blev mördad i koncentrationsläger, och hur jag hanterade det. Jag blev så chockad att jag inte kunde ta till mig det. En dag när jag var ute och lekte började jag helt plötsligt att gråta utan att jag förstod varför. Men när jag läser i dagboken förstår jag och det har hjälpt mig att bearbeta min sorg, säger Jasmina. Jasmina är stolt över att medverka i utställningen och tycker att den är viktig. - Jag berättar gärna min berättelse. Det är viktigt att unga bosnier som är födda i Sverige vet hur det var under kriget. Och det är viktigt att svenskar också vet. Många umgås med bosnier, men känner ändå inte till vad som har hänt. För mig är det viktigt att få berätta om att jag hade ett liv innan jag kom till Sverige också. Om allt det roliga. Att det inte bara var mörkt och dystert, att jag faktiskt hade lite vanligt tonårsliv också, säger Jasmina. Ytterligare fyra personers minnen, av det de valde att packa med sig på sin flykt visas tillsammans med kort berättelser kring föremålen. Kad är bosniska och betyder när. Åsa Hanell Begovića, "AMBASADORI UČE JEZIKE" Semsudina Gogića i "INFORMATIVNI RAZGOVORI" Namika Kabila. Osnovna karakteristika ova četiri dokumentarca je snažna i sugestivna priča o današnjem životu u BiH. " Bio sam prijatno iznenađen kada sam među brojnom publikom vidio veliki broj svojih vršnjaka, mladih ljudi, koji se i na ovaj način interesuju za svoju domovinu, kaže skromni Omar. Praksa na ovom festivalu je da se poslije svake projekcije filmova organizuju panel diskusije. Na veliko zadovoljstvo prisutnih bh. građana, tim je putem izrečeno mnogo pohvala na račun kvaliteta naših filmova, kako od strane filmskih stručnjaka, tako i običnih gledalaca. Na kraju, zašto ne reći i jedno veliko AFERIM za Lamiju i Omara, bez čijeg projekta i velikog angažovanja ovi filmovi ne bi ni bili na ovogodišnjem Filmskom festivalu u Göteborgu. Napisao: ing. Atif Kučuković Broj 138 januar - februar

20 PREDSTAVLJAMO ODJELJENJA BOSANSKOHERCEGOVAČKE DOPUNSKE ŠKOLE MAK DIZDAR Škola odličnih đaka Bosanska dopunska škola u Gislavedu osnovana je godine, a tom svečanom trenutku prisustvovao je veliki broj roditelja i djece, kao i Nesib Karišik, tadašnji predsjednik Odbora za školstvo Saveza bosanskohercegovačkih udruženja u Švedskoj. Te godine je u Švedskoj radilo 57 dopunskih škola sa preko 2,500 učenika, a nastavu je izvodilo 249 nastavnika. Od svog osnivanja, pa do danas, škola u Gislavedu radi kontinuirano. Nastavu pohađa veliki broj učenika, mada u redovnoj švedskoj školi imaju časove maternjeg (bosanskog) jezika. Organizator početka rada škole bila je Sadeta Murić, Prijedorčanka. U svom rodnom gradu radila je kao nastavnik u istoj školi 26 godina. Nakon progona našla se u Växjöu, gdje se u kampu, među oko izbjeglica, organizuje nastava za djecu u tavanskim prostorijama. Bilo je entuzijazma i svi su očekivali skori povratak, pa je učenje maternjeg jezika bilo važno. Sada, kada većina traži svoju budućnost van zemlje, mnogo je teže motivirati djecu. U prvim danima škole Sadeti su pomagali: Emira Medić, Samir Bosno i Asim Bešić. Ova pomoć trajala je oko godinu dana, a zbog organizacionih problema i zahtjeva da u nastavi rade samo pedagozi, u školi je ostala samo Sadeta. Tako i danas. Sadeta je napustila rad u gimnaziji i prešla u osnovnu školu, i to, kako reče: Iz jednog razloga - samo da organizujem nastavu maternjeg jezika. A kako radi ova škola u Gislavedu i kakve rezultate postiže? Nastavu održavamo u prostorijama udruženja BiH. Osim nastave u našem dopunskom odjeljenju postoje gotovo sve vannastavne aktivnosti i oblici druženja djece/učenika. U te aktivnosti uključena su i mlađa djeca, čak i petogodišnjaci. Svi su oni uključeni u rad od neke sekcije /grupe: horska, recitatorska, dramska, plesna, folklorna i izvođači sevdalinki. U svim oblastima, osim folklora, osvojili smo prva mjesta na regionalnom takmičenju. Na Saveznom školskom takmičenju u znanju imali smo pobjednika više nego sve škole zajedno. Takve uspjehe nižemo godinama. Ne njegujemo favorite, već nam je želja da se zajedničke aktivnosti, pa i škola omasove. To do sada uspjevamo na zadovoljstvo svih, - ističe Sadeta. U udruženju BiH u Gislavedu smatraju da je opstanak dopunskog odjeljenja omogućen u prvom redu dobroj organizaciji, interesu udruženja, roditelja, a i učiteljice Sadete koja ne ispušta konce iz ruku. Zahvaljući organizovanosti i dobroj povezanosti članova udruženja i roditelja u ovom gradu nije bilo teško organizovati i sprovesti mnoge aktivnosti Saveza bh. udruženja u Švedskoj kao i drugih bh. saveza i organizacija. A kako to Sadeta Murić ima dobar uvid kada je u pitanju nastava maternjeg jezika? Obzirom da radim i u redovnoj nastavi sa maternjim jezikom, a glavni sam organizator te nastave u komuni Gislaved, imam dosta dobar uvid u ovoj oblasti i u cijeloj Švedskoj, - pojašnjava Sadeta. O tome da iz Sadetine škole u Gislavedu ima najviše đaka prvaka na Saveznom takmičenju to je poznato, ali Sadeta saopštava još jednu prijatnu novost: Čekamo zvaničnu potvrdu, ali je gotovo sigurno, da je jedna naša učenica proglašena za Učenika godine Årets modersmålelev! Ceremonija proglašenja održaće se u Malmöu 23. februara. Ista učenica je prošle godine proglašena Učenikom godine u generaciji osmih razreda. Ona nije propustila ni jedan čas dopunske nastave i zadnje četiri godine osvajala je prvo mjesto na Saveznom takmičenju. Kakve su aktivnosti ovih dana? Upravo sad spremamo izložbu o našem radu povodom Dana maternjeg jezika, koji se obilježava u cijeloj zemlji 21. februara. Ova izložba će biti postavljena u Gradskoj biblioteci u Gislavedu, - informiše nas Sadeta. Kako vas prihvataju u Gislavedu? Regionalne novine Värnamo nyheter su u više navrata pisale o radu u našem udruženju sa posebnim osvrtom na rad sa djecom i omladinom, a škola je uvijek bila na prvom mjestu, - sa ponosom ističe Sadeta. E, kad o Sadetinoj školi tako lijepo pišu švedske regionalne novine, može i Glas BiH. Sa dobrim razlogom. O Sadeti, velikom humanitarcu, o uspješnim akcijama za pomoć djeci šehida u BiH i nezbrinutoj djeci, odličnim učenicima i drugim ljudima u nevolji u domovini, u kojma su bez razlike učestvovali gotovo svi bh. građani u Gislavedu sljedeći put. 20 Glas Bosne i Hercegovine

21 UOČI V SVJETSKOG PRVENSTVA DIJASPORE BiH Serijom turnira do reprezentacije Ostaće zabilježeno da su se godine u austrijskom gradu Lincu (Linz) po prvi put sastali sportaši iz bh. dijaspore na fudbalskom turniru kojeg nazvaše I svjetsko prvenstvo. Savez bh. udruženja iz Švedske predstavljala je ekipa NIF Bosna iz Norrköpinga, pobjednik l. izbornog saveznog turnira. Linc će i naredne, godine, biti opet domaćin II svjetskom prvenstvu. Bosanci i Hercegovci iz Švedske biće opet među učesnicima, ali sa pravom reprezentacijom dobijenom nakon više odigranih turnira po regijama.ekpu će voditi selektor Muhamed Cerić, nekadašnji profesionalac u ljubijskom Rudaru, a u toj ulozi biće i na prvenstvima u Briselu (Belgija) i Minhenu (Njemačka). Ove godine u Birmingham (V. Britanija) ide pobjednik izbornog turnira, koji će se održati 8. marta u Gnosjöu. Da se podsjetimo kvalifikacionih turnira. NORRKÖPING: Udruženje BiH i fudbalski klub Bosna bili su organizatori 11. tradicionalnog turnira koji se održava u povodu Bajramskih blagdana. Da ovaj turnir ima veliki ugled kod ljubitelja malog fudbala govori podatak da su nastupile 32 ekipe sa preko 300 igrača. Poslije dužeg vremena pobjednik je bila domaća ekipa i ona će učestvovati na završnom turniru za odlazak na Svjetsko prvenstvo. GNOSJÖ: Domaćin još jednog tradicionalnog turnira u Smålandu bilo je Bosansko-švedsko udruženje Gnosjö Nastupilo je 14 ekipa, a, kako pobjednička ekipa nije član Saveza bh. udruženja, to će na završnom takmičenju učestvovati kombinovana ekipa od najboljih igrača turnira. Iz ove oblasti do sada je više igrača nosilo dres reprezentacije Saveza bh. udruženja iz Švedske. ENKÖPING: Po tradiciji u ovom mjestu turnir se održava posljednje subote u decembru. Na 14. turniru nastupilo je 11 ekipa (mnogi su zarađene dane iskoristili za odlazak u BiH) i po tradiciji pokazan je zavidan kvalitet. Organizator je Udruženje BiH Enköping. Turnir se u ovoj oblasti pažljivo prati, jer je glavnina igrača u reprezentaciji Saveza dolazila iz ekipa sa ovog turnira. Kao i prošle godine pobjednik je bila ekipa Ljiljan iz Strängnäsa. Ova će ekipa potvrditi uspjeh i na dodatnom turniru kojeg je organizovalo bh. udruženje BSK iz Västeråsa. Zbog nedostatka dvorane igralo se u Hallstahammaru, a treneru Ceriću preostaje da od velikog broja dobrih igrača izabere najbolju osmoricu. GÖTEBORG: Kao i svake godine, Oblasna organizacija bh. udruženja u Västra Götalandu organizira sportsko takmičenje. Ove godine razlog je bio veći, jer pobjednik turnira ima pravo učešća na Saveznom turniru u Gnosjöu na kojem će se izabrati predstavnik za Svjetsko prvenstvo bh. dijaspore u malom fudbalu. Učešće na turniru uzelo je 5 bh. udruženja i nakon žestokih borbi redoslijed je sljedeći: 1. Bosna IF Ljiljan Göteborg, 2. Bosna -.Borås, 3. Bosna IF - Göteborg, 4. Hjällbo IF Göteborg, 5. KIC Bosna- Bergsjön - Göteborg. Za najboljeg igrača turnira izabran je Grozdanić Alen iz Bosna IF Ljiljan Göteborg, najbolji golman je Puškar Demir iz Hjällbo IF Göteborg, a pehar fair-play pripao je udruženju Bosna IF - Göteborg. IZBORNI TURNIR Za 8. mart zakazan je izborni turnir nakon kojeg će se dobiti predstavnik Saveza bh. udruženja na V svjetskom prvenstvu dijaspore BiH. Turnir će se održati u sportskoj hali Tröllstorpshallen, ulica Fritidsvägen 6 u Gnosjöu. Dolazak ekipa je planiran do 17 sati, a onda će domaćin Bosansko-švedsko udruženje Gnosjö 2000 izvesti prigodan program na otvaranju turnira. Završetak turnira i podjela nagrada predviđeni su za oko 21 sat. Ekipe će igrati po sistemu svak sa svakim dvokružno. Otežavajuća okolnost je što je broj igrača ograničen, na prvenstvu dijaspore BiH učestvuju samo državljani BiH i za Veliku Britaniju ne vrijede švedske boravišne vize, pa nosilac bh. pasoša mora imati ulaznu britansku vizu. Ovog puta prijedlog je da u Birmingham putuje pobjednička ekipa, a ne reprezentacija, jer se igrači bolje poznaju i veće su šanse za bolji plasman. GLAS BiH NA PRVENSTVU Domaćin prvenstva u Birminghamu vrši temeljite pripreme da ovo takmičenje protekne u najboljem redu. Anes Cerić, jedan od bh. aktivista u ovom gradu i učesnik svih dosadašnjih prvenstava, očekuje da će ovo biti najorganizovanije prvenstvo do sada. Inače, domaćin ima pune ruke posla, jer se uoči prvenstva održava redovna sjednica Glavnog odbora SSDBiH na kojoj će se dogovoriti tok priprema za naredni kongres Svjetskog saveza. Na V svjetskom prvenstvu dijaspore BiH u malom fudbalu pojaviće se Glas BiH kao sponzor. Uz redovno informisanje o toku priprema za prvenstvo koje se održava marta na Savezovoj web stranici, Glas BiH dodijeliće po jednogodišnju pretplatu najboljem igraču, strijelcu i golmanu. Broj 138 januar - februar

22 SERVISNE STRANE Ako ste pomislili da ćemo vam u ime naših saradnica, Mirjane i Samije, preporučiti neka jaka jela sa puno začina, mesnih sastojaka i puno kalorija, onda niste u pravu. Ova dva jela privlače jednostavnošću pripreme, a opet su bogata i za oko i za želudac. Oba su jednako dobro došla u svim prilikama. Prvo jelo ( francuska salata ) sa neznatnom promjenom sastojaka dobilo bi ime ruska salata. Razlika je u nijansama, ali je zajedničko za obje salate da su se u narodnoj tradiciji pripremale za zimske praznike. Dok se u prvom jelu sve češće kao ekstra dodatak susreće kisela jabuka, ova voćka je glavni sastojak u poslastici ili kolaču koji nam preporučuje Samija. Mirjana Berberović Samija Vidinlić Francuska salata Sastojci: 4 krompira, 3 mrkve i 3 jaja. Skuhati krompir, mrkvu i jaja, pa dok su još topli oguliti ih. U nastavku su nam potrebni: 4 veća kisela krastavca, 1 konzerva (400 gr) graška, 20 dkg sušene tučetine ili jedno pečeno, a može i kuhano pile. Od začina: sol, crni biber mljeveni, 1 veća tuba majoneze sa limunom i 2 3 supene kašike povlake. Sve izrezati na sitne kockice i dodati ocijeđen grašak, zatim posoliti, pobiberiti prema ukusu, izmiješati, te na kraju staviti majonezu i povlaku. Sve ponovno dobro izmiješati. Ova salata se može praviti i bez mesnih dodataka što odgovara vegetarijancima. Može se jesti sama, ali je odlična i kao prilog pečenoj jagnjetini ili pohovanim šniclama. Može se praviti i dan prije posluživanja. Ja je uvijek pravim kad imam goste. Slatki recept: KOLAČ OD JABUKA Jabuka je jedna od voćaka koja se veoma često koristi za pripremu raznih kolača. Pošto je jabuka u prodavnicama prisutna tokom cijele godine nije problem da se nabavi i napravi neki jednostavni kolač poput ovog. Tijesto: 10 dkg margarina, 7 dkg brašna, 7 dkg šećera, 2 žumanca, 15 dkg oraha. Priprema: Umiješati prhko tijesto od brašna, šećera, žumanaca i oraha. Razvaljati u veličini većeg pleha i napola ispeći. Krema: 2,5 dl mlijeka, 2 kašike brašna, 3 kašike šećera, 1 kesica vanilin šećera, 3 žumanceta. Priprema: Žumanca, šećer i valin šećer, te brašno skuhati u mlijeku i ostaviti da se ohladi. Kremom premazati polupečeno tijesto i vratiti u rernu da se osuši. Nadjev od jabuka: 1 kg jabuka, sok kod jednog limuna, 5 bjelanaca, 20 dkg šećera u prahu. Priprema: Jabuke oguliti, narendati, dinstati sa malo šećera i sokom od limuna. Sa ohlađenom smjesom premazati tijesto sa osušenom kremom. Na kraju sve prekriti sa čvrsto tučenim snijegom od bjelanaca i šećera. Sve vratiti u rernu i sušiti na laganoj temperaturi dok ne dobije blago žutu boju. Prijatno! STOMATOLOG VAS SAVJETUJE Stalni zubi počinju nicati u šestoj godini života i prvo niču molari tj. šesti zubi u nizu. Dijelovi zuba su zubna caklina, zubna kost (dentin), zubni cement i zubna srž. Iako je zubna caklina najtvrđa tvar u našem organizmu, čak je tvrđa od kosti, vrlo je krhka kada je u pitanju djelovanje kiseline iz usne šupljine. Kemijski element koji je najzastupljeniji u zubnom tkivu jeste kalcij i fosfor. Zašto bole zubi? Zubna caklina je prva na udaru kiselina u našim ustima. Karijes zahvaća prvo zubnu caklinu. Ako se na vrijeme ne ode stomatologu, bakterije prodiru dublje u strukture zuba i zahvaćaju zubnu pulpu. Tada nastaju spontani bolovi ili pak bolovi na neki termički podražaj, npr. toplinu. Bolovi mogu biti stalni ili pak na mahove. Zapušteni karijes može dovesti do upale i okolnog tkiva, što se manifestira jakim bolovima i oticanjem. Bolovi se mogu širiti prema oku, vratu, uhu i mogu dovesti do povišene tjelesne temperature, pa čak i pogoršanja općeg stanja organizma. Jedan od glavnih zadataka zuba jeste žvakanje hrane. Zbog toga zubi zahvaćeni karijesom, ili nepotpuni zubni niz, direktno utječu na funkciju žvakanja, a time i samu probavu, koja opet dijeluje na cijeli organizam. Pokvareni zub kao fokalno žarište može dovesti do poremećaja u probavnom sustavu, raznim oboljenjima na očima, koži, plućima, zglobovima, srcu i bubrezima. Što znači kada zubno meso krvari? Osim zuba u ustima se nalazi i zubno meso koje ima zaštitnu funkciju. Manjkavost oralne higijene se vrlo brzo vidi u promjenama na zubnom mesu. Prvo crvenilo i otečenost, a zatim i krvarenje, jesu znakovi bolesti zubnog mesa. Oboljele desni (zubno meso) moraju se liječiti. Liječenje je ponekad dugotrajno i uspijeh se može postići samo ako je liječenje popraćeno ispravnim higijenskim mjerama. Ako se oboljelo zubno meso ne liječi, bolest će napredovati, biti će zahvaćena čeljusna kost, što može dovesti prvo do klimavosti, a zatim i ispadanja čak i zdravih zuba. U novije vrijeme jeste upravo oboljelo zubno meso češći uzrok gubitka zuba od samog karijesa. Ispravna higijena zuba i redovne kontrole sprečavaju oboljenja zubnog mesa i zuba. Piše: Jasminka Rajić, stomatolog 22 Glas Bosne i Hercegovine

23 IZAŠLA JE IZ ŠTAMPE PRVA KNJIGA Edicije BiH književnosti na švedskom Roman DŽEVADA KARAHASANA SARA I SARAFINA Izdavač: Savez bosanskohercegovačkih udruženja u Švedskoj Informacije o narudžbi i distribuciji na telefon Saveza:

24 JÖNKÖPING 2007 U dane 1. i 2. septembra u Jönköpingu su se okupili na zajedničkom sastanku predstavnici upravnih organa osam saveza sa bh.predznakom. Ovo je do sada najveći skup ovakvog oblika i očekivati je korisne rezultate ovog dogovora. NOVO! ^ POSALJITE DO 850 kr Iznos Naknada Next Day* 0,01-850,00 70,00 850, ,00 105, , ,00 130, , ,00 150, , ,00 180, , ,00 200, , ,00 250,00 * Cijena za slanje do 850 kr. Money Next Day usluga je dostupna na zahtjev korisnika i odnosi se na transfere u Bosnu i Hercegovinu iz zastupničkih lokacija u Švedskoj. Novac poslat Next Day uslugom biće na raspolaganju primaocu nakon 24 sata od momenta kada je poslat, ovisno o radnom vremenu zastupničkih lokacija, razlikama u vremenskim zonama i opštim uslovima usluge. Detalje pogledajte na obrascu za slanje novca. Osim od naknade za transfer, Western Union ostvaruje prihod i prilikom konverzije SEK u stranu valutu Na slici su:( s lijeva stoje): Haris Tucaković, Faik Saltagić, Jasminka Ustamujić, Asima Pašalić, Dragutin Mras, Zlatko Avdagić, Muhamed Kadrić, Fikret Babović, Idriz Karaman, Bakir Prlja, Izet Bešić, Nesib Karišik, Mirsad Begović i Azra Mujagić. U pozadini: Sakib Kenjar i Suljo Haljković..S lijeva(sjede): Muhamed Ibrahimbegović, Mesud Mulaomerović, Jasna Perić, Selma Borovac, Ismeta Šeremet, Halida Islamović, Fatima Kovačić, Sebiha Crnić, Mirsad Filipović, Rabija Arslanagić, Azra Jelačić, Sadeta Murić, Jasna Voloder, Irma Kilim, Nerma Grozdanić, Elma Jakupović, Muhamed Mujakić. Nedostaju: Sajima Dizdarević, Minela Voloder, Jasmina Begić, Suzana Pargan, Belma Hafizović, Fikret Kadić, Mustafa Memić, Muharem Numanspahić i Fikret Tufek (iza foto aparata) ZA SAMO70kr * NOVO!! 2008 WESTERN UNION HOLDINGS, INC. All rights reserved.