Ž E N A K V I N N A LIST BIH SAVEZA ŽENA U ŠVEDSKOJ

Storlek: px
Starta visningen från sidan:

Download "Ž E N A K V I N N A LIST BIH SAVEZA ŽENA U ŠVEDSKOJ"

Transkript

1 Ž E N A LIST BIH SAVEZA ŽENA U ŠVEDSKOJ K V I N N A

2 Ž E N A - K V I N N A ISSN: Broj/Nummer Godina/Årgång 6 Oktobar April Listopad Travanj Tidskrift utgiven av Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund i Sverige List BiH Saveza žena u Švedskoj Izdavački savjet/utgivningsråd: Selma Borovac (predsjednik) Fikret Babović Hidajeta Babović Senada Bešić Sebiha Crnić Enisa Crnkić Sajma Dizdarević Belma Hafizović Selma Kamberović Fatima Kovačić Sehada Lakota Vahida Mehinović Emira Mehmedbašić Asima Pašalić Jasminka Jasna Perić Ismeta Šeremet Haris Tucaković Glavna i odgovorna urednica/ Chefredaktör: Senada Bešić Grafički urednik/grafisk redaktör: Haris Tucaković Lektor za švedski/korrekturläsare: Petra Berghäll Adresa/Adress: Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund i Sverige Box 353, Skövde, Sweden Tfn: +46 (0) Fax: +46 (0) Mobil: +46 (0) E-post: info@bihsavezzena.com Internet: Postgiro: Org. nr: Cijena/Pris: 15 SEK Tiraž/Upplaga: 1000 Štampa/Tryck: Vadsbo-Tryck AB, Mariestad +46 (0) Printed in Sweden Naslovna strana/framsida: Eno Volić Miss Mostara/Miss av Mostar Španija/Spanien, RIJEČ UREDNICE Poštovani čitaoci, koliko puta smo zastali i na tren pomislili Bože kako vrijeme prolazi. Djeca koja rastu najviše na tu činjenicu podsjećaju. A vrijeme zaista prolazi, čini nam se sve brže i brže, za svaku godinu koju smo stariji. Deset godina je proteklo od užasne katastrofe stanovništva Srebrenice i očajnoj borbi preživjelih da nađu svoje najmilije. Dabogda se nikada nigdje ne ponovila ta užasna tragedija koju normalan čovjek ne može da svati. O Srebrenici govori i naš list koji ovom prilikom izlazi sa većim brojem stranica. Na kulturnom nivou desilo se tokom posljednjih mjeseci izuzetno mnogo. Dani BiH kulture u Danskoj na kojima su aktivno učešće uzele članice sekcije žena pri Bosanskom kulturnom centru u Kopenhagenu bilo je raznoliko i svestrano baš kakva je kulturna tradicija BiH. Posjeta kulturno- Senada Bešić umjetničkih društava iz drage nam domovine donijela je duh i dah svega onoga za čim čeznemo. U ove hladne, vjetrovite aprilske dane poželim se mirisa behara, mirisa zumbula iz naših bašča pa, iako ne volim patetičnost, ponesu me nemiri i čežnja. Ponese me neka pjesma, neki glas, smijeh iz komšijskog dvorišta gdje okupljeno društvo zbija naše šale, a vrijeme prolazi. I znam da kao i ja brojite dane. Još malo čini nam se pa će godišnji. Karte su rezervisane i to nam daje snagu. Oprostite mi ovaj put na sentimentalnosti. Mnogi će se sresti na Skupštini BiH Saveza žena u Švedskoj koja se ove godine održava u Örebru i ja vjerujem da će kao i predhodne i ova Skupština proteći na visokom nivou. Oni koji se ne sretnu ovdje u švedskim gradovima daj Bože zdravlja pa da se sretnu dolje u svojim pravim domovima i ispune svoja srca zadovoljstvom. Vaša Senada Bešić 11. juli Dan dijaspore Tribina o genocidu u Srebrenici, u Izmiru U subotu 16. aprila je u Izmiru, u organizaciji Svjetskog saveza dijaspore BiH i Federacije Bošnjaka iz Turske, održana tribina kojom je obilježena deseta godišnjica genocida u Srebrenici. Otvarajući tribinu, Kemal Baysak, počasni konzul BiH u Turskoj, naglasio je da se tragedija Srebrenice nikada ne smije zaboraviti. Na tribini je najprije prikazan film Muhameda Mujkića Marš smrti, nakon čijeg je emitiranja u sali bio muk, prekidan tek ponekim glasnim jecajem. Predsjednik Federalne komisije za traženje nestalih Amor Mašović u svome izlaganju naglasio je da je zločin nad Bošnjacima Srebrenice izvršen dva puta. Prvi put u ljeto godine, kada su srpski zločinci ubili oko 8,000 srebreničkih muškaraca, Bošnjaka, a drugi put, kada su nakon rata, pokušali sakriti tragove ovog stravičnog zločina, izmiještajući tijela ubijenih na druga mjesta. Glavni odbor SSDBiH, koji je tokom vikenda zasjedao u Izmiru, donio je odluku da se od vlada svih zemalja u kojima Žena Kvinna je prvi bosanskohercegovački ženski list izvan Bosne i Hercegovine. Prvi broj: april List BiH Saveza žena u Švedskoj žive bh. građani traži da se 11. juli proglasi Danom žalosti. Također je odlučeno da se 11. juli proglasi Danom dijaspore BiH. (NA) Obilježavanje 10 godina tragedije Srebrenice u Švedskoj Ove godine navršava se deset godina od tragičnih događaja u Srebrenici. Tim povodom u mnogim mjestima u BiH i među bh. dijasporom doći će do obilježavanja desetogodišnjice najvećeg zločina u Evropi nakon II svjetskog rata. Prvi sastanak Organizacijskog odbora Obilježavanja 10 godina tragedije Srebrenice u Švedskoj će se održati 28. aprila (četvrtak) godine u Stockholmu. KONTAKT: Fadila Jašarević E-post: fadila.jasarevic@iogt.se Tfn: Detaljnije o obilježavanjima genocida u Srebrenici, strana 6 Žena Kvinna är den första bosniska kvinnotidningen utanför Bosnien och Hercegovina. Första numret: april žena

3 ŽENA I SVIJET Preminula Susan Sontag i nema je više među nama Zapis, slovo o tome kako su Sarajevo, narod bosanski i država Bosna i Hercegovina izgubili još jednog velikog prijatelja PIŠE: MEHO BARAKOVIĆ Susan Sontag, Foto: Annie Leibovitz JOŠ JEDNOM JE SMRT BILA NEUMOLJI- VA. Iz Života je otišla Susan Sontag! Biće zabilježeno da je poznata američka književnica, intelektualka i borac za ljudska prava, Susan Sontag, preminula u utorak (28. decembra 2004.) u New Yorku u 71. godini. Biće zabilježeno da je, upravo, Susan Sontag bila jedna od najznačajnijih figura 20. stoljeća kada je u pitanju književnost, esejistika, kultura, kritika... Bila je jedna od najmoćnijih mislilaca svoje generacije i jedan od vodećih glasova intelektualne opozicije američkoj politici. Biće zabilježeno da je Susan Sontag rođena u New Yorku godine. Odrasla je u Arizoni i Los Angelesu, a potom se upisala na Univerzitet u Chicagu, a školovala se i na Harvardu i Oxfordu. Biće zabilježeno da je bila poznata po brojnim interesovanjima za različite umjetnosti, od baleta da fotografije, kao i po popularisanju pisaca, poput Waltera Benjamina, Rolanda Barthesa i Eliasa Canettia. Sontag je napisala 17 knjiga koje su prevedene na brojne jezike. Za novelu U Americi dobila je godine prestižno američko literarno priznanje National Book Award. Udruženje njemačkih izdavača i knjižara, prošle (2003.) godine, joj je dodijelilo Mirovnu nagradu. Biće, takođe, zabilježeno da se čitavog života borila za ljudska prava. Susan Sontag nije bila obični pacifista, već je bila kritičar koji je zagovarao pravo žrtava diktature na oslobođenje. žena VELIKI PRIJATELJ SARAJEVA: Ona, Susan Sontag, u toku agresije na državu Bosnu i Hercegovinu i okupacije Sarajeva, boravila je nekoliko puta u Sarajevu. Ratne godine radila je predstavu Čekajući Godoa u produkciji MESS-a, a godine dobila je Zlatni lovorov vijenac za doprinos umjetnosti teatra kao prvi stranac kojem je dodijeljeno ovo priznanje. Biće zapisano da je ratne godine Susan Sontag posjetila i redakciju Oslobođenja gdje je i nastala serija fotografija koje je načinila Annie Leibovitz. OSTAĆE ZABILJEŽENO I DA SE ZNA da je pisala o Sarajevu i Bosni u New York Timesu i u svojim knjigama. Bila je jedna od prvih internacionalnih javnih ličnosti koje su ustvrdile da se u BiH dešava genocid. Posljednji put u gradu Sarajevu, gdje je imala brojne prijatelje, boravila je pri dočeku Nove godine. I TREBA DA SE ZNA: Susan Sontag bila je počasni građanin Sarajeva. Sarajlije duguju mnogo Susan Sontag: I zaista, vijest o Smrti poznate američke književnice i velikog borca za ljudska prava, koja je preminula posljednjeg decembarskog utorka godine, uveče u New Yorku, izazvala je nevjericu i tugu kod brojnih prijatelja koje je tokom rata stekla u opkoljenom Sarajevu. Evo samo nekih izjava: SENADA KRESO, prevodilac: Kada mi je moj prijatelj Haris Pašović javio iz Sarajeva da je umrla Susan Sontag, ono što sam prvo pomislila bilo je da možda više nikog List BiH Saveza žena u Švedskoj nema poput nje među intelektualcima u svijetu. Susan Sontag pripadala je onoj drugoj vrsti svijeta koji nestaje, ljudi koji misle sa savješću i odgovornošću prema svijetu i životu. HARIS PAŠOVIĆ, reditelj: Bila je prijatelj i neko od koga smo učili i prije nego smo se upoznali. Bila je konzistentna u svemu što je radila. Bila je osoba sa najjasnijim moralnim stavom. Možemo biti sretni da smo bili prijatelji i da smo sa njom proveli najteže trenutke opsade Sarajeva. DINO MUSTAFIĆ, reditelj: Mislim da je Susan Sontag bila jedna od posljednjih intelektualnih gromada koja je svojim djelom i činjenjem bila istinski borac za humanizam, toleranciju i demokratiju. Vrlo hrabro i otvoreno je govorila o svim devijacijama modernog društva, ukazivala na političku bezobzirnost i otvarala oči svijetu i kada je namjerno ignorisao velike tragedije poput ove naše. NADA ĐUREVSKA, glumica: Raditi sa Susan Sontag na predstavi Čekajući Godoa za mene je bilo neobično iskustvo, prvo zbog toga što je ona bila stranac, a drugo što je žena, jer do tada nisam imala priliku često raditi sa ženama rediteljima. Jednom je dala intervju za jednu njemačku televiziju. Pitali su je o radu sa glumcima u Sarajevu i ona je spomenula moje ime i rekla Kada bi Nada Đurevska znala engleski jezik, bila bi sigurno jedna od najvećih glumica Broadwaya. To mi je mnogo značilo, eto to je bila Susan... BOJAN HADŽIHALILOVIĆ, dizajner: Njen 3

4 Susan Sontag, Pressefoto Susan Sontag har avlidit Den amerikanska författaren, filosofen och feministen Susan Sontag, en av världens intellektuella ikoner, innehavare av Nordstjärneorden, har avlidit i New York den 28 december AV: HARIS TUCAKOVIĆ dolazak u Sarajevo je bio psihološki jedan od najljepših momenata koje sam doživio tokom rata. Sjećam se da je došla kod mene u kuću, moja mama je napravila pitu i od srca smo je ugostili. Trio je tada radio razglednice posvećene Sarajevu i rekao sam joj da bih volio da jedna od tih razglednica bude posvećena njoj i njenom dolasku ovdje. Ona je rekla kako bi voljela da na toj razglednici bude replicirane riječi Evite Peron i tako smo napravili razglednicu sa riječima Don t cry for me Sarajevo. Mislim da mi, Sarajlije, mnogo dugujemo toj ženi i nadam se da ćemo napraviti neko trajno sjećanje na nju. SPOMEN-OBILJEŽJE I ULICA ZA SUSAN SONTAG: Neka se zna i zabilježi da je Gradska uprava Sarajeva sa gradonačelnikom M. Hamamdžićem pokrenula inicijativu da se nedavno preminuloj američkoj književnici i borcu za ljudska prava Susan Sontag oda počast spomen-obilježjem u jednoj od sarajevskih pozorišnih kuća, te davanjem njenog imena jednoj od gradskih ulica. Vijest o smrti američke književnice i borca za ljudska prava Susan Sontag, Sarajevo je zajedno sa svojim građanima primilo sa velikom nevjericom i tugom. Napustila nas je, prije svega, dobra i plemenita osoba, koju su njeni brojni prijatelji koje je stekla tokom rata u našem Sarajevu, ali i oni mali i veliki ljudi, uvijek dočekivali i prihvatili sa radošću i povjerenjem, navodi se, između ostalog, u saopštenju iz Gradske uprave. Odajući danas (nedjelja, godine) počast Susan Sontag, Sarajevo i njegovi građani, predvođeni gradonačelnikom prof. dr. Muhidinom Hamamdžićem, izražavaju iskreno ljudsko hvala uzornom Iwo Jima redesigned by Trio, Sarajevo, piscu, intelektualnoj gromadi i, prije svega, humanisti koji je, ukazujući na političku bezobzirnost i ignorisanje svijeta jedne velike tragedije koja nam se dogodila aktivno učestvovao u stvaranju istorije Sarajeva i Bosne i Hercegovine. Sretan je grad koji su tokom one strašne ratne kataklizme pohodile takve ličnosti poput Susan, koja je jednostavno voljela svijet oko sebe. Ali i tužan, jer je izgubio cijenjenog građanina koji je utkao sebe u borbu za dostojanstvo i postojanost ovoga grada i zemlje, ističu u Gradskoj upravi. I dođe kraj: Još jednom je Smrt bila neumoljiva. Iz Života je otišla Susan Sontag. Biće zabilježeno da je poznata američka književnica, intelektualac i borac za ljudska prava... Susan Sontag föddes som Susan Rosenblatt den 16 januari 1933 i New York, växte upp i Tucson, Arizona, och gick i high school i Los Angeles. Hon avlade filosofie kandidat examen vid Universitetet i Chicago och tog akademisk examen i filosofi, litteratur och teologi vid Harvard Universitet och Sankt Annes College i Oxford. HENNES BÖCKER INKLUDERAR fyra romaner: Välgöraren, Sista hjälpen, Vulkanälskaren och I Amerika, en kollektion av korta berättelser. Även flera verk inom facklitteratur, startande med Mot uttolkning och andra essäer och inkluderande Om fotografi, Sjukdom som metafor / AIDS och dess metaforer, Att se andras lidande, etc. Hennes berättelser och essäer förekom i The New Yorker, The New York Review of Books, The Times Literary Supplement, Art in America, Antaeus, Parnassus, The Threepenny Review, The Nation, Granta och många andra tidningar i USA och utomlands. Hennes berättelse Vägen vi lever nu (1987) finns i många antologier och inkluderades i De bästa amerikanska korta berättelser från 1980-talet och nyligen i De bästa amerikanska korta berättelser från 1900-talet, redigerad av John Updike. Hennes böcker har översatts till trettiotvå språk. SUSAN SONTAG SKREV OCH REGISSE- RADE FYRA LÅNGFILMER: Duett för kannibaler (1969) och Broder Carl (1971), båda i Sverige; De lovade länder (1974), gjord i Israel under oktoberkrig 1973; och Oguidad resa (1983), från hennes novel med samma namn, gjord i Italien. Hennes pjäs Alice i sängen hade många föreställningar i USA, Mexiko, Tyskland och Holland. En nyare 4 List BiH Saveza žena u Švedskoj žena

5 pjäs, Damen från havet, framfördes i Italien, Frankrike, Schweiz och Korea. Ett av hennes mest kända teaterarbete var en iscensättning av Becketts I Väntan på Godot sommaren 1993 i belägrade Sarajevo. Hon var där nio gånger mellan 1993 och 1996 och blev Sarajevos hedersmedborgare. SOM FLERÅRIGE AKTIVIST FÖR MÄN- SKLIGA RÄTTIGHETER, var Susan Sontag president för amerikanska PEN-centrum, den internationella författarorganisationen som engagerar sig för uttrycksfrihet och spridning av litteratur. Från denna plattform ledde hon ett antal kampanjer för förföljda och fångade författare. Bland Susan Sontags MÅNGA UT- MÄRKELSER är Nordstjärneorden (2004), Fredspris av German Book Trade (2003), Pris av Prins av Asturia (2003), Jerusalem Pris (2001), National Book Award för I Amerika (2000) och National Book Critics Circle Award för Om Fotografi (1978). HENNES SENASTE BESÖK I SVERIGE var i september 2004 då kung Carl XVI Gustaf tilldelade henne Nordstjärneorden med motiveringen att Hon är en stor kulturpersonlighet med starka band till Sverige. Hennes sista bok, Regarding the pain ot others (2002), utgavs på svenska 2004 med titeln Att se andras lidande. I den ställer hon frågan vad bilder av andras lidande gör med oss. SARAJEVO ANORDNADE en särskild minneshögtid till Susan Sontags ära, då det gamla Teatertorget i Sarajevo fick namnet Teatertorget Susan Sontag. I sina böcker och texter skrev hon väldigt mycket om Sarajevo och Bosnien och Hercegovina. Hon var en av de första intellektuella vilka yttrade sanningen om folkmordet och angreppet mot Bosnien. Hennes roman I Amerika har dedikation Till mina vänner i Sarajevo. žena SVAKI 22. NOBELOVAC JE ŽENA. Samo! To manjim dijelom zavisi od Nobelovog komiteta, a suštinski uzrok je, zapravo, minimalna zastupljenost žena na važnim pozicijama u društvu gdje bi imale mogućnost iskazivanja svojih vrijednosti. Napisan je i izgovoren vašar svaštarija o navodnoj jednakosti žena i muškaraca. Diskusije se, uglavnom, namjerno prebacuju na površne stvari, dok je osnovni preduslov jednakosti ravnopravnost plata za isti posao. Preciznije u parama. Jer tamo gdje ima para tu je žena jako malo. A kada žena ima novac ima i slobodu. Broj Nobelovki ipak raste, tako da su 3 žene dobile Nobelove nagrade za proteklu godinu: Elfriede Jelinek (Austrija) za književnost, Wangari Maathai (Kenija) za mir i Linda B. Buck (USA) za medicinu. Od početka dodjele Nobelovih nagrada 1901., samo je 12 žena dobilo nagradu za mir, 10 za književnost, 7 za medicinu, 3 za hemiju i 2 za fiziku, a niti jedna za ekonomiju, koja se dodjeljuje od ELFRIEDE JELINEK je rođena 20. oktobra u austrijskom gradu Mürzzuschlag. Debitovala je zbirkom poezije Lisas Schatten 1967., a dolaskom u kontakt sa studentskim pokretima, njeno pisanje se usmjerava kritici društva. Eksperimentalni satirični roman Wir sind Lockvögel, Baby! objavljuje Romanima Michael. Ein Jugendbuch für die Infantilgesellschaft (1972.) i Ljubavnice (1975., Die Liebhaberinnen) iskazuje se kao književnica koja spretno povezuje feminističko štivo i kritiku popkulturalne lažne predstave dobrog života impresivnim jezičkim eksperimentima i visokograđanskom esejistikom. List BiH Saveza žena u Švedskoj Deseta Nobelovka u književnosti Među 748 Nobelovaca samo 34 žene PIŠE: HARIS TUCAKOVIĆ Njemačku književnu publiku osvaja romanima Ljubavnice (1975.), Die Ausgesperrten (1980.) i autobiografskom Pijanisticom (1983., Die Klavierspielerin), koja je pretočena u zapaženi film Michaela Hanekea. Svi njeni romani oslikavaju nemilosrdnost svijeta i konfrontiraju čitaoca sa krutim pravilima nasilja i potlačenosti, lovca i lovine. Elfriede pokazuje kako klišei industrije svijesti useljavaju u ljudski mozak paralizujući njegovu sposobnost otpora klasnim nepravdama i polnom ugnjetavanju. Kritika društva u Nasladi (1989., Lust) prerasta u temeljnu kritiku civilizacije opisom seksualnog nasilja nad ženama kao baznom mustrom naše kulture. Ideju nastavlja prividno mekšim tonom u Gier. Ein Unterhaltungsroman (2000.), studijom hladnokrvnog muškog vršenja vlasti. Elfriede Jelinek veoma frenetično bičuje Austriju, koju iluzionističkim romanom Die Kinder der Toten (1995.) oslikava kao pakao. U svojoj domovini je veoma kontroverzna ličnost. 5 Elfriede Jelinek, Wien, 1987.

6 Sva bol svijeta - Srebrenica! Informacije o obilježavanjima 10-godišnjice genocida u Srebrenici Turska/Turkiet Sala u kojoj se u subotu, 16. aprila, u Izmiru održavala konferencija Tribina o desetogodišnjici genocida u Srebrenici bila je dupke puna. Bina i zidovi sale, osim plakata o Srebrenici ukrašena ogromnim, svježim buketima cvijeća, napravljenim tako da i po svom izgledu podsjećaju na Bosnu i Srebrenicu. Pred početak je odjednom nastala tišina, svi su ustali i saslušali himne Turske i BiH. O tragediji Srebrenice prvi je govorio domaćin, Ahmet Kemal Baysak, počasni konzul BiH u Izmiru. Zatim, Jasmina Sarajlić, savjetnik u Ambasadi BiH, ministar Nadarević, konzul Jusuf Pušina i Namik Alimajstorović, predsjednik SSD- BiH. Svi su naglasili da se zlo u Srebrenici ne smije zaboraviti i nikad nikome ponoviti. Konferencija je nastavljena filmom Muhameda Mujkića Marš smrti. Za vrijeme njegovog prikazivanja dvorana je zanijemila. Na ulazu sredovječni Bošnjak krije suze. Tamo više nema mojih Bilo je strašno i to ne treba zaboraviti, govori drhtavim glasom. Nakon prikazivanja filma govorio je Amor Mašović. Naglasio je dva zločina prema ubijenim Srebreničanima. Prvi, u ljeto godine, kada je srpska vojska pobila 8,000 srebreničkih muškaraca, a drugi, nakon rata, kada su u njihova stratišta ušli bageri i pokušavajući sakriti zločin, tijela ubijenih izmještena na druge lokacije. Mašović je podsjetio da su do sada u BiH Det var den 11 juli 1995 som det Internationella samfundet lät den värsta massakern i Europa ske sedan andra världskriget. I den bosniska staden Srebrenica slaktades omkring 8,000 bosnien-muslimska män och pojkar i ett område som av FN proklamerats som en safe area. 10 år efter Srebrenicamassakern anordnas minnesmanifestationer i alla länder där bosnierna bor. pronađene 363 masovne grobnice. (Haris Halilović, Oslobođenje, ) Norveška/Norge Pressemelding Organisasjon for bosniske kvinner NETT BK arrangerer markering av dagen for Srebrenica-massakren i samarbeid med Bosnia-Hercegovina forbundet i Norge. Den verste massakren i etterkrigstidens Europa fant sted i byen Srebrenica, 11. juli I løpet av to dager forsvant 8,000 menn og gutter fra sine familier. I likhet med resten av befolkningen i Srebrenica, var de sikre på at FN ville beskytte dem, siden FN hadde gitt byen status som sikker sone. I dag, 10 år etter, er bare en soldat dømt ved Krigsforbrytertribunalet i Haag. Mange går fortsatt fri, blant dem general Mladic og Radovan Karadzic som ga ordre og dermed har hovedansvar for alle begåtte grusomheter. Ifølge Dayton-avtalen fra 1995 har alle rett til å vende tilbake til sine hjem, men 10 år etter massakren er det bare noen få mennesker som har klart dette i Srebrenica. Myndighetene i Republika Srpska, den serbiske entiteten i Bosnia Hercegovina, har akseptert Dayton-avtalen og alle betingelser den innebærer men likevel innfrir ikke kravene i avtalen. Slik hindrer de en trygg tilbakevending. I mellomtiden lever etterlate, flest kvinner og barn, i dyp fattigdom. Deres livssituasjon er preget av kamp For the full account of the Srebrenica massacre, see David Rohde, Endgame: The Betrayal and Fall of Srebrenica, Europe s Worst Massacre since World War II (New York: Farrar, Straus and Giroux, 1997). for å skaffe seg mat, et sted å bo og bestrebelsene på å gi barna en verdig fremtid. Ikke glem Srebrenica, ikke la ofrene og deres pårørende forbli bare tall i statistikken. Det internasjonale samfunn har også et ansvar. Markeringen er: Søndag 24 april, kl. 19:00, og stedet er Trikkestallen, Torshovgata 33. Vi har invitert: ODD EINAR DØRUM, justisminister. MIRSAD KEBO, minister for menneskerettigheter og flyktinger fra Bosnia. AMOR MAŠOVIĆ, advokat fra Sarajevo og leder for flere kommisjoner som har jobbet med å finne savnede personer og utgraving av massegraver. Han vil vise filmen Dødens marsj. MUNIRA SUBAŠIĆ, leder for organisasjon Mødrene fra Žepa og Srebrenica, selv kvinne som har opplevd Srebrenica tragedien. Vi ønsker dere velkommen til å delta i forsamlingen og med deres arbeid bidra til at Srebrenica blir aldri glemt. For all informasjon vedrørende arrangementet kan kontaktes: SANJA DŽANIĆ, tfn eller ĐENANA MRZIĆ, tfn: E-post: sdzanic@online.no eller djenana.mrzic@hafslund.no Francuska/Frankrike S.S.V.D.S. P.P.P.S. Soutien aux Survivants de la Vallée de Drina-Srebrenica Podrška Preživjelim Podrinje-Srebrenica Coordinateur du Réseau Justice Internationale Srebrenica SREBRENICA: EVROPSKO PITANJE Smatra se da su događaji u Srebrenici jula najveći masakr koji se desio nakon Drugog svjetskog rata. Desetogodišnjica pada Srebrenice jula je prilika da se pokrenu akcije koje bi imale u cilju da ti događaji dobiju evropsku dimenziju da bi se pozitivno unaprijedilo pitanja ljudskih prava u Bosni i Hercegovini. I - DATI EVROPSKU DIMENZIJU O PADU SREBRENICE Opravdano je smatrati da najveći masakr u Evropi nakon Drugog svjetskog rata 6 List BiH Saveza žena u Švedskoj žena

7 postane od velikog značaja za pamćenje svih Evropljana. Evropa u izgradnji (Evropska Unija i Savjet Evrope) se izgradila po devizi: NI- KADA VIŠE OVO iz Drugog svjetskog rata, što nije spriječilo događanja u Srebrenici. Srebrenica je povrijedila pravo postojanja Evrope: DA BI IŠLA NAPRIJED, EVROPA MORA PAMTITI SREBRENICU Cilj akcije Srebrenica 2005: evropsko pitanje bi bio da Evropljani saznaju za pad Srebrenice i negacije evropskih vrijednosti koje ti događaji nose. To uključuje sve države, članice Savjeta Evrope ili Evropske Unije, da poduzmu inicijative i podrže ovaj zadatak, reagovati u smjeru rehabilitacije jedinstvene i demokratske Republike Bosne i Hercegovine i revizije Daytonskog sporazuma Podržavanje bi moglo biti stalan način uticaja: podržati evropske predstavnike (iz Savjeta Evrope i Evropske Unije) da zahtijevaju od svojih vlada da podrže deklaraciju ili rezoluciju (Savjeta Evrope), ili odluku (Savjeta Evrope) koja bi podržala taj cilj. Bilo bi pogodno da ta odluka ili rezolucija podstaknu sve učesnike društvenog života koji raspolažu društvenom ili prosvjetnom odgovornošću (nastavnici, istraživači, novinari, kulturna društva ili asocijacije) da postignu da se što više naroda, publike zainteresuje za srebreničku tragediju i da se tako uvjeri o evropskoj dimenziji ovog pitanja. II - NAPREDOVATI U OSTVARIVANJU LJUDSKIH PRAVA U BOSNI I HERCEGO- VINI Uspjeh inicijative Srebrenica: evropsko pitanje bi moglo poboljšati i učiniti napredak u ostvarivanju ljudskih prava u Bosni i Hercegovini. Nekažnjavanje odgovornih (Karadžića i Mladića) bi postalo nepodnošljivo; zahtjevi žrtava (pravo na povratak, anketa o nestalima ) bi dobili novu podršku. I na kraju, Srebrenica bi značila da je sudbina zemalja bivše Jugoslavije evropska, da su one dio Evrope, ali da je pripadnost jednoj takvoj sudbini zasnovana na političkoj filozofiji koja je potpuno suprotna svim istrjebljivanjima jednog naroda u ime vjere, boje kože ili bilo kakve druge razlike. MASAKR U SREBRENICI NAS OBAVEZUJE DA RAZMISLIMO O EVROPI KOJU ŽELIMO: DA SE NE PONOVI NIKADA VIŠE SRE- BRENICA! S.S.V.D.S. Sadija Ombašić, predsjednica Julie Wornan, sekretar Stéphane Malhene, blagajnik E-post: ssvds@free.fr Fotografija Dodir, sekundarna masovna grobnica, Kamenica kod Zvornika, 2002., foto: Tarik Samarah, dobitnik Grand Prix-a Švicarska/Schweizerland Udruženje preživjelih Drina-Srebrenica Association des surviuvants de la Drina- Srebrenica, Genève, organizuje Marš za Srebrenicu jula KONTAKT: Ivar Petterson, koordinator, tél: 0041/22/ ili faks: 22/ Taner Aličehić 0041/ petterson.ivar@freesurf.ch bosnjaci.net Web magazin BOŠNJACI.net raspisuje Natječaj za priču Srebrenica Povodom desetogodišnjice obilježavanja tragičnih događaja u Srebrenici, kad su Srbi nad više od deset hiljada Bošnjaka ove zaštićene zone Ujedinjenih nacija, pred očima cijelog svijeta, počinili zločine planetarnih razmjera, web magazin BOŠNJACI. net raspisuje natječaj za kratku priču na temu SREBRENICA. Priče trebaju biti duge do pet kartica, odnosno da ne prelaze 9,000 karaktera. NAGRADE: Prva nagrada: 1,000 KM Druga nagrada: 600 KM Treća nagrada: 400 KM ŽIRI: Sastav žirija čine poznati bošnjački pisci, publicisti i eminentni intelektualci. NATJEČAJ JE OTVOREN DO 31. MAJA GODINE. Svi koji žele sudjelovati na natječaju trebaju poslati priču putem formulara na adresi: KONTAKT: E-post: natjecaj@bosnjaci.net DETALJNIJE: žena List BiH Saveza žena u Švedskoj 7

8 AKTIVNOSTI Susret žena u Norveškoj Tokom srdačnog susreta u Oslu dogovorena buduća saradnja bh. žena iz Norveške i Švedske Den 9 oktober 2004 organiserades en gruppresa med 50 bosniska kvinnor till Oslo. Det var en givande och rolig träff för bosniska kvinnor från både Sverige och Norge och det bestämdes om fortsatt samarbete i framtiden. PIŠE: ALMA OREČ Ranije dogovarani susret bh. žena iz Norveške i Švedske je realizovan 9. i 10. oktobra u Oslu. Da bi sve bilo kako treba urađen je detaljan plan i program, i formirane radne grupe za doček naših dragih gošći iz Švedske. Uglavnom su to bile članice bh. udruženja žena Žena 99 iz Värnama, kao i nekoliko žena iz drugih udruženja i sekcija koje djeluju pri BiH Savezu žena u Švedskoj. Pripreme za organizaciju dočeka i smještaja gostiju su tekle po planu proširene grupe za rad sa starijim osobama i zaduženih članica upravnog odbora naše organizacije Nett BK Mreža bosanskih žena u Norveškoj. Sve aktivnosti oko prihvata gostiju, grupa je blagovremeno i sa puno entuzijazma obavila. Sačinjeni su spiskovi sa imenima, adresama i brojevima telefona domaćina koji su se prijavili i izrazili želju da ugoste naše zemljakinje u Norveškoj. Definisan je program boravka gostiju, grupa za rad sa starijim osobama je nabavila potrebne artikle za pripremu hrane. Ista grupa je uz pomoć jednog broja naših članica pripremila večeru koja je poslužena u večernjim satima gostima i domaćinima. Prirodnim poljskim cvjetovima su napravljeni aranžmani i dekorisana sala za doček gostiju. Veći broj članica je u sopstvenoj kupovini i pripremi hrane dao svoj doprinos da trpeza bude još bogatija. Organizovan je jedan broj članica koje će dočekivati gošće pri ulasku i nuditi osvježavajuće piće sokove. Obavljeno je i mnogo drugih priprema koje su činile sadržaj sveukupnih aktivnosti, a za to bi trebalo mnogo prostora da se sve pojedinačno navodi. Po dolasku je gošćama odmah poslužen topli obrok i okrjepa sokovima i kafom. Veoma brzo smo proširili naš program i organizovan je odlazak na Holmenkollen sa autobusom gostiju. Gosti su posjetili mjesta gdje se godine odvijao jedan dio Olimpijskih igara u skokovima. Naša članica Fatima Kasumović je veoma uspješno obavila funkciju turističkog vodiča, upoznavajući goste o dinamici priprema i takmičenja. Po povratku u prostorije Hovstua gosti su sa ushićenjem i velikim zadovoljstvom iznosili svoje utiske. Do dolaska ostalih članica sa gostima se uz kafu i sokove razgovaralo o našem zajedničkom životu u Skandinaviji. Dirljivi su bili susreti jednog broja članica koje su se prepoznale i bile čak u familijarnim odnosima. U popodnevnim časovima stigle su i ostale članice zajedno sa Đenanom Mrzić, predsjednicom Nett BK, nakon što su prisustvovale predavanju u prostorijama Likestilling na temu Flykt og egsil: traume og metering. Goste je pozdravila, poželjela Foto: Fahro Konjhodžić žena

9 dobrodošlicu i predstavila aktivnosti Nett BK predsjednica Đenana Mrzić. U ime gostiju, domaćine su pozdravile Selma Borovac, predsjednica BiH Saveza žena u Švedskoj, i Ismeta Šeremet, predsjednica udruženja žena iz Värnama. Predstavile su rad organizacija u kojima djeluju i predložile nam uključenje u BiH Savez žena u Švedskoj, što je prihvaćeno na obostrano zadovoljstvo. Uz zajedničku večeru i druženje dogovaralo se o daljoj saradnji naših organizacija, njihovom organizacionom povezivanju, pa i o široj saradnji sličnih organizacija u Skandinaviji. SUTRADAN, u nedjelju 10. oktobra u 11 sati, gosti sa domaćinima su se okupili pred ulazom u Frogner park. Predsjednica Đenana Mrzić je pripremila i prezentirala prigodne informacije o samom postanku Frogner parka, njegovim sadržajima koje ga čine jedinstvenim u svijetu, pa i samim tim interes turista da ga posjete je veliki. Tu je veliki broj skulptura koje je Oslu poklonio u naslijeđe veliki norveški skulptor Vigeland. Snimci koje je uradio Fahro Konjhodžić, naš novinar i dopisnik Bosanske pošte u Skandinaviji, i tekst kojim je informisao o ovoj posjeti će ostati trajna uspomena za sve nas. Fahro se na samom početku uključio i sa zadovoljstvom, zajedno sa nama, bio u ulozi domaćina ove akcije. Nakon razgledanja parka i njegovih sadržaja, gosti su se ponovo okupili pored autobusa gdje je sačinjen zajednički snimak sjećanja na ovo druženje. Hvala vam za ovo zadovoljstvo koje ste nam pripremili, bile su riječi Ismete Šeremet, predsjednice udruženja žena u Värnamu, a kojoj su se pridružile i druge njene drugarice. Oko 13 sati opraštale smo se sa našim gostima sa obećanjima da ovo nije naš jedini susret. Opet su naše vrijedne članice pripremile pakete hrane svojim gostima za okrjepljenje u putu. Naravno, zadužena grupa se potrudila da svojim paketom slatkiša i sokova uljepša putovanje i povratak kućama naših gostiju. Jedan broj članica radne grupe se vratio u prostorije Hovstua da ponovo dovede sve u funkciju normalnog rada domaćina koji je iznajmio ove prostorije u toku boravka naših gostiju. Naše članice zaslužuju veliku pohvalu u angažovanju ove posjete čime su dokazale da su u stanju i da sa malo raspoloživog dati mnogo. U večernjim satima, nakon povratka kućama, u telefonskim pozivima gošće iz Švedske su se zahvalile na srdačnosti koju su osjetile i puno pozdravile sve nas. žena Nostalgija u Bergenu Mješovita muzička grupa bosnalgičnih entuzijasta u Norveškoj PIŠE: ENES TOPALOVIĆ U jesen godine udruženje žena Biseri regije Hordaland sa centrom u Bergenu, čiji je predsjednik Mubera Mutić, inicira formiranje bosanskog hora i folklorne grupe. Inicijativa rađa mješovitu muzičku grupu Nostalgija (koja se trebala zvati Bosnalgija ). Na prvom nastupu, za Dan državnosti BiH te godine, pripremljeno je nekoliko pjesama koje su sa oduševljenjem prihvaćene. U početku je Nostalgija brojala tridesetak članova, ali se vremenom broj sveo na petnaestak najupornijih zaljubljenika našeg melosa. Većina stalnih članova je tu skoro od prvog dana, mada im je zadnje godine pristupilo nekoliko novih, mlađih članova. ČLANOVI Nostalgije su: SOPRANI: Amela Defterdarević, Amna Salčin, Vojislava Muftić, Aida Omanović i Mersiha Selimović. ALTOVI: Ifeta Baftiarović, Zlata Muhsinović, Maida Huseinović, Diana Krilić i Nafija Tafro. MUŠKI DIO: Mehmed Softić, klavijature i harmonika, Rizo Mutić, specijalista za sevdah, Emir Loga, gitara, oprobao se i kao kompozitor, Mujo Memić na solo gitari, Dženan Ključanin na bubnjevima. SVE TO VODI, i uživa u tome, inspirator i entuzijasta, Dunja Jugo. List BiH Saveza žena u Švedskoj Den bosniska blandade sångkören Nostalgi bildades i Bergen år 1999 och är väldigt populär bland norrmän och bosnier i Norge. Sastaju se redovno, svakog petka, od do u prostorijama iznajmljenog dječijeg vrtića u Bergenu. Dosta vremena prođe i u druženju i priči, ali se dosta i radi, pogotovo kad imaju kakav nastup. A nastupali su, zaista puno, i na obilježavanju značajnijih bh. praznika, a i na pozive norveških institucija. Cilj im je upravo uključivanje u norveške kulturne manifestacije gdje će se iz sveg grla čuti i o dragoj im BiH kroz pjesmu a i zvanične govore, sve to u svrhu stvaranja pozitivne, interkulturalne klime, tj. građenja svojevrsnog mosta između izvorne, naslijeđene kulture i kulture zemlje u kojoj egzistiraju. Svoj rad finansiraju od mjesečne članarine (50 kr) i skromnih prihoda od nastupa. Od Bergen komune su dobijali oko 4,000 kr pomoći zadnje tri godine. Teško je zaraditi nešto prilikom organizovanja priredbi, iznajmljivanje prostorija je skupo, ali im entuzijazma i volje ipak ne fali. Ozvučenje dobijaju besplatno, a sami čiste prostorije da ne bi plaćali. Ako se organizuje prodaja kolača, bude i tu neke zarade. Ne možemo se pohvaliti velikim prihodima u ovih pet godina, ali smo uspjeli kupiti električni klavir, jednu bas gitaru i jedan mali set bubnjeva. Nama je bitno da nam je lijepo, družimo se i van grupe. Pjevamo skoro isključivo bosansku muziku, sve žanrove, ali je akcenat naravno na sevdahu. U Bergenu smo relativno poznati i često nas pozivaju i norveški horovi da nastupamo zajedno, a onda je to prilika da se kaže i koja lijepa riječ o našoj lijepoj BiH, pa nam i to mnogo znači kako nam reče Dunja Jugo koja je rado pristala na razgovor. 9

10 Dah Bosne u Mönsteråsu Saveznom kulturnom manifestacijom Dah Bosne u Mönsteråsu obilježen Dan državnosti Bosne i Hercegovine PIŠE: HARIS TUCAKOVIĆ BiH Savez žena u Švedskoj održao je 20. novembra u Mönsteråsu saveznu kulturnu manifestaciju Dah Bosne, obilježavajući time Dan državnosti Bosne i Hercegovine. Skupu je prisustvovalo preko 200 bh. žena iz Švedske, kao i veći broj Šveđanki iz Mönsteråsa i regije. U ime domaćina, bh. udruženja žena Žena 2001 Mönsterås, prisutne je pozdravila Zekija Zembo, predsjednica udruženja. Centralni dio manifestacije činio je nastup KUD Grmeč iz Bosanske Krupe, koji je time okončao svoju desetodnevnu turneju po Švedskoj. Krupljani su izvođenjem više sevdalinki i folklornih igara, u koreografiji prof. Himze Krupića, predstavili kulturu i običaje svih naroda Bosne i Hercegovine. Na osnovu rijetko postignutog sudioništva ansambla i publike, kao i opšteg cupkanja u ritmu bh. melosa, reklo bi se da su i naši i švedski gosti bili prezadovoljni prikazanim. Program je završen nastupom Emira Hasića, pjevača izuzetnih glasovnih mogućnosti, koji je pjesmama sa svog novog CD-a pobudio pravu buru osjećanja i cijelu salu podigao na noge. Susret je nastavljen kolima i pjesmom uz harmoniku Hajrudina Zukanovića. Da bi sve bilo baš onako kako to treba biti, vrijedne članice udruženja žena iz Mönsteråsa su za sve učesnike i goste pripremile bogatu trpezu bosanske tradicionalne kuhinje. Mada je naše udruženje formirano godine, ovo je prva veća manifestacija koju organizujemo, rekla je Zekija Zembo i nastavila pripreme su trajale duže vrijeme i posebno bih se zahvalila ženama koje su se tako srčano angažovale oko ove manifestacije. Zahvaljujem se BiH Savezu žena i našem sponzoru Pristina Livs iz Oskarshamna. Drago mi je da smo se okupili u ovakvom broju i nadam se da su gosti bili zadovoljni. Zaista sam prijatno iznenađen gostoprimstvom i popunjenošću svih termina. Omogućeno nam je da obiđemo gradove, posjetimo škole i veće firme. Tokom dana koristimo bazene i sportske dvorane. Mi smo uzvratili bogatim prikazom običaja, muzike i igara svih naroda i narodnosti BiH. Kažu za Šveđane da su hladni ljudi, ali smo ih, zajedno sa našim Bosancima i Hercegovcima koji ovdje žive, dobro razgalili i sklopili vrlo topla prijateljstva. Nismo iznevjerili, jer kako naši domaćini u Skövdeu tvrde odavno u Švedskoj nije gostovala grupa sa tako raznovrsnim programom i popunjenom minutažom od početka do kraja svakog nastupa kaže koreograf prof. Himzo Krupić. Prvi nastup smo imali 13. novembra kod naših domaćina bh. udruženja Behar u Skövdeu, sutradan u Göteborgu, a zatim u Boråsu i Örebrou. Nismo se nadali ovakvom gostoprimstvu. Drago mi je da su nas naši ljudi toplo prihvatili, kao i da smo jako dobro prihvaćeni od Šveđana. Utisci su nezaboravni i već imamo ponude za iduću godinu, koje ćemo sigurno prihvatiti. Današnjim nastupom na saveznoj kulturnoj manifestaciji Dah Bosne završavamo ovogodišnju turneju kazuje nam prof. Ademir Mesić, predsjednik KUD Grmeč. KUD Grmeč kao Radničko kulturnoumjetničko društvo osnovano je 14. decembra godine, a osnovali su ga, 10 List BiH Saveza žena u Švedskoj žena

11 Bosnisk musikglädje i helgen Kultur- och konstsällskapet Grmeč från Bosnien fick med sig publiken så till den grad att allt slutade med en enda gemensam sång och dans. AV: FREDRIK LOBERG pored bosanskokrupskih radnika, italijanski i njemački inžinjeri koji su radili na obnovi Bosanske Krupe poslije drugog svjetskog rata. Pri društvu su aktivne horska, dramska, muzička, sekcija narodnog veza i najbrojnija folklorna sekcija. Folklorni ansambl broji 180 članova u tri uzrasne kategorije i koncertnu grupu oko 45 članova uzrasta od 17 do 45 godina. Manifestacija Dah Bosne je doživjela odličan prijem kod Šveđana, a o istoj je žena objavljeno više tekstova u novinama koje izlaze u Mönsteråsu i okolnim mjestima. Ranije planirana više ženska manifestacija u stilu pokaži šta znaš, na kojoj bi se naše žene predstavile u oblastima kojima se bave, pomjera se za proljeće. Za taj period se, takođe, planira grupno putovanje u BiH sa ciljem posjete organizacijama, školama i udruženjima sa kojima članice Saveza žena sarađuju, odnosno kojima šalju humanitarnu pomoć. List BiH Saveza žena u Švedskoj Grmeč från Bosanska Krupa har under de senaste veckorna varit runt och spelat, sjungit och dansat i stora delar av Europa och nu under slutklämmen på turnén gästades Mönsterås. Det är fantastiskt att de kommit hit, förklarar några av de överlyckliga damerna framför scenen i Parkskolan under föreställningen. Entréprogrammet berättar att kulturoch konstsällskapet Grmeč i staden Bosanska Krupa grundades 1945 av Arbetarnas kultur- och konstsällskap och av italienska och tyska ingenjörer som jobbade med återuppbyggandet av staden efter andra världskriget. I Mönsterås bjuder det här alldeles speciella kultursällskap på en närmare två timmar lång föreställning med folkdanser och sånger och publiken där de flesta är kvinnor kan sångerna. Och de visar det. Det har kommit folk från egentligen hela södra Sverige för att vara med idag berättar Zekija Zembo som är ordförande i den bosniska kvinnoföreningen i Mönsterås där ett antal energiska medlemmar lagat mat och bakat kakor i nätter och dagar inför festen. Allt vi lagat och bakat till de här festligheterna har vi lagt ut själva, berättar Sanita Ustaibrišević under den högklassiga musik- och dansföreställningen i Mönsterås. (utdrag från Barometern, ) 11

12 Demokratidag 2005 Nagrada za demokratsku inicijativu pripala Savezu za psihički oboljele u Emmaboda komuni PIŠE: SELMA KAMBEROVIĆ Respekt u Karlskroni Naše ime Respekt nije slučajno izabrano. Svojim imenom želimo pokazati respekt prema drugima: starim, mladim, stranim itd., ali istovremeno očekujemo respekt prema nama samima. Osnivačka Skupština bh. udruženja žena Respekt održana je u prostorijama Sunnadal škole u Karlskroni. Prisustvovalo je oko 30 članica i gostiju, a ispred BiH Saveza žena u Švedskoj predsjednica Selma Borovac, kao i predstavnice regija Jug i Istok. Na samoj Skupštini donesena je i odluka o formiranju sekcija i o okvirnom planu rada. Aktivnosti udruženja počele su direktno: Gimnastička grupa koja se sastaje svake srijede i Grupa moderni ples koju čine djevojčice i mlađe djevojke. Sa radom je počela i literarna sekcija koja se sastaje svake druge sedmice. Vokalna grupa je u fazi pripreme svog rada, a aktivna je i grupa koja ispunjava jedan dio svog slobodnog vremena u šetnji. Ambicije našeg udruženja su, prije svega, da osmislimo svoje slobodno vrijeme na način kako mi želimo i kakvu potrebu osjećamo te da ga istovremeno učinimo svrsishodnijim. Vrijednost našeg udruženja je naročito u činjenici da se okupljaju mladi i da postoji jedna harmonija u kombinaciji starijih i mlađih. PIŠE: EMINA ĆEJVAN Den nya kvinnoföreningen Respekt grundades i Karlskrona den 5 februari Redan aktiva sektioner är gympa, modern dans, litteratur och promenad. Potreba za socijalnim životom i za njegovanjem vrijednosti zemlje iz koje potičemo čini da svi naši susreti završe osjećajem zadovoljstva uprkos umoru koji osjećamo u toku dana. Naše ambicije, što se tiče rada udruženja, su da članstvo istog proširimo na sve druge ljude koje u našem udruženju i njegovim aktivnostima nalaze sebe. Sa raznim predavanjima i organizovanjem skupova, kako za sve naše ljude tako i za Šveđane, želimo pokazati ko smo i iza čega mi stojimo. Naše ime Respekt nije slučajno izabrano. Svojim imenom želimo pokazati respekt prema drugima: starim, mladim, stranim itd., ali istovremeno očekujemo respekt prema nama samima. Naš zadatak i cilj je da uz druženje jačamo vrijednosti prvenstveno žene u stranoj zemlji u kojoj se trenutno nalazimo. Konferencija je održana 19. januara u Stockholmu a pokrovitelji su bili: Dagens Samhälle, Svenska Kommunförbundet i Landstingsförbundet. Diskutovala su se pitanja kao što su: na koji način funkcioniše demokratija u našem društvu, šta čovjek kao pojedinac može učiniti da poboljša svoje učešće u demokratskim procesima, kako povećati povjerenje u one koje biramo da nas predstavljaju, kako povećati broj žena, mladih i useljenika u političkim strukturama, te na kraju sveobuhvatna diskusija o tome kako useljenici (političari koji imaju strano porijeklo) doživljavaju svoj angažman. Na kraju, u završnom svečanom dijelu konferencije, dodijeljena je Nagrada za najbolju demokratsku inicijativu u godini. Obzirom da naša organizacija predstavlja jednu veliku grupu useljenika i među našim članovima ima izabranih predstavnika u političkim sferama interesantno je prokomentarisati urađeni raport: Dekor ili stvarno učešće. Raport je rađen na osnovu razgovora sa grupom od 50 politički izabranih predstavnika koji su rođeni izvan Švedske. Grupa koja je prezentirala raport, izrazila je zabrinutost dobivenim podacima koji govore o mnogobrojnim preprekama na koje ovi ljudi nailaze. Raport definiše tri grupe sa kojima se izabrani političari stranog porijekla susreću u Švedskoj: 1. Zatvorena grupa u kojoj se prepreke za ulazak i pripadnost grupi uočavaju već pri prvom kontaktu, tako da na tome uglavnom i ostaje. 2. Licemjerna grupa u kojoj prepreke za ulazak u grupu postoje pri prvom kontaktu ali također i u svim drugim kontekstima, na sastancima odbora ili zasjedanja skupštine. 3. Socijalizirana grupa u kojoj prepreke 12 List BiH Saveza žena u Švedskoj žena

13 Demokratidagen 2005 är ett samarrangemang av Sveriges Kommuner och Landsting och tidningen Dagens Samhälle. Anna Lindström och Elisabet Edfast- Ljungberg från Sveriges Kommuner och Landsting redovisade rapporten Dekor eller deltagande som handlar om hur förtroendevalda med utländsk bakgrund upplever sina uppdrag. Det här är första gången som en undersökning tittat på hur förtroendevalda som är utrikes födda upplever sin situation. Resultaten pekar på att förhållningssätt och strukturer inte stödjer ett aktivt deltagande utan snarare exkluderar utrikes födda. Det handlar om en strukturell diskriminering som leder till ett demokratiproblem. För att det ska kunna ske en förändring krävs att problemet erkänns och att det finns en vilja att göra något åt det. Johan de Bie, RSMH Emmaboda, tilldelades Årets demokratiinitiativ 2004 för hans arbete med att öka psykiskt sjukas inflytande. Hans arbete har bland annat skett genom att personal från kommun och landsting har utbildats av brukarna själva. izostaju samo u slučaju da svi nauče važeća pravila igre i ponašaju se identično kao i ostali u grupi. Da bi se novoizabranim otežalo aktivno učestvovanje u svim procesima koriste se sljedeće tehnike: Neprimjećivanje ili totalno ignorisanje pojedinca; Ismijavanje zbog akcenta koji stranci imaju kada govore švedski ili poteškoća da se korektno izraze u duhu švedskog jezika; Nedavanje aktuelnih informacija, ili saopštavanje u užim krugovima itd. Konkretni prijedlozi za poboljšanje situacije sažeti su u sljedećem: Obrazovati sve novoizabrane; Dozvoliti neformalnije diskusije na sastancima; Napraviti plan o ravnopravnosti; Sačiniti plan kako se boriti protiv rasizma i diskriminacije; Političke akte sažimati i na laganom švedskom. Nagrada za demokratsku inicijativu pripala je ove godine Savezu za psihički oboljele u Emmaboda komuni. Motivacija za dodjelu nagrade bila je da je taj savez uspio u velikoj mjeri uticati na vrstu i način pomoći koju psihički bolesnici mogu dobiti u društvu. Nagradu u ime saveza primio je John de Bie, predsjednik saveza. Udruženje inicijative i projekata Umjetnici u Stockholmu osnovali Ex Ponto PIŠE: MUHAREM SITNICA-SIĆA Konačno se i to dogodilo, bez pompe i fanfara, spontano, iz iskonske želje i duhovne potrebe za kulturnim blagom našeg podneblja i kulturom ovog prostora u kom živimo da zajedno, na istom mjestu, progovorimo u raznim oblicima i na više jezika, a ponajviše jezikom kulturnog bogatstva koje nas spaja i još više zbližava. I tako je nastalo Višekulturalno umjetničko udruženje Ex Ponto. IDEJNI POKRETAČ je Ahmo Vržalica, novinar, a INICIJATIVNI ODBOR u sastavu: Ljiljana Laks-Pregl, Zlatko Feliks Pregl, Besima Skopljak, Kjell Sköld, Arne Jansson, Sabahudin Bahtijaragić-Cober, Muhamed Tufekčić-Tufe, Seima Višić, Miodrag Stankovski, Ahmed Bešić, Aleksandar Đorđević, Meho Baraković, Miroslav Hrkač, Muhamed Ćejvan-Aki, Rašid Durić, Redžep Jahić, Đeđo Kozaragić, Muharem Sitnica, Zoran Mamković, Aleksandar i Elena Neström. Udruženje je registrovano 22. februara u Stockholmu sa slijedećim konceptom djelovanja: to je udruženje inicijative i projekata, svi projekti bivaju predloženi od svakog člana, te se njime informišu svi članovi udruženja. Oni koje interesuje ponuđeni projekat od pojedinca, udružuju se u Radnu grupu koja teži ka realizaciji projekta kao svog. Udruženje je tu da koordinira i potpomaže njihovu inicijativu, novčano i koordinacijom. Ove aktivnosti i pripreme predloženih projekata odvijaju se bez sastanaka, a sva potrebna informatika razmjenjuje se putem Interneta. Udruženje nema nacionalne, vjerske, administrativno-državne, niti neke druge granice, a pristup udruženju je dostupan svim onima koji se bave umjetnošću ili su joj svojom djelatnošću bliski, u cijelom svijetu. U PRVI UPRAVNI ODBOR su izabrani dr. Ljiljana Laks-Pregl (predsjednik), Ahmo Vržalica (sekretar), Besima Skopljak (blagajnik), Kjell Sköld (revizor), Arne Jansson, Zlatko Feliks Pregl, Ahmed Bešić i Aleksandar Đorđević. Udruženje Ex Ponto u ovom trenutku ima 22 člana, a neki od njih učestvovali su u prvom kulturnom programu 6. marta povodom obilježavanja međunarodnog Den 22 februari 2005 grundades i Stockholm Mångkulturell konstförening Ex Ponto för alla konstnärer i världen, utan gränser. Dana žena, a u suradnji sa udruženjem IOGT-NTO Žena Stockholm. U okviru programa nastupila je članica njihovog udruženja Ana Aljinović koja je pročitala pjesmu Enise Popović-Čengić. U uvodnom izlaganju predsjednica udruženja Ex Ponto, Ljiljana Laks-Pregl, govorila je o pripremljenom programu, dok je Zlatko F. Pregl govorio o ideji i konceptu rada samog Udruženja. Oba izlaganja su simultano prevođena na švedski jezik. Zatim je izveden bogat kulturno-umjetnički program: video-baletski prilog kojeg je uradio ZFP, sa muzičkom podlogom profesora muzike Jilmasa Sačića; Kjell Sköld, reditelj i glumac, je na švedskom govorio Sidranovu pjesmu Zašto tone Venecija, švedska glumica Maria Shal je na švedskom jeziku otpjevala kabaretsku pjesmu Pjevam na kiši; glumac Sabahudin Bahtijaragić-Cober je govorio svoju pjesmu Žena; Zoran Mamković je uz pratnju gitare otpjevao kompoziciju Erica Claptona Tears in Heaven (Suze u raju) na engleskom jeziku; Zlatko Feliks Pregl je govorio pjesmu Pere Zubca Mostarske kiše; Fata Manđuka je održala predavanje o bolesti kostiju. Sigurno da je ovo tek početak i da će kulturnih programa tek biti na obostrano zadovoljstvo švedske i bosanske publike i poklonika kulture i umjetnosti. Ljiljana Laks-Pregl, foto: Muharem Sitnica-Sića žena List BiH Saveza žena u Švedskoj 13

14 Putovanja u BiH postaju tradicija 46 žena i omladinki iz naših udruženja i sekcija u Švedskoj i Norveškoj putovalo za BiH. Humanitarna pomoć lično uručena u Banja Luku i u manjem obimu u Sarajevo. I ove godine je BiH Savez žena, u periodu od 18. do 28. marta, uspješno organizovao grupno putovanje u domovinu, sa ciljem da se posjete organizacije sa kojima se sarađuje, te lično uruči humanitarna pomoć. Putovalo je 46 osoba iz udruženja i sekcija sirom Švedske i Norveške. Putna agencija ZEBA Tours Sarajevo je prihvatala putnike iz svih krajeva Švedske, vodeći računa o broju putnika i količini humanitarne pomoći koja je prikupljena. Najveću količinu pomoći je prikupila regija Istok, tačnije udruženje Žena 2001 u Mönsteråsu, Zekija Zembo i Solbritt Carlsson. Pomoć se sastojala od: 8 paketa pelena i podmetača za starije osobe dobiveno od Fikrete Sarač iz Kalmara; 2 velike vreće dječije garderobe od Crvenog krsta, tj. predsjednice Birgitte Bäckman u Mönsteråsu. 1 rulatora, 2 pokretnih WC-a, 1 dodatka za WC sa ručkama, 5 štapova za starije, od Staračkog doma Allégården u Mönsteråsu. 1 aparata za astmatičare sa popratnim lijekovima od Suejle Kovačević-Hamza iz Mönsteråsa. 1 velike kutije lijekova (za zakrečenje kostiju, živce, astmu, srce, čir, probavu, kao i razne kreme i blagi sapuni za starije osobe). Također je prikupljena novčana pomoć od 11,000 SEK koja je podijeljena slijedećim organizacijama: 2,000:- za MDD Merhamet Banja Luka PIŠE: ZEKIJA ZEMBO za javnu kuhinju od Kyrkliga syföreningen, Mönsterås församling. 2,000:- za MDD Merhamet Banja Luka za javnu kuhinju od Forsa syföreningen, Mönsterås församling. 2,000:- za MDD Merhamet Banja Luka za javnu kuhinju od Hyresgästförening Åsevad, Mönsterås. 3,000:- za MDD Merhamet Banja Luka za ambulantu od Mönsterås församlinga. 2,000:- za Zavod za rehabilitaciju dr. Miroslav Zotović Banja Luka, za hendikepiranu djecu, od Lions Mönsterås. Bilo je dosta napora da se to sve prikupi, ponese i razdijeli, ali je sve zaboravljeno nakon toplih riječi zahvale i priznanja od onih kojima je pomoć uručena. Posebnu dobrodošlicu je pripremio personal Zavoda za rehabilitaciju dr. Miroslav Zotović u Trapistima, Banja Luka, gdje je načelnica odjeljenja dr. Papić pokazala bolnicu i upoznala sa personalom koji radi sa hendikepiranom djecom. Zadovoljstvo je bilo obostrano i uz veliku zahvalnost na svemu, domaćini su poželjeli da se ponovo sretnemo. Naglasili su da smo uvijek dobrodošli, sa poklonima ili bez njih. Humanitarna pomoć je također uručena i SOS Dječijem selu u Sarajevu, te 12- godišnjoj djevojčici Anđelki Stjepanović, Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund har, från 18 till 28 mars, anordnat för andra gången en studieresa till Bosnien för 46 kvinnor och tjejer från Sverige och Norge. Humanitär hjälp överlämnat i Banja Luka och en mindre del i Sarajevo. Dessa resor har nu blivit en tradition. oboljeloj od cerebralne paralize, epilepsije. Pomoć je poslana od dr. Dženane Zorlak i Enne Jamakosmanović. Dana 24. marta, počašćeni od naše putničke agencije Zeba tours, krenuli smo na nezaboravno putovanje iz Sarajeva za Mostar, Počitelj, Neum i Dubrovnik, sa ciljem da pokažemo našim švedskim prijateljima, a i sami da ponovo doživimo ljepotu naše domovine. Čudno kako smo sve gledali drugim očima i kako smo cijenili te ljepote više nego ikada. Naši švedski prijatelji su se divili, a mnogima od nas, koji su davne morali napustiti zemlju, ljubav prema Bosni se još više pojačala. U povratku smo posjetili Blagaj, izvor rijeke Bune. Bili smo opijeni blještavilom plahovite rijeke koja huči svojim prirodnim tonovima u misterioznom okruženju. Atmosfera je bila neopisiva. Nakon deset nezaboravnih dana, sa bosanskom pjesmom i bosanskim duhom, sa lijepim raspoloženjem čitavim putem, vratili smo se u stvarnost, noseći lijepe uspomene. Kako je, na zadovoljstvo svih putnika, putovanje bilo uspješno, učinićemo sve da se ponovi i slijedeće godine, te da se pretvori u tradiciju, rekla nam je Selma Borovac, predsjednica Saveza. Mi, same članice Saveza, smo organizatori puta i same smo se potrudile da nam bude ugodno, ali i korisno. Vidjeli smo da hoćemo i možemo i naravno da ćemo nastaviti. 14 List BiH Saveza žena u Švedskoj žena

15 Bosna Quilts u Göteborgu Izložba umjetničkih slika od tekstila koje je osmislila Lucia Feinig-Giesinger a izradila grupa žena iz Goražda PIŠU: MEHO BARAKOVIĆ I VAHIDA MEHINOVIĆ Marianne Erikson, Vahida Mehinović, Fatima Kovačić i Lucia Feinig-Giesinger Internacionalni projekat koji nosi naziv Bosna Quilts imao je svoju prezentaciju i u Göteborgu. Naime, u Galeriji Konstepidemin (koja se nalazi u ulici Konstepidemins väg 6) u subotu, 9. aprila 2005., otvorena je izložba, po mnogo čemu neobična. Zapravo, izloženo je ukupno 19 radova, uslovno rečeno umjetničkih djela od platna. Radi se, o slikama koje nastaju spajanjem većih ili manjih raznobojnih i nijansiranih, posebnih platnenih komada, koji potom bivaju na poseban način objedinjeni i proštepani jednobojnim koncem, tako da se dobije likovno umjetničko djelo (uslovno, samo tako bi se ono moglo nazvati prekrivačem). Ipak, to je ponajprije slika kojom se zidna površina ukrašava i oplemenjuje. Ona (ova slika ) u znatnoj mjeri podsjeća na ono nešto što se zove bosanska tkana serdžada, koja se i u Bosni počesto stavljala iz sećije na zid (ili kreveta) i na taj način ukrašavala prostor dajući mu toplinu i bajkovitost. A, sve je, zapravo, počelo onoga trenutka (godine 1993.) kada je slikarka i izlagač Lucia Feinig-Giesinger, iz grada Vorarlberg u Austriji, okupila grupu žena i otvorila nešto kao školu kako bi ih obučila da rade nešto korisno i zarađuju sredstva za život (novac) vlastitim radom. Bilo je to vrijeme oružane agresije na državu Bosnu i Hercegovinu i kada je sve razarano, kako bosanska porodica, tako i ljudska duša. U toj grupi đaka se našla i Safira Hošo iz Goražda, koja se nakon izvjesnog vremena vratila u Goražde. Po povratku u grad na Drini, Safira je sakupila grupu zainteresovanih žena u Goraždu, obučila ih stvaranju slika od tekstila i sada vrši prezentaciju njihovih umjetničkih djela i njihovu prodaju. Dvije Šveđanke: Marianne Erikson i slikarka Berit Jonsvik su domaćini ove neobične izložbe koja će biti otvorena od 9. do 24. aprila, i naravno može se razgledati i trgovati, jer je izložba prodajnog karaktera. Za vrijeme prezentacije i otvaranja ove izložbe nastupio je hor sekcije žena koja nosi ime Fatima Gunić iz Göteborga, na čelu sa predsjednicom Fatimom Kovačić, koje su se predstavile sa dva recitala a zatim otpjevale, ono što bi se reklo po meraku, nekoliko sevdalinki uz pratnju pjevača i harmonikaša Suada Mehinovića. Takođe, u sklopu programa otvaranja izložbe, nastupio je švedsko-bosanski književnik i novinar Meho Baraković, koji se predstavio sa nekoliko pjesama iz svoje najnovije knjige stihova Stockholm iznutra i druge pjesme koja je dvojezična (švedskobosanska) i do kraja aprila će biti objavljena u Tuzli. Barakovićeve stihove na švedskom jeziku je govorila Vahida Mehinović, kontakt osoba za švedske organizacije u BiH Savezu žena u Švedskoj. Vahida je prisutne pozdravila ispred BHSŽ, u nekoliko rečenica predstavila Savez žena i izrazila zadovoljstvo da su putem ovog projekta naše zemljakinje u Goraždu dobile mogućnost da se iskažu, a istovremeno i nešto i zarade. Uvidom u afišu izložbe, saznaje se da su se na ovoj izložbi našli radovi, slike, slijedećih autora, žena iz Goražda: Vesne Malokos, Ćamile Sudić i Hedije Kazagić, Sade Srne i Elme Ušanović, Emine Hošo, Sabine Dolo, Safire Hošo, Mirze Kožo, Munire Karo, Mirze Mašić i Ševale Hadžimešić. Najjeftinija slika dimenzija 67 x 122 cm košta 6,400 kruna, kako stoji u afiši, a najskuplja je ona dimenzija 193 x 219 cm i njena cijena je 15,400 kruna. I pored opšteg utiska da su cijene izloženih radova previsoke, i pored toga što se radi o unikatnim radovima ipak je već prvog dana, i u toku samog otvaranja izložbe, prodat jedan rad. Za mnoge, ipak, ljepota nije skupa i važno je samo da je što više ima i u prohladnom, aprilskom Göteborgu. Neka ljepote ima! Hor sekcije žena Fatima Gunić iz Göteborga uz pratnju Suada Mehinovića Den österrikiska konstnären Lucia Feinig- Giesinger startade projektet Bosna Quilts bland bosniska kvinnor i flyktinglägret Galina i Österrike Lucia gör skisser och väljer färger, och de bosniska kvinnorna syr ihop tygerna. Utställningen Bosna Quilts ägde rum 8-24 april på Konstepidemin i Göteborg. Se också žena List BiH Saveza žena u Švedskoj 15

16 KUD Osman Džafić na gostovanju u Švedskoj PIŠE: SENADA BEŠIĆ Tokom mjeseca aprila je nekoliko gradova u Švedskoj bilo domaćin KUD Osman Džafić iz Prijedora. Ovo kulturno-umjetničko društvo je posjetilo Norrköping, Värnamo, Jönköping, Skövde i Växjö. Nastupi ovoga društva bili su prilika da se u ovim gradovima okupe građani iz Bosne i Hercegovine koji se nalaze u Švedskoj i da kroz pjesmu, igru i druženje osjete duh svoje domovine. Društvo entuzijasta KUD Osman Džafić je osnovano godine i nosi ime narodnog heroja iz II svjetskog rata Osmana Džafića. U periodu do godine ovo je društvo okupljalo članova koji su svojim programom nastupali na međunarodnim festivalima folklornog stvaralaštva širom Evrope. Izbijanjem agresije na BiH ovo je društvo doživjelo istu sudbinu kao i Bošnjaci na ovom području. Prostorije su bile uzurpirane, članovi protjerani, oprema i narodne nošnje su bili pokradeni. Od godine je počeo povratak predratnog bošnjačkog i hrvatskog stanovništva i uz veliki angažman jednog broja aktivista pokrenuta je inicijativa da se preuzmu prostorije, a zatim da se pokuša okupiti potreban kadar i da se društvo aktivira. Danas je u društvu aktivno 150 članova koji su organizovani u ansamblu narodnih pjesama i igara, ženskom horu, plesnoj, likovnoj i ekološkoj sekciji. U godini je društvo održalo 16 koncerata a u je za devet mjeseci održano 25 uspješnih koncerata od čega su sedam bila gostovanja u Italiji. Pored velikog broja entuzijasta ovo se društvo susreće sa nizom problema, prije svega ekonomskih. Veliku pomoć ovo društvo dobiva od udruženja žena iz Donje Puharske koje šije nošnje i aktivno pomaže ovo društvo. Narod željan druženja Iako je ovo društvo okupilo veliki broja Bošnjaka i ostalih nacionalnosti iz BiH koji se nalaze u Švedskoj mora se istaći da je boravak KUD Osman Džafić u Värnamu bio izuzetno atraktivan za sve. U Värnamu i okolnim mjestima nalazi se veliki broj građana sa opštine Prijedor koji su 16. i 17. aprila otvorili svoje domove i svoja srca posjetiocima iz Prijedora. Na samom gostovanju u Gröndal skoli okupilo se preko 400 posjetioca među kojima su bili predstavnici Islamske vjerske zajednice, fudbalskog kluba Ljiljan, bosanskog udruženja i udruženja žena u Värnamu. Oni su darovali ovo društvo prigodnim novčanim iznosima. Bilo je to veče kada se mislilo samo na domovinu i kada su zaboravljene sve nesuglasice koje postoje između raznih udruženja. Osjećalo se u zraku koliko je bosanski narod željan druženja i kako nam je malo pjesme, naše bosansko kolo i sevdalinka dovoljno da se uhvatimo za ruke i budemo sretni. Mora se pomenuti da, iako je KUD Osman Džafić amatersko udruženje, svoj program izvode na visokom profesionalnom nivou. Suze na rastanku U još uvijek hladnim proljetnim danima grijalo nas je sunce naše domovine koje su sa sobom donijeli članovi KUD Osman Džafić iz Prijedora. Trenuci rastanka protekli su u suzama, smijehu, razmjenama adresa, telefonskih brojeva. Dolazite na 16 List BiH Saveza žena u Švedskoj žena

17 Fartfylld folkdans, sång och musik med Osman Dzafic Foto: Rolf Larsson AV: ROLF LARSSON ljeto, Moramo se vidjeti, Dođite u naše prostorije, Hvala vam na svemu je samo dio koji su mogao čuti od sakupljenih koji su se rastajali. Nadamo se da je ovo društvo zadovoljno posjetom u Švedskoj i da se sakupljena sredstva mogu iskoristiti za najneophodnije. Mi koji živimo ovdje smo više nego presretni. Naša su srca puna i zadovoljstvo je bilo pokazati mladoj generaciji koje kulturno bogatstvo se gaji u našoj domovini. Värnamu je 9. aprila ove godine održana Skupština udruženja žena Vär- U namo Žena Na Skupštini, kojoj je prisustvovao veliki broj članova, usvojen je niz važnih dokumenata. Podnijet je i usvojen Izvještaj o radu udruženja, kao i Finansijski izvještaj udruženja za proteklu godinu. Za ovu je godinu podnesen Plan rada koji je, kao i predhodni, izuzetno bogat po sadržaju. Pošto je Skupština u Värnamu imala izborni karakter izvršeno je niz izmjena u Izvršnom odboru kao i izbor nove predsjednice udruženja žena. Hajra Sačić, koja je aktivan član udruženja od osnivanja, izabrana je za predsjednika udruženja. Dosadašnja predsjednica Ismeta Šeremet izabrana je za kontakt osobu u udruženju i Izvršnom odboru. Značajna pitanja koja su diskutovana na Skupštini u Värnamu bio je doček kulturno-umjetničkog društva Osman Džafić Hajra Sačić Arif Dizdarević i bh. udruženje Bosna i Hercegovina sekcija Prijedorčana u Norrköpingu su pokrenuli aktivnosti u vezi švedske turneje KUD Osman Džafić. U organizaciju su se uključila i udruženja Sarajevo Jönköping, Žena 99 Värnamo, Behar Skövde i Ljiljan Växjö, a zatim je upućen poziv KUD-u Osman Džafić. BiH Savez žena u Švedskoj je bio jedan od donatora ove turneje. nova predsjednica udruženja žena u Värnamu iz Prijedora, zatim dolazak udruženja žena iz Osla, koji je planiran za kraj maja, i humanitarne aktivnosti. Poslije radnog dijela sastanak je nastavljan u ugodnoj atmosferi kroz šalu i druženje. (S. Bešić) Alija Ganić (lijevo) je bio veoma uspješan konferansje tokom švedske turneje KUD Osman Džafić. Posebno je bio dirljiv njegov susret sa Hajrudinom-Hajricom Zukanovićem, harmonikašem i dugogodišnjim sekretarom i vođom orkestra KUD Osman Džafić, koji od živi u Švedskoj. I tisdags kväll gav folkdansgruppen Osman Dzafic en fartfylld och färgsprakande föreställning i Eriksdalskolans aula. Gruppen, som kommer från Prijedor i Bosnien och Hercegovina, bjöd på en konsert fylld med folkdans, sång och musik. En kör hade en framtrådande roll under föreställningen, och gruppens dansare hade fantastiskt vackra folkdräkter då de framförde en fartfylld dans. Vi är 50 personer i gruppen och detta är första gången som vi besöker Sverige. Vi är här mellan den 10 och 21 april och gör under den tiden fem framträdanden, säger Sead Suljanovic som är gruppens ledare. Osman Dzafic bildades redan 1971 men under kriget i det forna Jugoslavien låg verksamheten nere för att sedan återupptas när kriget var slut. Arrangörer av föreställningen i Eriksdalskolans aula var Kulturföreningen Behar tillsammans med Bosnien och Hercegovinas kvinnoriksförbund, Studieförbundet NBV samt Våra Gårdar. (Skövde Nyheter, , s. 6) žena List BiH Saveza žena u Švedskoj 17

18 Musaik Multikulturalni aranžman uz muziku i ples BiH dani kulture Kopenhagen Izvanredna prezentacija bh. kulture i turizma Na osnovi saznanja do kojih su došli putem dnevnih aktivnosti sa našim građanima i jedne ankete provedene od strane Bosanskog kulturnog centra (BKC) u Kopenhagenu, bh. udruženja i organizacije koje djeluju u Kopenhagenu i okolini su odlučili da organizuju manifestaciju pod nazivom Bosanskohercegovački kulturni dani, Kopenhagen Pri tome su dobili punu podršku Ambasade BiH koja je, takođe, pomogla i u kontaktima sa poznatim bh. ličnostima iz svijeta muzike i filma. Na ovoj manifestaciji, koja je trajala od 11. marta do 23. aprila 2005., posjetioci su imali priliku da prisustvuju mnogim kulturnim događajima kao što su: izložba slika, književno veče, veče filma, teatra i televizije, pjesme i plesovi naroda BiH, koncerti narodne i zabavne muzike, prezentacija bh. kulinarstva, izložba ručnih radova, prezentacija turizma Bosne i Hercegovine, izložba dječijih crteža i ostalo. Ovdje ćemo navesti samo neka od imena kao što su: Hasija Borić, Bahrija Mujakić, Muhamed Ćejvan-Aki, Biljana Žakula, Meša Bajrić, Enes Mundžić i ostali. Posebnu pažnju i veliki broj posjetilaca je privukla prezentacija bh. turizma (8. aprila). Uvodnu riječ su održali g. Sead Maslo, ambasador BiH u Danskoj, i Murat Ćorić, predsjednik Gradskog vijeća Mostara. Prezentacija je priređena u saradnji Ambasade BiH u Danskoj, BKC i Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanjskog kantona. Prisustvovalo je i više uglednih gostiju iz BiH, Danske i drugih skandinavskih zemalja. Članice BKC Kopenhagen, koje takođe djeluju i pri BiH Savezu žena u Švedskoj, su od 12. do 14. aprila veoma uspješno prezentirale bh. kulinarstvo i ručne radove. BiH Savez žena u Švedskoj se uključio i kao donator ove manifestacije. Detaljnije: Dana 17. aprila Grad Helsingborg je u Koncertnoj dvorani u Helsingborgu organizovao jednodnevni aranžman, gdje su se svojom kulturom i tradicijom predstavili zajedno švedska udruženja i drugi narodi koji žive u Helsingborgu. U interesantnom i raznolikom spletu igara, pjesme, poezije i izložbe, predstavili su se između ostalih Samiska kulturförening, Poesisällskap, Folkdansensvänner Helsingborg, Kurdiska kulturhuset, Kroatiska, Makedonska och Rinia ungdomsförening. Kao i do sada, društvo BH Žena 2000 Helsingborg se predstavilo izložbom bosanskih rukotvorina, staro i novo na istom prostoru. Slike Enise Grozdanić su privukle posebnu pažnju naših domaćina. Interesantna je bila prezentacija Turistička ponuda BiH. Film o ljepotama BiH je prikazivan cijelo vrijeme: stari gradovi, rijeke, mostovi, planine, jezera, more Djevojke Amna i Mela u ulozi domaćica u lijepim bosanskim nošnjama su najavile program i pomagale prisutnim gostima. I one su bile dio ljepote sa podneblja BiH. Aplauze i divljenje su izazvali mali muzičari Renato i Deni Dragić, te Denis M. koji su svirali na sintisajzeru i saksofonu. Svoj nastup su završili pjesmom Sarajevo ljubavi moja. Kao i uvijek izazvali su masu suza kod prisutnih gledalaca, a organizatori odali priznanje našem udruženju BH Žena 2000 na angažovanju i dobroj prezentaciji. (S.B.) 18

19 Humanitarna novčana pomoć za 14-godišnju Anelu Fajković iz Dubrave kod Bosanske Gradiške koja boluje od akutne leukemije PIŠE: JASNA PERIĆ Na kulturno-zabavnoj večeri u Kalmaru je od dobrovoljnih priloga prikupljeno 8,860 kr i od prodaje lutrija 2,840 kr. U akciji su učestvovali naši građani koji žive u Kalmaru i okolini Kalmara. Zatim je u Tingsrydu prikupljeno još 6,920 kr. Svu prikupljenu novčanu pomoć je lično uručio Nijaz Raković iz Tingsryda. KALMAR I OKOLINA: 1. Agančić Sanela, 50 kr 2. Alekić Mirsad, 100 kr 3. Aličković Senka, 20 kr 4. Alić Amir, 100 kr 5. Alić Ernad, 100 kr 6. Alidžanović Amila, 50 kr 7. Alidžanović Enisa, 40 kr 8. Ališić Silvana, 50 kr 9. Arnautović Jasminko, 50 kr 10. Bajraktarević Nermin, 100 kr 11. Bajramović Enesa, 20 kr 12. Bećirović Emir i Senada, 100 kr 13. Begović Namko, 100 kr 14. Beharić Jasmin, 100 kr 15. Beharić Jasmina, 100 kr 16. Beharić Mirsada, 100 kr 17. Beharić Mujo, 100 kr 18. Behlulović Branka, 50 kr 19. Bundić Hasnija, 50 kr 20. Burić Fadil, 100 kr 21. Curkić Almir, 100 kr 22. Delić Ismeta, 20 kr 23. Delkić Dina, 50 kr 24. Dika i Rasima, 100 kr 25. Drinčić Edin, 40 kr 26. Fazlinović Senida, 50 kr 27. Filović Reuf i Sabiha, 100 kr 28. Gozić Jusuf i Božana, 100 kr 29. Habul Emir, 100 kr 30. Habul Zlata, 100 kr 31. Hadžalić Adnan i Ruža, 100 kr 32. Hadžialić Mesudija, 50 kr 33. Hadžiselimović Belma, 50 kr 34. Hajić Halid, 100 kr 35. Halili Denisa, 30 kr 36. Hatić Fikret i Amira, 100 kr 37. Hodžić Ferid, 100 kr 38. Hodžić Hasan i Rahima, 100 kr 39. Hodžić Jasmin i Merima, 100 kr 40. Hodžić Saida, 40 kr 41. Huseinović Šaha, 50 kr 42. Ikanović Hatemina, 100 kr 43. Ikanović Jasmina, 100 kr 44. Imamović Elvira, 100 kr 45. Imamović Emira, 100 kr 46. Jakupović Mustafa i Edina, 100 kr 47. Jašarević Fatima, 20 kr 48. Jašarević Sanel, 40 kr 49. Jusić Amir i Sanela, 100 kr 50. Kadić Samir, 100 kr 51. Kadrić Vedrana, 40 kr 52. Kaharević Suad i Sabina, 100 kr 53. Karamehmedović Alan, 20 kr 54. Karamehmedović Senad i Alina, 100 kr 55. Kljajić Aida, 50 kr 56. Kubašić Ajša, 20 kr 57. Kuduzović Fuad i Nura, 100 kr 58. Lakić Senada, 50 kr 59. Lelić Elvisa, 100 kr 60. Lelić Kemal, 100 kr 61. Lelić Mila, 100 kr 62. Lelić Muhamed i Jasminka, 100 kr 63. Lelić Sevleta, 100 kr 64. Marković Gordana, 50 kr 65. Mašić Edin i Minka, 100 kr 66. Mašić Senada, 50 kr 67. Medić Jasminka, 100 kr 68. Meheti Martin, 20 kr 69. Mehmedović Senad i Nermina, 100 kr 70. Mujić Nisvet i Sabiha, 100 kr 71. Mutilović Jasmin Mubera, 100 kr 72. Nadarević Ramo, 50 kr 73. Nadarević Sabina, 50 kr 74. Obradovac Ajiša, 100 kr 75. Obradovac Faruk i Nada, 200 kr 76. Okanović Sabina, 50 kr 77. Okanović Sedžida, 50 kr 78. Omić Sadik, 100 kr 79. Perić Jasmin i Lejla, 100 kr 80. Perić Jasna, 100 kr 81. Perić Sanel, 100 kr 82. Petrović Mirsada, 100 kr 83. Picar Mersad, 20 kr 84. Samardžić Suad i Amira, 100 kr 85. Sandžaka Vahida, 100 kr 86. Sarač Fikreta, 100 kr 87. Sejdić Zelkida, 100 kr 88. Sejdin Ibrahim i Amela, 200 kr 89. Senada, Ismeta, 20 kr 90. Sipić Hata, 20 kr 91. Sjanić Suzana, 100 kr 92. Smajić Irman, 100 kr 93. Smajlović Mesud, 100 kr 94. Suljić Džemila, 30 kr 95. Šefket, 20 kr 96. Šerifović Amila, 50 kr 97. Šuškić Amar, 100 kr 98. Talić Amila, 100 kr 99. Tatarević Fehim, 100 kr 100. Tatarević Muhamed i Amira, 100 kr 101. Tatarević Šefka, 100 kr 102. Trčić Sabiha, 20 kr 103. Tuzlo Fatima, 50 kr 104. Vehabović Semira, 40 kr 105. Vrbanjac Ernad i Merisa, 100 kr 106. Vrbanjac Ismet, 100 kr 107. Vrebac Dario, 100 kr 108. Vučkić Mina i Fata, 150 kr 109. Vučkić Senad i Ferisa, 100 kr 110. Vuković Dušanka, 80 kr 111. Zubanović Milada, 40 kr 112. Zubanović Samir i Almir, 100 kr Dobrovoljnim prilogom je prikupljeno 8,860 kr, a prodajom lutrija 2,840 kr. Sveukupno: 11,700 kr. TINGSRYD: 1. Alagić Ismeta, 500 kr 2. Alagić Sulja, 150 kr 3. Bećirević Elmedin, 100 kr 4. Bajrić Fadil, 100 kr 5. Bajrić Hida, 100 kr 6. Bukvić Ajša, 200 kr 7. Čaić Ramiza, 100 kr 8. Čatak Edin, 100 kr 9. Dizdarević Merzuk, 200 kr 10. Fajković Kasim, 1,000 kr 11. Fajković Ervin, 50 euro 12. Gerzić Enes, 100 kr 13. Hadić Jasmin, 100 kr 14. Hadić Eso, 20 kr 15. Ismajlovski Kamber, 100 kr 16. Ibričić Sejo, 150 kr 17. Karaga Ishak, 500 kr 18. Karaga Muharem, 200 kr 19. Karaga Sadin, 200 kr 20. Karajković Emso, 100 kr 21. Mujanović Agan, 100 kr 22. Nezirević Hamid, 100 kr 23. Osmanbašić Enes, 300 kr 24. Osmanbašić Mirso 100 kr 25. Osmanbašić Senad, 100 kr 26. Omer Ćajko, 100 kr 27. Omer Mehdija, 100 kr 28. Ramić Velida, 100 kr 29. Raković Nijaz, 500 kr 30. Raković Mehmed, 200 kr 31. Raković Merima, 200 kr 32. Sedić Midho, 500 kr Ukupno: 6,920 kr žena List BiH Saveza žena u Švedskoj 19

20 LJEPOTA: KOSA Retro prije svega Šta je trend a što nije, najteže je odlučiti kada je o kosi riječ. Nosi se i duga i kratka, kovrčava, ravna, šišana stepenasto, sa šiškama ili bez, s ukosnicama ili bez njih Pa ipak, samo jedan ženski pogled je dovoljan da odmah prepozna je li frizura u modi ili nije Duga, vrlo kovrčava kosa je prava suprotnost već neko vrijeme važećim modnim frizurama. Naravno, prvo je potreban minival, a zatim se oblikuje prstima da bi bila što bujnija. Kontrast: u gornjem dijelu glave kosa je čvrsto stegnuta i glatka, dok je donji dio repa razbarušen. Trend povratka u pedesete nije mimoišao ni frizure. Da biste napravili ovakvu frizuru, neophodno je imati poludugu kosu jednake dužine. Još dok je kosa mokra, valja je podijeliti stazom sa strane, pa uviti uvijačima srednje veličine. Kad se osuši, izgledaće prirodno valovita i zato je treba samo pročešljati prstima. Može i smeđa, ali kosa obojena pepeljasto ili u nijansama zlatne će bolje pristajati ovoj frizuri. Čvrsto zategnuta duga kosa u bogati rep pristaje svim tipovima kose, a posebno je dobar za gustu kosu. Jedan pramen se odvaja i njime omota rep. Stepenasto ošišana kosa se može svezati u labavi rep, s izvučenim slobodnim pramenovima oko lica. U retro stilu, poput sufražetkinja, i ova poluduga frizura je jednake dužine s vrlo blagim uvojcima. Zbog kovrča koje padaju jedne na drugu kosa izgleda kao da je različite dužine, a to joj daje prirodnost. Izuzetno kratke frizure kojima se želi naglasiti tip androgene, moćne i samosvjesne žene. Da bi se to postiglo, kosa se češlja od čela prema natrag i uz pomoć gela priljubi uz glavu. Očekivani učinak će izostati ako kosa nije znalački ošišana. Za opšte informacije o socijalnom osiguranju (npr. dječiji dodatak, stambeni dodatak i nadoknade za vrijeme bolovanja) na Vašem jeziku: bosanski/hrvatski/srpski: arapski: perzijski: španski: Umjesto starih pozivnih 0611-, uvedeni su novi brojevi telefona 0771-, za odgovarajuće jezike. Projekat traje do 30. juna, a radi se na tome da se od EU Jezički centar dobije potpora za isti do kraja godine. Vođa projekta Ewa Sandeheim pokušava povezati više ustanova i preduzeća s projektom. Språkcenter flerspråkig kundtjänst har nytt telefonnummer. Den som ringer de gamla numren kommer att mötas av en hänvisning till det nya numret på respektive språk. Presskontakt: Henriette Johansson, informationsstrateg tfn: mobil: List BiH Saveza žena u Švedskoj žena

21 ZDRAVLJE B-kompleks za um i ten Vitamini B skupine su dragocjeni za zdravlje pod uslovom da ih uzimamo u odgovarajućim količinama Za dobro pamćenje VITAMIN B1 ILI TIAMIN. Neophodan je u procesu metabolizma šećera, kao i za funkcionisanje mišića i nervnog sistema. Nedostatak vitamina B1 može izazvati bolest zvanu beri-beri, poremećaj apetita i probavne smetnje (npr. začep), smanjiti pamćenje i izazvati nesanicu, klonulost i razdražljivost. Smanjeni unos i povećana potreba za ovim vitaminom česta je kod osoba koje konzumiraju dosta alkohola. Ovaj vitamin se prirodno razgrađuje i ne zadržava se u tijelu, već se izlučuje mokraćom. Zato ga možete uzimati svakodnevno. DNEVNA DOZA: 1,1 mg TRUDNICE: 1,6 mg Za lijepu kožu VITAMIN B2 ILI RIBOFLAVIN. Pomaže u pretvaranju bjelančevina, masti i šećera u energiju. Važan je za rast i razvitak organa. Kao antioksidant štiti kožu, sluznice i oči. Nedostatak vitamina B2 očituje se oštećenjima i promjenama kože i sluznica, sušenjem i pucanjem usana te konjunktivitisom i keratitisom, zbog čega oči pojačano suze i smeta im svjetlo. DNEVNA DOZA: 1,3 mg TRUDNICE: 1,8 mg Za zdravu krv VITAMIN B11 ILI FOLNA KISELINA. Aktivno sudjeluje u stvaranju i obnovi crvenih krvnih zrnaca, sluznice i nervnih ćelija. Kod žena koje puše i uzimaju kontracepcijsku pilulu, u trudnoći može nastupiti ozbiljan manjak ovog vitamina. DNEVNA DOZA: 180 μg (mikrograma) žena TRUDNICE: 400 μg Za raspoloženje VITAMIN B6 ILI PIRIDOKSIN. Aktivira sintezu serotonina, materije koja reguliše raspoloženje i osjećaj gladi. Sudjeluje i u metabolizmu magnezija. Njegov nedostatak može izazvati brojne poteškoće: umor, mučninu, gubitak težine, seboreju kože, grčeve kod male djece, poremećaj rasta i slabokrvnost (anemiju). DNEVNA DOZA: 1,5 mg TRUDNICE: 2,2 mg Za obnovu tkiva VITAMIN B12 ILI KOBOLAMIN. Odgovoran je za stvaranje crvenih krvnih zrnaca, ali i drugih ćelija i tkiva, a osobito za obnavljanje koštane srži. Važan je za kožu i rad nervnog sistema. Nedostatak ovog vitamina dovodi do smanjenja broja crvenih krvnih zrnaca, odnosno stanja koje se naziva perniciozna anemija te do neuroloških bolesti sa poremećajima hoda i vida. DNEVNA DOZA: 2,0 μg List BiH Saveza žena u Švedskoj TRUDNICE: 2,6 μg Za zdrav metabolizam VITAMIN B3 ILI NIJACIN (nikotinska kiselina). Kao i B2, sudjeluje u metabolizmu bjelančevina, šećera i masti u organizmu. Pridonosi ćelijskom disanju i važan je za prijenos nervnih podražaja. U vrlo velikim dozama pomaže u snižavanju povećanog kolesterola u krvi. Sprječava pelagru, bolest koja se očituje crvenilom i svrbežom kože. Manjak vitamina B3 očituje se umorom, ali je vrlo rijedak. Najčešće nastupa kao posljedica dugotrajne vegetarijanske ishrane, alkoholizma i prevelikih doza nekih lijekova. DNEVNA DOZA: 15 mg TRUDNICE: 20 mg Za lijepu kosu VITAMIN B8 ILI BIOTIN ublažava seboreju lica i vlasišta. Zajedno sa vitaminom B6 donekle usporava ispadanje kose te sprječava pucanje kose i noktiju. Nedostatak je rijedak, a uzrokuje kožne promjene i akne, upalu jezika, pucanje noktiju i kose, te rjeđe bol u mišićima i depresivna stanja. Vitamin B8 stvaraju u organizmu i crijevne bakterije. DNEVNA DOZA: μg TRUDNICE: 300 μg Za otpornost VITAMIN B5 ILI PANTOTENSKA KISELINA. Pridonosi stvaranju nekih hormona i možda pomaže kod nekih promjena kostiju i zglobova. Prema nekim istraživanjima, čini se da pomaže i u borbi protiv infekcija. Primjenjuje se u liječenju ispadanja kose, ali uspjeh nije potvrđen, a neki smatraju da pomaže i u bržem zalječenju rana. Zbog relaksirajućeg učinka, može se takođe reći da ovaj vitamin donekle ublažava stres. Nedostatak je vrlo rijedak, jer se vitamin B5 nalazi u brojnim namirnicama, a već postoji i u organizmu. DNEVNA DOZA: 4 do 7 mg TRUDNICE: 0,3 mg 21

22 LJEPOTA I ZDRAVLJE 15 recepata za oporavak kože poslije zime Zimske temperature, premalo prirodnog svjetla, suhi zrak zatvorenih prostora Koža je dosta trpila, vrijeme je za oporavak. Odgovarajuća ishrana i njega će joj brzo vratiti sjaj. 1Obilan doručak U proljeće se više nego ikad želimo riješiti suvišnih kilograma, ali to ne znači da je proljeće vrijeme gladovanja. Hladnoća i zimski virusi su iscrpili organizam. Treba mu oporavak, a za to je najbolja okrjepljujuća ishrana. To ne znači i neizbježan unos suvišnih kalorija. Bez obzira na to imate li višak kilograma ili ste zadovoljni svojom figurom, doručak i dalje ostaje najvažniji dnevni obrok. Ako ste od onih koji ujutro ne mogu jesti, znajte da je tome kriv mozak koji poruku o osjećaju gladi šalje tek 45 minuta nakon buđenja. Zato ustanite malo ranije. Isplati se doručkovati, jer ćete tako izbjeći napade gladi koji vas tokom dana tjeraju na bezglavu potragu za čokoladom, napolitankama, slanim štapićima Najbolji doručak? Odlučite se za mlijeko ili jogurt, jer sadrže bjelančevine, kalcij i vitamine A i B; integralni hljeb ili keksi sadrže skrob, vlakna i bjelančevine; svježe voće ili voćni sok osiguravaju vam vitamin C i dragocjenu vodu. 2Vlažnost i zaštita Poznato je da kvadratni metar kože za jedan sat izgubi 5 mg vode. Zato je važno tu količinu nadoknaditi dnevnom njegom. Osim UV zraka, koje prodiru u dublje slojeve kože, i obično dnevno svjetlo pokreće biohemijske procese sa posljedicom pre- 15 enkla tips för hudåterhämtning efter vinter ranog starenja i slabljenja prirodne sposobnosti proizvodnje elastina i kolagena neophodnih za elastičnost i čvrstoću kože. Pravi odgovori su kreme koje sadrže koenzim Q10, najjači antioksidant čije je djelovanje poznato gotovo pet desetljeća i, nešto mlađi, koenzim R (Nivea Visage) te sfingolipide (Vichy Nutrologie) koji u središtu epiderme podstiču proces stvaranja lipida dragocjenih za zadržavanje vlažnosti u tkivu kože. Ne zaboravite ni to da su UVA i UVB filteri dragocjeni sastojci dnevnih krema. 3Mazite tijelo Zarobljena čarapama, farmerkama i debelim vestama, koža tijela je cijele zime teško dolazila do kiseonika. Iako koža preko svog površinskog sloja ne diše, upravo taj sloj, sastavljen od odumrlih ćelija, otežava proces koji se odvija u dubljim slojevima dotok kiseonika u ćelije. Koža zato postaje neugodno gruba, ljušti se i gubi sjaj. Za sjaj i mehkoću je dovoljan jedan peeling sedmično. Sredstvom za peeling tijela najprije istrljajte suhu kožu peta, koljena i lakata. Navlažite zatim kožu cijelog tijela i nježnim kružnim pokretima se izmasirajte, od gležnjeva, preko bedara i stražnjice, sve do ramena. Ne trljajte jako jer će peeling i bez trljanja, a to znači nadraživanja kože, obaviti svoju zadaću. Isperite kožu mlakom vodom i dobro je osušite. U suhu kožu umasirajte hidratantno mlijeko ili kremu. Ne vjerujete da je to dovoljno za vašu krokodilsku kožu? Potražite u parfimeriji uzorak peelinga za tijelo i nakon prvog tretmana će vaše sumnje nestati (Decleor Creme Exfoliante). 4Japanska kupka za opuštanje Stres, umor, tjelesna otpornost oslabljena zimom i nedostatkom svjetla Posljedice su neizbježne. Najbolji način opuštanja je kupka koja nas vraća u stanje fetusa kad smo zaštićeni bezbrižno plutali u majčinoj utrobi. Zato dan završite isprobavajući blagodati japanske kupke. Počnite trljanjem suhog tijela ručnikom, istuširajte se, a zatim na desetak minuta uronite u kadu. Nakon toga, osiguran vam je okrjepljujući san. 5Korisne masnoće Namjeravate se do ljeta riješiti svih dodatnih centimetara koje ste nakupili tokom zime? Iz ishrane ste izbacili sve masnoće? Ne pretjerujte s tim! Postoje i korisne masnoće, a sadrže ih biljna ulja, u prvom redu maslinovo ulje koje svakodnevno koristite u pripremi sirove i kuhane hrane. Dovoljne su dvije kašike dnevno. 6Kupanje na svjetlu Lakše se budite nego zimi? Normalno da je tako, jer vas budi prirodno jutarnje svjetlo. Iskoristite duže proljetne dane i kad god možete boravite na otvorenom. Osim što ćete udisati čisti zrak, dnevno svjetlo će vam pomoći protiv umora i depresije. Ne zaboravite ni to da prirodno, sunčevo svjetlo podstiče sintezu vitamina D u koži. 7Juhe za zdravlje i ljepotu Juhe donose tijelu dragocjenu vodu (250 ml po jednom tanjuru) i vitamine, a imaju malu energetsku vrijednost (svega 50 kalorija po tanjuru). Istraživanja pokazuju da su osobe koji jedu dosta juhe u boljoj tjelesnoj formi, a uz to im ne prijeti debljanje. Pripremajte juhe od povrća koje možete jesti i hladne. 8Opskrbite se vitaminom C To je vitamin energije, odlična pomoć protiv umora, prehlada i alergija. Obogatite ishranu namirnicama koje ga sadrže ili ga dodajte svakodnevnoj ishrani u obliku tableta. Proizvođači kozmetičkih preparata su pronašli način kako kremama dodati vitamin C u stabilnom obliku. Taj sastojak poboljšava otpornost kože na sve štetne faktore, štiti je od slobodnih radikala i podstiče proces obnove (Garnier Synergie C, Phyris Phyto Active, Gatineau Activ Eclat C). 9Zaštitite usne Ne zaboravite da taj nježni dio lica, osim od hladnoće, treba štititi i od sunca. U koži usana nema žlijezda lojnica, koje luče sebum i time stvaraju površinski zaštitni sloj. Osim toga, govorom i disanjem dodatno podstičemo isušivanje kože usana. Ako još imamo naviku vlažiti usne jezikom, isušivanje i pucanje su neizbježni. Dakle, više puta dnevno prijeđite preko usana zaštitnim balzamom (Labello, Rosal). Koristite mat, kremasti ruž, jer supersjajni 22 List BiH Saveza žena u Švedskoj žena

23 ruževi vrlo često prekomjerno isušuju usne. Kremasti ruževi obogaćeni su hidratantnim i zaštitnim sastojcima (Le Rouge Clarins). 10 Njegujte stopala Svakim korakom opterećujemo taj mali dio tijela koji podnosi cijelu našu težinu. Osim toga, stopalima uveliko prijeti otežana cirkulacija, a posljedica je suha, zadebljala koža. Zato svakog jutra i večeri, nakon tuširanja, nježno ali odlučno masirajte stopala hranjivom ili hidratantnom kremom. Masažu počnite na palcima, a završite na gležnjevima. Ako to ponavljate svaki dan, ubrzaćete cirkulaciju, spriječiti isušivanje, a time znatno usporiti stvaranje zadebljale kože na stopalima. Za temeljnu njegu i pedikuru će vam, u tom slučaju, biti dovoljno pola sata jednom mjesečno: noge uronite u mlaku vodu sa specijalnom soli ili pjenom, pa kamenom plovućcem ostružite tvrdu kožu. Zatim uredite nokte i vaša stopala su spremna za proljetni korak. 11 Masirajte ruke Vrat i ruke su dijelovi tijela koji prvi počnu otvoreno pokazivati koliko vam je godina. Ruke su stalno izložene brojnim štetnim učincima pa se koža ruku lahko isuši. Uz to i brzo gubi prirodnu odbrambenu sposobnost, tako da se osim bora i borica javljaju i tamne mrlje pigmenta. Zato nakon svakog pranja umasirajte u kožu ruku hidratantnu i zaštitnu kremu (Trend). Navečer nanosite kremu za ruke bogatijeg sastava, jer sadrži sastojke koji će spriječiti stvaranje pjegica i mrlja (Collistar, Christian Dior, Lancaster, Decleor). 12 Spriječite suvišni sjaj Masnu ili kombinovanu kožu je lahko prepoznati, a njen sjaj je teško prikriti samo puderom. Navika redovitog čišćenja je neizostavan dio brige o koži, ali neće dati dobre rezultate ako se ne koriste odgovarajući proizvodi. Najveća greška je pokušati spriječiti suvišni sjaj sredstvima koja prekomjerno isušuju kožu. Ti proizvodi će na površinu izvući još veći sjaj jer vrlo često isušuju samo gornji sloj kože. Zbog toga do žlijezda lojnica u koži stiže znak za uzbunu: zaštitni sloj sebuma na površini je uništen! Lojnice se trude nadoknaditi taj nedostatak pa luče veću količinu sebuma, a tada je neizbježan neželjeni sjaj. Treba, dakle, nježno ali temeljito uspostaviti ravnotežu lučenja, odgovarajućim proizvodima koji na površini kože ne ostavljaju sjajni sloj. Zabranjena je upotreba tonika i losiona s alkoholom. Hidratantne kreme sa biljnim ekstraktima i esencijalnim uljima su najbolja pomoć koži (Biotherm Age Fitness, Shiseido The Skincare, Lancaster Skin Pure). 14 Ukrotite kosu Kao u kozmetičkom salonu 13 Suvišni elektricitet u kosi nije isključivo zimski problem. Javlja se i u proljeće, kad više boravimo na otvorenom ili u želji za promjenom isprobamo novi šampon. A tada svježe ošišanu kosu ne uspijevamo ukrotiti. Dovoljan je jedan potez češljem i već svaka dlaka strši u svom smjeru! Najbolje rješenje je izbjegavati šampone koji previše isušuju i koristiti kremaste šampone obogaćene hranjivim sastojcima. Svakako izbjegavajte isušivanje kose električnim sušilom: toplinu zraka iz sušila podesite na umjerenu ili sasvim nisku. Nakon svakog pranja na kosu nanosite regenerator. Sprejovi koji kosu štite od UV zraka ujedno sprječavaju nakupljanje suvišnog elektriciteta u kosi (L Oreal Kerastase Voile Protecteur). Ako nemate posebnih problema s kožom (akne, kuperoza, proširene pore ) pa niste prisiljeni jednom mjesečno odlaziti kozmetičarki, priuštite sebi kod kuće mali ali redovni kozmetički tretman. Sastoji se od temeljnog čišćenja lica uobičajenim mlijekom ili kremom, dodatnog čišćenja i osvježenja tonikom te parne kupke koja će proširiti pore, pomoći da iz njih iziđu nečistoće i otvoriti put intenzivnijoj njezi u obliku maske i kreme. Oslobođena od mrtvih ćelija, koža će dobiti svježu boju, sjaj i novi podsticaj za obnavljanje. 15 Udobnost prije svega Neugodni osjećaj težine, otekli zglobovi, bol Kupka će vam pomoći da zaboravite brige i obaveze u nogama Ako su to problemi koji su vas mučili prošlog proljeća, sigurno i ove godine zabrinuto očekujete prve tople dane. Nemate li posebno izraženih zdravstvenih tegoba, tada je vjerojatno riječ o posljedicama otežane cirkulacije u nogama. Pomoći će redovno vježbanje ili bavljenje sportom, pravilna ishrana i dovoljno tečnosti ali samo ako uz sve to pripazite na odjeću i obuću. Znate li da su pripijena odjeća (hlače i donje rublje), stegnuti remeni i visoke potpetice najveći neprijatelji pravilnog optoka krvi? Obnovite garderobu i promijenite navike odijevanja. Osnovno pravilo pri izboru neka glasi: udobnost prije svega. žena List BiH Saveza žena u Švedskoj 23

24

25 KULTURA Žensko Uz odobrenje bh. književnice Bisere Suljić-Boškailo objavljujemo, specijalno za čitaoce lista Žena, kraći izvod iz njene nove knjige Suđenici Jednoga dana dođoše, Ajku da zaprose, prosci iz daleka. Iz čuvene kuće Eminovića. Ne bi bogatije kuće na cijeloj Pešteri. Po prvi put ne spomenu proscima majka Aiša Ajkine nedovršene ćilime i mladost. Popričat ću s kćerkom i porodicom, pa ako im bude suđeno procijedi ona nekako kroz zube. Nije mogla od sreće čekati da goste isprati, i da Ajki sretna poleti. Da je samo znala šta suđeno bi! Da je samo Ajka znala, ne bi ona jadna tako tiho i bezbrižno treći ćilim tkala! Da je samo znala Dragi Bože! Da li si se baš tako igbali rodila?! Takva kuća! Hiljadu godina još da tražiš nećeš naći takve kuće. Majko, hoću da vidim prvo momka Kad prosci, po drugi put, dođoše majka im reče šta djevojka traži. Pogledaše se. A majka se, Ajkinog zahtjeva, sad kao zasrami, i pognuvši glavu ne vidje, šta vidjeti morade. To iskoristi prvi prosac, taj stari lisac, i brzo se snađe, te podržavajući četvrtastom, žilavom rukom koštunjavu bradu, da mu slučajno ne bi zadrhtila i izdala ga, povika, čak i nekako veselo: Kad ona to traži Uradićemo tako. Dovest ćemo joj momka. Pa neka se djeca vide i begenišu. Otišli su kao popareni. Šta ćemo sad? Onoj ljepoti, onoj vili, on nije izusti drugi prosac, dok su zamicali klisurom. Auh jazuka! dodade sad hrabrije treći. Baš šteta! Onakva vila! potpomože četvrti. Stanite ljudi! povika prvi prosac, prije nego četvrti dovrši misao, a i ostali išta stigoše reći, uz onaj njegov osmjeh koji je očekivao jedino podršku njegovoj namjeri. Što joj njega moramo dovesti?! Dovest ćemo joj mog Nezira. A kad nam jednom prag preskoči, i da je najveća rugoba na svijetu, neće se imati kud više vratiti. Urađenom poslu, mahane nema žena Med tillåtelse av Bisera Boškailo, publicerar vi ett kortare urval från hennes nya bok Suđenici. A Nezir lijep. Diči ga snaga orla, a oko sokola. Kad ga Ajka ugleda, sva uzdrhta. A koja ne bi pred njim zaklecala!? Biću tvoja prošaputala je stidno. I tako mu se rekla. Nezir proguta pljuvačku i pognu glavu. Kako bi najradije sad u zemlju potonuo, kako bi sad se u nebesa ispario! Kako bi joj samo rado istinu rekao!? No, ne moga to ni on uraditi. Starijih bi i za njega sveta. Pogledao je još jednom to mlado prelijepo lice. Zamalo da joj ne reče. Ne čini to, Nezire. Krv možeš zamjesti kao da ču, i umjesto da joj kaže šta je čeka, on žurno izjuri iz njene djevojačke sobe, ostavljajući je da, dok ne dođe zakazano vrijeme, kroz prozor gleda prelijepa proljetna prostranstva. * * * I dođe zakazano vrijeme. Zakazani dan. Odvede sretnu Ajku stoijedan svat. Uzrujan je bio njen pogled ispod crvenog vela dok je svadbenicima ponosna dvorila, budna ga sanjajući. Njegov stas, njegovo prelijepo lice, oči A kada bi joj taj crveni veo dodirnuo usne, zadrhtala bi kao da su je dodirnule njegove usne, i ruke njegove bi osjetila na grudima umjesto jeleka, dok joj je po tijelu ispod kata od leda dikse pa vidi gmizala draž Kada će je više pustiti noćas?! Kada će je više povesti njemu u đerdek? pitala se i dvorila sve nemirnije. Pred zoru, kad se i najhorniji igrači zasite igre, povest će me tješila se. U đerdek će je uvesti, vrata zaključati, ispred njih zapjevati: Sabah me mori, sabah me mori, sabah me mori, glava me boli. Tuđin me mami, tuđin me mami, tuđin me mami iz tuđe zemlje Gasuljica je ckiljila. Sobičak je mirisao na dunje. Uvele su je jenđe. Pogled joj je bio spušten. Da žene ne bi primijetile, da joj u oku ne bi toliku žudnju i sreću vidjele. Tek kada su se vrata za jenđama zatvorila, brava zaškljocala, pjesma razlegnula, pogledala ga je ka krevetu. Vezena prostrta postelja čekala je prve kapi. Stajao je kraj prozora. Ne! To nije on! Nije to onaj njen Nezir! Ne, to sitno tijelo nije njegovo! Ko si ti? zajapila je. Okrenuo se: Ja sam tvoj suđenik. Ti?! Ni moji komadi te neće! vrisnula je i sručila se na pod. Ja sam tvoj, i ti si moja, htjela ti ili ne List BiH Saveza žena u Švedskoj Aaron Gritzka: The Caged Bird, htjela. Bože! I nju ta sudbina snađe. Da li je išta ružnije mogla naći: hem mršav, hem mali, hem žmirav. Zakukala bi najradije iz sveg glasa. Vrisnula bi do neba. Ali Nije imala više snage. A i dobro je znala, da je niko njen sad neće čuti. Njoj pomoći više nema. Tiho je nad sudbinom svojom zaplakala. Ja te ni mrtva neću prošaputala je još jednom i zagnjurila glavu u svoje svilene dimije. Okolo žute, okolo žute, unutra ljute pjevale su žene još žešće ispred njenih vrata. Jutro je tako te mladence zateklo. Past će krv ako se vratiš ubjeđivali su je. Ona ćuti. Niti jede, niti pije. Niti s kim progovora. Sjedi i tvrdo čeka. Ona je nešto odlučila. Poručiše joj za rod. Bijaše joj rodu teško. I krivo za tako podlu prevaru. Ali, Eminovići, bogami, i zaprijetiše: Odavde je nećete ni mrtvu izvesti. Biće krvi do koljena, da se za sva vremena pamti i priča. Ovakva se kuća ne može tako lahko osramotiti. Pala joj je kašika u med Pa i on nije nakaza. Pošten je, vrijedan, miran Biće sretna i rahat sa njim. Tješila je i majka: Jeste kćeri da su nas mučki prevarili, ali šta ćemo sad. Tu je što je. Takva ti je sudbina. Bio ti on suđen i tu se ne može ništa više promijenit. Možeš samo krv zamest. Ti znaš šta sve biva Osveta je kurvina rabota. Sjećaš li se Nevjestinog polja? Tu je stotine izginulo Da se za sva vremena priča i pamti. Osta Ajka. Ne iz straha, ne Ne neeee 25

26 KULTURA PIŠE: VAHIDA ŠEREMET Kontinuitet bosančice Povelja Kulina bana iz godine je krunski je svjedok postojanja bosanske države i već izgrađenog stila u sferi pismenosti Povelja Kulina bana od 29. avgusta pisana latinskim jezikom i pismom i bosanskim jezikom i pismom Urkund av den bosniska fursten Kulin Ban från den 29 augusti 1189, på både latinska och bosniska språken och alfabeter (latin och bosančica), är kronvittne för den bosniska statligheten och redan utvecklad skrivstil. Naše bosanskohercegovačko kulturno bogatstvo je sadržano i u našem pismu srednjovjekovnom, u bosančici. U IX vijeku dvojica braće Ćirilo i Metodije iz okoline Soluna su udarili temelje slavenske pismenosti postavljanjem alfabeta koji su nazvali glagoljica. Cilj ovog pisma je bio da se širi misionarstvo, odnosno pokrštavanje slavenskih plemena, koji su tada bili višebožci, tako da i prvi prevod Biblije bio je na glagoljici. Učenik Ćirilov, Kliment Ohridski, tvorac je novog pisma ćirilice, čiji su korijeni uzeti iz grčkog alfabeta, pisma koje je bilo manje komplikovano u odnosu na glagoljicu i koje se brzo širilo iz Makedonije ka Srbiji, Bugarskoj, Rusiji, i nešto sporije ka Bosni. Prema naučnim spoznajama ćirilicu u Bosnu su donijeli Makedonci, direktnim ili indirektnim posredovanjem preko Zete. Na ovom tlu ovo se pismo modifikovalo prema vlastitim glasovnim potrebama u pismo, koje nosi naziv bosančica i koje je zadržano do danas. U nekom sredinama za ovo pismo se kaže begovica ili begovača, ali u suštini radi se o vrlo malim nijansama u bosanskom pismu. Najpoznatiji i najstariji dokument na ovom pismu je Povelja Kulina bana iz godine čiji se original još čuva u muzeju Ermitaž u St. Petersburgu (Lenjingrad). U tom periodu to je bilo važeće pismo u Bosni koje se upotrebljavalo u običnom životu, kao diplomatsko pismo, kao crkveno-vjersko pismo, u školstvu. Tragovi su sačuvani na stećcima i na njima su se i najduže zadržali. Do sedamnaestog stoljeća sreću se motivi na nadgrobnim spomenicima Bosanaca katoličke i pravoslavne vjeroispovijesti, dok kod muslimanske sve do devetnaestog stoljeća (u Sarajevu i oko Sarajeva). Na bosančici pisane su crkvene knjige iz perioda bogumilstva. Poslije za vrijeme osmanske vlasti bosanski franjevci služili su se bosančicom, a zadržana je i u kućama potomaka vlastelinskih porodica. Međutim, inkvizicija, koja je imala posebnu moć u srednjem vijeku i koja je zabranjivala bogumilstvo, imala je za posljedicu da je vrlo mali broj knjiga pisan bosančicom sačuvan iz tog perioda. Heretička Tajna knjiga čiji se prevod sa latinskog nalazi u Bečkoj Nacionalnoj biblioteci je nepobitan dokument o inkviziciji i zabrani bogumilstva, a time i bosančice kao 26 List BiH Saveza žena u Švedskoj žena

27 pisma. U toku su iskopavanja na Univerzitetu u Visokom za vrijeme Kulina bana. Ima vjerovanja da je to bio drugi univerzitet u Evropi poslije Španije (djelovao od godine). Postoje i pisani tragovi da su ovaj Univerzitet posjećivali i sticali znanja paganske sekte iz Francuske. Kad bude završeno ovo istraživanje, sigurno ćemo imati više informacija o školstvu, kulturi, a time i pismenosti. Na kamenoj ploči iz XII stoljeća i koja je pisana bosančicom, a koja je nađena u okolini Zenice, Fikret Ibrahimpašić, veliki poznavalac prošlosti BiH, je pročitao natpis gdje se spominje sudstvo. To je nepobitan dokument da je država Bosna bila tako savremeno uređena da je poznavala i ovaj oblik vlasti. Dolaskom Austrougarske monarhije u BiH dolazi do velikog preokreta u načinu života, pa tako i u školstvu. U svojoj kući posjedujem knjigu Izvještaj o radu Preparandije iz godine u kojoj je sadržan nastavni plan i program obrazovanja. U školskoj knjizi Gramatika bosanskoga jezika iz godine, a koju je napisao profesor iz Sarajeva, Frane Vuletić, na strani broj 6 i 7 dat je uporedni pregled bosančice kroz vjekove na kamenim spomenicima uporedo sa latinskim, grčkim, ćirilično crkvenim i ćirilično građanskim pismom, a zatim bosančica dana u rukopisu sa više varijanti, pisana na kamenoj ploči iz XVIII stoljeća, na olovnoj ploči, kao manastirsko pismo i kao begovsko pismo u Krajini i Hercegovini. Upravo po ovoj knjizi budući učitelji, prema Izvještaju dva sata sedmično su vježbali da pišu na staroslovjenskom pismu i na bosančici. U ovoj Gramatici koja sadrži pisma latinično, ćirilično, staroslovjensko i bosančicu nema arebice, pisma koje je bilo jako rašireno u muslimanskoj sredini i na kojem je napisana alhamijado književnost. Da je bosančica doživjela i nadživjela XX stoljeća navodim tri izvora. U rukopisu Čokić Fadila, mog dajđe ( godine iz Tuzle) do kojeg sam slučajno došla ove godine, o njegovim razmišljanjima o školstvu stoji: Napomenut ću još da je među muslimanima bilo, istina vrlo rijetko, uglavnom samo u starim begovskim porodicama, potomcima naše srednjovjekovne vlastele, još i poznavanja i služenja bosančicom. Jednom mom školskom drugu, Šemsudinu Gavran Kapetanoviću pisala je i njegova nena iz Počitelja bosančicom, pa sam i ja ta pisma čitao, jer smo u Gimnaziji u Sarajevu učili i ta naša stara pisma i naš stari jezik da bi mogli čitati natpise na starim spomenicima. (To je period 20-tih godina prošlog stoljeća). Ovo pismo su obavezno poznavala sva čeljad, i muška i ženska u tim starim begovskim porodicama i služili su se njime samo u svojim zatvorenim međusobnim odnosima. Nedavno sam slučajno stupila u vezu sa gospođom Borkom Tomljenović iz Mičigena, kćerkom cijenjenog tuzlanskog hirurga dr. Jovanovića, a moje majke drugaricom iz osnovne škole i velikim zaljubljenikom suživota u BiH. Poklonila mi je svoju priču o Begovskoj porodici Tuzlić, i prosto nestvarno, u jednom fragmentu naslućuje da se i u ovoj porodici sačuvala bosančica u jednom starom dokumentu, koji se čuvao kroz vjekove (nije imala nikakve informacije da me ova oblast interesuje). Naš najveći pjesnik, Mehmedalija Mak Dizdar nadahnuo se ljepotom sa izvorišta Bosne i u svom Kamenom spavaču uvezao kontinuitet Bosne i bosančice, jer je i mnoge stihove, koji su izvezeni bosančicom ovjekovječio. A ja Vam nudim na dar bosančicu, da možete naučiti da napišete samo svoje ime i prezime, i da budete ponosni na to, jer u svijetu vrlo rijetko neko ima tu mogućnost. Na ovaj način moći ćete da cijenite i čuvate ljepotu bosansku i nastavite njeno hiljadugodišnje postojanje. Tuzla, Izvor: Gramatika bosanskoga jezika za srednje škole. Dio I. i II. Nauka o glasovima i oblicima. Sarajevo: Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu, Reprint Wuppertal: Bosanska riječ Bosnische Wort, 1994., s. 7. Runor i Bosnien Ostrogoter (lat. ostrogothi, ostrogothæ) har kommit till Bosnien ca år 490 e.kr. med sin kultur och skrift runor. Den hela futharken, runalfabeten, från talet, finns ingraverad in en stenstolpe bredvid ingången i en antik aula av en ostrogotisk furstes förvaltnings hus i staden Breza, centrala Bosnien. (H.T.) žena List BiH Saveza žena u Švedskoj 27

28 SVIJET KNJIGE Knjiga sazdana od sjećanja, ljubavi i emocija Emina-Emica Potur: Nakon jednog desetljeća (recenzija rukopisa) PIŠE: MEHO BARAKOVIĆ Dan današnji, i mimo naše volje i mogućnosti naših, preće u ono nešto što se zove juče, a potom se rasuti, kao nešto što je od pijeska napravljeno, tako da će nama, na kraju nekakvom, ostati samo sjećanje na taj dan i na ono što se u njemu događalo. A mogu li se od sjećanja, od onoga što je prošlo, mogu li se od toga KNJIGE praviti, ispisivati!? Naravno da mogu. Sve što je napisano, sjećanje je na nešto što se dogodilo i zbilo, u jednom vremenu, nama i svijetu oko nas. Nakon knjiga Sjećanje (2001.) i Bijeli mantili tuđine (Mostar, 2002.), doktorica Emina-Emica Potur sačinila je novu knjigu, moglo bi se reći memoarske proze, pod naslovom Nakon jednog desetljeća. To je, na izvjestan način, produžetak njenog ljudskog i liječničkog sjećanja na jedno njeno vrijeme, koje se može podvesti pod nazivnik svega onoga lijepog i značajnog, čega se autorica sjeća, u čemu je učestvovala i živjela, da bi se to obojilo zvukovima i bojama sadašnjosti. Knjiga (rukopis) Nakon jednog desetljeća je homogena cjelina, unutar koje postoje veće ili manje, i sve zajedno tvore i sačinjavaju jedno pitko, emocijama natopljeno štivo, koje se počesto doživljava i kao san, unutar koga sve što je dotaknuto, kao tugom da odzvanja i da je prošiveno. Rekao bih i to, da je ova proza bajkovita mnoštvom sitnica (detalja) koji ovom kolopletu misli i osjećanja daju ukus podnošljive gorčine i ono nešto što se, naprosto, ne može zaboraviti. U ta minula vremena, kao da smatra autorica, živjelo se skromno i u ravnoteži ono čega nije bilo, ili nije bilo dovoljno, kao da nije ni trebalo, niti nedostajalo, po svaku cijenu. Imalo se koliko se imalo, i sa malo se bilo zadovoljno. Zapravo, sve čega nije bilo dovoljno, to se nadoknađivalo nečim drugim, sličnim ili se živjelo bez toga. Život se sastojao od fino oblikovane jave i snova (čitaj, svakodnevnih obaveza, radosti i tuga) i sklada između onoga oko nas i onoga u nama. Radost življenja je postojala i ona je odzvanjala punoćom i jednostavnošću. U prvoj većoj cjelini pod nazivom Nakon jednog desetljeća, po kojoj je i cijela knjiga dobila naziv, ime dobila, doktorica Potur priča i iscrtava okvir za sliku ispod koje bi mogao da stoji naslov U rodnom Mostaru sam nakon deset godina življenja i trajanja u Americi. Miješaju se slike iz sjećanja u kojima ima mirisa bosioka i šeboja. Prvi koga je susrela u Gradu na Neretvi bio je njen dugogodišnji prijatelj (imena nisu važna!?), inače pjesnik. Od njega i zvanično saznaje da se pod mostarskom kapom nebeskom živi teško, veoma teško. Na pitanje kako se živi, mudar čovjek i pjesnik odgovara: Živi se od nafake, a ne od plate!. Emina, nadalje, ispisuje rečenice i govori o svome boravku sa prijateljima na Boračkom jezeru. Svuda je prate slike Efter ett decennium är en bok skapad av minnen, kärlek och känslor. Författarinnan Dr Emina-Emica Potur har under kriget, år 1993, flytt till California och efter ett decennium återvänt till födelsestaden Mostar. Det här är hennes tredje bok. razrušenih ljudskih domova. Ne može se pobjeći od ljudskog bola koji je prepoznatljiv i vidljiv. Potom slijedi izlet u Blagaj. Zna autorica da se za ljubav ne moli, ona se rađa, pa makar nastajala i iz pepela. U okvir novog poglavlja, nove cjeline, pod naslovom Gorštaci, Poturova, takođe, smješta jedno vrijeme koje je minulo, prošlo. Ona se, zapravo, sjeća vremena kada je kao ljekar radila u Hitnoj pomoći i kada je na poziv dolazila kolima, ali dio puta počesto se morao prelaziti i pješke da bi se u Podveležju pomoglo bolesnima. Slike tog prostora i vremena su veoma upečatljive i obojene prepoznatljivim koloritom koji, naprosto, živi i kada sve, baš sve, mine i prođe. Kao da ima u svemu tome nešto, ono voljeno i bolno, što nikada neće biti zaborav i neće biti zaboravljeno. To se, zapravo, nastani u čovjeku (u autorici ove knjige), pa u njemu traje i živi do same smrti njegove. I kada je čovjeku dato da bira, on skoro namjerno, izabere ono teže što je, da bi stalno imao o čemu brigu brinuti. Živi se, u Podveležju, skoro da bi se moglo reći, ne kako čovjek hoće, nego kako čitav niz okolnosti nacrta da se tako i tako mora živjeti. Ni sada se, zasigurno, nije odmaklo, mnogo, daleko. Skoro sve ono što je bilo uzgor, genocidni rat je sveo na mjeru i istrajavanje u nadi. Sigurno je da će biti bolje, znatno bolje, ali kada?! Ostala poglavlja ove knjige Šetnja po Cabrillo Marini i Dugi vikend sa bratom nose u sebi, zašto ne reći, onaj američki iliti amerikanski miris i okus. Naime, autorica piše (i priča) i iscrtava prošlost prostora i grada u kome sada živi, nakon svega što joj se u Bosni (u Mostaru) i životu izdogađalo. U ovom dijelu knjige ona se služi nečijim drugim sjećanjem i iskustvom, a da bi ispričala svoju priču, koja opet u sebi sažima i ljubav, i emocije, i slike koje dolaze iz neke nepredvidive i neuhvatljive daljine i postaju onaj fini materijal od koga se mnogo toga (i onoga) može napraviti i izatkati. Filigranskom preciznošću, i nadasve urođenim smislom za punoću i sadržajnu rečenicu, i ova proza doktorice Potur doživljava se kao nešto ljekovito, kao nešto od čega bi se mogli, hajmo reći, napraviti mehlemi za svaku ranu, i za 28 List BiH Saveza žena u Švedskoj žena

29 bolu, i bolest svaku. Jezik kojim je knjiga ispisana i ispričana je sočan, rečenični sklopovi su veoma vješto utkani jedan u drugi, priča je tečna i zanimljiva, a kada se opisuje priroda i okoliš, čini se to sa mjerom i prefinjenim osjećanjem za opisivanje detalja. Možda bi se moglo reći, i sa malom (skoro i nevidljivom) zadrškom, da je ovo i pomalo tužna knjiga iz koje izbija na površinu (a šta je to zapravo površina!?) svjetlost jednog minulog, ali po mnogo čemu, dobrog vremena. Knjiga je sazdana od sjećanja, ljubavi i emocija, i istkana, upravo kao prostrani ćilim bosanski, u ovom slučaju mostarski. I taj ćilim nije da se dnevna soba prekrije, nego da se njime zidovi dnevne sobe naše zastru. A šare na ćilimu, to su ljudske, to su naše sudbine, naši životi koji prolaze i otiču u neka prostranstva, druga i daleka. Svaka boja ima svoje značenje, ima svoj život i vrijeme življenja. I sve te boje zajedno, kao da se ulijevaju u jedan Zbir i jedan Prostor, čine sjećanje naše, na sve ono što je prošlo. Ali, ipak, ništa nije prošlo, dok smo mi pri svijesti i pameti. Dobro je što se imamo čega Sjećati. Šta bi bilo da nije tako. Kao, nemamo se čega sjećati, a živjeli smo. Nije, da nismo, živjeli... I na samom kraju, ako se od mene traži da, u jednoj jedinoj rečenici, iznesem svoje mišljenje, ono je sljedeće: Najiskrenije preporučujem da se ovaj rukopis u obliku knjige štampa, i da tako postane svojinom svih onih koji se sa knjigom druže. Neka se knjiga štampa i neka još jedno ljudsko sjećanje, ljubav za svakog živog stvora i ono živo i ljubičasto se razlije, svuda unaokolo. Ovo je, zaista KNJIGA! Emina-Emica Potur je rođena u Mostaru. Srednju školu i Višu realnu gimnaziju završila je u Mostaru, Medicinski fakultet u Novom Sadu, a specijalizaciju u Sarajevu. Radila je kao ljekar u raznim ambulantama. Predavala u Medicinskoj školi Dr. Ante Jamnicki, otvorila Rejonsku ambulantu Balinovac i Tekija kao i prigradsku ambulantu Polog, organizovala odsjek za Kućno liječenje dok je bila na dužnosti direktora Doma zdravlja RMC Dr. Safet Mujić, a na mjestu šefa službe Opšte medicine zatiče je agresija i rat. Radila je do maja godine kad je napustila Mostar. U Americi je bila dopisnik više časopisa, i volontirala u Lions Club of San Pedro, za retardiranu djecu. Nakon jednog desetljeća vratila se u rodni Mostar. Priče ispričane i ispisane dušom Zapis, slovo o književnici Nazi Iković i njenoj novoj knjizi priča (Naza Iković: Tri priče, izdavač Udruženje bošnjačkih pisaca u skandinavskim zemljama, biblioteka Bihor, knjiga IV, Prizren/Malmö, 2004.) Tre berättelser är den andra boken av Naza Iković som för länge sedan, år 1955, kom till Sverige. Nakon, možda bi prikladnije bilo reći, rukoveta poezije i dva prozna teksta priče, unutar korica knjige Trag duše (Rožaje, 2000.), nedavno, u godini 2004., Naza Iković je objavila svoju novu, drugu knjigu proze, priča pod sasvim jednostavnim naslovom Tri priče. Izdavač ove knjige je agilna i nedavno osnovana organizacija sandžačkih pisaca Udruženje bošnjačkih pisaca u skandinavskim zemljama sa sjedištem u Malmö-u. Na čelu ovoga Udruženja je, zašto posebno ne naglasiti i to, s razlogom, književnik Ragip Sijarić. Kako je u više navrata Sijarić istakao ovo Udruženje, kako je zamišljeno, trebalo bi da bude kuća prostrana i velika za sve bošnjačke pisce sa prostora Sandžaka (ali, ne i samo iz Sandžaka!) koji djeluje u zemljama Skandinavije, ali i, znatno, šire. I šta reći na početku ovog zapisa, ovog slova o knjizi Tri priče Naze Iković. Možda na samom početku da se naglasi i razgovijetno podvuče činjenica koja neoborivo stoji da Ikovićeva kada piše, ispisuje prozu, čini to na pjesnički način, mišlju i vokabularom žene koja sve, baš sve osjeća dušom, i dušom to i priča, i ispisuje. Ona ispisuje, što bi se reklo sam život, svoj život i život okoline u kojoj je odrastala, živjela i preživljavala sadašnjost. Sve se to sliva u neobičan i neponovljiv kolorit, iskustvo iz koga izranjaju i izrastaju sadržaji razni, razne priče koje naprosto nagovaraju autoricu da ih pretoči i preslika na papir, kako bi ostale da žive i kada sve mine i prođe. Njega (vremena) će biti i kada nas ne bude više. Zato, za života treba se iscrtavati sve ono što se u duši nataložilo Profesor i književnik Alija Džogović, recenzent knjige Tri priče u svojoj književničkoj besjedi, slovu koje je objavljeno u PIŠE: MEHO BARAKOVIĆ sklopu knjige, vrlo nadahnuto i analitično iskazao je svoje pozitivno mišljenje o ovom, samo po broju stranica, skromnom djelu Ikovićeve. On je, između ostalog, zapisao da se sa sigurnošću može reći, njen prozni uspjeh i pronalazak pravog književnog izraza, koji je kod ove književnice bio latentan koji je bio prikriven u njenoj pričaonici pod zlatnim ključićem, negdje u dubini duše, govorne erupcije i životnog iskustva. Takođe se može reći da je ona ovom knjigom realističkog žanra progovorila pravom riječju, našla svoj stvaralački izraz, ispoljila svoje skrivene i svoje ženske sposobnosti da priča i pripovijeda (i zapisuje) šta je bilo i kako je bilo. Zato je, pišući ove priče, i krenula od iskustva, saznanja i povoda, od doživljenih tema, od onoga što je vidjela i čula što se dešavalo u njenom okruženju i njenom vremenu. Sa tog aspekta, njoj je blisko i to vrijeme, i ljudi o kojima govori i pripovijeda, i njihov govorni sistem i stilska nadgradnja. Istinitost i životnost njenih priča, njihovo motivsko žena List BiH Saveza žena u Švedskoj 29

30 Thomas Barbèy: Someone to watch over me jezgro, sočnost i negramatičnost njenog jezika, jednostavnost i unutrašnji nekakav žar svega, i još ponešto, svakako su osnovne pripovjedne vrijednosti proistekle, svakako, iz narodnih pripovijedanja i narodne govorne (usmene) stilistike i bijelopoljskih izvora, i neispričanih priča. Recenzent, književnik Džogović, zapisa da prva priča u ovoj knjizi ima autentičnu tematsku osnovu. Ona je, u stvari, jedna velika društvena drama, a u okvirima socijalne porodice našega vremena ona je tragedija velikih razmjera. U njoj su u sukobu dva vremena prošlo, sa naslijeđenom etikom i kulturom, i sadašnje, sa brojnim inovacijama i shvatanjima. Sve se dešava u sukobu na pragu između prošlosti i sadašnjosti. U središtu ovoga društvenog sukoba su autentični junaci, gorštačka zdrava energija i shvatanja života po logici prirodnog prava, emocija i bujice energije. Tragika priče Vejsil ima, možda, antičku rezoluciju i kao društvena drama i kao lična tragika. Njeni likovi su osobe iz stvarnog života, tipični za svoju sredinu, za svoje vrijeme i svoju biološku prirodu. Oni postupaju po zakonu emocija i vlastitih želja čiji su biološki korijeni rezultat pravno-etičke strategije prošlosti i njene socio-kulture. Priča druga, Bihorska nevjesta, je, takođe, osobita i samosvojna socio-egzistencijalna povijest o bošnjačkoj sandžačkoj (bihorskoj) etici i porodičnoj kulturi. Njena tematika je tipična, likovi onakvi kakve vidimo u svakoj bošnjačkoj sredini obdareni čistotom duha i percepcije života, kreativni u diskursu gradnje budućnosti, prirodni i energični, i posebno čuvari tradicije, i lične i kolektivne etike. Siže ove priče doveden je do savršenstva, kao i njen didaktički diskurs i gustina jezičkih gnomskih znakova što u stilističkom smislu predstavlja impresivan poetski etimon. Književnojezička estetičnost ove priče, zasigurno, ide u vrhove proze ovoga žanra po modelu da riječima bude tijesno, a mislima široko. A što je postignuto piščevim odnosom prema jeziku onom lijepom bosanskom jeziku čiste genijalnosti i ranga narodnih umotvorima kako je govorila slavna Isidora Sekulić. I priča treća, Senada, ove Nazine knjige je osobit primjer oblikovanja tipičnih likova. Ikovićeva je zaista uspjela da stvori savremene književne likove originalne i kompletne, konkretne i stvarne, i postojane. Oni su psihološki i etički cjeloviti. Priča Senada, uistinu bi se moglo reći, je takođe, teoretski primjer dobre kratke priče. Neka se zapiše i to: u diskursu opšte definisanosti pripovijedanja Naze Iković stoji, kao integralni rezime, da ona posjeduje prirodni dar i kulturu za realistično kazivanje blisko narodnim adetima (kazivanjima), smireno kazivanje po mjeri umjetničkog djela, manir i sposobnost koju je naslijedila od onih narodnih pamtiša i pametara u svojoj, podosta homerskoj i bošnjačkoj sredini. A činjenica da u Sandžaku još traju homersko pjevanje i pripovijedanje potvrđena je opusima Avda Međedovića, Adema Kurtagića, Đula Bahovića, Ašira Ćorovića, Dž a Arnautovića i mnogih drugih bošnjačkih pjevača, ali i Naze Iković kao kazivača i zapisivača umjetničke priče. Zaista, Naza umije i zna da pronađe i izdvoji prava literarnu temu i autentičan događaj, da sa lahkoćom vodi tok radnje po brižljivo utvrđenoj teorijskoj skali sve do njenog raspleta, dramskog, pripovjednog, stilsko-lingvističkog. Dijalog u njenim pričama je spontan i prirodan, gramatički i semantički čist i prilagođen tempu pripovijedanja, kompoziciji priča i stepenu kulture likova i društvene sredine. U ovakvoj jezičkoj umjetničkoj funkciji je, zaista i njen kompletan jezički sistem. Realistički manir pripovijedanja i primjena narodne jezičke forme u umjetničkom djelu, osnovne su komponente i karakteristike književne kreacije Naze Iković. Meni ubogom zapisivaču ostalo je još da kažem i zapišem i ovo: Naza Iković je rođena 20. decembra, daleke godine, u Bistrici kod Bijelog Polja. Završila je srednju medicinsku školu, a zatim radila u Rožajama, Peći i Beranama. Još od godine došla je u Švedsku i sada živi u Halmstadu. Smijeh je lijek Kad bi muškarci mogli zatrudniti porodiljski dopust bi trajao najmanje dvije godine; prirodni porođaj bi zastario; jutarnje mučnine bi postale problem broj jedan nacionalnog zdravstva; sve metode kontracepcije bi bile 100 posto djelotvorne; djeca bi ostajala u porodilištu dok ne nauče sama ići na WC; muškarci bi bili spremniji na obaveze; sinovi bi se morali vraćati kući najkasnije do 10 ; poslovne torbe koristile bi se za nošenje pelena; odjeća za trudne muškarce bi bila posebna modna linija; trudni muškarci bi ostajali u krevetu tokom cijele trudnoće; restorani bi posluživali sladoled i kisele krastavce kao glavno jelo; žene bi vladale svijetom. Muški zašto i kako Zašto muškarci vole ljubav na prvi pogled? - Tako uštede mnogo vremena. Zašto muškarci ne upadaju u krizu srednjih godina? - Zaustave se u pubertetu. Zašto muškarci jure za ženama koje nemaju namjeru ženiti? - Iz istog razloga zbog kojeg psi jure za automobilima koje ne namjeravaju voziti. Zašto muškarci svojim spolovilima daju imena? - Zato što žele biti na ti s onim ko odlučuje za njih. Koja je najkraća knjiga na svijetu? - Sve što muškarci znaju o ženama Kako natjerati muškarca da radi trbušnjake? - Stavite mu daljinski upravljač na pod ispod fotelje. Zašto psihoanaliza traje kraće kod muškaraca? - Kada se trebaju vratiti u djetinjstvo, oni su već tamo. Koja je razlika između muškarca i porođaja. - Jedan može donijeti mnogo boli, ponekad i gotovo neizdržive, dok je drugi jednostavno rađanje djeteta. 30 List BiH Saveza žena u Švedskoj žena

31 Poezija naših članica Sadeta Sokol BiH Anida Sokol Život nije bajka Ne plači prijatelju kada budeš ostao sam. Ne plači kada vidiš da nije sve savršeno kao prije kad si kao malen sanjao. I budi hrabar ti to možeš proći kroz sve teškoće koje ti je život donio. Život nije bajka i život nije savršen. Moj san je sve dalje i tiše mislila sam da nisu česte kiše ali sada ih je sve više. Ne plači prijateljice kada budeš ostala sama. Ne plači kada vidiš da nije ljubav kao iz sretne priče o kojoj si sanjala. I budi hrabra ti to možeš pobijediti sve poteškoće koje ti je život nanio. Tebi Tebi, posvećujem ovu pjesmu jer tebi, bih ja sve dala. I tebi, jer ova ljubav nije mala i tebi, kako to nisam prije znala. Tebi, kojeg sam krišom zvala i tvoje poglede krala. Jer ti si moja prva ljubav Zbog koje ja živim. Tebi, čovjeku kojem se ja divim i u tebi svu svoju sreću vidim. Ti ćeš vječno biti moj najljepši san Bez obzira da li to dozvoljava neko I ti ćeš uvijek biti u srcu mom Bez obzira da li bio blizu ili daleko. Moje utočište Ti si moj otok usred mora. Ti si moj lijek protiv bola. Cvijet usred bijelog snijega. Moje utočište nakon bijega. Pjesma u tišini. Sunce u daljini. Tvoj je pogled moja hrana. Trenutak bez tebe najveća životna mana. Sve što je lijepo u mom životu si ti: sreća, ljeto i proljetni dan ruža, voće i najljepši san. Nije mi teško priznati da te volim. Stavljam ruku na srce i priznajem čitavim tijelom svojim. Tebi pripisujem sve što je u mom životu lijepo. Od kako si ti tu moje oko je na nesreći slijepo Zbog tebe ja više ne poznajem tugu Zbog tebe ne osjetim kišu već samo dugu. Ljubavi hvala ti. Tvoje ime je moj jedini glas. Tvoj osmijeh moj jedini spas. Ti si cvijet usred bijelog snijega. Moje utočište nakon bijega. Toplina u hladnoći. Sunce u samoći. Tvoj je pogled moja hrana Trenutak bez tebe najveća životna mana. Sve što je lijepo u mom životu si ti: sreća, ljeto i proljetni dan ruža, voće i najljepši san Sabiha Rizvanović Oplakana dva prozora Oplakana dva prozora gdje sam zoru čekala. Oplakani, suzom zaliveni, vječno zatvoreni. Umorno je srce moje prelazeći i brijeg i dol, Tražila sam srcu lijeka da utješim srcu bol. Zarasle su staze kud sam nekad hodila. Srušena je džamija gdje sam namaz klanjala. Odosmo u tuđinu u nepoznati svijet. Gledam zelen berem cvijeće moje srce Bosnu moju zaboravit nikad neće. Gledam cvijet Bože moj kakav je ovo svijet. Neko me gleda osmijehom a neko ružno, Ne zna da je moje srce bolno i tužno. Kad umrem ne palite mi svijeće, Ne nosite mi cvijeće, duša moja osjetiti neće. Učite mi Jasin i Elham. Šta je vas to će meni biti kad umrem spas. Proljeće, proljeće mirisalo cvijeće, Ruže cvatu, sunce grije, slavuj pjeva, žito zrije. Sad ja stara bolujem ničem se ne radujem, Ni jeseni, ni proljeću, ni slavuju, a ni cvijeću. Svaka ptica na grani pjeva pjesmu svoju, A ja stara i umorna snivam djecu svoju. Lijepa li je zemlja moja što po njoj hodim. Draga mi je zemlja moja jer me mati u njoj rodi. U mojoj zemlji sunce najjače grije Nebo je plavo I plavlje nigdje nije. Tamo je ljubavi više tamo miluju kiše, a duga ponajviše. BiH i narodi njeni živješe u miru i slozi al pojaviše se mračne sile zemlju podijeliše na tri dijela rastrgoše narod pobiše i istjeraše drugi nas prihvatiše hvala im najviše. Ja ni suza nemam više sve sam isplakala za moju porodicu za moju BiH i za cijeli narod moj. Pomozite nam da se vratimo tamo gdje je ljubavi više jer mi od ovog života želimo više tamo gdje je ljubavi više gdje miluju kiše a duga ponajviše. Sabiha Rizvanović (slika iz mladosti) Sabiha Rizvanović (född 1920, bild från ungdom) den äldsta samarbetaren av tidningen Žena Kvinna žena List BiH Saveza žena u Švedskoj 31

32 Invandrarna Useljenici En kommer hit för att fly från nöden En kommer hit för att undgå döden En kommer hit, av terror tvungen En kommer hit för att gifta sig med Kungen Dom är tyskar, iranier, greker och turkar Mest är dom snälla, andra är skurkar En del är ärliga, andra skumma En del är genier, andra dumma Mest är dom fredliga, andra vill slåss Med andra ord: dom är som oss! Med fel och brister, tuffa och mjuka fast inte lika avundsjuka Vissa är färgade, andra är arier Som köper sin bruna färg i solarier Vissa är svarta, andra gula Vissa är vackra, andra fula Men fast dom ibland av annan färg e Är dom precis som vi i Sverige Och när dom vill jobba här är tacket Ni får inte jobba än för facket! En del är båtfolk från Vietnam Som inte kan sjunga We shall overcome Och inte kan Rulla di rulla som vi Och dom blir sällan så fulla som vi En del är mer judar än vi En del har andra gudar än vi En del söker lugnet i stället för bråket Det enda vi svenskar kan bättre är språket Det sägs att vi stammar från Adam och Eva Som inte var svenskar men ja må dom leva! Stiže jedan amo da pobjegne od jada Stiže jedan amo da glava ne strada Stiže jedan amo, izbjeg o od malja Stiže jedan amo da oženi kralja Oni su Grci, Turci, Iranci i Švabe Većinom su ljupki, a drugi barabe Neki su časni, drugi vole krasti Neki su geniji, drugi budalasti Većinom su mirni, drugi polemični Riječima drugim: tako nama slični! S greškom i manom, odvažni i stidni ipak nisu jednako zavidni Jedan je obojen, a drugi Arij Za tamnu boju koristi solarij Neki su žuti, drugi čokoladni Neki su lijepi, a drugi gadni Iako su katkad u boji drugoj nekoj Oni su tačno kao mi u Švedskoj Kada žele radit, odziv je pri ruci Vi još ne možete raditi u struci! Neki su narod s lađa što ostavi Vijetnam I ne zna za onu We shall overcome Čak ne zna ni Vrti se vrti k o mi Oni su rijetko pijani k o mi Neki su veći Židovi neg mi Neki imaju drugačije bogove neg mi Neki traže mir umjesto nevolje Jedino mi Švedi znamo jezik bolje Adam i Eva pređi nam od iskoni Ne bjehu Švedi al nek žive oni! Preveo: Haris Tucaković ŽENA Bosse Parnevik BOSSE BO PARNEVIK, rođen u Göteborgu, je vjerovatno najpoznatiji švedski imitator i komičar, posebno aktivan u periodu U mladosti je bio dobar trkač preko prepona. Odrastao je u Munkforsu, Värmländ, i već u djetinjstvu nastupao u školskim i drugim aranžmanima. Na TV je debitovao u novogodišnjem programu uoči godine. Nakon što je njegova pristupnica u pozorišni savez odbijena motivacijom da tu imitatori nemaju šta da rade, kontaktira Lennarta Hylanda i doživljava pravi uspjeh u Vrtešci. Slijedeći veliki uspjeh postiže Svakim osmim danom , a prvi vlastiti TV-program Harpsundspartaj dobija krajem Parnevikova TV-Party postiže dotada najveću procentualnu gledanost u svijetu, a Parnevikova Oscarsparty doživljava pravi uspjeh sa 368 predstava od jeseni do januara Ostvario je niz genijalnih imitacija slijedećih osoba: Tage Erlander, Olof Palme, Ingvar Carlsson, Njegovo Veličanstvo Kralj, Beppe Wolgers, Ulf Thorén, Larry Hagman (JR Ewing), Jimmy Carter, Ronald Reagan itd. Cijeli bruto prihod jedne ekstra predstave Oscarsparty, za svoj 50-ti rođendan, darovao je Društvu Stallbröderna, što je činilo početak Parnevikovog fonda iz kojeg se svake godine dodjeljuju Parnevikove stipendije talentovanim revijalnim radnicima artistima, tehničkom personalu i omladinskim grupama. (H.T.)

Ž E N A K V I N N A LIST BIH SAVEZA ŽENA U ŠVEDSKOJ

Ž E N A K V I N N A LIST BIH SAVEZA ŽENA U ŠVEDSKOJ Ž E N A LIST BIH SAVEZA ŽENA U ŠVEDSKOJ 28-29 K V I N N A Ž E N A - K V I N N A ISSN: 1650-5204 Broj/Nummer 28-29 Godina/Årgång 7 Maj-Novembar/Svibanj-Studeni 2005. List BiH Saveza žena u Švedskoj Tidskrift

Läs mer

LJILJAN Växjö Bosnien-Hercegovinas förening

LJILJAN Växjö Bosnien-Hercegovinas förening Bosanskohercegovačko udruženje LJILJAN Växjö Bosnien-Hercegovinas förening 1 Izdavač (utgivare): Bosnien-Hercegovinas föreningen Ljiljan Växjö Autori (skriftställare): Sadik Beglerović Bakir Dizdar Galib

Läs mer

Ž E N A K V I N N A. april-juni

Ž E N A K V I N N A. april-juni Ž E N A List Bosanskohercegovačkog saveza žena u Švedskoj Tidskrift utgiven av Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund i Sverige april-juni 2006. 31 K V I N N A Ž E N A K V I N N A 31 Pozdravni govor

Läs mer

kako je to biti mlad & živjeti sa zašticenim osobnim podacima

kako je to biti mlad & živjeti sa zašticenim osobnim podacima Jag vill veta ŽELIM znati kako je to biti mlad & živjeti sa zašticenim osobnim podacima www.jagvillveta.se Ova brošura namijenjena je mladima koji žive sa zaštićenim osobnim podacima. Državna uprava za

Läs mer

REVIJALNI DIO NA TRGU

REVIJALNI DIO NA TRGU 17. SAVEZNA SMOTRA KULTURE I ŠKOLSTVA Växjö, 19.maj 2012 REVIJALNI DIO NA TRGU 11.00 Zlatni Behar Arboga Igre iz sjeveroistočne Bosne Koreograf Almir Karahodža 11.08 KUD Sarajevo Jönköping Orijentalne

Läs mer

Både kvinnor och män flyr, men

Både kvinnor och män flyr, men Ž E N A List Bosanskohercegovačkog saveza žena u Švedskoj Tidskrift utgiven av Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund i Sverige januar oktobar 2015. 57 58 KVINNA Detta temadubbelnummer av tidskriften

Läs mer

Ž E N A. Kvinna. septembar-decembar

Ž E N A. Kvinna. septembar-decembar Ž E N A List Bosanskohercegovačkog saveza žena u Švedskoj Tidskrift utgiven av Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund i Sverige septembar-decembar 2007. 37 Kvinna Vill du bli en nybyggare? Jag startade

Läs mer

Ž E N A KVINNA. juli-decembar

Ž E N A KVINNA. juli-decembar Ž E N A List Bosanskohercegovačkog saveza žena u Švedskoj Tidskrift utgiven av Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund i Sverige juli-decembar 2008. 40-41 KVINNA Pošaljite novac brzo i sigurno u Bosnu

Läs mer

šta trebam reći svom djetetu?

šta trebam reći svom djetetu? Jag vill veta Želim znati šta trebam reći svom djetetu? Informacije za vas koji ste roditelj i živite sa zaštićenim ličnim podacima 2 Državni organ za zaštitu prava žrtava krivičnog djela (Brottsoffermyndigheten),

Läs mer

Ž E N A K V I N N A. novembar 2009. maj 2010. 44-45

Ž E N A K V I N N A. novembar 2009. maj 2010. 44-45 Ž E N A List Bosanskohercegovačkog saveza žena u Švedskoj Tidskrift utgiven av Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund i Sverige novembar 2009. maj 2010. 44-45 K V I N N A rösta 19september den 19 september

Läs mer

TVÅ SPRÅK ELLER FLERA? DVA ILI VIŠE JEZIKA? Råd till flerspråkiga familjer. Savjeti višejezičnim porodicama

TVÅ SPRÅK ELLER FLERA? DVA ILI VIŠE JEZIKA? Råd till flerspråkiga familjer. Savjeti višejezičnim porodicama TVÅ SPRÅK ELLER FLERA? Råd till flerspråkiga familjer DVA ILI VIŠE JEZIKA? Savjeti višejezičnim porodicama Bosnisk version MYNDIGHETEN FÖR SKOLUTVECKLING och SPRÅKFORSKNINGSINSTITUTET I RINKEBY TVÅ SPRÅK

Läs mer

35-36 žena kvinna. 2 List BH Saveza žena u Švedskoj

35-36 žena kvinna. 2 List BH Saveza žena u Švedskoj Ž E N A List Bosanskohercegovačkog saveza žena u Švedskoj Tidskrift utgiven av Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund i Sverige april-avgust 2007. 35-36 KVINNA Ž e n a K v i n n a 35-36 [Tidaholm,

Läs mer

Sretan 1. mart - Dan nezavisnosti BiH

Sretan 1. mart - Dan nezavisnosti BiH BROJ 138 GODINA XVI NORRKÖPING JANUAR-FEBRUAR 2008. CIJENA 20 SEK Sretan 1. mart - Dan nezavisnosti BiH Panel diskusija - Bosnia - Beyond the Silence. Ekipa filma Esma i Midhat Ajanović - Ajan (foto:o.

Läs mer

Ž E N A K V I N N A. decembar mart

Ž E N A K V I N N A. decembar mart Ž E N A List Bosanskohercegovačkog saveza žena u Švedskoj Tidskrift utgiven av Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund i Sverige decembar 2006. mart 2007. 34 K V I N N A mediteran.nu Subotom ujutro

Läs mer

Ž E N A K V I N N A. juni decembar

Ž E N A K V I N N A. juni decembar Ž E N A List Bosanskohercegovačkog saveza žena u Švedskoj Tidskrift utgiven av Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund i Sverige juni decembar 2010. 46 47 K V I N N A 2 List BH Saveza žena u Švedskoj

Läs mer

što trebam reći svom djetetu?

što trebam reći svom djetetu? Jag vill veta Želim znati što trebam reći svom djetetu? Informacije za vas koji ste roditelj i živite sa zaštićenim osobnim podacima 2 Državna uprava za zaštitu prava žrtava kaznenog djela (Brottsoffermyndigheten),

Läs mer

Ž E N A K V I N N A. juli-novembar

Ž E N A K V I N N A. juli-novembar Ž E N A List Bosanskohercegovačkog saveza žena u Švedskoj Tidskrift utgiven av Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund i Sverige juli-novembar 2006. 32-33 K V I N N A Ž E N A K V I N N A 32-33 [Karlskrona,

Läs mer

Ž E N A LIST BH SAVEZA ŽENA U ŠVEDSKOJ K V I N N A

Ž E N A LIST BH SAVEZA ŽENA U ŠVEDSKOJ K V I N N A Ž E N A LIST BH SAVEZA ŽENA U ŠVEDSKOJ 30 K V I N N A Ž E N A - K V I N N A ISSN: 1650-5204 Broj/Nummer 30 Godina/Årgång 7 Decembar-Prosinac 2005./ Mart/Ožujak 2006. List BH Saveza žena u Švedskoj Tidskrift

Läs mer

Objektna metodologija

Objektna metodologija Objektna metodologija Kreiranje objekata (instanciranje) Tipovi promenljivihi metoda Pristup promenljivama i metodama je posebna vrsta metoda koji služi za kreiranje objekata klase poziva se uvek u kombinaciji

Läs mer

Svim građanima BiH u domovini i svijetu Sretan 1. mart Dan nezavisnosti BiH

Svim građanima BiH u domovini i svijetu Sretan 1. mart Dan nezavisnosti BiH BROJ 144 GODINA XVII NORRKÖPING JANUAR - FEBRUAR 2009. CIJENA 20 SEK Svim građanima BiH u domovini i svijetu Sretan 1. mart Dan nezavisnosti BiH Jajcu pripada mjesto u svjetskoj kuturnoj baštini U Muzeju

Läs mer

Glavni grad Bosne i Hercegovine

Glavni grad Bosne i Hercegovine BROJ 170 I novembar 2014. - decembar 2014. I Norrköping I 1993-2014. Obilježen Dan državnosti Savez omladine 20. godišnjica SARAJEVO Glavni grad Bosne i Hercegovine Intervju Asmir Begović Aktivisti Jasmin

Läs mer

BROJ GODINA XVIII NORRKÖPING MART-JUNI 2010

BROJ GODINA XVIII NORRKÖPING MART-JUNI 2010 BROJ 151-152 GODINA XVIII NORRKÖPING MART-JUNI 2010 CIJENA 25 SEK RIJE^ UREDNIKA OSNOVAN/GRUNDAT 1993. Izdavač/Utgivare SAVEZ BOSANSKOHERCEGOVAČKIH UDRUŽENJA U ŠVEDSKOJ BOSNISK-HERCEGOVINSKA RIKSFÖRBUNDET

Läs mer

kako je to biti mlad & živeti sa zašticenim licnim podacima

kako je to biti mlad & živeti sa zašticenim licnim podacima Jag vill veta ŽELIM da znam kako je to biti mlad & živeti sa zašticenim licnim podacima www.jagvillveta.se Ova brošura je namenjena mladima koji žive sa zaštićenim ličnim podacima. Državni organ za zaštitu

Läs mer

Švedska. džepni vodič. Činjenice, korisna obavještenja i savjeti novim građanima. Integrationsverket

Švedska. džepni vodič. Činjenice, korisna obavještenja i savjeti novim građanima. Integrationsverket Švedska džepni vodič Činjenice, korisna obavještenja i savjeti novim građanima Integrationsverket Švedska džepni vodič Činjenice, korisna obavještenja i savjeti novim građanima Švedska džepni vodič GLAVNI

Läs mer

šta treba da kažem svom detetu?

šta treba da kažem svom detetu? Jag vill veta Želim da znam šta treba da kažem svom detetu? Informacije za vas koji ste roditelj i živite sa zaštićenim ličnim podacima 2 Državni organ za zaštitu prava žrtava krivičnog dela (Brottsoffermyndigheten),

Läs mer

20. GODINA KULTURE, HUMANOSTI I DRUŽENJA

20. GODINA KULTURE, HUMANOSTI I DRUŽENJA 20. GODINA KULTURE, HUMANOSTI I DRUŽENJA Bosanskohercegovačko udruženje Ljiljan Växjö napunilo je dvadeset godina uspješnog rada. To je bila prilika da se prijatelji udruženja okupe i zajednički proslave

Läs mer

Ž E N A K V I N N A. januar juni

Ž E N A K V I N N A. januar juni Ž E N A List Bosanskohercegovačkog saveza žena u Švedskoj Tidskrift utgiven av Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund i Sverige januar juni 2011. 48 49 K V I N N A Nykterhetsrörelsens bildningsverksamhet

Läs mer

Liten svensk ordlista. Mali švedski rečnik. Grundläggande konversation Osnovna konverzacija. DoviĊenja (Zdravo) Jag kommer från Ja sam iz...

Liten svensk ordlista. Mali švedski rečnik. Grundläggande konversation Osnovna konverzacija. DoviĊenja (Zdravo) Jag kommer från Ja sam iz... Januari 2012 Bosniska/kroatiska/serbiska Liten svensk ordlista Mali švedski rečnik Grundläggande konversation Osnovna konverzacija Hej Zdravo God morgon Dobro jutro God dag Dobar dan God kväll Dobro veĉe

Läs mer

MAGAZIN SAVEZA BANJALUČANA U ŠVEDSKOJ / MAGASIN UTGIVEN AV RIKSFÖRBUNDET BANJALUKA I SVERIGE Š E H E R BANJA LUKA

MAGAZIN SAVEZA BANJALUČANA U ŠVEDSKOJ / MAGASIN UTGIVEN AV RIKSFÖRBUNDET BANJALUKA I SVERIGE Š E H E R BANJA LUKA MAGAZIN SAVEZA BANJALUČANA U ŠVEDSKOJ / MAGASIN UTGIVEN AV RIKSFÖRBUNDET BANJALUKA I SVERIGE Š E H E R ŠEHER - Broj 29 - JANUAR - FEBRUAR - 2014. - MOTALA - GODINA VI Uvodnik Poštovani čitaoci, dragi prijatelji!

Läs mer

TOK KAZNENOG POSTUPKA NA DRUGOSTEPENOM SUDU

TOK KAZNENOG POSTUPKA NA DRUGOSTEPENOM SUDU OVAKO TEčE PROCES KAZNENOG POSTUPKA U DRUGOSTEPENOM SUDU TOK KAZNENOG POSTUPKA NA DRUGOSTEPENOM SUDU Prije suđenja može se sačekati u zajedničkoj čekaonici. Ko želi da čeka u zasebnoj čekaonici može da

Läs mer

Blagajnik-Ekonom/Kassör-Ekonom

Blagajnik-Ekonom/Kassör-Ekonom MAGAZIN SAVEZA BANJALUČANA U ŠVEDSKOJ / MAGASIN UTGIVEN AV RIKSFÖRBUNDET BANJALUKA I SVERIGE Š E H E R ŠEHER - Broj 28 - NOVEMBAR - DECEMBAR - 2013. - MOTALA - GODINA V Uvodnik SRETNO I USPJEŠNO Poštovani

Läs mer

sadržaj Latinka Perović Nesavladive unutršnje kontradikcije Latinka Perović Mit nije osnova za politiku... 15

sadržaj Latinka Perović Nesavladive unutršnje kontradikcije Latinka Perović Mit nije osnova za politiku... 15 helsinška povelja, maj jun 2005 sadržaj broj 83 84, maj jun 2005, godina X uvodnik Sonja Biserko Srebrenica deset godina posle.......................... 3 karakteristika razvoja srbije Latinka Perović

Läs mer

Svensk-bosnisk/kroatisk/serbisk ordlista

Svensk-bosnisk/kroatisk/serbisk ordlista 1 Svensk-bosnisk/kroatisk/serbisk ordlista Förklaringar av ord och begrepp som ofta används på Migrationsverket. Orden och begreppen kan ha en annan innebörd i andra sammanhang. Ordlistan är framtagen

Läs mer

På lättläst BosnisKa Kućni budžet i savjeti oko pitanja zaduženosti i dugova

På lättläst BosnisKa Kućni budžet i savjeti oko pitanja zaduženosti i dugova På lättläst BosnisKa Kućni budžet i savjeti oko pitanja zaduženosti i dugova onda kada je potrebno da unesete red u svoju ekonomiju Besplatno pružanje savjeta u pitanjima kućnog budžeta i zaduženosti koje

Läs mer

Uvod u VHDL. Marijo Maračić

Uvod u VHDL. Marijo Maračić Uvod u VHDL Marijo Maračić VHDL V(hsic)HDL Very high speed integrated circuit Hardware Description Language Jezik za opisivanje digitalnih elektroničkih sustava Omogućuje opisivanje strukture sustava,

Läs mer

NAIZMJENIČNO NA MATERNJEM I NA ŠVEDSKOM JEZIKU

NAIZMJENIČNO NA MATERNJEM I NA ŠVEDSKOM JEZIKU NAIZMJENIČNO NA MATERNJEM I NA ŠVEDSKOM JEZIKU Unapređenje jezika i znanja za višejezičnu predškolsku i školsku djecu VÄXELVIS PÅ MODERSMÅL OCH SVENSKA bosnisk version Moj jezik raste Dijete kojemu se

Läs mer

GOSTI PREDAVAČI U ŠVEDSKOJ U MJESECU MAJU! hfz. dr. Kenan ef. Musić. hfz. mr. Sulejman ef. Bugari

GOSTI PREDAVAČI U ŠVEDSKOJ U MJESECU MAJU! hfz. dr. Kenan ef. Musić. hfz. mr. Sulejman ef. Bugari Ševval / Zu-l-ka de 1436.h.g. Avgust 2015. GOSTI PREDAVAČI U ŠVEDSKOJ U MJESECU MAJU! hfz. dr. Kenan ef. Musić hfz. mr. Sulejman ef. Bugari Više informacija saznajte u ovom broju Biltena! S A D R Ž A J

Läs mer

UZROCI PROSTITUCIJE I TRGOVANJA ŽENAMA RASPRAVE U HRVATSKOJ I SVIJETU

UZROCI PROSTITUCIJE I TRGOVANJA ŽENAMA RASPRAVE U HRVATSKOJ I SVIJETU UZROCI PROSTITUCIJE I TRGOVANJA ŽENAMA RASPRAVE U HRVATSKOJ I SVIJETU UZROCI PROSTITUCIJE I TRGOVANJA ŽENAMA RASPRAVE U HRVATSKOJ I SVIJETU Centar za žene žrtve rata Rosa Zagreb, 2007. Izdavač Centar

Läs mer

Pravobranitelj protiv diskriminacije DO

Pravobranitelj protiv diskriminacije DO Pravobranitelj protiv diskriminacije DO Pravobranitelj protiv diskriminacije (DO) je tijelo vlasti koje se zalaže za društvo, u kome nema diskriminacije. Mi radimo u skladu s mandatom švedskog parlamenta

Läs mer

Š E H E R BANJA LUKA

Š E H E R BANJA LUKA MAGAZIN SAVEZA BANJALUČANA U ŠVEDSKOJ / MAGASIN UTGIVEN AV RIKSFÖRBUNDET BANJALUKA I SVERIGE Š E H E R ŠEHER - Broj 34 - NOVEMBAR-DECEMBAR - 2014. - MOTALA - GODINA VI Uvodnik ZAJEDNO U JOŠ JEDNU GODINU

Läs mer

Ovaj uvod bio je zamišljen na jedan

Ovaj uvod bio je zamišljen na jedan Ž E N A List Bosanskohercegovačkog saveza žena u Švedskoj Tidskrift utgiven av Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund i Sverige januar juni 2014. 55 KVINNA Riječ urednice Neplanirani uvod! Ž e n a

Läs mer

Dobro došli na posao. Annika Creutzer. Bosanski/Hrvatski/Srpski - Bosniska/Kroatiska/Serbiska

Dobro došli na posao. Annika Creutzer. Bosanski/Hrvatski/Srpski - Bosniska/Kroatiska/Serbiska Bosanski/Hrvatski/Srpski - Bosniska/Kroatiska/Serbiska Dobro došli na posao PRAVA, MOGUĆNOSTI I OBAVEZE ZA VAS KOJI STE NOVI NA ŠVEDSKOM TRŽIŠTU RADA Annika Creutzer DOBRODOŠLI NA RADNO MJESTO! Prava,

Läs mer

Långfredagens högtidliga förböner

Långfredagens högtidliga förböner Långfdagens högtidliga ner Varje nsavsnitt inleds av en diakon eller sånga, som stående vid ambonen eller på annan lämplig plats sjunger upp maningen till n. Så håller man en stunds tystnad n, vafter huvudcelebranten

Läs mer

REGISTRACIJA MJESTA PREBIVALIŠTA (FOLKBOKFÖRING)

REGISTRACIJA MJESTA PREBIVALIŠTA (FOLKBOKFÖRING) REGISTRACIJA MJESTA PREBIVALIŠTA (FOLKBOKFÖRING) Kada se nastanjujete u Švedskoj važno je da registrirate mjesto prebivališta (folkbokföringen). Onda ćete dobiti lični identifikacijski broj (personnummer).

Läs mer

Dvo as VII - alternativna re²enja

Dvo as VII - alternativna re²enja Dvo as VII - alternativna re²enja Ðorže Staki, Matemati ki fakultet 8. april 2007. Uvod U ovom tekstu nalaze se zadaci koji su raženi na 7. dvo asu praktikuma iz Programiranja 2 na Matemati kom fakultetu,

Läs mer

FILOSOFISKA FAKULTETEN INSTITUTIONEN FÖR SKANDINAVISKA SPRÅK OCH LITTERATUR

FILOSOFISKA FAKULTETEN INSTITUTIONEN FÖR SKANDINAVISKA SPRÅK OCH LITTERATUR FILOSOFISKA FAKULTETEN INSTITUTIONEN FÖR SKANDINAVISKA SPRÅK OCH LITTERATUR Valentina Kežić Översättning av prepositionsfraser mellan svenska och kroatiska Masterarbete Handledare: Zvonimir Novoselec,

Läs mer

FILOSOFISKA FAKULTETEN INSTITUTIONEN FÖR SKANDINAVISKA SPRÅK OCH LITTERATUR. Tillämpning av transposition i olika texttyper

FILOSOFISKA FAKULTETEN INSTITUTIONEN FÖR SKANDINAVISKA SPRÅK OCH LITTERATUR. Tillämpning av transposition i olika texttyper FILOSOFISKA FAKULTETEN INSTITUTIONEN FÖR SKANDINAVISKA SPRÅK OCH LITTERATUR Ivana Hrastić Tillämpning av transposition i olika texttyper Magisterarbete Handledare: dr. sc. Jasna Novak Milić, dr. sc. Bodil

Läs mer

en cigarett en flaska ett rum ett äpple en kurs en kompis en turist en buss en gurka ett brev

en cigarett en flaska ett rum ett äpple en kurs en kompis en turist en buss en gurka ett brev SUBSTANTIV Övning 1 Substantiv (s. 3) - kursen den - läraren hon/han/hen - språket det - korridoren den - telefonen den - universitetet det ett foto - det en buss - den en turist - hon/han/hen en adress

Läs mer

pravljenje razlike Zajedno smo jači Vi pravite razliku

pravljenje razlike Zajedno smo jači Vi pravite razliku Zajedno smo jači pravljenje razlike Vi pravite razliku Vi pravite razliku Kod nas ste kao član uvijek u centru pažnje. Zajedno se pomažemo i trudimo se da se Vama i Vašim kolegama članstvo isplati. Vaš

Läs mer

Vila vid denna källa (epistel nr 82)

Vila vid denna källa (epistel nr 82) ila vid denna källa (epistel nr 82) ext och musik: Carl Michael Bellman Arr: Eva oller 2004 oprano c..... Alto 1 c 1.i - la_ vid den - na. 1.i - la vid den - na käl - la,_ vår lil - la. käl - la, vår lil

Läs mer

Psihijatrijska zdravstvena njega. Informacija za zbrinute prema zakonu o obveznom psihijatrijskom liječenju

Psihijatrijska zdravstvena njega. Informacija za zbrinute prema zakonu o obveznom psihijatrijskom liječenju Psihijatrijska zdravstvena njega Informacija za zbrinute prema zakonu o obveznom psihijatrijskom liječenju ŠTO ĆE SE SADA DOGODITI? Cilj prinudne zdravstvene njege je da Vam bude bolje i da ne dobivate

Läs mer

FILOSOFISKA FAKULTETEN INSTITUTIONEN FÖR SKANDINAVISKA SPRÅK OCH LITTERATUR

FILOSOFISKA FAKULTETEN INSTITUTIONEN FÖR SKANDINAVISKA SPRÅK OCH LITTERATUR FILOSOFISKA FAKULTETEN INSTITUTIONEN FÖR SKANDINAVISKA SPRÅK OCH LITTERATUR Ivana Šarić Svenska pronomen med en ospecificerad referent i översättning mellan svenska och kroatiska Masterarbete Handledare:

Läs mer

Mil o državi. Prof. dr Duško Radosavljević 1 Nikolina Matijević, M.A. 2 Fakultet za pravne i poslovne studije dr Lazar Vrkatić, Novi Sad UDK321.

Mil o državi. Prof. dr Duško Radosavljević 1 Nikolina Matijević, M.A. 2 Fakultet za pravne i poslovne studije dr Lazar Vrkatić, Novi Sad UDK321. Prof. dr Duško Radosavljević 1 Nikolina Matijević, M.A. 2 Fakultet za pravne i poslovne studije dr Lazar Vrkatić, Novi Sad UDK321.01 NEUPLITANJE VLASTI U DELOVANJE POJEDINCA: Mil o državi Rezime: Učenje

Läs mer

Herdabrev för Livets söndag 2018

Herdabrev för Livets söndag 2018 Herdabrev för Livets söndag 2018 Kära systrar, kära bröder i Stockholms katolska stift! Tredje söndagen i advent är glädjens söndag. Gläd er alltid i Herren. Än en gång vill jag säga: gläd er (Fil 4:4).

Läs mer

Bröderna fara väl vilse ibland (epistel nr 35)

Bröderna fara väl vilse ibland (epistel nr 35) Brödera fara väl vilse ilad (epistel r 35) Text musik: Carl Michael Bellma Teor 1 8 6 Arr: Eva Toller 2008 Teor 2 6 8 Basso 1 8 6.. Basso 2 8 6 1.Brö- der - a fa - ra väl vil - se i-lad om gla - se me

Läs mer

A D R E S A R organizacija, udruženja i klubova u BiH iseljeništvu

A D R E S A R organizacija, udruženja i klubova u BiH iseljeništvu A D R E S A R organizacija, udruženja i klubova u BiH iseljeništvu Sarajevo, septembar 2013. godine Izdavač: Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH Za izdavača: dr. sc. Damir Ljubić Tekst pripremio:

Läs mer

NA[Ö LIST. Bellmansgatan 15, 118 47 Stockholm Tel: +46 (8) 462 05 91 info@srpstvo.com www.srpstvo.com

NA[Ö LIST. Bellmansgatan 15, 118 47 Stockholm Tel: +46 (8) 462 05 91 info@srpstvo.com www.srpstvo.com Bellmansgatan 15, 118 47 Stockholm Tel: +46 (8) 462 05 91 info@srpstvo.com www.srpstvo.com Savez Srba u Švedskoj Srpska Omladinska organizacija Organizacija Žena Juni 2009 Čerain - Ljetnja škola za romsku

Läs mer

NAJBOLJE SRPSKE KNJIGE. Za sve knjige sajamski popust. 30 do 50 %

NAJBOLJE SRPSKE KNJIGE. Za sve knjige sajamski popust. 30 do 50 % NAJBOLJE SRPSKE KNJIGE Za sve knjige sajamski popust 30 do 50 % Vukotić media d.o.o. Hilandarska 32 11000 Beograd, Srbija +381 11 33 48 516 ekskluziv@vukoticmedia.rs www.vukoticmedia.rs broj štanda 1321

Läs mer

FILOSOFISKA FAKULTETEN INSTITUTIONEN FÖR SKANDINAVISKA SPRÅK OCH LITTERATUR. Syntaktisk komplexitet vid översättning av texter i olika stilar

FILOSOFISKA FAKULTETEN INSTITUTIONEN FÖR SKANDINAVISKA SPRÅK OCH LITTERATUR. Syntaktisk komplexitet vid översättning av texter i olika stilar FILOSOFISKA FAKULTETEN INSTITUTIONEN FÖR SKANDINAVISKA SPRÅK OCH LITTERATUR Tea Božek Syntaktisk komplexitet vid översättning av texter i olika stilar Magisterarbete Handledare: Zvonimir Novoselec, universitetslektor

Läs mer

Hade jag sextusende daler (sång nr 14)

Hade jag sextusende daler (sång nr 14) Hade ag sextusde daler (sång nr 14) Text och musik: Carl Michael Bellman Tor 1 c Arr: Eva Toller 2009. Tor 2 c. och Basso 1 c 1.Ha - de ag sex - tu - s - de. da - ler i kvar - ta - ler, i kvar - ta - ler.

Läs mer

Pitanja i odgovori o ekonomskoj pomoći (socijalna pomoć)

Pitanja i odgovori o ekonomskoj pomoći (socijalna pomoć) Frågor och svar om ekonomiskt bistånd översättning till serbokroatiska Artikelnummer 2006-114-7 Pitanja i odgovori o ekonomskoj pomoći (socijalna pomoć) Kratki odgovori na običajna pitanja Želiš li iscrpniju

Läs mer

Švedska dobiva nove novčanice i kovanice

Švedska dobiva nove novčanice i kovanice Švedska dobiva nove novčanice i kovanice PROVJERITE NOVAC! S V E R I G E S R I K S B A N K 1 kruna 2 krune 5 kruna 10 kruna Švedska dobiva nove novčanice i kovanice U 2015. i 2016. Švedska će dobiti nove

Läs mer

FILOSOFISKA FAKULTETEN INSTITUTIONEN FÖR SKANDINAVISKA SPRÅK OCH LITTERATUR. Svenska idiomatiska uttryck i översättning till kroatiska

FILOSOFISKA FAKULTETEN INSTITUTIONEN FÖR SKANDINAVISKA SPRÅK OCH LITTERATUR. Svenska idiomatiska uttryck i översättning till kroatiska FILOSOFISKA FAKULTETEN INSTITUTIONEN FÖR SKANDINAVISKA SPRÅK OCH LITTERATUR Darijana Jurić Svenska idiomatiska uttryck i översättning till kroatiska Magisterarbete Handledare: dr.sc. Jasna Novak Milić

Läs mer

Bošnjačka Islamska Zajednica Växjö. Takvim sa vaktijom. za godinu (1436./1437. hidž.g.)

Bošnjačka Islamska Zajednica Växjö. Takvim sa vaktijom. za godinu (1436./1437. hidž.g.) Bošnjačka Islamska Zajednica Växjö Takvim sa vaktijom za. godinu (36./37. hidž.g.) POJAŠNJENJE NEKIH TERMINA KOJI SE NAVODE U TAKVIMU TERMIN MEVLUD - ROĐENJE BOŽIJEG POSLANIKA MUHAMMEDA LEJLETU-R-REGAIB

Läs mer

Osoba za kontakte Telefon Broj zaposlenika

Osoba za kontakte Telefon Broj zaposlenika 1 (7) Bosniska/Kroatiska/Serbiska BProgram vlastite kontrole Kod prodaje duhana 12 c član Zakona o duhanu (1993:581) Što je dobro znati o programu vlastite kontrole Vi koji namjeravate prodavati duhanske

Läs mer

Dobrodošli u Moju zbirku domaćih zadaća 3!

Dobrodošli u Moju zbirku domaćih zadaća 3! Dobrodošli u Moju zbirku domaćih zadaća 3! Veliko nam je zadovoljstvo pozvati Vas kao roditelje da sudjelujete u svijetu domaćih zadaća svoje djece! Imate za obaviti važan zadatak. U Mojoj zbirci domaćih

Läs mer

FILOSOFISKA FAKULTETEN INSTITUTIONEN FÖR SKANDINAVISKA SPRÅK OCH LITTERATUR. Översättning av institutionsnamn mellan kroatiska och svenska

FILOSOFISKA FAKULTETEN INSTITUTIONEN FÖR SKANDINAVISKA SPRÅK OCH LITTERATUR. Översättning av institutionsnamn mellan kroatiska och svenska FILOSOFISKA FAKULTETEN INSTITUTIONEN FÖR SKANDINAVISKA SPRÅK OCH LITTERATUR Pavle Luketić Översättning av institutionsnamn mellan kroatiska och svenska Magisterarbete Handledare: dr.sc. Goranka Antunović

Läs mer

BOSNISKA/SERBISKA/KROATISKA. Prodaja piva srednje jačine

BOSNISKA/SERBISKA/KROATISKA. Prodaja piva srednje jačine BOSNISKA/SERBISKA/KROATISKA Prodaja piva srednje jačine 1 Sadržaj Prodaja piva srednje jačine 3 Koja pravila važe za prodaju piva? 4 Ko kontrolira da prodavnice prate zakon? 8 Kontrolna kupovina 9 Šta

Läs mer

FAKTA. Pitanja i odgovori u slučaju požara u kući

FAKTA. Pitanja i odgovori u slučaju požara u kući FAKTA OKTOBER 2012 AKTIV MOT BRAND Pitanja i odgovori u slučaju požara u kući Informativni list Vam daje odgovore na pitanja koja su na različite načine vezana za požar u kući. Pitanja su podijeljena u

Läs mer

Rapport om huvudstadssamarbetet Stockholms stad - kanton Sarajevo och frivillig återvandring för flyktingar

Rapport om huvudstadssamarbetet Stockholms stad - kanton Sarajevo och frivillig återvandring för flyktingar Uppdragsavdelningen UTBILDNINGSFÖRVALTNINGEN Bilaga 1 Rapport om huvudstadssamarbetet Stockholms stad - kanton Sarajevo och frivillig återvandring för flyktingar I stadens mottagande av flyktingar ligger,

Läs mer

Ljetni praznici i ljetni kamp 2018

Ljetni praznici i ljetni kamp 2018 /1/ [logo]: Grad Stockholm Ljetni praznici i ljetni kamp 2018 /2/ [text i rosa kvadraten]: Nadamo se da vam možemo ponuditi radostan, predivan i uzbudljiv provod tijekom ljetnih praznika. U ovom ćete katalogu

Läs mer

Meningslängd i olika texttyper vid översättning från svenska till kroatiska

Meningslängd i olika texttyper vid översättning från svenska till kroatiska ZAGREBS UNIVERSITET FILOSOFISKA FAKULTETEN INSTITUTIONEN FÖR SKANDINAVISKA SPRÅK OCH LITTERATUR Sara Profeta Meningslängd i olika texttyper vid översättning från svenska till kroatiska Magisterarbete Handledare:

Läs mer

Ljudska prava u Evropi

Ljudska prava u Evropi The AIRE Centre Advice on Individual Rights in Europe Ljudska prava u Evropi Pravni bilten Broj 3, 1, 2011. 2012. 2012, broj 1 AIRE Centar London Urednici: Biljana Braithwaite Nuala Mole Catharina Harby

Läs mer

Nele Neuhaus ZAO VUK

Nele Neuhaus ZAO VUK Nele Neuhaus ZAO VUK S njemačkoga prevela BRANKA GRUBIĆ 2 Za Matthiasa, Heaven is a place on earth with you. 3 PROLOG Odložio je vrećicu te kupljene stvari poslagao u mali hladnjak. Njezin omiljen sladoled,

Läs mer

SWEPI-STUDIJA: induciranje (pokretanje) poroda u 41-om tjednu upoređujući sa induciranjem u 42-om tjednu trudnoće

SWEPI-STUDIJA: induciranje (pokretanje) poroda u 41-om tjednu upoređujući sa induciranjem u 42-om tjednu trudnoće 1 SWEPI-STUDIJA: induciranje (pokretanje) poroda u 41-om tjednu upoređujući sa induciranjem u 42-om tjednu trudnoće Informacije Vama, kojima je proteklo 40 punih tjedana trudnoće Proteklo je 40 tjedana

Läs mer

Želim da znam. kako mogu da pomognem deci koja su izložena krivicnom delu?

Želim da znam. kako mogu da pomognem deci koja su izložena krivicnom delu? Želim da znam kako mogu da pomognem deci koja su izložena krivicnom delu? 1 2 Državni organ za zaštitu prava žrtava krivičnog dela, 2014 Ilustracije Maria Wall Produkcija Plakat Åströms Tryckeri AB, Umeå

Läs mer

Režim održavanja: Stanica / Stajališta: Režim održavanja: Granični prelaz KM (kod države) Svaki dan petak Ostali dani u. sedmici Vrijeme u polasku:

Režim održavanja: Stanica / Stajališta: Režim održavanja: Granični prelaz KM (kod države) Svaki dan petak Ostali dani u. sedmici Vrijeme u polasku: AUSTRIJA: ŠIPOVO BANJA LUKA (BIH) BEČ (A) GORNJI GRACI BANJA LUKA (BIH) LINZ (A) CRNA GORA: BANJA LUKA (BIH) HERCEG NOVI (MN) BIJELJINA (BIH) HERCEG NOVI (MN) HRVATSKA: BANJA LUKA (BIH) RIJEKA (HR) PRIJEDOR

Läs mer

"L'Afrique du renouveau et de la renaissance" Revolution.

L'Afrique du renouveau et de la renaissance  Revolution. Afrika har precis upplevt en av de största festivalerna i sin historia under temat "L'Afrique du renouveau et de la renaissance". 53 länder deltog och festivalen hölls i Algeriet under två veckor, mellan

Läs mer

Mike Winnerstig Švedske [ur.] FOI-R SE DECEMBER 2014

Mike Winnerstig Švedske [ur.] FOI-R SE DECEMBER 2014 FOI-R--3990 SE DECEMBER 2014 Zvanični prevod uradio Centar za evroatlantske studije (CEAS) iz Beograda, Srbija, juna 2015. uz saglasnost Ministarstva odbrane Mike Winnerstig Švedske [ur.] www.ceas-serbia.org

Läs mer

Selma Lagerlöf Ett liv

Selma Lagerlöf Ett liv ARBETSMATERIAL FÖR ELEVEN ORDLISTA änka (sida 6, rad 14) en gift kvinna som förlorat sin man svärfar (sida 12, rad 8) pappa till din fru eller man pjäs (sida 12, rad 6) föreställning på teater myndig (sida

Läs mer

Priručnik za medije. Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini i Specijalni predstavnik Evropske unije u Bosni i Hercegovini

Priručnik za medije. Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini i Specijalni predstavnik Evropske unije u Bosni i Hercegovini Priručnik za medije Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini i Specijalni predstavnik Evropske unije u Bosni i Hercegovini 1 Deklaracija iz Soluna Budućnost Balkana je u Evropskoj uniji, jun, 2003.

Läs mer

13. DIKTÖRNS SÅNG. l l l l. a 2 2 ff f l. l l l l. a2 ff f l. l l l l. b 2 2f f f. k k k k k k k k

13. DIKTÖRNS SÅNG. l l l l. a 2 2 ff f l. l l l l. a2 ff f l. l l l l. b 2 2f f f. k k k k k k k k 13. DIKTÖRNS SÅNG 70 a 2 2 ff f a2 ff f Ditörn: Ficor: b 2 2f f f Pirater: a 2 2 ff f b2f f f e e f n n J mz o Jag Jag är ett fö-re-dö-me för en ä-ta fö-re - ta - ga-re, en fö-re-bid för star-a - re som

Läs mer

Savjeti i informacije pred tretman implantata

Savjeti i informacije pred tretman implantata Serbokratiska BKS - Råd och information inför implantatbehandling Savjeti i informacije pred tretman implantata Šta je implantat? Zubni implantati su vijci od titana koji se operišu u viličnu kost. Implantat

Läs mer

Olivera Grbić. Srpski. Kuvar. Sva tradicionalna jela na jednom mestu. Beograd, 2013.

Olivera Grbić. Srpski. Kuvar. Sva tradicionalna jela na jednom mestu. Beograd, 2013. Olivera Grbić Srpski Kuvar Sva tradicionalna jela na jednom mestu Beograd, 2013. Olivera Grbić SRPSKI KUVAR Glavni urednik: Dijana Dereta urednik izdanja: Aleksandar Šurbatović Grafički dizajn: Goran Grbić

Läs mer

BIBLIOGRAFI ÖVER SERBISK, KROATISK, BOSNISK, MONTENEGRINSK SKÖNLITTERATUR ÖVERSATT TILL SVENSKA

BIBLIOGRAFI ÖVER SERBISK, KROATISK, BOSNISK, MONTENEGRINSK SKÖNLITTERATUR ÖVERSATT TILL SVENSKA BIBLIOGRAFI ÖVER SERBISK, KROATISK, BOSNISK, MONTENEGRINSK SKÖNLITTERATUR ÖVERSATT TILL SVENSKA БИБЛИОГРАФИЯ СРПСКЕ, ХРВАТСКЕ, БОСAНСКЕ И ЦРНОГОРСКЕ КЊИЖЕВНОСТИ ПРЕВЕДЕНЕ НА ШВЕДСКИ BIBLIOGRAFIJA SRPSKE,

Läs mer

Lärarhandledning Svanens trumpet E.B. White

Lärarhandledning Svanens trumpet E.B. White Lärarhandledning Svanens trumpet E.B. White www.atriumforlag.se info@atriumforlag.se Innehåll Om boken 2 Om författaren 2 Ingångar till läsningen 3 Analys Berättare Karaktärer Läsdagbok Språket Teman 4

Läs mer

Nordkap 14 dana GARANTIRANI POLAZAK

Nordkap 14 dana GARANTIRANI POLAZAK Nordkap 14 dana 17.06.-30.06.2017. 01.08.-14.08.2017. GARANTIRANI POLAZAK 18.08.-31.08.2017. Grad polaska: Zagreb Prijevoz: autobus + brod Kategorija smještaja: *** Usluga: noćenje s doručkom Cijena: od

Läs mer

Selma Lagerlöf-samlingen. L1:334, Pressklipp (Kapslar/portföljer i strikt löpnummerordning)

Selma Lagerlöf-samlingen. L1:334, Pressklipp (Kapslar/portföljer i strikt löpnummerordning) Selma Lagerlöf-samlingen 334, Pressklipp (Kapslar/portföljer i strikt löpnummerordning) 334:1 Icke om Selma Lagerlöf 334:2 Icke om Selma Lagerlöf 334:3 Tidningsklipp om Selma Lagerlöf samlade av Esaias

Läs mer

HC-2. All män na data Hyg ros tat. Drift- och montageinstruktion [Dok id: mi-292se_150522] HC-2, Digital hygrostat.

HC-2. All män na data Hyg ros tat. Drift- och montageinstruktion [Dok id: mi-292se_150522] HC-2, Digital hygrostat. Drift- och montageinstruktion Dok id mi-292se_150522] C-2, Digital hygrostat C-2 Ersätter mi-292se_140917 All män na data yg ros tat Tek nis ka data VENTURA In di ke ring Pro gram me ring Fuk ten sor In

Läs mer

KAKO DOLAZI DO SUDSKOG POSTUPKA

KAKO DOLAZI DO SUDSKOG POSTUPKA Jag vill veta ŽELIM ZNATI KAKO DOLAZI DO SUDSKOG POSTUPKA www.jagvillveta.se 1 2 Državni organ za zaštitu prava žrtava krivičnog djela, 2014 Ilustracije Maria Wall Produkcija: Plakat Åströms Tryckeri AB,

Läs mer

November 2005. Mänskliga rättigheter. Barnets rättigheter. En lättläst skrift om konventionen om barnets rättigheter

November 2005. Mänskliga rättigheter. Barnets rättigheter. En lättläst skrift om konventionen om barnets rättigheter Mänskliga rättigheter November 2005 Barnets rättigheter En lättläst skrift om konventionen om barnets rättigheter Mänskliga rättigheter Barnets rättigheter En lättläst skrift om konventionen om barnets

Läs mer

Serbiska Srpski. Ne budite sami. Učlanite se odmah!

Serbiska Srpski. Ne budite sami. Učlanite se odmah! Serbiska Srpski Ne budite sami. Učlanite se odmah! Byggnads daje sigurno zaposlenje i visoku platu Da nema sindikata, poslodavci bi diktirali uslove, bez slušanja nas radnika. Tako je bilo ranije. Byggnads

Läs mer

Vama koji ste bili izloženi krivičnom delu

Vama koji ste bili izloženi krivičnom delu Vama koji ste bili izloženi krivičnom delu 1 VAMA KOJI BILI STE IZLOŽENI KRIVIČNOM DELU Organ vlasti za žrtve krivičnih dela (Brottsoffermyndigheten), 2015 Ilustracije Maria Wall Proizvodnja Plakat Štamparija

Läs mer

Fram med basfiolen (epistel nr 7)

Fram med basfiolen (epistel nr 7) Som synes vara en elegi, skriven vid Ulla Winblads säng, sent om aftonen Text och musik: Carl Michael Bellman Tenor 1 c Arr: Eva Toller 2009 Tenor 2 c Basso 1 c 1.Fram med bas - fi - o - len, knäpp och

Läs mer

Poslovnik o organizaciji i sprovođenju polaganja stručnog ispita za lica koja rade u oblasti uređenja prostora i izgradnje objekata

Poslovnik o organizaciji i sprovođenju polaganja stručnog ispita za lica koja rade u oblasti uređenja prostora i izgradnje objekata 8. 1 2 3 4 5 Poslovnik o organizaciji i sprovođenju polaganja stručnog ispita za lica koja rade u oblasti uređenja prostora i izgradnje objekata I 9. Program rada IKCG za 2012. godinu I kvatral 10. Finansijski

Läs mer

BOSNISKA. Dobra hrana za djecu. izmedju jedne i dvije godine

BOSNISKA. Dobra hrana za djecu. izmedju jedne i dvije godine BOSNISKA Dobra hrana za djecu izmedju jedne i dvije godine Kada Vaše dijete napuni godinu dana, ono može u glavnom jesti istu hranu kao i ostala porodica/obitelj. Sada se uspostavlja osnova za običaje

Läs mer

Översättning av filmvetenskapliga texter från svenska till kroatiska och från kroatiska till svenska

Översättning av filmvetenskapliga texter från svenska till kroatiska och från kroatiska till svenska FILOSOFISKA FAKULTETEN INSTITUTEN FÖR SKANDINAVISKA SPRÅK OCH LITTERATUR Marko Mitrović Översättning av filmvetenskapliga texter från svenska till kroatiska och från kroatiska till svenska Magisterarbete

Läs mer

NA[Ö LIST PILE10. Omladinski Festival Festival Žena Malmö Novembar Jonköping 15. novembar. Ett projekt av kvinnoorganisationen

NA[Ö LIST PILE10. Omladinski Festival Festival Žena Malmö Novembar Jonköping 15. novembar. Ett projekt av kvinnoorganisationen Bellmansgatan 15, 118 47 Stockholm Tel: +46 (8) 462 05 91 info@srpstvo.com www.srpstvo.com Festival Žena Malmö 2008 Pozorišni komad, pjesma, igra, foklor, muzika i Kvinnopoliten u Malmeu... strana 7 Kvinnopoliten

Läs mer

Osiguranje u slučaju povrede pacijenta za sve AKO DOŽIVITE POVREDU PRILIKOM PRUŽANJA ZDRAVSTVENE NEGE

Osiguranje u slučaju povrede pacijenta za sve AKO DOŽIVITE POVREDU PRILIKOM PRUŽANJA ZDRAVSTVENE NEGE Osiguranje u slučaju povrede pacijenta za sve AKO DOŽIVITE POVREDU PRILIKOM PRUŽANJA ZDRAVSTVENE NEGE AKO DOŽIVITE POVREDU PRILIKOM PRUŽANJA ZDRAVSTVENE NEGE Ako doživite povredu prilikom pružanja zdravstvene

Läs mer

att vara med på riktigt 7-9 november 2008 i Skövde kvinnors makt

att vara med på riktigt 7-9 november 2008 i Skövde kvinnors makt att vara med på riktigt 7-9 november 2008 i Skövde kvinnors makt dagordning Dag 1 fredag, den 7 november Billingens Stugby & Camping t.o.m 22:00 Registrering av de första svalorna Dag 2 lördag, den 8 november

Läs mer