35-36 žena kvinna. 2 List BH Saveza žena u Švedskoj

Storlek: px
Starta visningen från sidan:

Download "35-36 žena kvinna. 2 List BH Saveza žena u Švedskoj"

Transkript

1 Ž E N A List Bosanskohercegovačkog saveza žena u Švedskoj Tidskrift utgiven av Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund i Sverige april-avgust KVINNA

2 Ž e n a K v i n n a [Tidaholm, ] 12. izvještajna Godišnja skupština i centralna kulturna manifestacija s preko 450 učesnika i gostiju; u radnom dijelu Skupštine učestvovala su 62 delegata iz Švedske te delegacija žena iz Danske Det 12:e Kvinnoriksförbunds årsmöte och centrala kulturmanifestationen med drygt 450 deltagare och gäster; 62 ombud från Sverige och en kvinnodelegation från Danmark närvarade vid officiella årsmötet Radno predsjedništvo Årsmötesstyrelse: Vahida Mehinović (kvinnoriksförbundets ordförande), Halisa Šaškin (årsmötesordförande) Jasna Perić & Fikret Babović Domaćin (desno) Årsmötesvärd (höger bild): Belma Hafizović žena kvinna

3 Muharem Sitnica-Sića (voditelj programa, Nybro), Ismeta Šeremet (predsjednica Odbora za kulturu, Värnamo) & Minka Blekić (glumica i pjesnikinja, Värnamo) Muharem Sitnica- Sića (programvärd, Nybro), Ismeta Šeremet (ordförande i Kulturkommittén, Värnamo) & Minka Blekić (skådespelarinna och diktarinna, Värnamo) Ž e n a K v i n n a Udruženje domaćin Tidaholmski ljiljani, Tidaholm Manifestations värdinnor från bosniska föreningen Tidaholmski ljiljani, Tidaholm Benkt Abelin & Enisa Grozdanić (Helsingborg) & Meho Baraković (Göteborg) s Kerimom Bezdrobom (Tidaholm) koji je priredio samostalnu izložbu slika Benkt Abelin & Enisa Grozdanić (Helsingborg) & Meho Baraković (Göteborg) med Kerim Bezdrob (Tidaholm) som har anordnat en separatutställning av sina målningar Hor Behar Skövde, dirigent: Amela Maksumić & harmonikaš: Hajrudin-Hajrica Zukanović Kören Behar Skövde, dirigenten Amela Maksumić & dragspelaren Hajrudin- Hajrica Zukanović Nastavak na s. 34 Fortsättningen på s. 38 kvinna žena

4 Ž e n a - K v i n n a ISSN: Broj/Nummer Godina/Årgång 9 April-Avgust/Travanj-Kolovoz Tidskrift utgiven av Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund i Sverige Prvi bosanskohercegovački ženski list izvan Bosne i Hercegovine. Prvi broj: april Den första bosniska kvinnotidskriften utanför Bosnien och Hercegovina. Första numret: april 1999 Izdavački savjet/utgivningsråd: Vahida Mehinović (predsjednica) Fatima Kovačić (potpredsjednica) Fikret Babović Hidajeta Babović (Danska) Senada Bešić Selma Borovac Sebiha Crnić Enisa Crnkić Emina Ćejvan Sajma Dizdarević Belma Hafizović Zehra Količić Emira Mehmedbašić Đenana Mrzić (Norveška) Asima Pašalić Jasminka Jasna Perić Ismeta Šeremet Haris Tucaković Glavna i odgovorna urednica/chefredaktör: Senada Bešić Grafički urednik/grafisk redaktör: Haris Tucaković Lektor za švedski/korrekturläsare: Petra Berghäll Adresa/Adress: Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund i Sverige Box 353, Skövde, Sweden Tfn: +46 (0) Fax: +46 (0) Mobil: +46 (0) E-post: info@bihsavezzena.com Internet: Postgiro: Org. nr: Tiraž/Upplaga: 1000 Štampa/Tryck: Vadsbo-Tryck AB, Mariestad +46 (0) Printed in Sweden Cijene oglasa/annonspriser: Sv/v: 1/1 = sek; 1/2 = sek; 1/4 = 700 sek 4-färg: 2 ggr Sv/v; sista sidan: sek Riječ urednice Poštovani čitatelji, Nadam se da ste proveli ugodan godišnji odmor bez obzira da li ste negdje putovali ili ostali u Švedskoj. Oni koji su ljetne dane proveli u domovini osjetili su toplotu sunca, sreli drage rođake i prijatelje, namirisali se mirisa bih, kratko rečeno napunili baterije pred dugi i mračni zimski period u Švedskoj. Pred vama je novi broj Žene. Kao i prijašnji i ovaj broj je ispunjen aktuelnostima vezanim za naš Savez kao i ostalim događajima koji su se dešavali posljednjih mjeseci. Sigurno će svatko naći nešto interesantno i poučno da pročita a ono što bih ja izdvojila kao izuzetno važno dešavanje koje određuje našu sudbinu i sudbinu naše djece jesu Dani bh. dijaspore. Na ovim Danima je aktuelizovan član 17 o Ka boljoj saradnji Trezvenjački obrazovni savez nbv (Nykterhetsrörelsens Bildningsverksamhet, nbv) je 29. aprila organizovao seminar Medlemskap i nbv / Članstvo u nbv-u u prostorijama Bosanskog kulturnog centra u Norrköpingu. Predavanja na seminaru su održali Anders Castberger, Stefan Degerlund, Mustafa Šetkić i Fadila Jašarević. Seminaru su prisustvovali članovi Glavnih odbora bh. organizacija/saveza (po abecednom redu): bemuf (Muslimanski omladinski savez Švedske), bhirf (bh Islamska zajednica Senada Bešić državljanstvu i njegovo ukidanje. Jednom protjerani sa ognjišta, iz domova, rodnih gradova, protjerani kao manje vrijedna bića trebamo još biti izbrisani iz svih domovinskih knjiga kao da nikada nismo ni postojali. Hoćemo li hodati kao žive aveti po svijetu sa nekim državljanstvima koja, iskreno rečeno, nama ne znače puno, ili ćemo uvijek moći ponosno dići glavu i reći: Ta Bosna i Hercegovina je i naša zemlja, i zemlja naše djece, i skupa je cijena koju smo platili i plaćamo i dan danas u dijaspori za sve one dane patnje, čežnje, sjete i tuge za rodnom grudom. Ja ne vjerujem da mi možemo biti mirni i opušteni, niti sretni u saznanju da nismo dio te zemlje bez obzira gdje se nalazili u svijetu, a vala niti ta zemlja može biti bih bez nas. Vaša Senada Bešić u Švedskoj), bhkrf (Bosanskohercegovački savez žena u Švedskoj), bhrf (Savez bosanskohercegovačkih udruženja u Švedskoj) i bskf (Bosansko-švedski savez žena). Nakon seminara je održan zajednički sastanak Glavnih odbora navedenih bh. organizacija na kojem je istaknuta potreba aktivnije saradnje organizacija i saveza sa bh. predznakom u Švedskoj. Odlučeno je da se zajednički sastanak i pojedinačne sjednice Glavnih odbora održe 1. i 2. septembra. Svaka od bh. organizacija/ saveza će, radi pripreme zajedničkog sastanka, do 7. juna dostaviti sekretaru Saveza bh. udruženja (bhrf) prijedloge (glavna pitanja od zajedničkog interesa) za Dnevni red, kao i broj učesnika. Sekretar bhrf će naći prikladno mjesto za održavanje sastanka. Naslovna strana/framsida: Arijana Kljajić, Miris Örebro Foto: Haris Tucaković (Tidaholm, ) Sa seminara NBV-a u Norrköpingu žena kvinna

5 För 300 år sedan föddes Carl Linnæus i småländska Råshult. Nu förbereds jubileumsfirandet år 2007 i hela Sverige runtom i världen. Linné 2007 bjuder på en mängd spännande arrangemang. Det blir alltifrån vetenskapliga konferenser till populärvetenskapliga föreläsningar, utställningar, Linnévandringar i naturen och guidade turer vid Linnéminnen i Småland och Uppland. Carl von Linné är Sveriges mest kände svenska naturforskare, både i Sverige och internationellt. Allra mest känd är han kanske som blomsterkungen, men Linné var inte bara botaniker. Han var även zoolog, geolog, läkare och filosof. Jubileumsfirandet till hans ära syftar till att lyfta fram den intressanta människan Linné och inspirera till kreativitet, nyfikenhet och vetenskap i hans anda. Linné 2007 Prije 300 godina rođen je Carl Linnæus (23. maja januara 1778.) u smålandskom Råshultu, 50-ak kilometara jugozapadno od Växjö-a, što se ove godine obilježava u Švedskoj i cijelom svijetu. Linné 2007 nudi mnoštvo zanimljivih sadržaja, od naučnih savjetovanja do popularno-naučnih predavanja, izložbi, izleta u prirodu i organizovanih posjeta Linnéjevim spomenicima u Smålandu i Upplandu. Carl von Linné je najpoznatiji švedski prirodoslovac, kako u Švedskoj tako i u svijetu. U nauci je Linné opečatio cijelu jednu epohu, linneansku ili Linnéjevu. Epoha je obilježena ambicijom da se popiše, obradi i imenuje cjelokupna priroda. Sistematizacija prirode Linné je možda najpoznatiji kao kralj cvijeća i po svom polnom sistemu. Međutim, njegovo djelo ne pokriva samo biljno već i mineralno i životinjsko carstvo. Želio je sistematizovati prirodu u cijelosti i od toga je posebno održala binarna nomenklatura. Kao osnovu takvoj sistematizaciji Linné je objavio niz pravila koja su, nakon početnog otpora, upravljala prirodopisom i čak uticala na druge nauke. Linné čisti jezik i svojoj nauci daje čvrstu terminologiju, tu se npr. čovjek naziva Homo sapiens i spada u primate u klasi sisara ili Mammalia sve su to termini koje je stvorio Linné. Sistem je prvi put predstavljen u njegovom poznatom djelu Systema naturæ (Prirodni sistem). kvinna žena Linnéjeva slika svijeta nije bila popularna samo u akademskim krugovima već, takođe, i kao hobi. Njegovu sliku svijeta se proširili najprije tzv. Linnéjevi apostoli, grupa od dvadesetak njegovih učenika koji su od do obavili daleke istraživačke ekspedicije, uglavnom izvan Evrope. Imali su dvostruki zadatak: dijelom da šire učiteljevu novu botaniku diljem svijeta, dijelom da doprinesu osnovama te botanike prikupljanjem i opisom biljnog svijeta u stranim zemljama. Prvo putovanje obavio je Linné kada je kao 25-godišnjak obišao Lappland i detaljno ga opisao. Taj opis je, međutim, štampan tek 157 godina kasnije, godine. U 28-oj godini (1735.) otputovao je u Harderwijk u Holandiji i tom prilikom štampao svoju studiju o malariji (bolesti od koje se ranije mnogo umiralo, Febrium Intermittentium Causa). Šest dana kasnije, 17. juna 1735., imenovan je doktorom medicine. U Leidenu, Holandija, objavio je iste godine svoje čuveno djelo Systema naturæ u kojem je prirodu podijelio u tri carstva: biljke, minerale i životinje grupisane u razrede, redove, porodice, rodove i vrste, a svakoj biljci dao dvodijelno latinsko ime koje se danas koristi u cijelom svijetu. Tokom trogodišnjeg boravka u Holandiji objavio je čak 12 naučnih radova. Zajedno sa Höpkenom, Polhemom, Celsiusom, Alströmerom i drugima osnovao je Akademiju nauka (Vetenskapsakademien) gdje je izvlačenjem postao njen prvi predsjednik. Iste godine je oženio bogatu liječničku kći Saru Elisabeth Moræa (23) koju je upoznao četiri godine ranije. Dobili su sedmero djece od kojih je petero doživjelo starost sin Carl i kćerke Elisabeth Christina, Lovisa, Sara Christina i Sophia (sin Johannes je umro s nepune tri godine a kći Sara Magdalena petnaest dana nakon rođenja). U svojoj 34-oj godini (1741.) imenovan je profesorom teoretske i praktične medicine u Uppsali gdje je predavao prirodopis, farmakologiju i higijenu. Tokom 1740-ih godina je obavio više putovanja radi popisa biljki u Švedskoj, između ostalog u Gotland (1741.), Öland (1741.), Västergötland (1746.) i Skåne (1749.) je okrenuo skalu termometra Andersa Celsiusa tako da tačka zamrzavanja vode bude nula a tačka kuhanja 100 stepeni. Do tada je bilo suprotno. Pet sedmica prije svog 50-og rođendana, 7. aprila je od kralja dobio vitešku titulu i uzeo prezime von Linné. Linnéjeva kreativnost i prirodna radoznalost su ostavili trag ne samo u nauci već i u literaturi, kulturi itd. Kreativnost Radoznalost Nauka Linné-jubilej ima dva jasna cilja povećati zanimanje za prirodne nauke kod djece i omladine i pružiti javnosti jasniju sliku o tome ko je bio Carl von Linné. Jubilej se odvija pod devizom Kreativnost Radoznalost Nauka. To su ključne riječi za usmjeravanje jubilarnih aktivnosti u Linnéjevom duhu. 5

6 Aktivnosti 12. Godišnja skupština 12. izvještajna Godišnja skupština i centralna kulturna manifestacija okupili preko 450 učesnika i gostiju Piše: Muharem Sitnica-Sića Bosnien och Hercegovinas kvinnoriksförbund i Sverige anordnade den 24 mars 2007 i Tidaholm det 12: e årsmötet och ett kultur- och underhållningsprogram, ett sammanträde med över 450 deltagare och gäster. 62 ombud var närvarande. De godkände Verksamhetsberättelsen och Verksamhetsplanen. I Verksamhetsplanen framhålls särskilt integration i svenska samhället, samarbete med andra bosniska förbund och organisationer i Sverige, samarbete med NBV, stöd för modersmålsundervisning, aktiv medverkan i val i Sverige och Bosnien och Hercegovina osv. Bosanskohercegovački savez žena u Švedskoj (bhsž) održao je 24. marta u Tidaholmu 12. izvještajnu Godišnju skupštinu i centralnu kulturnu manifestaciju na kojoj se okupilo preko 450 učesnika i gostiju. U radnom dijelu Skupštine učestvovala su 62 delegata iz Švedske te delegacija žena iz Danske. Bh. udruženje Tidaholmski ljiljani iz Tidaholma se pokazalo odličnim domaćinom ovog susreta na čelu sa Belmom Hafizović (koordinator regije Centar). Na Skupštini su usvojeni Izvještaj o radu, Finansijski izvještaj i Izvještaj Revizione komisije te kooptirani članovi Glavnog odbora bhsž: Fatima Kovačić (potpredsjednica), Zehra Količić (koordinator regije Zapad), Halida Islamović (zamjenik koordinatora regije Zapad) i Alma Zubić (zamjenik koordinatora regije Jug). Skupštini se prigodnim riječima obratila Jasminka Ustamujić u ime ambasade bih u kraljevini Švedskoj. Na kraju, spontani aplauz delegata označio je uspješnost održane skupštine, dobrog rada i finansijskih rezultata u godini kao i pojačanog starta svih aktivnosti u ovom periodu i usvojenih planova za godinu. Zaslužni za izvanredno vođenje Skupštine su Halisa Šaškin (predsjednik Skupštine bhsž) i Vahida Mehinović (predsjednik bhsž), a za odličnu pripremu materijala i kompletnu organizaciju Skupštine su: Haris Tucaković (sekretar bhsž) i Jasminka Perić (koordinator aktivnosti bhsž). Skupština je, između ostalog, istakla saradnju s trezvenjačkom organizacijom nbv, a predstavnik ove organizacije, Fadila Jašarević, obratila se svim prisutnim. Zatim jačanjem svih vidova saradnje sa organizacijama sa bh. predznakom u Švedskoj, a posebno sa Savezom bh. udruženja u Švedskoj u razmjeni programa, aktivnosti i međusobne saradnje u cilju unaprjeđenja svih vidova rada, aktivnosti i očuvanju bosanskog jezika i kulturnih tradicija i običaja našeg podneblja. Skupštini je prisustvovao i Mirsad Filipović, predsjednik Saveza Banjalučana i član Glavnog odbora Saveza bh. udruženja u Švedskoj. Centralna kulturna manifestacija je otvorena nastupom hora Behar iz Skövdea i nastavljena muzičko-scenskim kolažom Srebrenica Inferno u koreografiji Đurđe Krunišić i izvedbi dječije grupe Miris Bosne udruženja Žena 99 Värnamo. Mora se istaknuti i nemjerljiva uloga predsjednice Odbora za kulturu, Ismete Šeremet, koja je u dosadašnjem radu sa djecom postigla izvanredne rezultate vidljive na svim druženjima i skupovima žena u Švedskoj. Enisa Popović Čengić, Enisa Esada Grozdanić i Minka Blekić su govorile svoju poeziju a muzičari Kristina Berneholm i Gunnar Themar su se predstavili spletom švedskih narodnih pjesama. Svojim prezentacijama modernih plesova, folklora i recitala posebnu pažnju privukle su dječije grupe udruženja Žena 99 Värnamo, Respekt Karlskrona, bkc/miris Örebro, Behar Skövde, Tidaholmski ljiljani Tidaholm i Ljiljan Växjö, pa stoga treba pohvaliti mlade koreografe Mirsadu Kahriman, Almu Puškar i Fatimu Mahmutović na pokazanom trudu, radu i zavidnom kvalitetu izvedenih programa. Žene su i ovom prilikom pokazale solidarnost i od priloga za putovanje i prodaje tombole prikupile oko sek koje su uplaćene u Fond Djeci u Bosni i Hercegovini pri bhsž koji je namijenjen za školovanje učenika i studenata i pomoć bolesnoj djeci u bih. Vahida Mehinović i Fadila Jašarević (NBV) Skupština je u Planu rada za godinu istakla slijedeće: Integracija u švedsko društvo, posebno sa aspekta mladih. Intenziviranje saradnje i kontakata svih bosanskohercegovačkih saveza i organizacija u Švedskoj, ponovno oživljavanje Koordinacionog tijela, kalendar aktivnosti. Saradnja sa Trezvenjačkim obrazovnim savezom NBV. Podrška dopunskim školama na maternjem jeziku. Aktivno učešće na izborima u BiH i u Švedskoj. Aktivno uključivanje u aktivnosti SSD BiH (Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine) žena kvinna

7 Susret i druženje pred Godišnju skupštinu Dječija grupa Miris Bosne udruženja Žena 99 Värnamo: muzičko-scenski kolaž Srebrenica Inferno Centralna kulturna manifestacija je privukla veliku pažnju publike 12. Godišnja skupština Kooptirani su članovi GO BHSŽ: Fatima Kovačić (potpredsjednica, Göteborg), Zehra Količić (koordinator regije Zapad, Göteborg) Halida Islamović (zamjenik koordinatora regije Zapad, Göteborg) Alma Zubić (zamjenik koordinatora regije Jug, Malmö) Senada Fazlić (zamjenica koordinatora regije Sjever, Örebro) je izabrana na sjednici Glavnog odbora BHSŽ 20. maja u Karlskroni. Centralna kulturna manifestacija Urednik programa: Ismeta Šeremet (Värnamo) Voditelj programa: Muharem Sitnica Sića (Nybro) Horski nastup Hor Behar Skövde: Splet pjesma, dirigent Amela Maksumić, harmonika Hajrica Zukanović Poezija Enisa Popović Čengić (Göteborg) Enisa Esada Grozdanić (Helsingborg) Minka Blekić (Värnamo) Dječiji nastupi grupe Dječja grupa Miris Bosne iz udruženja Žena 99 Värnamo: muzičko-scenski kolaž Srebrenica Inferno, moderni ples uz pjesmu Å-Gusta, moderni ples Latino i narodne igre, koreograf: Đurđa Krunišić Dječija grupa udruženja Respekt Karlskrona: moderni ples na pjesme Lejla i Kad čovjek voli ženu, koreografi: Mirsada Kahriman i Alma Puškar Dječija grupa udruženja Miris i BKC Örebro: narodne igre, koreograf: Fatima Mahmutović Dječija grupa udruženja Behar Skövde: moderni ples, koreograf: Mirnesa Begić Dječiji nastupi pojedinačno Lamija Hodžić, Ljiljan Växjö: recitacija pjesme Izete Burazerović Ah šta to miriše Mirnesa Begić, Behar Skövde: sevdalinka Bosno moja divna mila Ena Ovčina (izvođač) i Dino Ovčina (klavijature, pratnja), Tidaholmski ljiljani Tidaholm: narodna pjesma Kad ja pođoh na Bendbašu Alli Ramić, Respekt Karlskrona: breakdance Gosti u programu (u saradnji s NBV) Kristina Berneholm (švedska harfa) i Gunnar Themar (gitara): švedska narodna muzika, i zajedno s Hajricom Zukanovićem (harmonika): Crven fesić nano kvinna žena

8 Hronike pretočene u knjigu Promovirana knjiga Emine i Seada Čejvana Våra rötter i Bosnien våra fötter i Sverige Piše: Fikret Tufek Emina och Sead Čejvan skrev under ett och ett halvt år ett antal krönikor i BLT om att leva i två världar. Krönikorna har nu resulterat i en bok som presenterades för allmänheten den 19 mars 2007 genom en kulturmanifestation. Med början år 2003 skrev de ungefär 40 krönikor som BLT publicerade om livet i Bosnien och i Sverige. Dessa krönikor har blivit boken Våra rötter i Bosnien, våra fötter i Sverige. Boken ges ut av Nykterhetsrörelsens Bildningsverksamhet och ska presenteras på olika skolor, organisationer och föreningar som har intresse för integration. Karlskrona je 19. maja godine bila u znaku bh. kulture. Promovisana je knjiga, pisana na švedskom jeziku, koja je izazvala pažnju jer su njeni autori porijeklom iz Bosanske Gradiške, bih. Ljepši dar čitaocima Čejvani nisu mogli dati, posebno što knjigu mogu čitati Šveđani i na taj način spoznati bh. muke izbjegličke. U amfiteatru Sunnadal škole u Karlskroni, 19. maja, pred više od stotinu posjetilaca, promovisana je na švedskom jeziku knjiga bračnog para Emine i Seada Čejvana Våra rötter i Bosnien våra fötter i Sverige (Naši korijeni u Bosni, naše stope u Švedskoj). Uz bogat kulturni program, o knjizi su govorili autor predgovora Bengt Melander ispred organizacije nbv koja je pomogla štampanje knjige, te kosovski pisac Rizah Sheqiri. Bengt Melander je kazao: Ja mogu zaista knjigu Våra rötter i Bosnien våra fötter i Sverige preporučiti za čitanje, ne samo kao zabavu već da se poveća simpatija, doživljavanje i razumijevanje za naše nove Šveđane koji jesu i postaju dio u tvojoj i mojoj budućnosti. Rizah Sheqiri je u veoma nadahnutom kazivanju o knjizi Čejvana naglasio: Kad saznanje o samima nama raste, smanjuju se predrasude. Svi Šveđani su radoznali da saznaju kako funkcionišu doseljenici. Zato mislim da ova knjiga precizno priča o tome kako su neki, u ovom slučaju Emina i Sead, živili u Bosni i kako im je ovdje u novoj zemlji. Kerstin Johansson, šef u novini Blekinge Läns Tidning je u predgovoru knjizi zapisala: Njihove (Eminine i Saedove, prim. autora) kronike bile su čitane i primijećene i ja želim rado vjerovati da su doprinijele povećanom razumijevanju u više nijansiranoj predstavi o tome kako je to doći u jednu stranu zemlju i pokušati se etablirati kao jedan obični Svenssons. Skup je pozdravila u ime bh Saveza žena u Švedskoj predsjednica Vahida Mehinović kazavši da će ova knjiga doprinijeti boljoj integraciji, te da 50 posto sredstava knjiga koje se prodaju tog dana ide u Fond za djecu bih pri bh Savezu žena u Švedskoj. Obraćajući se publici autori Emina i Sead Čejvan su jednostavno kazali: Željeli smo pričati o nama sami da to ne bi činili drugi. Njihovo djelo nastalo je na osnovu objavljenih kolumni u listu Blekinge Läns Tidning u Karlskroni od do godine. Knjigu smo posvetili našoj djeci Vernesi i Harisu koji su, kad smo došli u izbjeglištvo, imali 13, odnosno 11 godina, i u njoj smo opisali naš dolazak u Švedsku 14. oktobra 1992., logor Bussa måla u Smålandu, prvu sobicu od 12 kvadrata, te našu borbu da radimo i školujemo djecu. Priča je to, veli Emina, kao i mnoge druge izbjegličke, ali pretočena u knjigu na švedskom, da se ne zaboravi. Ideja da pišemo kolumne u regionalnom listu u nama je sazrijevala više godina, ali tek na nagovor urednice Kerstin Johansson članci su ugledali svjetlo dana i bili jako popularni, mada je među njima bilo i onih oštrih s preporukom da se vratimo odakle smo i došli. Sve smo to pretočili u knjigu koja ostaje da svjedoči o vremenu našeg dolaska iz bih u Švedsku. bogatom kulturnom programu U nastupilo je udruženje Respekt iz Karlskrone, koje se predstavilo folklorom i modernim plesovima. Stihove poznatih bh. pjesnika govorili su Berina Zaćirović i Belma Puškar uz klavirsku pratnju Selme Borovac, a moderne plesove izvodio je Alli Ramić. Na gitari su sevdalinke izvodili brat i sestra Edin i Aida Jaran Bilanović, publika je s njima pjevala, sala je odisala i mirisala Bosnom i Hercegovinom. U istoj sali gdje je bila promocija upriličena je i izložba slika Enise Ristić, kojom je knjiga, inače, ilustrovana. Lijepo je bilo biti Bosanac i Hercegovac na ovoj kulturnoj manifestaciji jer je knjiga najbolji dar i lijek protiv zaborava. Kako to lijepo kaza predsjednica bh Saveza žena u Švedskoj Vahida Mehinović, ne trebaju Šveđani da nas pamte samo po ćevapima, pitama i dimijama, kojih se mi naravno ne stidimo, ali naša kultura je daleko šira i bogatija. Knjiga Emine i Seada Čejvana Våra rötter i Bosnien våra fötter i Sverige štampana je od Izdavačko-grafičke kuće Planjax u bih, za izdavača Bajruzin Hajro Planjac, u tiražu od primjeraka, u januaru godine, na 134 strane, ISBN-10: ; ISBN-13: Više o knjizi, na švedskom, s. 32 Amina Ramić žena kvinna

9 Zajednički snimak učesnika Midhat ajanović ajan - književno veče. Kulturno udruženje Broarna-Mostovi je 16. aprila u Göteborgu priredilo još jedno izvanredno književno veče. Ajan je ovog puta govorio o svojim romanima Jalijaš (1998. i 2006.), Gađan (1999.), Useljenik (2000.), Portret nacrtan ugljem i kišom (2001.) i Katapult (bosansko i hrvatsko izdanje, oba 2003.). Za Ajana, rođenog da bude kulturna i intelektualna institucija, je vrlo teško odrediti da li je bolji filmolog, pisac, esejist, karikaturist ili crtač. U svakom slučaju, radi se o umjetniku i intelektualcu visoko vrjednovanom diljem dunje zemaljske. (h.t.) Edin Jaran i Aida Jaran Bilanović kvinna žena Sead i Emina Čejvan, i Fikret Tufek Kerim bezdrob - izložba slika u ulju i akrilu. U prostorijama udruženja Tidaholmski ljiljani u Tidaholmu je od 4. do 8. aprila priređena 4. samostalna izložba slika Kerima Bezdroba. Konstutställning klasiska och moderna olje- och akrylmålningar je bio naziv ove izložbe, što znači da je Bezdrob podijelio slike u dva ciklusa klasični i moderni. U prvom su zastupljene klasične, realistične vedute i pejsaži iz BiH i Švedske, mrtva priroda (posebno vrijedan rad su Žute ruže, ulje, 1997.) i nekoliko vrlo uspješnih aktova. Bezdrob je suveren u ovom djelu svog opusa dok je u modernom u fazi istraživanja i tu su posebno interesantni motivi iz Afrike (akril). Kerim Bezdrob je rat proveo u opkoljenom Goraždu, a koncem se pridružio svojoj porodici u Švedskoj. Danas radi u opštini Tidaholm. (h.t.) 9

10 1. Susret mladih BiH iz svijeta Najvažniji zaključak je da treba formirati poseban savez mladih u dijaspori i podstaći saradnju bh. studenata sa svih fakulteta Bosniska ungdomar från hela världen har anordnat sitt 1:e årliga möte from 21 tom 26 juli 2007 i Sarajevo och bland annat beslutat att bilda ett självstyrande bosniskt ungdomsförbund i diaspora. Bosniska diasporadagar har ägt rum from 25 tom 29 juli i Sarajevo med sitt viktigaste krav att man måste upphäva paragrafen 17 i Lagen om bosniskt medborgarskap. Om den ökända paragrafen 17 fortsätter att gälla då kommer ca 1,3 miljoner bosnier vilka bor utomlands (mer än 70 procent är landsförvisade) att förlora sitt bosniska medborgarskap som är ett flagrant exempel att politisk etnisk rensning fortsätter. Na 1. Susretima mladih bih iz svijeta održanim u Sarajevu od 21. do godine okupilo se 80 učesnika iz dijaspore (iz 20 zemalja) uz 30 predstavnika lokalnih partnera. Nakon višednevnog rada, koji se kao projektne ideje ili preporuke mogu iskoristiti za konkretnu buduću saradnju, povodom završetka 1. susreta mladih bih iz svijeta održana je konferencija za novinare u Parlamentarnoj skupštini bih, gdje su učesnici Susreta prezentovali donesene zaključke predstavnicima vlasti i nosiocima javnih funkcija. U Parlamentu mladima dijaspore i Omladinskoj informativnoj agenciji bih domaćin završne sesije bio je Beriz Belkić, predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine bih, koji je podržao njihove buduće planove. Namjera nam je da stvorimo krovnu organizaciju mladih u dijaspori, kako bi bh. vlasti i mladi iz naše zemlje uvažavali kvalitete pojedinaca. Odluka nam je da stvorimo više organizacija kroz naš rad. Donijeli smo 14 zaključaka, a najvažniji je da formiramo poseban savez mladih u dijaspori Mlada dijaspora bih, koji će moći da artikulira interese omladinske dijaspore. Bitno nam je da stvorimo dobar odnos studenata svih fakulteta, kako bi mogli imati saradnju sa omladinom iz svih krajeva bih, pojašnjava Ivan Butina iz Radne grupe za mlade Svjetskog saveza dijaspore bih, te dodaje kako im je čast što im je gospodin Belkić kao pojedinac otvorio vrata, jer nisu dobili podršku bh. institucija. Glavni pokrovitelj Susreta je Ministarstvo obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo (ks), a u ime njih konferenciji je prisustvovala Azemina Njuhović, pomoćnica ministra za informatizaciju obrazovanja i nauke ks, koja je istakla da su spremni za dalju saradnju sa mladima iz dijaspore. Zaključci 1. Da se formira poseban savez mladih u dijaspori Mlada dijaspora bih koji će kao krovna organizacija mladih u dijaspori moći da artikulira interese omladinske dijaspore i da ih predstavlja prema drugim institucijama i javnosti. Skupštinu će činiti po jedan predstavnik svakog registriranog udruženja mladih u dijaspori, a u Upravnom odboru će biti po jedan predstavnik svake zemlje u kojoj djeluju udruženja u dijaspori. Do maja/svibnja godine potrebno je da članice saveza pripreme nacrt statuta i listu delegata. Do tada ulogu glasnogovornika ove inicijative ima Ivan Butina. 2. Da se savez Mlada dijaspora bih registrira kao udruženje sa sjedištem u Bosni i Hercegovini. 3. Da predstavnici saveza Mlada dijaspora bih imaju svoje predstavnike u Svjetskom savezu dijaspore bih i da djeluju nezavisno od ssdbih. 4. Da će Mlada dijaspora bih učestvovati u pripremi i radu Kongresa dijaspore u maju/svibnju godine. 5. Pozivaju se državne institucije prije svega Ministarstvo ljudskih prava i izbjeglica bih da u okviru svoga godišnjeg programa za predvide u saradnji sa savezom Mlada dijaspora bih posebne aktivnosti i resurse za pitanja mladih u dijaspori. 6. Zahtjeva se od nadležnih institucija da se proces nostrifikacije diploma pojednostavi i da se tačna i jasna procedura i upute predstave na web stranici. 7. Zahtjeva se od Komisije za koordinaciju pitanja mladih bih da u okviru njihovog članstva bude jedno ili više mjesta za predstavnike saveza Mlada dijaspora bih. 8. Da se ukine član 17. Zakona o državljanstvu bih zbog kojega veliki broj mladih u dijaspori gubi bosansko-hercegovačko državljanstvo. 9. Pozivaju se sve omladinske, studentske, obrazovne organizacije i institucije i organizacije koje se direktno bave mladima sa prostora čitave bih da sarađuju zajedno sa savezom Mlada dijaspora bih. 10. Da je potrebno postojanje i razvoj web portala/web stranica koje će pomoći informiranju mladih u dijaspori i njihovom uvezivanju, te da ih institucije vlasti bih pomognu. 11. Poziva se Ministarstvo vanjskih poslova bih da informira svoja konzularno diplomatska predstavništva u svijetu o zaključcima susreta, o potrebi da sarađuju sa organizacijama omladinske dijaspore, te da razmotre mogućnosti kreiranja pozicija stažista/volontera u pojedinim predstavništvima. 12. Pozivaju se vlade i njihova ministarstva vanjskih poslova pojedinih zemalja u kojima živi omladinska dijaspora bih, kao i institucije Europske Unije da prate i podrže djelovanje organizacija bh mladih u dijaspori. 13. Da se napravi paket-izvještaj sa susreta koji će sadržavati: a. Izvještaje 16 open space grupa b. Izvještaje radnih grupa c. Adresar učesnika i udruženja mladih u dijaspori koji su učestvovali d. Listu korisnih linkova (sa panel diskusija) uz ove Zaključke, te da se postavi na Da se organiziraju 2. susreti mladih bih u svijetu u julu/srpnju godine sa ciljem pregleda provedbe ovih zaključaka i pripreme novih projekata za uključivanje omladinske dijaspore u razvojne procese u bih žena kvinna

11 Poguban član 17. Zakona o državljanstvu Piše: Aldijana Omeragić Dani bh. dijaspore svečano su otvoreni u srijedu (25. jula), u sarajevskoj Skenderiji, unatoč varnicama između iseljenika i predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Nikole Špirića, koji je uoči početka manifestacije kazao da ne kani dati novac za njeno održavanje. Nije logično da ova država diže ruke od vas, kazao je predsjedavajući Predsjedništva Željko Komšić, inače jedan od pokrovitelja koji je otvorio Dane. Gubimo dijasporu Prema podacima svjetskog saveza dijaspore bih, organizatora ovoga skupa, van ove zemlje živi oko 1,3 miliona Bosana-ca i Hercegovaca, od kojih mnogi žele jače veze sa domovinom. Većina njih, više od 70 posto, iselila je tokom rata. Govoreći o ključnim problemima iseljenika, predsjednica Saveza Senada Softić-Telalović kazala je da bi zbog člana 17. Zakona o državljanstvu mnogi državljani BiH mogli izgubiti vezu sa maticom: Tražimo izmjenu tog člana. Ne smijemo dozvoliti da bih izgubi dijasporu. Tražimo i izmjenu Izbornog zakona kako bismo mogli sudjelovati u životu BiH, te poštovanje i partnerstvo. Ona je istakla i da zahtjevi dijaspore nisu veliki, ali da se iseljenici odužuju zemlji tako što su jedan od najvećih investitora koji doprinosi očuvanju socijalnog mira. Član Predsjedništva bih Haris Silajdžić kazao je da odavno zastupa promjenu člana 17, ali da ni u četiri pokušaja ta inicijativa nije dobila zeleno svjetlo stranaka iz rs u Parlamentu bih. On je podsjetio da sporni član predviđa da bez bh. državljanstva mogu ostati svi građani koji su prihvatili državljanstvo neke druge zemlje, osim ako sa tom zemljom bih nije sklopila bilateralni kvinna žena sporazum. Takav ugovor na snazi je, kazao je, sa Švedskom, a neke su zemlje, poput Australije i Kanade, kazale da ne kane sklapati ugovore, te da problem treba riješiti brisanjem spornog člana. Ugovor bih, naglasio je, nema ni sa Srbijom. Činjenica je da više od pola miliona ljudi može ostati bez državljanstva, što je nastavak etničkog čišćenja, kazao je Silajdžić, dodajući da je bih jedina zemlja u svijetu čiji zakon predviđa takve ugovore. Silajdžić je naglasio da su brisanje spornog člana spriječili poslanici iz rs zahvaljujući principu entitetskog glasanja, te zatražio od dijaspore da se bori za svoja prava. Član 17. će biti izbrisan jer je nelogičan, smiješan i nije ono što bi bih trebala da bude, složio se i Komšić, koji je naglasio da u zemlji postoje različiti pogledi na dijasporu i udruženja iseljenika, ali da država treba održavati veze sa svima, bez obzira na to gdje žive, koje su nacionalnosti, kojem se bogu mole i iz kojih su razloga napustili zemlju. Ministar za ljudska prava i izbjeglice bih Safet Halilović kazao je da se ovo ministarstvo trudi ojačati veze sa iseljenicima. On je dodao da je državnoj Vladi predloženo uključivanje predstavnika dijaspore u rad Komisije za pitanja mladih, te osnivanje odbora za dijasporu. Kantonalni ministar za kulturu Emir Hadžihafizbegović naglasio je da se nada da će se Savez ujediniti sa sličnim udruženjima, poput onog koje okuplja iseljenike Bošnjake u Sjevernoj Americi. Iseljeničke podjele Komentirajući podjele među iseljenicima, Senada Softić-Telalović je kazala da Savez smatra da svi trebaju gledati u bih, a ne susjedne zemlje, kao svoju domovinu. Inače, jučer je održan i okrugli sto Globalizacija mogućnost i značaj očuvanja bh. identiteta, koji je govornik akademik Muhamed Filipović napustio demonstrativno zbog sukoba sa jednim iseljenikom. (Oslobođenje) Dajte nam bh. dokumente Najvažniji zahtjev bh. dijaspore, istaknut minulih dana u Sarajevu, bio je ukidanje famoznog člana 17. Zakona o državljanstvu Piše: Mugdim Galijašević Sarajevo je od 25. do 29. jula bilo domaćin još jednom značajnom skupu, možda za budućnost bih i mnogo važnijem nego što se to trenutno procjenjuje. ( ) Poslije ovih Dana dijaspore u Sarajevu ipak je za očekivati da više neće ništa biti kao što je bilo. Uspostavili su se ovdje i čvršći mostovi razumijevanja dijaspore i domovine. Neke stvari je, izgleda, trebalo i više puta naglas kazati da bi bile ozbiljno shvaćene. Valjda će se već jednom poduzeti i pravi koraci da ljudi iz dijaspore dođu do cips-ovih dokumenata. U rs čine sve da odvrate bh. dijasporu od inicijative Svjetskog saveza dijaspore bih da vadi cips-ove dokumente na adresama gdje je živjela godine. Ustvari, ljudi iz dijaspore to stalno ističu kao svoj prvi zahtjev Bosni i Hercegovini, svojoj matičnoj zemlji. A ti dokumenti našim ljudima u inostranstvu osiguravaju i potvrđuju da su bh. građani prvog reda i daje im se pravo da aktivno sudjeluju u svim normama života bih. Ništa nas neće spriječiti da se borimo protiv famoznog člana 17. Zakona o državljanstvu bih i da svi dobijemo cipsove dokumente na adresama iz godine. Borit ćemo se pa makar to trajalo i deceniju kazala je Senada Softić-Telalović, agilna predsjednica Svjetskog saveza dijaspore bih. (Avaz) 11

12 Uz vruće ljeto Tri priče s boravka u Bosni i Hercegovini Piše: Elvedin Durović Christian Schwarz-Schilling, Elvedin Durović i Marie-Luise Schwarz-Schilling Priča prva (malo politike a više nečeg drugog) Kada čovjek odluči da krene na godišnji odmor prva pomisao mu je da će tokom puta i boravka sresti svoje prijatelje, poznanike i rođake a uz to se dobro odmoriti poslije dugog i napornog posla u tuđem svijetu. Tako je bilo i ovaj put ali sa jednim izuzetkom koji je moj put učinio sadržajnijim i duhovno bogatijim. A šta se to u međuvremenu događalo vjerovatno će zanimati i naše čitaoce Pa, pođimo redom. Zahvaljujući mom dobrom starom prijatelju Vrebac Zvonku uspio sam da već u avionu na relaciji Beč Sarajevo imam dvočasovni oproštajni razgovor sa bivšim specijalnim predstavnikom za bih Christian Schwarz-Schillingom koji je upravo putovao na primopredaju dužnosti sa budućim Visokim predstavnikom za bih, ambasadorom Miroslavom Lajčekom. U dugom i srdačnom razgovoru ja sam svjesno izbjegavao da razgovaramo o političkim temama a više o njegovom osobnom doživljavanju ljudi, kulture i svakodnevnog života u Bosni i Hercegovini. U svakom trenutku razgovora osjetio sam da je njemu a i njegovoj supruzi (prisustvovala čitavom toku razgovora) rastanak sa bih izuzetno teško pao. Često je tokom razgovora spominjao srdačnost i gostoljubivost bosanskog čovjeka na bilo kojem dijelu njene teritorije. A kultura i historijsko nasljeđe su ga i opredijelili da obezbijedi sebi i svojoj supruzi krov nad glavom u bih gdje će u svakom slobodnom trenutku dolaziti i provoditi svoje slobodne penzionerske dane. Ono što ga je u trenutku prestanka mandata činilo nezadovoljnim su dvije velike i teške obaveze koje u svom mandatu nije uspio da privede kraju: Reforma policije i Ustava Republike bih. Ipak, gospodin Schwarz vjeruje u ljepšu i bolju budućnost naše zemlje. Da bi se to ostvarilo on posebno apostrofira dvije stvari koje su evidentne na čitavom teritoriju: prva je tvrdoglavost pojedinih političara i njihovih partija a druga optimizam i spremnost običnog čovjeka da se suoči sa svojom stvarnošću i brže dobije priliku za ulazak u evropske asocijacije. Na moje pitanje šta misli o tome da je veći dio građana bih nezadovoljan njegovim učinkom u toku mandata u odnosu na njegove velike aktivnosti za bih tokom agresije na našu zemlju (u to vrijeme bio ministar u vladi Gerharda Schrödera) odgovara da su mnogi faktori uticali na njegove odluke i da je i sam na kraju mandata shvatio da je mogao i morao više. Međutim, ipak misli da su neke njegove odluke donesene u dalekosežnom interesu građana bih. U toku razgovora njemu i njegovoj supruzi uručio sam tri posljednja izdanja našeg lista što su sa zadovoljstvom primili i bili vidno zainteresovani za sadržaj istog. Svemu ovome treba dodati i podatak da je supruga ambasadora Schillinga vrlo vješta u komunikaciji na bosanskom jeziku što se za njega i ne bi moglo konstatovati. Opraštajući se od bračnog para zaželili smo im sretan put u Srebrenicu na obilježavanje 12-godišnjice genocida i uspješnu primopredaju dužnosti a u isto vrijeme i puno sreće i uspjeha u budućem životu. Vjerovatno je ostalo mnogo toga što bi trebalo da kažem ja njemu ili on meni ali vrijeme je učinilo svoje Priča druga (sport i oko njega) Poslije politike i političkih previranja malo je koja tema u bih izazvala toliko oprečnih komentara kao situacija oko i u bh fudbalu. Želeći da malo više zavirim u tu meni blisku oblast zakazao sam susret sa svojim starim-novim prijateljima predstavnicima Fudbalskog/Nogometnog Saveza bih. Nisam se ni najmanje iznenadio da su se na moj poziv odazvali čelni ljudi bh fudbala: Sulejman Čolaković, predsjednik fs/ ns bih, Mirsad Ibrišimović-Mita, predsjednik sudijske organizacije, i Dino Raščić, član predsjedništva ns/fs bih. Moj moto, prije i poslije susreta, je bio da li je stanje u bh fudbalu onakvo kakvo smo ga mi u dijaspori zamišljali. Moram istaći da sam tokom razgovora često morao priznati da sve nije tako crno kako se na prvi pogled mislilo. Finansijska situacija u bh savezu je izuzetno povoljna a razna nagađanja najbolje demantuje činjenica da su obje finansijske revizije stanje u poslovanju ocijenile pozitivno i u skladu sa zakonskim odredbama. O različitim stavovima unutar organizacije priznali su da je podjela po određenim pitanjima evidentna i da pojedinci zavisno iz kojeg su Saveza odnosno entiteta vuku na svoju stranu. To je po njihovom mišljenju više stvar miješanja politike u domenu sporta nego stvarni izraz želja pojedinaca u odgovarajućim strukturama. Nezaobilazno pitanje odnos Saveza i bh Fanatikosa je bila vruća tema za svakog našeg sagovornika. Mnogi od njih konstatuju da je niz proizvoljnih i netačnih informacija dodatno dolilo ulje na vatru što je vrlo negativno odrazilo na ugled bih u svi žena kvinna

13 jetu. Zbog nepostojanja dobre volje na obje strane u nekoliko navrata je uefa kaznila Savez visokim novčanim kaznama. Druga strana medalje su izmanipulisani pojedinci koji su iskoristili trenutno stanje i radili za svoj interes. Navode primjer jednog od reprezentativaca kojem su ispunjeni svi uslovi (vraćen stan, zaposlenje sestre, sve finansijske obaveze) a poslije toga se svrstao u grupu nezadovoljnika. Najbolji primjer diskreditacije svega do sada učinjenog je utakmica protiv Moldavije u gostima kada su predstavnici Saveza sa jedne strane morali sa jednim brojem igrača sa druge strane muku mučiti čitavu noć kako bi privoljeli igrače da igraju utakmicu uz prethodno obećanu nagradu. Da li je to stvar navike ili nekih drugih radnji koje su svojstvene sportu prosudite sami. Sva je sreća da su prethodne utakmice protiv Moldavije i Turske uspješno okončane pa se i moguća bura bar na trenutak stišala. Do kada pitanje je o kome mnogi već unaprijed kalkulišu. Jer u sadašnjem trenutku svako traži svoje mjesto pod suncem a ono je bar, kada je fudbal u pitanju, ponekad itekako vruće i darežljivo. Te i takve stvari su pratile i prate našu sportsku organizaciju. Da li je rješenje problema na vidiku ostaje da se vidi ali nama preostaje jedino nada da će naša fudbalska reprezentacija u sljedećim nastupima osvjetlati obraz i sve ove i slične situacije potisnuti u drugi plan u interesu sporta i velike većine uživalaca i poštovalaca najljepše sporedne stvari na svijetu. Nadati se da će kod nas bar na trenutak nestati Aziz Gluščević-Zisko, Muhamed Gafić i mala raja sa unikatnim statuama poklonom BiH dijaspore za Goraždanski Internacionalni festival one poznate uzrečice koja je u proteklom periodu krasila oba tabora ovih događaja Gdje ima dima ima i vatre. Priča treća (buđenje nove nade) Vašem dopisniku posebno zadovoljstvo predstavlja aktueliziranje i propaganda događaja koji su vezani za male sredine i svakodnevnu raju. A jedan od događaja koji je počeo prije deset godina na lokalnom nivou i tokom vremena doživio svoju potpunu afirmaciju kod nas i šire je Deseti Internacionalni festival prijateljstva Goražde Velid Imamović, Huso Golać, Mirsad Ibrišimović-Mita, Sulejman Čolaković i Elvedin Durović Mnogi će se sa pravom upitati zašto baš taj festival i upravo taj grad? Prije odluke o pisanju o ovom eminentnom festivalu obišao sam tokom vremena mnoge pozorišne i festivalske manifestacije u regionu i šire ali uporedbu sa ovim nisam mogao naći. Zbog čega? Ne zaboravimo da je Goražde Grad heroj, a uz to na deseti festival okupio je učesnike iz čak 16 zemalja svijeta. Bili su tu umjetnici iz Francuske, sad, Italije, Švajcarske, Egipta, Hrvatske, Bugarske, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Njemačke, Turske, Španije U veoma kvalitetnom i sveobuhvatnom programu Festivala koji je trajao 10 dana ( ) obuhvaćeni su: pozorišna, likovna i književna umjetnost, pop rock koncerti, izložba filatelije, folklorna umjetnost, modne revije, dječiji program sa dječijim radionicama i drugi sadržaji po ukusu svih starosnih dobi. Tokom desetodnevnog programa sva mjesta gdje se izvodio repertoar Festivala: ispred Gradske dvorane, platoi ispred osnovnih škola, parking prostori kao i Trg branilaca Goražda bili su ispunjeni do posljednjeg mjesta. Od izvođača spomenimo samo one koji su već dugi niz godina tradicionalno gosti Festivala: - Folk koncert: Halid Bešlić i Šaban Burhan; - Pop rock koncert: Tifa Band i Regina; - Pozorište: Sarajevska priča i Teatar Milano; - KUD-ovi: Les Gastadours (Francuska) i Flamengo (Španija); - Rock koncert : Emir & Frozen Camels feat - Danny Shepard (USA). Kvalitet i raznolikost sadržaja ovogodišnjeg programa garantuje da će sljedeći kvinna žena

14 festival sigurno biti pod pokroviteljstvom Evropske Unije jer grad Goražde i ljudi koji su organizovali ovaj i prethodne festivale to sigurno i zaslužuju. Ono što je na posjetioce ostavilo takođe impresivan utisak u pauzi Festivala je i ostvarenje ideje organizatora da se Državno prvenstvo u kajaku i kanuu na brzim vodama održi u centru grada (između dva gradska mosta) u vrijeme samoga festivala. Na plahovitoj Drini uz bezbroj prevrtanja, uzbudljivih slalom vožnji u svim konkurencijama pobjednici su nagrađeni a nama ostaje jedan nesvakidašnji događaj. Početak avgusta za sve stanovnike Goražda, njegove građane širom svijeta koji su u tom trenutku boravili u gradu i veliki broj učesnika i zvanica sigurno će ostati u trajnom i prijatnom sjećanju. Nekoga posebno izdvajati iz mase od oko učesnika bilo bi neprofesionalno ali ipak dozvolite da imena koja su od prvog do posljednjeg festivala bila u i oko festivala treba apostrofirati: estradna zvijezda Aziz Gluščević-Zisko, Salko Dervišević, Rijad Karić, Selver Adžem, Meliha Muhović, Elmir Korda, Zafir Kajević, Kasim Lemezan Da starosjedioci grada ne bi ostali uskraćeni za poznati goraždanski akšamluk pobrinuli su se oni koji su u proteklim decenijama pronosili ime i običaje ovog grada. Ibro Mašala, Hazir Mirvić, Avdija Zagorija, Safet Efendić, Enver Šabanović, Avdo Kuljuh, Hamed Topuz, Osman Marić, Nusret Hošo i drugi priredili su pravu dobrodošlicu za goste iz inostranstva i tom prilikom im servirali mnoga poznata domaća jela sa prilozima od kojih posebno treba spomenuti čuveni Ibrov burek napravljen u tepsiji 1 x 2 metra koji su gosti sa velikim zadovoljstvom opuhali. Ljudi iz dijaspore prije svih čuveni kipar i vajar Jakub Hubjer kao i predstavnici iz Švedske i Danske poklonili su jedan broj svojih radova umjetničkoj galeriji u Goraždu i na taj način se pridružili umjetnicima iz likovne kolonije iz raznih zemalja koji su takođe sve urađene eksponate u toku festivala poklonili Galeriji. Nadati se da će stari dobri običaji u kooperaciji sa mnoštvom kulturno-zabavnih sadržaja ponovo vratiti duh i sjaj ovom veoma lijepom gradu na obje obale Drine. Zato umjesto završnog komentara sve čestitke načelniku općine Goražde gospodinu Mustafi prof. Kurtoviću i njegovim saradnicima na izvanrednom programu i velikom gostoprimstvu koju su iskazali prije, za vrijeme i poslije održanog festivala prijateljstva. Toliko za ovaj put. Vaš Elvedin Durović Värnamo prvo u integraciji Ismeta Šeremet, ordförande för kvinnoriksförbundets kulturkommitté och assistent i Värnamo bibliotek i en intervju angående integration för SVT Visoka stopa useljavanja, niska nezaposlenost i malo tražilaca potpore. Värnamo je najbolje u Švedskoj u integraciji, prema istraživanju lista Fokus. Fokus je iscrpno prikazao najbolje useljeničke komune u Švedskoj a one u oblasti Gnosjö su u vrhu s Värnamom kao pobjednikom. U komuni žive pripadnici preko 53 različite nacionalnosti. Svaki peti stanovnik je rođen van Švedske, od ukupno osoba. Värnamu se godišnje dodijeli 30 izbjeglica, a prema Mariji Leifland, opštinskoj savjetnici, obično se primi mnogo više. Tokom prihvatilo je Värnamo 98 izbjeglica. Aktivan prijem Otvorena nezaposlenost je samo 2 posto, a Folksam je prošle godine pohvalio komune s najmanje bolovanja. Göran Malm, šef useljeničkog biroa osnovanog u Värnamu godine, ukazuje u Fokusu da je prijem odlučujući. Neko iz Biroa rada uvijek prisustvuje kursevima za uvođenje u posao i novodošli dobijaju ekstra stimulans u vidu nadoknade. Uslov je učešće u aktivnostima komune i aktivno traženje posla, inače nema dodatnih para. Rašireno malo poduzetništvo se takođe navodi kao uzrok uspješne integracije u Värnamu. Komuna je jesenas pokrenula projekt za useljenička preduzeća pomoću novca od eu, a od 21 učesnika iz 18 zemalja 8 je otvorilo vlastite firme. Värnamo bäst på integration V ärnamo är bäst i Sverige på integration, enligt en undersökning gjord av tidskriften Fokus. I kommunen finns över 53 olika nationaliteter. Var femte invånare är utlandsfödd, av totalt personer. Det utbredda småföretagandet anges också som en orsak till Värnamos framgångsrika integration. I höstas startade kommunen ett projekt för invandrarföretag med hjälp av eu-pengar, och av de 21 deltagarna från 18 länder har 8 redan startat eget. Hög invandring, låg arbetslöshet och få bidragstagare. Värnamo är bäst i Sverige på integration, enligt en undersökning gjord av tidskriften Fokus. Fokus har kartlagt Sveriges bästa invandringskommuner och Gnosjöregionens kommuner hamnar i topp, med Värnamo som vinnare. I kommunen finns över 53 olika nationaliteter. Var femte invånare är utlandsfödd, av totalt personer. Värnamo tilldelas årligen 30 flyktingar, men enligt kommunalrådet Maria Leifland brukar det sluta med att man tar emot många fler. Under 2006 tog Värnamo emot 98 flyktingar. Aktivt bemötande Den öppna arbetslösheten är bara 2 procent, och Folksam prisade i fjol kommunen för Sveriges lägsta sjuktal. Göran Malm, chef för den invandrarbyrå som Värnamo haft sedan 1972, påpekar i tidskriften Fokus att mottagandet är avgörande. Någon från Arbetsförmedlingen är alltid med på introduktionskursen och nyanlända får en extra morot i form av en introduktionsersättning. Men villkoret är att man deltar i kommunens aktiviteter och aktivt söker jobb, annars försvinner extrapengen direkt. Det utbredda småföretagandet anges också som en orsak till Värnamos framgångsrika integration. I höstas startade kommunen ett projekt för invandrarföretag med hjälp av eu-pengar, och av de 21 deltagarna från 18 länder har 8 redan startat eget. (svt) žena kvinna

15 Sofia Modigh, NBV:s första kvinnliga rektor Sofia Modigh, prva žena rektor NBV-a Vi vill gärna att flera av de organisationer vi samarbetar med idag blir medlemsorganisationer hos oss Av: Andrine Lood Foto: IOGT-NTO, Pressbild Sofia Modigh Mi bi rado željeli da više organizacija s kojima danas sarađujemo postanu organizacije-članovi kod nas Piše: Andrine Lood Nbv nykterhetsrörelsens studieförbund har fått en ny rektor. Hon heter Sofia Modigh och har en gedigen bakgrund i nykterhetsrörelsen. Sofias hjärtefråga är att utveckla den ideologiska verksamheten i nbv. De fyra stråken internationellt, integration, folkhälsa samt alkohol och andra droger är viktiga frågor som berör många människor. Ytterligare en viktig fråga för nbv:s framtid är medlemsoch samarbetsorganisationerna. Vi vill gärna att flera av de organisationer vi samarbetar med idag, till exempel Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund i Sverige, blir medlemsorganisationer hos oss, säger Sofia Modigh. Innan Sofia började som rektor var hon nbv:s förbundsordförande samtidigt som hon arbetade som alkohol- och narkotikapolitisk verksamhetsansvarig på iogt-nto. Hon har tidigare varit anställd på Socialdepartementet, can och Ideell Arena. Aktiv i Ungdomens Nykterhetsförbund blev Sofia förhållandevis sent, i 16-17års åldern. Efter gymnasiet började Sofia arbeta som konsulent för Junior- och unfdistrikten i Västmanland under fyra år. Det blev mängder av skolinformation och ungdomscirklar. Detta gav en grundläggande erfarenhet för framtiden. Hon konstaterar att en kvantitativ erfarenhet ger kvalité. Men det menar hon att det krävs erfarenheter för att nå bra resultat. Det här var en rolig tid med mycket aktiviteter som innebandyturneringar, hajker, kurser, läger och utbildningar. kvinna žena Ålder: 36. Familj: Christer Karlsson. Bor: Lägenhet på söder i Stockholm. Favoritmat: Spagetti och köttfärssås, kan äta det fem dagar i rad med samma behållning. Favoritfärg: Blå. tv-program: Framförallt 24 samt även Prison Brake. Längtar efter: Nästa svenska översättning på en Stephen King bok. Gillar att läsa, gärna svenska deckarförfattare. Fritid: Gillar aktiva saker, köra m c, åka snowboard, jogga och träna på Friskis & svettis. Tre ord om alkohol: Samhällsgissel, beroendeskapande, onödigt. Fem ord om mig själv: Aktiv, lättengagerad, stridbar, ambitiös, pratsam. Okänd merit: Duktig på att få orkidéer att blomma om, har alltid någon som blommar hemma. Godina: 36. Porodica: Christer Karlsson. Stanuje: Stan na jugu Stockholma. Hrana: Špagete i umak od mljevenog mesa može jesti pet dana zaredom. Boja: Plava. tv-program: Prije svega 24 kao i Prison Brake. Čezne za: Slijedeći švedski prijevod knjige Stephena Kinga. Rado čita švedske pisce detektivskih romana. Slobodno vrijeme: Voli aktivne stvari, voziti m c, snowboard, džogirati i trenirati Friskis & Svettis. Tri slova o alkoholu: Društveno zlo, uzrok zavisnosti, nepotreban. Pet slova o sebi: Aktivna, poletna, borbena, ambiciozna, razgovorljiva. Nepoznata sposobnost: Vješta da joj procvjetaju orhideje, uvijek ima nešto što cvjeta u kući. Nbv trezvenjački obrazovni savez je dobio prvu rektoricu. Ona se zove Sofia Modigh i ima temeljitu prošlost u trezvenjačkom pokretu. Njen glavni cilj je razvoj ideološke djelatnosti u nbv-u. Četiri stvari: internacionalnost, integracija, javno zdravlje i borba protiv alkohola i drugih droga su važna pitanja koja se tiču mnogih. Još jedno važno pitanje za budućnost nbv-a su organizacije koje su članovi ili s kojima nbv sarađuje. Mi bi rado željeli da više organizacija s kojima danas sarađujemo, npr. Bosanskohercegovački savez žena u Švedskoj, postanu organizacije-članovi kod nas, kaže Sofia Modigh. Prije no što je postala rektorica, Sofia je bila predsjednica saveza nbv i istovremeno odgovorna za djelatnosti protiv alkohola i narkotika u iogt-nto. Ranije je bila zaposlena u Socialdepartementetu, can-u i Ideell Areni. U Omladinskom Trezvenjačkom savezu (unf, Ungdomens Nykterhetsförbund) je Sofia relativno kasno aktivna, od e godine. Nakon gimnazije je četiri godine radila kao konsultant u Juniorskom i unf-distriktu u Västmanlandu. Tu je bilo mnoštvo školskih informacija i omladinskih kružoka gdje je stekla temeljita iskustva za budućnost. Ona tvrdi da kvantitativno iskustvo daje kvalitet čime smatra da je iskustvo nužno za postizanje dobrih rezultata. Bio je to vedar period s mnogo aktivnosti innebandy turniri (hokej na parketu), izleti, kursevi, logorovanja i obuke. 15

16 Funkcionalna grupa pruža dobru radnu sredinu Mudri savjeti iz studijskog materijala Cirkelledaren (autor Rune Nilsson) Da bi neki studijski kružok bio funkcionalan treba i grupa biti funkcionalna. Vođa i učesnici moraju imati osjećaj grupe. Ali šta je ustvari grupa? U studijskom materijalu Cirkelledaren (Vođa kružoka) grupa se definiše putem više obilježja. Između ostalog, grupa ima zajednički interes i cilj, osjećaj zajedništva, dobru uigranost i saradnju. Usto se zahtijeva da grupa ima neku vrstu redovnosti, kao i stalno sastajanje u istoj grupi. Ako neki od tih faktora nedostaje, teško da će kružok funkcionisati. Može npr. biti više uzroka za izostanak osjećaja zajedništva. Ako grupa ne funkcioniše, često je najbolje uzeti to u diskusiju. Redovnost uzima vrijeme Redovnost je važna da bi se učesnici stigli upoznati i početi sarađivati. A to traži vrijeme. Mnogi su stidljivi pred nepoznatima i treba im vrijeme da upoznaju nove osobe. Grupi treba dati vremena da bi bila grupa! Svi znamo da prijateljstvo traži vrijeme i da treba mnogo vremena za dublje upoznavanje neke osobe. Čak ako se neki studijski kružok ne bavi dubljim upoznavanjem svih učesnika, velika je prednost ako se međusobno poznaju u onoj mjeri da se osjeća pripadnost grupi. Upravo zbog toga postoji minimalno vrijeme predviđeno za neki studijski kružok. A nije neobično ni da grupa koja je funkcionalna nastavi više godina učiti zajedno. Stidljiv, vedar, mrzovoljan ili blesav? Studijski kružok i nije, doduše, bajka o Snjeguljici i sedam patuljaka. Međutim, u grupnoj situaciji različite personalnosti Kloka råd ur studiematerialet Cirkelledaren av Rune Nilsson. För att en studiecirkel ska fungera bra krävs att gruppen också fungerar. Ledaren och deltagarna måste känna sig som en grupp. I studiematerialet Cirkelledaren definieras gruppen genom några kännetecken. Bland annat har en grupp gemensamma intressen och mål, en känsla av samhörighet och ett gott samspel och samarbete. Dessutom krävs att gruppen har en slags varaktighet, alltså att de möts i samma grupp kontinuerligt teže pojačavanju. Razgovorljiva osoba lahko teži tome da bude još govorljivija, dok stidljivi postaju još stidljiviji. Vođa grupe takođe može opomenuti pojedince koji ne pašu u grupi. Može se raditi o učesnicima koji stalno šute ili koji stalno izazivaju pažnju. Mogu to takođe biti učesnici koji se agresivno ponašaju, stalno pričaju o sebi, osobe koje traže simpatije kod vođe ili koji glume lakrdijaše. Učesnici su osobe koje sobom nose uloge i šablon ophođenja iz svoje svakodnevnice, a uloge koje uzimaju u nekoj novoj grupi se obično brzo vide. Kada se pazi da neko ne ispadne iz grupe u ranoj fazi onda je lakše riješiti problem i uticati na sve da zajedno funkcionišu kao grupa. Može li se definisati dobar vođa kružoka? Zašto se misli da je neki vođa kružoka dobar? Rukovođenje je nešto kao ljubavna relacija, piše Edgar Borgenhammar u svojoj knjizi Rukovoditi umjereno. A možda je ljubav osnova za dobrog vođu kružoka ljubav prema oblasti koja se izučava, ljubav prema svom zadatku, ljubav prema osobama koje učestviju u kružoku. U materijalu Cirkelledaren se pokušava definisati dobar vođa kružoka i oslikava portret osobe zainteresovane za svoju oblast i učesnike. Usto je vođa dobro pripremljen, stvara mi-osjećanje u grupi i dobru klimu za saradnju. Govor je srebro, slušanje je zlato Dobar vođa je dobar slušalac. Želite li se približiti nekoj osobi morate znati saslušati. Za aktivno slušanje je potrebna vježba, inače postoji rizik da se dijalog pretvori u dva monologa. Da biste naučili saslušati drugoga savjetujemo Vam da uvijek dozvolite sagovorniku da svoju priču završi do kraja, a lično saslušate sve što Vam se kaže. Prekine li se razgovor najčešće se ne zna o čemu se radi. Počne li se odmah na početku smišljati odgovor postoji rizik da se prestane slušati. Reakcija na ono o čemu se govori je takođe veoma važna. Male stvari kao što su kontakt očima, klimanje ili mahanje glavom pomažu da se nerazumijevanje izbjegne u razgovoru. Usudite se pitati! Nema glupih pitanja. Međutim, ima više pitanja koje je jednostavnije ne postaviti, koja se čine neprijatnim ili otkrivaju onog ko ne prati predavanje. Ipak se u studijskom kružoku niko ne smije plašiti da postavi pitanje, čak ni vođa kružoka! Uvijek pitajte ako niste razumjeli šta je neko rekao. I zamolite učesnike da slobodno pitaju žena kvinna

17 Alkohol, internet i narkotici Rökning dödar Pušenje ubija Znate li šta Vaš tinejdžer radi večeras? Piše: Mårten Gudmundhs Više od polovine polaznika studijskog kružoka Ung och kung (Mlad i kralj) razgovara sa svojom djecom o alkoholu, internetu i narkoticima. Ung och kung (Mlad i kralj) Istraživanje rađeno među roditeljima koji su najmanje tri puta učestvovali u studijskom kružoku Ung och kung (Mlad i kralj), u periodu od jeseni do proljeća 2005., pokazuje da je više od polovine anketiranih imalo neku korist od kružoka Ung och kung kada se radi o postavljanju granica djeci. Sastanci su doveli da toga da je 77,2 posto roditelja imalo korist u razgovoru sa svojom djecom o internetu. 67,2 posto je imalo korist u razgovoru o alkoholu, 63,2 u razgovoru s djecom o narkoticima, 53,2 posto u razgovoru o sniffningu (ušmrkivanju) i 50,9 u razgovoru o pušenju. Skoro polovini, 48,3 posto, je kružok koristio u razgovoru s djecom o grupnom pritisku. Fakta u kružoku se ne odbacuju i pomažu pri odluci da li će dijete moći probati alkohol u kući ili ne. Opšteprihvaćeno je mišljenje da je manje dramatično ako se djetetu dozvoli da proba u kući. U tom slučaju nije tako napeto kada se susretnu s alkoholom izvan kuće. Anketirani roditelji u to ne vjeruju jer su se o tom mitu upoznali u studijskom kvinna žena Här är föräldranyttan med att gå i studiecirkel med Ung och kung. Mer än hälften av de som gått en studiecirkel i Ung och kung pratar mer med sina barn om alkohol, Internet och narkotika. Många går in i missbruk redan i unga år, och det finns inga mallar för vem som drabbas. Wise Eyes vänder sig därför till alla vuxna i ungdomars närhet. Det kan till exempel vara tonårsföräldrar, personal inom socialtjänst, polis, skola och psykiatri. materijalu. Skoro dvije trećine vjeruje da veoma mnogo ili mnogo pomaže ako se djeci ne dozvoljava da piju u kući. Najviše njih smatra da je uzimanje djece s fešte preventivno u sprječavanju upotrebe alkohola kod djece. Cijelih 98,3 posto vjeruje da to znači veoma mnogo ili mnogo. Drugo mjesto s 96,6 posto dijele davanje podrške protiv grupnog pritiska i veće angažovanje u dječjem životu. Na četvrtom mjestu po efikasnosti sprječavanja upotrebe alkohola je razgovor s drugim roditeljima prije noćivanja djece kod njihovih drugara. 93,1 posto vjeruje da to ima veoma veliki i veliki značaj. Međutim, jako malo je onih koji vjeruju da ima efekta govoriti o ličnom iskustvu. U neki ili nikakav značaj vjeruje 57,6 posto. Podijeljeno je mišljenje o tome da li pomaže zabrana pijenja alkohola u slučaju kada i roditelj pije. 40,6 posto vjeruje da to pomaže mnogo ili veoma mnogo. 35,6 posto ne vjeruje da to uopšte pomaže. Wise Eyes za sve u blizini mladih Mnogi zapadaju u zloupotrebu već u mladosti, a ne postoji nikakav model da bi se utvrdilo ko će biti pogođen. Wise Eyes se zato okreće odraslima u blizini mladih. To mogu biti npr. roditelji tinejdžera, personal u socijalnim službama, policija, škola i psihijatrija. Bilo ko, ko je zainteresovan da više nauči o zloupotrebi i pitanjima ovisnosti može imati koristi od Wise Eyes. Šta čovjek ustvari zna o trezvenjačkim organizacijama, pita se Ulrika Persson. Ona je uložila višegodišnji rad na istraživanja u saradnji sa ekspertima iz Maria Beroendecentrum ab, Ersta Vändpunkten, Centrum för Alkohol och Narkotikaupplysning (can), Centrum för Alkohol och Drogprevention (cadp) i stad projekt. Wise Eyes je internetbaziran i tako oblikovan da se može koristiti kako u grupi tako i pojedinačno na distanci, ili u nekoj terapeutskoj situaciji. Ne trebaju neka predznanja u oblasti da bi se vodio Wise Eyes studijski kružok, sve se nalazi u materijalima, kaže Ulrika Persson. U Wise Eyes učesnik sreće dva ljekara, jednog psihologa, dva terapeuta i jednog svještenika s dubokim znanjima i oni govore o mehanizmima koji uzrokuju zloupotrebu i ovisnost. Takođe se mogu sresti i osobe s vlastitim iskustvima zloupotrebe. Kontaktirajte nbv u sredini gdje živite radi više informacija o upotrebi materijala. Takođe možete ići direktno na www. wiseeyes.se i pročitati više ili ići via nbv kućne stranice 17

18 Briga o žrtvama krivičnih djela Služba za žrtve krivičnih djela (Brottsofferjouren) može na više načina pomoći žrtvama krivičnih djela Služba za žrtve krivičnih djela (Brottsofferjouren) pruža pomoć svima koji su bili izloženi krivičnom djelu. Ovdje ima neko ko sluša, ima iskustvo i pomaže prema uslovima ugroženog. Već 20-ak godina boj besplatno pomaže žrtve krivičnih djela. boj takođe radi i na poboljšanju uslova žrtava krivičnih djela. Savez službi za žrtve krivičnih djela (Brottsofferjourernas Riksförbund, boj) je nekomercijalna organizacija koja pruža besplatnu podršku žrtvama krivičnih djela i svjedocima, i radi na poboljšanju uslova i tretmana žrtava krivičnih djela. boj ima preko članova. U Švedskoj djeluje preko 100 lokalnih centara za žrtve krivičnih djela. Tu svi koji su bili izloženi krivičnom djelu mogu dobiti konkretnu pomoć i podršku u vidu razgovara s osobom za podršku (stödperson, kod nas obično: volonter). U prvostepenim (opštinskim) sudovima postoji i podrška svjedocima (vittnesstöd, služba za svjedoke) radi pomoći i oštećenom i svjedoku pri sudskom postupku. Statistika Preko žrtava dobije svake godine pomoć od Službe za žrtve krivičnih djela. Približno polovina slučajeva se posreduje od policije, druga polovina se lično obraća službi. Mnoge žrtve trebaju pomoć na duže vrijeme. Volonteri ulože preko sati na pomoć i podršku što iznosi oko 8 miliona kruna, ako bi se svaki sat plaćao 100 kruna. Svaka treća osoba koja traži pomoć je žena izložena nasilju, nedopuštenoj prijetnji ili uvrjedama. Preko pola žrtava krivičnih djela koje traže pomoć su žene. Služba za žrtve krivičnih djela pomaže svim žrtvama, nezavisno od stepena prekršaja zlostavljanim, silovanim, izloženim nedopuštenoj prijetnji, pretučenim, opljačkanim, maltretiranim ili prevarenim. Svaka žrtva krivičnih djela se može obratiti BOJ-u. Sve osobe koje pružaju podršku žrtvama i svjedocima su kvalifikovane za tu djelatnost i podliježu obavezi čuvanja službene tajne. U svakom lokalnom centru aktivnosti usaglašava zaposleni asistent (brottsofferassistent) ili koordinator (brottsoffersamordnare) za žrtve krivičnih djela. Lokalni centri se mogu telefonski povezati sa saveznom telefonskom centralom kad nisu u mogućnosti da lično odgovaraju na telefon. Telefonska centrala posreduje daljnji kontakt s lokalnim centrima. Žrtva krivičnog djela može na neki način uvijek dobiti sadruga za razgovor i odgovor na akutna pitanja. Služba za žrtve krivičnih djela je dopuna društvenim zalaganjima. boj sarađuje s policijom, socijalnom službom i drugim organima. Doživljaj krivičnog djela Osoba koja je bila izložena krivičnom djelu je često očajna i beznadna i ima potrebu da shvati to što se desilo. Međutim, svaka žrtva doživljava prekršaj na različit način. To, između ostalog, zavisi od životne situacije i ranijih iskustava. Starija gospođa koja otvori vrata nepoznatom i na prevaru izađe iz kuhinje dok saučesnik krade njen nakit može se osjećati i povrijeđenom i uplašenom. Hoće li ona moći nekom ponovo vjerovati? Mladić koji se usudi otvoreno ispoljiti kao homoseksualac i bude pretučen i zlostavljan se vjerovatno osjeća i uplašen i ugrožen. Hoće li se i dalje usuđivati da drži do onog kakav jest a da ne osjeća da je u opasnosti? Mlada djevojka koja radi u trgovini i jedne noći bude pokradena i napadnuta pištoljem se možda plaši za svoj život. Hoće li se usuditi da ponovo ode na posao? Osoba koja je bila izložena krivičnom djelu se često loše osjeća i treba pomoć i podršku. Zato postoji Služba za žrtve krivičnih djela. Bez obzira na stepen prekršaja, žrtva treba sadruga koji će saslušati i pružiti pomoć u praktičnim pitanjima. Stödperson/volonter Volonter (stödperson) je sadrug koji sluša, ima iskustvo i zna dati savjet. Volonter pokušava kroz razgovor voditi žrtvu da preradi preživljeno i uskoro smogne živjeti dalje. To može različito trajati zavisno od prekršaja, osobe i preživljenog. Cilj je da žrtva nastavi dalje živjeti kao i prije prekršaja, ali s iskustvom prekršaja kao dijelom lične prošlosti žena kvinna

19 B rottsofferfonden finansierar projekt som utvecklar brottsofferarbetet i Sverige. Det kan vara utbildnings- och informationsinsatser samt olika typer av stödverksamhet. Det finns möjlighet för er förening att ansöka om medel till olika verksamheter. Information om Brottsoffermyndigheten och Brottsofferfonden finns på: Većina žrtava prebacuje krivicu na sebe i doživljava da se na neki način trebala ponašati drugačije. Gnjave se pitanjem zašto su se baš tuda vraćali kući ili zašto se nisu branili. Žrtve krivičnih djela često padaju u krizu i mogu reagovati na razne načine. Trebaju proći psihološki tretman da bi mogli ići dalje. Osoba koja je upravo bila izložena krivičnom djelu se nalazi u osjetljivoj situaciji i odnos ostalih, npr. u sudnici i od policije ili od ljekara, može biti presudan za psihološki tretman. Nonšalantan ili neprijatan odnos može žrtva doživjeti kao uvrjedu, povrh uvrjede koju je već doživjela. Tu se radi o sekundarnoj viktimizaciji, slučaju koji postavlja osobu u još jedan položaj žrtve. Volonter može, ako se to traži, pratiti žrtvu do policije ili sudnice. Žrtva se može osjećati sigurnom kad ima volontera uz sebe. Usto, možda žrtva želi razgovarati s volonterom o onome što se desilo tokom saslušanja ili u sudnici. Ako žrtva krivičnog djela treba daljnju pomoć kao npr. terapiju, liječenje, pravnu ekspertizu ili ekonomsku pomoć od socijalne službe, volonter može pomoći žrtvi da stupi u takve kontakte. Policijska prijava kvinna žena Osobe koje su bile izložene krivičnom djelu trebaju to što prije prijaviti policiji. Policijska prijava je osnova za otvaranje istrage. Istragu vodi ili policija ili javni tužilac, zavisno od vrste prekršaja. Ono što se istražuje je da li je prekršaj počinjen i u tom slučaju ko ga je počinio. Javni tužilac odlučuje o podizanju optužnice. Policija i javni tužilac mogu zatvoriti istragu. Ista se zatvara zbog nedostatka dokaza ili se optužnica neće podići zbog mladosti prekršioca ili nekih drugih prilika. Najveći broj istraga se zatvara. Podizanje optužnice podrazumijeva da će se održati suđenje. Sudski postupak Nakon podizanja optužnice javni tužilac poziva oštećenog, odnosno žrtvu krivičnog djela, na glavnu raspravu u opštinskom sudu. Tu raspravu vodi ovlašteni sudija uz prisustvo sudskog bilježnika i tri porotnika. Oštećeni u sali takođe susreće javnog tužioca, prekršioca i njegovog branioca, i eventualno svjedoke. Pri glavnoj raspravi se pretresa cijeli slučaj. Svi umiješani kazuju ono što se sjećaju od događaja. Ako oštećeni zahtijeva odštetu, to navodi javni tužilac ili pravni zastupnik oštećenog, ako postoji. Pravni zastupnik oštećenog je pravno upućena osoba koja pomaže oštećenom tokom istrage i glavne rasprave. Žrtve krivičnih djela koje su bile izložene silovanju, ili drugim prekršajima koji vrijeđaju integritet ličnosti, uvijek imaju pravo na pravnog zastupnika. Sve žrtve krivičnih djela i svjedoci mogu dobiti tzv. podršku svjedocima (vittnesstöd). Podrška svjedocima Podršku svjedocima (vittnesstöd) pružaju volonterski angažovane osobe koje imaju zadatak da pruže informacije i udahnu sigurnost. Pri većini opštinskih sudova boj ima jednu odvojenu prostoriju za žrtve i svjedoke. Volonteri za podršku svjedocima znaju kako sudnica izgleda i poznaju većinu javnih tužilaca i sudija u lokalnim sudovima. Oni mogu odgovoriti na pitanja koja se naknadno pojavljuju i pažljivo pratiti doživljaj suđenja. Njihova uloga je da smire svjedoke i oštećenog tako da dobiju preduslove da što jasnije kažu svoju verziju. Može biti vrlo neprijatno sjediti u istoj prostoriji kao i prekršilac i čekati suđenje. Žrtvama krivičnih djela i svjedocima treba ponuditi vlastitu čekaonicu i pomoći im da je zahtijevaju. Volonteri za podršku svjedocima mogu dati informacije o pravu na naknadu u vezi s pojavljivanjem pred sudom i gdje se ista može naplatiti. Pravo na odštetu Osobe koje su bile izložene krivičnom djelu imaju pravu na ekonomsku kompenzaciju. U prvom redu će uzročnik štete platiti istu. Ako je prekršilac nepoznat ili nije u mogućnosti da plati prvo će se vidjeti da li osobno osiguranje može pokriti štetu. Sudski izvršitelj (Kronofogdemyndigheten) može pomoći u utjerivanju novca. Ako nema osiguranja, ili isto pokriva samo dio štete, može se obratiti Zavodu za žrtve kriminaliteta (Brottsoffermyndigheten). Za traženje naknade od Brottsoffermyndighetena dovoljno je da policijska istraga pokaže da je izvršen prekršaj. Ni podizanje optužnice ni presuda se ne zahtijevaju da bi žrtva kriminaliteta mogla zatražiti naknadu. Saradnja Služba za žrtve krivičnih djela je dopuna ostalim društvenim zalaganjima. Opštine su danas zakonski odgovorne da imaju model za prijem i podršku žrtava kriminaliteta. U nekim mjestima su lokalne službe za žrtve kriminaliteta sklopile ugovor o saradnji sa socijalnom službom. U nekim komunama policija i lokalne službe za žrtve krivičnih djela zajednički razrađuju strategije kako bi došli do npr. žena, djece, starijih i osoba s funkcionalnim smetnjama koje su izložene nasilju od strane bližnjih. U mnogim mjestima ulaze lokalne službe za žrtve krivičnih djela u lokalna Vijeća za sprječavanje kriminala (Brottsförebyggande rådet). Dolazi takođe i do saradnje predstavnika trgovine i lokalnih službi za žrtve krivičnih djela radi povećanja sigurnosti zaposlenih u trgovinama. Sa udruženjima penzionera se sarađuje oko njihove ugroženosti kriminalom. Sa školama se ponekad razrađuju zajedničke strategije radi sprječavanja maltretiranja (mobbing) i ostalog. Služba za žrtve krivičnih djela može, znači, na više načina biti sredstvo za povećanje sigurnosti ugroženih grupa, davati podršku osobama izloženim krivičnom djelu i doprinositi u sprječavanju krivičnih djela. Teško je biti žrtva krivičnog djela. Svakodnevnica iznenada postane nesigurna i mnogi osjećaju da su izgubili kontrolu nad svojim životom. Služba za žrtve krivičnih djela (Brottsofferjouren) može pogođenim osobama ponuditi: vrijeme za razgovor i pomoć da formulišu šta im se desilo informacije u vezi policijske prijave podršku pri eventualnom suđenju informacije u vezi suđenja pomoć pri kontaktu s različitim institucijama informacije o odšteti pomoć da prerade preživljeno i smognu ići dalje. 19

20 Zdravlje - Hälsa Na šta sve utiču hormoni Loš mišićni tonus, nemiran san, promjene raspoloženja sve je to ponekad povezano s hormonima. Hormoni su pravi trijumf nauke jer se danas koriste ne samo za liječenje nego i za poboljšanje kvaliteta života Svaka žena prije ili kasnije u životu primijeti da je pred nastup mjesečnice izuzetno osjetljiva. To plačljivo raspoloženje može biti kratko i trajati tek nekoliko sati. Ne treba se zbog toga uznemiravati jer na to ne možemo uticati. Za to su odgovorni hormoni koji u tom razdoblju osciliraju, podsjećajući nas da nismo mašine. Podsticaj organima Hormone luče žlijezde, npr. jajnici i štitnjača. Iz njih se hormoni luče u krv kako bi podsticali rad raznih organa za koje su odgovorni. Funkcije našeg tijela regulišu, dakle, hormoni, hemijski glasnici koji su relativno kasno otkriveni. Prvi hormon je izolovan godine. Bio je to adrenalin, koji preplavi krv kad smo u stresu. Od tada su otkriveni brojni drugi hormoni, izolovani iz ljudskog tijela, a zatim i proizvedeni umjetno, u laboratorijima. Danas se hormoni proizvode punom parom kako bi se njima liječili razni zdravstveni poremećaji i pomoglo ljudima širom svijeta da postignu tjelesnu ravnotežu. Još ne tako davno, to je bilo nezamislivo! Hormoni su pravi trijumf nauke jer se danas koriste ne samo za liječenje nego i za poboljšanje kvaliteta života planiranje porodice (kontracepcijska pilula) ili za ublažavanje tegoba u postmenopauzi (hormonsko nadomjesno liječenje). Iako hormonsko nadomjesno liječenje ponekad može izazvati neželjene nuspojave uzimamo li ih dugotrajno, njihovo djelovanje ipak znatno nadmašuje eventualne nedostatke. Prilagođavaju se potrebama Količine hormona koje luči naše tijelo tačno su određene potrebama organizma. Postoje dva sistema regulacije. Jednim upravlja područje mozga zvano hipotalamus, koje obavlja povratnu kontrolu. Smanji li se nivo nekog hormona u krvi ispod potrebne vrijednosti, hipotalamus izdaje naredbu odgovarajućoj žlijezdi da pokrene dodatno lučenje tog hormona, te da je obustavi onog časa kad se postignu potrebne koncentracije. Ovaj kontrolni sistem se naročito odnosi na hormone štitnjače, nadbubrežne žlijezde, polnih 1. Hipofiza 2. Epifiza 3. Štitna žlijezda 4. Nadbubrežne žlijezde 5. Gušterača 6. Jajnici žlijezda itd. Regulacija može biti i direktna. Npr., kad se smanji količina šećera u krvi, gušterača to smjesta primijeti i prestane lučiti hormon inzulin. Glavni hormoni 1 hormon rasta: omogućava rast. Bez ovog hormona ne bismo rasli u djetinjstvu i mladosti. Ovaj hormon također sudjeluje u metabolizmu šećera, masti (lipida) i bjelančevina. Stres podstiče jače lučenje ovog hormona. prolaktin: neophodan za dojenje. Ovaj hormon je odgovoran za stvaranje mlijeka u dojkama poslije poroda. Kad dojenče posisa mlijeko iz dojke, prolaktin podstiče stvaranje nove količine. 2melatonin: reguliše san. Izlučuje ga epifiza i to tokom noći (mraka) kako bi upravljao biološkim ritmovima i spavanjem. 3hormoni štitnjače: djeluju na sva tkiva. Djelimično se proizvode iz joda unesenog hranom. Sudjeluju u razvitku mozga i praktično utiču na sva tjelesna tkiva: srce, mišiće, kožu, probavni sistem. Utiču i na polni život. 4nadbubrežni hormoni: luče se kod stresa. Ima ih dvije vrste. Oni koje proizvode vanjski dijelovi nadbubrežne žlijezde utiču na pretvaranje šećera, zadržavanje soli u tijelu i izlučivanje muških polnih hormona (za oba pola). Drugi, koje proizvode unutrašnji dijelovi nadbubrežnih žlijezda, zovu se hormoni stresa (adrenalin i noradrenalin). 5inzulin: važan za proizvodnju energije. Ovaj hormon smanjuje količinu šećera u krvi tako što omogućuje ulazak glukoze iz krvi u svaku ćeliju, gdje se glukoza pretvara u energiju. 6estrogeni: dobri su i za kožu. Estrogene proizvode jajnici kako bi se u pubertetu mogle razviti dojke, kako bi mogla početi ovulacija, kako bi koža bila glatka i mehka, a sluznica rodnice dobre kiselosti i vlažnosti. Povoljno djeluju i na kosti, raspored masnoća u tijelu i kvalitet kože. progesteron: podstiče trudnoću i opušta. Zovu ga i hormon majčinstva jer omogućava pravilno ugnježdenje oplođenog jajašca u sluznicu maternice i rast ploda. Progesteron djeluje i poput sedativa na nervni siste. A kod muškaraca? Testisi proizvode testosteron, hormon potreban za proizvodnju sperme i razvitak polnih organa. Taj hormon reguliše i mutiranje glasa te igra važnu ulogu u muškoj plodnosti. Sudjeluje u razvoju mišića i utiče na metabolizam šećera i lipida žena kvinna

21 Zašto mi se danju spava? Od jutra vam se zijeva, oči vam se sklapaju i nešto vas stalno vuče u horizontalni položaj? Vrijeme je da otkrijete u čemu je stvar! Teško je povjerovati koliko ljudi u Evropi pati od pospanosti preko dana! Velika anketa, koja je trajala tri i po godine, pokazala je npr. da je gotovo 10 miliona Francuza neprestano pospano. Žrtve su se žalile da im pospanost smeta na poslu i tokom vožnje. Jeste li i vi jedna od njih? Zbog stalne pospanosti mozak nam sporije radi, oprez popušta, a pamćenje i brzina razmišljanja slabe, objašnjavaju ljekari. Doduše, ako imate neodoljivu želju da prilegnete između 13 i 15 sati popodne, to je sasvim normalno radi se o uobičajenom bioritmu. Ako međutim ujutro zaspete u autobusu, ako se borite s drijemežom na prijepodnevnom sastanku, za ručkom ili nakon što ste pročitali dvije stranice nekog teksta, nešto ipak nije u redu. Možda vam je potreban savjet stručnjaka za poremećaje spavanja. mogući uzroci vaše pospanosti Uzimate neke lijekove Lijekovi za smirenje, sedativi, antidepresivi, beta ili alfa blokatori za povišeni krvni pritisak, lijekovi protiv bolova, neki protuupalni lijekovi Tristotinjak lijekova izaziva pospanost, a ako se uz njih pije alkohol, tad se djelovanje pojačava. Popričajte o tome sa svojim ljekarom. On vam može savjetovati da promijenite raspored uzimanja lijeka ili vam propisati neki drugi lijek. Muče vas brige Zabrinutost, premorenost, stres i tjeskoba utiču na kvalitet noćnog odmora (teško zaspete i budite se usred noći), kao i na budnost tokom dana. Hrčete Svaka deseta osoba koja hrče zapravo boluje od apneje u snu a da to ni ne zna. Radi se o kratkotrajnim potpunim prekidima disanja u snu koji izazivaju niz mikro-buđenja te osoba nikad ne postiže okrepljujući, duboki san. Zapreka neometanom prolasku zraka obično su previše opušteno tkivo mekog nepca ili resica u ustima. Međutim i pretjerana tjelesna težina važan je činilac u ovom poremećaju, pa ljekar hrkaču može propisati dijetu za mršavljenje. Bolujete od respiratorne alergije Kihanje, začepljen nos ili hunjavica ometaju disanje, dakle i spavanje. Radite u noćnoj smjeni Poznato je da zbog hronobioloških razloga lošije spavamo danju. Hronično umorni? Za razliku od narkolepsije, bolesti kojoj je osnovno obilježje da bolesnik odjednom i bez ikakve mogućnosti kontrole zaspi, hipersomnija ili pretjerana pospanost može biti povezana sa sindromom hroničnog umora. Osoba s ovim poremećajem teško se budi čak i nakon 10 do 12 sati spavanja i neprestano joj se spava. Naučna istraživanja koja su u toku dokazala su više slučajeva kad je za ovakvu pospanost bila odgovorna neprimjerena reakcija imunološkog sistema. da se lakše probudite Jedite bjelančevine Za ručak jedite ribu, meso, mahunarke, leću, a smanjite količinu masnoće u obroku. Najvažnije je, međutim, ne preskakati obroke. Od preobilnog obroka, koji obično uslijedi, još će vam se više spavati. Popijte kafu Dvije-tri male šoljice kafe, strateški raspoređene tokom dana, mnogo su bolje nego jedna velika šoljica. Naime, nakon nagle živahnosti koju izaziva kafa nerijetko dolazi do još veće pospanosti. Osobe sklone nesanici trebaju izbjegavati kafu u popodnevnim satima. Svjetlo je važno Kod kuće ili na poslu, dobra je rasvjeta bitna jer djeluje podsticajno na mozak. Ipak, nikakva se rasvjeta ne može mjeriti s učinkom prirodnog svjetla. Najbolje će vas razbuditi jutarnja šetnja, a svakako izađite na zrak i tokom pauze za ručak. kvinna žena

22 Lijekovi i hrana koje ne valja miješati Kako piti lijekove s pojedinim vrstama hrane? Koje kombinacije izbjegavati? Antikoagulansi i kupus loš par! Osobe koje se moraju liječiti antikoagulansima (sredstva protiv pretjeranog zgrušavanja krvi) moraju izbjegavati vitamin k. On ima suprotno djelovanje od tih lijekova, pa može doći do stvaranja krvnih ugrušaka koji mogu izazvati srčani infarkt. Za svo vrijeme trajanja liječenja izbjegavajte jesti namirnice koje obiluju vitaminom k: iznutrice, špinat i avokado, a posebno kupus koji njime najviše obiluje. Valja izbjegavati i vitamin e, jer on uz ove lijekove povećava rizik krvarenja. Antidepresivi ne idu sa sirom Potišteni ste, ali volite sir? Pripazite ako uzimate jedan od lijekova iz porodice mao inhibitora (koče mono-aminske oksidaze). Ti lijekovi sprječavaju razgradnju aminokiseline tiramina. Ako se tiramin nakupi u organizmu, može doći do neželjenih nuspojava: povišenog arterijskog pritiska, znojenja, lupanja srca. Te reakcije se još zovu učinak sira, jer do njih dolazi ako bolesnik konzumira sireve kao što su grojer i sir s plavom plijesni, koji svi obiluju tiraminom. Ne pretjerujte ni s bananama. Uz antidepresive ne valja piti alkohol. Ne pijte mlijeko s antibioticima Popijte antibiotik s vodom radije nego s mlijekom. Zašto? Kalcij iz mlijeka ulazi u međuodnos s antibioticima iz porodice tetraciklina odnosno kinolona. Mlijeko sprječava otapanje antibiotika u želucu, a to je neophodno da lijek uđe u krvotok i tako dospije u oboljeli dio tijela. Stoga uzmite lijek jedan sat prije jutarnjeg mlijeka. Dok uzimate antibiotik, izbjegavajte i hranu bogatu željezom te antacide (lijekove protiv suvišne želučane kiseline). Čaj od pljuskavice smanjuje učinak imunosupresiva Pljuskavica je biljka poznata po svom djelovanju protiv potištenosti, ali ona isto tako ubrzava razgradnju nekih lijekova u jetri pa oni stoga nemaju željeni učinak. To se odnosi na antiretrovirusne lijekove protiv aids-a, imunosupresive i kontracepcijske pilule. Ako uzimate pljuskavicu, posavjetujte se s ljekarom. Isto vrijedi i za pušače: kancerogene tvari koje nastaju pri izgaranju cigarete umanjuju učinak imunosupresiva pa ljekar treba povećati dozu lijeka. Metvica može usporiti učinak homeopatskih granula Kako izbjeći nuspojave lijekova Nesteroidni protuupalni lijekovi imaju jednu manu smanjuju lučenje sluzi koja štiti stijenke želuca od želučane kiseline. Kako ne biste imali žgaravicu, uzimajte te lijekove uvijek na pun želudac ili za vrijeme jela. Vaš vam ljekar isto tako može propisati lijekove koji suzbijaju pretjerano lučenje želučane kiseline. Ako ste skloni proljevima tokom uzimanja antibiotika, uzimajte ih zajedno s lineksom. On obnavlja crijevnu floru i ublažava posljedice. Koristi uzimati i vitamin B6. Pojedini lijekovi stvaraju pretjeranu osjetljivost na UV zrake, pa može doći do vrlo dramatičnih promjena na koži. Tih lijekova ima više, ali najčešće tako djeluju antibiotici i neki lijekovi protiv akni. Homeopati su podijeljeni u mišljenju treba li zabraniti ili ne uporabu metvice u svrhu liječenja. Zapravo homeopatski lijek prodire u organizam preko krvnih žila smještenih ispod jezika, a metvica donekle dovodi do stezanja krvnih žila. Ona, dakle, može malo umanjiti protočnost žila, a to će usporiti ulazak lijeka u krv i njegov učinak. Ne pijte čaj od metvice (mente) s ovakvim pripravcima, a mnogi homeopati preporučuju i da se pričeka nekoliko sati s pranjem zuba nakon uzimanja granula, jer i zubne paste s metvicom mogu dovesti do opisane nuspojave. Ako uzimate lijekove za smirenje, izbjegavajte grejp Sok od grejpa izaziva nuspojave u kombinaciji s nekim lijekovima za srce (inhibitorima kalcija), s terfenadinom kojim se liječe alergije i s benzodiazepinima koji spadaju u skupinu lijekova protiv tjeskobe (anksiolitici). Sok od grejpa usporava djelovanje jednog enzima, izaziva povećanu apsorpciju lijeka u crijevima i usporava njegovu razgradnju u jetri. U tim uslovima je učinak lijeka izmijenjen. U nekim slučajevima taj učinak se može uporediti s višestrukim uzimanjem tableta! Grejp ni sok od grejpa ne valja uzimati još barem dva sata nakon uzimanja lijeka. Sok od grejpa ne preporučuje se ni ako uzimate lijekove protiv povećanog kolesterola u krvi statine. Spirala i aspirin? Radije ne! Spirala unutar maternice izaziva svojevrsnu upalu stijenke, što u načelu sprječava ugnježdenje jajašca. Stoga svi lijekovi koji djeluju protuupalno mogu osujetiti kontracepcijsko djelovanje spirale. Iako ovo još nije pouzdano dokazano, radije koristite paracetamol protiv bolova ako imate spiralu. Ne pijte nikada alkohol s lijekovima Ispijanje alkohola pojačava djelovanje lijekova za smirenje (anksiolitika), antidepresiva i neuroleptika. Jedan od antibiotika, metronidazol, izaziva mučninu i glavobolje ako se pomiješa s alkoholom. Isto se dešava i s ketokonazolom, koji se propisuje za liječenje gljivičnih bolesti. S kafom umjereno Kofein pojačava probavne nuspojave i srčane smetnje, npr. ako se uzima uz teofilin, bronhodilatator kojeg koriste oboljeli od astme. Osim toga, kofein smanjuje učinak nekih sedativa i sredstava za smirenje, npr. benzodiazepina, a pojačava diuretski učinak. Dakle, pijte samo umjerene količine kafe i kola napitaka koji sadrže kofein. Što se čaja tiče, on umanjuje apsorpciju željeza u crijevima. Nastojte ga izbjeći ako uzimate neki lijek koji sadrži željezo žena kvinna

23 Hälsonyheter Kakao sadrži supermaterije Redovno uzimanje kakaa u čistom obliku što više to bolje može smanjiti opasnost od kancera, dijabetesa, srčanih bolesti kao i moždanog udara do 90 procenata. To je zbog supermaterije koju je američki istraživač Norman Hollenberg otkrio u kakau. Materija je jedna vrsta flavonoida koja se zove epicatechin, a nalazi se u čokoladi, čaju, vinu, voću i nekim bobicama npr. brusnici. Nažalost, epicatechin je vrlo gorak i zato se odstranjuje iz kakaa koji se koristi u proizvodnji čokolade. A to je velika grješka, tvrdi Hollenberg. Najviše epicatechina sadrži kakao iz Južne i Srednje Amerike. Izvor: EurekAlert! Kakao sadrži i druge korisne materije Theobromin i kofein: Osvježavajuće Kakao-maslac: Sadrži za srce korisna ulja i neprobavljive masti Antocianini, katechini i druge materije za rast: Pojačavaju imunitet Triptofan: Poboljšava raspoloženje Lignani sprječavaju kancer grudi Vruća čokolada bistri mozak Pijte što više vruće čokolade i vaš mozak će bolje funkcionisati. To izgleda previše dobro da bi bilo tačno, ali istraživanja pokazuju da je tako. Uzrok je sadržaj flavonoidnih procijanida u čokoladi koji povećavaju cirkulaciju krvi u mozgu i to, između ostalog, utiče na sprječavanje senilnosti i oštrinu pamćenja. Praktično u tolikoj mjeri da istraživači razmatraju upotrebu čokolade u medicini. Više proizvođača nastoji izbaciti na tržište kakao s posebno visokim sadržajem flavonoida. Izvor: International Journal of Medical Sciences Ako želite smanjiti opasnost od kancera grudi, vrijedno je da upamtite riječ lignani. Jedete li redovno hranu koja sadrži lignane time smanjujete opasnost razvoja kancera grudi do 17 procenata u odnosu na žene koje ih ne jedu mnogo. Lignani su fitoestrogeni koji, prema jednom francuskom istraživanju na ženskih učesnika, predstavljaju vrlo važan činilac u sprječavanju kancera grudi. Lignani se nalaze u namirnicama bogatim vlaknima kao npr. sjemenke, zelje i žitarice, a sadrže i cijeli niz drugih korisnih materija. Izvor: Journal of the National Cancer Institute Dobri izvori lignana sjeme lana zob pšenica raž zrno soje brokoli mahunarke leća bijeli luk šparoga mrkva kupus Kretanje obnavlja ćelije mozga Američki istraživači su dokazali da trening povećava broj ćelija mozga u centru za pamćenje gyrus dentate, u hipokampusu, kod miševa. Sad su istraživači putem mr skeniranja pogledali unutar jednog broja ljudskih mozgova prije i nakon treninga (trčanje i vožnja bicikla) i nema nikakve sumnje da isto važi i za ljudski mozak. Uzrok je vjerovatno u tome da trening pospješuje cirkulaciju krvi u gyrus dentate i stimuliše stvaranje ćelija mozga. Izvor: Columbia University Medical Stres ubija ćelije mozga Kretanje može pomoći tamo gdje stres šteti: Stres ubija ćelije mozga čak i u centru za pamćenje, a trening može pomoći u stvaranju novih. Osim treninga je praktično samo epo (hormon poznat kao sredstvo dopinga u profesionalnom biciklizmu) koji može stimulisati stvaranje novih ćelija mozga. epo povećava produkciju crvenih krvnih zrnaca koja transportuju kisik unutar tijela. Cirkulacija krvi i povećan procent kisika u mozgu stimulušu stvaranje novih ćelija mozga. kvinna žena

24 Hjärtgåing Šetnja čuva srce Kvinnor i alla åldrar Gå för hjärtats skull den 15 september eller ring Žene svih dobi Prošetajte radi srca 15. septembra För femte året i rad arrangerar 1,6 miljonerklubben återigen den så populära promenadaktiviteten Hjärtgåing. Vi går (ca 5 km) för hjärtats skull och får en härlig dag i motionens, kunskapens och gemenskapens namn. Det kommer att finnas olika föreläsare som talar utifrån hälsa för att informera och inspirera. Representanter från 1,6 miljonerklubben kommer att finnas på plats. Vi inbjuder till att möta olika utställare på minimässa. Innan promenaden blir det uppvärmning. Vi kommer också att bjuda på enkel mat och dryck för att stärka kroppen. I år, liksom de senaste åren, promenerar vi den 15 september i Stockholm, Göteborg, Malmö, Järvsö, Lidköping, Luleå, Skellefteå, Sundsvall, Uppsala, Västerås och Örebro. För att vara med måste man betala anmälningsavgift (100 kr för icke medlemmar och 50 kr för medlemmar). Anmälningsavgiften går oavkortat till forskning av kvinnors hälsa. När man har gått promenaden får man en fin presentpåse från våra sponsorer. Alla är välkomna!!! Već petu godinu zaredom 1,6 miljonerklubben organizuje popularnu promenadnu aktivnost Hjärtgåing Šetnja čuva srce. Šetaćemo (oko 5 km) radi srca i doživjeti divan dan u ime kretanja, znanja i zajedništva. Više predavača će govoriti o zdravlju radi informisanja i podsticanja. Tu će biti i predstavnici iz 1,6 miljonerklubben. Pozivamo vas da posjetite različite izlagače na minisajmu. Prije promenade ćemo se zagrijati a nudimo i hranu i piće za jačanje tijela. Ove godine, kao i prošle, šetaćemo 15. septembra u slijedećim mjestima: Stockholm, Göteborg, Malmö, Järvsö, Lidköping, Luleå, Skellefteå, Sundsvall, Uppsala, Västerås i Örebro. Da biste učestvovali trebate se prijaviti (100 kr za nečlanove i 50 kr za članove). Sav prihod od prijava je namijenjen za istraživanje zdravlja žena. Nakon promenade ćete dobiti fine poklone od naših sponzora. Svi su dobrodošli!!! 1,6 miljonerklubben för kvinnors hälsa Drygt 1,6 miljoner kvinnor i Sverige är över 45 år. Det är en stor och viktigt grupp som alltför ofta och i alltför många sammanhang förbigås, inte minst när det gäller hälsofrågor. Forskningen på kvinnorelaterade sjukdomar har till för några år sedan bedrivits på män - oftast i värnpliktsåldern. Detta kan givetvis inte accepteras. Politiker och makthavare måste väckas för att inse det absurda i situationen. För att nå fram måste vi vara många som kämpar mot samma mål. Helst hela 1,6 miljonen kvinnor. Vi vill: sprida objektiv information om kvinnohälsofrågor; införa det kvinnliga perspektivet i medicinsk forskning och läkarutbildning; verka för bättre vård och för kunskap om förebyggande vård; verka för ett holistiskt seende när det gäller kvinnohälsofrågor, kropp och själ hör samman; skapa opinion kring kvinnors hälsofrågor och påverka kvinnorna till att ställa högre krav på dagens hälso- och sjukvård; utöva press på politiker och myndigheter och vi vill ha mycket större utrymme i vårddebatten för att därmed skapa förändringar; påverka beslutsfattarna inom den offentliga sektorn att ge mera resurser till forskningen om kvinnliga sjukdomar; öka kunskapen, både hos kvinnor och medicinsk expertis om de hälsorisker som finns både under och efter klimakteriet. Att vara kvinna är farligare än du tror. Kvinnan kämpar för jämlikhet på alla fronter men när det gäller medicinsk forskning och innehållet i läkarutbildningen är mannen fortfarande norm. Resultatet blir skevt, män och kvinnor ser ser olika ut både inuti och utanpå. Kvinnor får sämre, omodernare och billigare mediciner, sämre akutvård och sämre vård i livets slutskede. Givetvis ska vi kvinnor ha samma behandling och samma villkor som männen men det får vi först då forskningen tar in kvinnan i sina studier. Varannan kvinna drabbas av benskörhet, helt i onödan eftersom benskörhet går att förebygga. Bland kvinnor över 55 är den vanligaste dödsorsaken hjärt- och kärlsjukdomar, och trots att de sjukdomar som kan uppstår efter klimakteriet är både allvarliga och allmänt förekommande får forskningen på området inte tillräckliga resurser. Kvinnans hälsa i medelåldern måste bli synlig vilket den inte blir förrän kvinnans status höjts žena kvinna

25 Aida Kormans moderevy i Dubai Bosniska modedesignern Aida Korman har burit en autentisk känsla av sitt land till Dubai på finaldagen (den 28 juli 2007) av Dubai Fashion Fiesta 2007 dff. Hennes kollektion, kallad Ad Modum Bosniesem, återskapar en klädstil från det medeltida kungariket Bosnien särskilt inspirerad av dåvarande bosniska drottningen Katarina. Ad Modum Bosniesem (På bosniskt sätt) är en produkt av bosnisk traditions detaljerade forskningar som har gjorts genom besök i de mest isolerade byar i Bosnien, urgamla hantverkstraditioner, kvinnors tatueringsmotiv osv. Kollektionens färger är naturliga: ljusa trädfärger, rå bomull, gammalgetbrun eller fårsvart. Detaljer är fokuserade även till material (koppar, trä, metall). Broderiet har gjorts med hand och framhåller särskilt former av hattar och ornament. Aida Korman,, gick ut Europeiska institutet för design i Rom (2000) och har jobbat för Gattinoni i Rom och Alexander Mc- Queen i London. Jag är lika nöjd med denna moderevyn som med AltaModa AltaRoma 2004 i Rom, Modeveckan 2004 i Belgrad och International Fashion Event Egon von Furstenberg 2006 på Utveggio slottet i Palermo, Sicilien, sade Aida Korman för tidskriften Žena-Kvinna. (h.t.) Nova modna revija Aide Korman Bosanskohercegovačka modna dizajnerica Aida Korman je donijela autentičan osjećaj svoje zemlje u Dubai na finalno veče (28. jula 2007.) Dubai Fashion Fiesta 2007 dff. Njena kolekcija Ad Modum Bosniesem oživljava stil odijevanja srednjovjekovne kraljevine Bosne i posebno je inspirisan tadašnjom bosanskom kraljicom Katarinom. Ad Modum Bosniesem (Na bosanski način) je plod detaljnih istraživanja, posjeta najzabačenijim krajevima Bosne i Hercegovine kako bi se sačuvale prastare tradicije bh. zanatskih rukotvorina, motivi ženskih tetovaža itd. Boje kolekcije su prirodne: svijetle boje drveta ili sirovog pamuka, smeđe stare koze, crnog ovčijeg krzna. Posebna pažnja je posvećena modnim detaljima u bakru, drvetu, metalu. Vez je ručno rađen a ističu se naročito forme šešira i ornamenata, materijal je lan. Aida Korman, rođena u Sarajevu, završila je Evropski institut za dizajn u Rimu (2000.) i radila za Gattinonija u Rimu i Alexandera McQueena u Londonu. Prezadovoljna sam ovom revijom, jednako kao i sa AltaModa AltaRoma u Rimu, Sedmicom mode u Beogradu i International Fashion Event Egon von Furstenberg u Utveggio zamku u Palermu, na Siciliji, rekla je Aida Korman za naš list Žena-Kvinna. (h.t.) kvinna žena

26 Kultura HERETIČKA CRKVA U BOSNI 50 godina od objavljivanja disertacije Lise Iversen: Kjetterkirken i Bosnia. Striden om dens lære. København: G.E.C. Gads Forlag, Piše: Haris Tucaković Ova knjiga kaže ti da staneš i zamisliš se nad svojim knjigama * Ideološka i ekonomska vlast velesila nad malim državama nam je nažalost previše poznata. Njihova čelična kontrola individualnih sloboda je vodila do pobuna i vojnih intervencija. Naše stoljeće daje žalosno mnogo primjera, naša planeta je pod torturom političkih sistema velikih sila. Ali teror i progon, najsramnija ljudska djela, ne pripadaju samo našem stoljeću, već svim stoljećima. Sile mijenjaju uloge, danas je velesila iz prošlosti možda samo državica, danas su sistemi drugačiji nego juče, sad je ideja tiranije drugačija nego prije godina. Međutim, ljudi su stalno isti. Ova studija je vrlo mali isječak te naše krvave prošlosti u kojoj je sloboda misli progonjena a pojedinci lovljeni. Ovog puta, u zadnjoj polovini srednjovjekovlja, velesila se zvala Rim, jedna od njenih žrtava se zvala Bosna, a sistem koji se pokušavao provesti bijaše rimski katolicizam. 2 T im riječima počinje disertacija Lise Iversen Kjetterkirken i Bosnia. Striden om dens lære. [Heretička crkva u Bosni. Borba oko njenog učenja] objavljena prije 50 godina u Kopenhagenu. Da se ne radi o izuzetno vrijednom naučnom istraživanju reklo bi se pravi mali jubilej. U ovom slučaju to je pravi jubilej. Izdanje i sadržaj zdavač disertacije je Det Filologisk-Historiske ISamfund [Filološko-historijsko društvo] iz Kopenhagena i to je knjiga broj 234 u biblioteci Studier fra Sprog- og Oldtidsforskning [Studije za istraživanje jezika i starih vremena]. Autorica, Lise Iversen, se na početku rada (s. 4) srdačno zahvaljuje profesoru Carlu K akva je to hereza bila da je mogla uzrokovati te stalne progone i optužbe od vlastožudne Ugarske i fanatičnog Rima? Šta je bila Bosanska crkva, ko su bili njeni sljedbenici i kakvo učenje propovijedali? Ta pitanja su ključ srednjovjekovne historije Bosne, a niti jedan problem iz tih stoljeća nije bio tema tako mnogo teorija i špekulacija i proturječnih zaključaka kao taj. 1 Stiefu na pokretanju inicijative za ovu studiju i pregledu rukopisa. Prof. dr. phil. Carl Stief ( ) je od do bio šef katedre za slavensku filologiju Univerziteta u Kopenhagenu. Većina njegovih radova se odnosi na rusku književnost a objavio je i rad Renæssancen i Dalmatien [Renesansa u Dalmaciji], 1968., 46 strana, u istoj ovoj biblioteci, knjiga broj 269. Danski matematičar Bent Fuglede (r ), profesor emeritus Univerziteta u Kopenhagenu, je u nekrologu Carlu Stiefu napisao slijedeće: Broj studenata na Slavenskom institutu je eksplozivno porastao 60-tih godina i kulminirao nedostižnim rekordom od preko 500 službeno upisanih. Stief je ubrzo nakon svog postavljanja dobio zadatak da podigne pravi institut s vlastitom bibliotekom, čitaonicom i uredom. U vezi zbirke knjiga, počeo je Slavenski institut skoro od nule. Sve što je univerzitet imao u oblasti Slavica bijaše dvadesetak slučajno dobijenih svezaka smještenih u jednom ćošku Filološke laboratorije a je slavenska zbirka u biblioteci Instituta za Istočnu Evropu brojala svezaka, uključujući časopise. To je u velikoj mjeri bila Stiefova zasluga 3 Disertacija je pisana u književnoj (bokmål) varijanti norveškog jezika i po tome se može naslutiti da je Lise Iversen Norvežanka. Drugih podatka nema. Sama knjiga je dimenzija 21,2 x 13,7 cm, 101 strana, mehki povez, a sadrži i 5 crno-bijelih fotografija: Hvalov zbornik, Testament gosta Radina, dvije strane stećka gosta Milutina i nekropola stećaka Radimlja. Lise Iversen u bibliografiji navodi 66 djela od 32 autora. Izuzimajući Farlatija (1769.), tu se radi o izdanjima od do 1955., odnosno iz perioda od 97 godina. Studija sadrži slijedeća poglavlja: Uvod [Innledning, 5], Hereza u Bosni [Kjetteriet i Bosnia, 9], Borba oko Bosanske crkve [Striden om den bosniske kirke, 26], Katolički izvori [Romerskkatolske kilder, 36], Bosanski izvori [Bosniske kilder, 46], Pravoslavni izvori [Gresk-katolske kilder, 73], Kraj Bosanske crkve [Den bosniske kirkes endeligt, 84], Bilješke [Noter, 95] i Izvori [Bibliografi, 99]. Terminologija ise Iversen koristi izraze kjetter, kjet- kjettersk u značenju heretik, hereza, Lteri, heretički, osim na mjestima gdje se to upravo odnosi na katare, odnosno: Dualistički heretici [kjettere] su se prije svega pojavili u Njemačkoj, Francuskoj i Italiji. Pojavljuju se pod različitim imenima kao manihejci [manikæer], katari [katarer], patrini [patriner] ili pavlićani [paulikaner]. Katari [katarer] je bio najbliži naziv za heretike [kjetterne] u Njemačkoj i Francuskoj, a patrini za heretike u Italiji i onim zemljama koje su bile pod talijanskim uticajem. Oznaku patrini nalazimo međutim u mnogim oblicima patareni, patarini, paterini, patharisti i sl. Porijeklo te oznake je bilo predmetom različitih tumačenja. Pravo bi moglo biti da taj naziv može slijediti od mjesta Pataria, predgrađa Milana u kojem se hereza, možda u cijeloj Italiji, najprije pojavljuje. 4 Pojam katar, katari, dolazi iz grčkog καθαροί, katharoi = čisti, katharo s = čist, neuprljan; a odnosio se na čiste kristjane dok je kod njihovih protivnika označavao krivovjernike. Hereza je takođe iz grčkog αἵρεσις, hairesis = izbor, biranje i u većini religija se shvata kao nazor koji odstupa od ispravnog učenja. Riječ hairesis (iz koje hereza potiče) je izvorno predstavljala neutralan pojam koji je označavao samo posjedovanje posebnog filozofskog mišljenja (Enc. Britannica). Švicarski filozof Wolfgang Wackernagel, koji je uveo pojam simbiozofija (symbiosophy, mudrost zajedničkog življenja), u jednom svom eseju o herezi i.o. kaže da taj pojam dolazi iz grčkog hairesis i da se odnosio na čin prihvatanja (ovog ili onog), preferiranje, naginjanje, drugom riječju izbor posebno putem glasanja ili biranja. Izbor može podrazumijevati razmimoilaženje a da nužno ne bude izvor konflikta. Wackernagel dalje podvlači da je hairesis ustvari prirodna posljedica pluralizma, radilo se tu o naklonosti nekoj dok žena kvinna

27 STORMAKTENES ideologiske og økonomiske herredømme over små stater er oss dessverre alt for velbekjent. Deres jerngrep om individenes frihet har ført til revolter og militære inngrep. Vårt århundre kan oppvise sørgelig mange eksempler på dette, vår klode martres av stormaktenes politiske systemer. Men terror og forfølgelser, menneskenes skjendigste gjerninger, tilhører ikke bare vårt århundre, men samtlige århundreder. Maktene skifter roller, idag er fortidens stormakt kanskje kun et lite land, idag er systemene andre enn igår, nå er voldsherredømmets ide en annen enn for 1000 år siden. Men menneskene er stadig de samme. Foreliggende studie er et meget lite utsnitt av denne vår blodige historie, hvor tankens frihet forfølges og individene jages. Dengang, i siste halvdel av middelalderen het stormakten Rom, et av dens ofre het Bosnia og systemet som søktes håndhevet var den romerske katolisisme. 2 Så börjar Lise Iversens avhandling Kjetterkirken i Bosnia. Striden om dens lære (Köpenhamn, 1957). Vad var den bosniska kyrkan, vem var dennes tillhängare och vilken lära predikade de? Lise Iversen anser att dessa spörsmål är nyckeln till Bosniens medeltidshistoria och inget problem från dessa århundraden har varit föremål för så många teorier och spekulationer och motstridande konklusioner som det. Hon har även bevisat hur de enkla forskarnas nationella och politiska åskådningar eller konfessionella intressen ofta varit förstärkt engagerat i forskararbete. Hennes avhandling fyller nu 50 år och är lika aktuellt idag. Lise Iversen har visat sig som utomordentlig expert för Bosniens medeltida religionshistoria, en av europeisk största. Men, tyvärr, hennes forskning syntes inte så mycket i översvämningen av falska och nationalistiska historiebeskrivelser. I alla fall ett stort plus för nordiska slavister och medeltidsforskare. trini, školi filozofije, školi literature ili političkoj stranci. U tom smislu naša individualistička epoha predstavlja trijumf hereze. 5 Wackernagel je svoja istraživanja posebno usmjerio na rad njemačkog teologa, filozofa i mistika Majstor Eckharta (oko /1328.). Iako je pripadao dominikanskom redu, čija se teologija više oslanja na Aristotela, Majstor Eckhart je najznačajniji srednjovjekovni kristjanski neoplatonista. Krajem života (1326.) je optužen za Ketzerei (herezu) od nadbiskupa Kölna, a papa Giovanni xxii je kvinna žena (nakon njegove smrti) izdao bulu In agro dominico u kojoj se jedan dio Eckhartovih izjava proglašava heretičkim, a drugi dio vrlo smjelim i sumnjivim. Consensus, s druge strane, jest suprotnost herezi. On vodi negiranju slobode, takođe autoritetu, on sprječava izraz slobodne volje, vodi podjeli, građanskom ratu, totalitarizmu, diktaturi i slijepom vjerovanju u politiku vlasti sa svim njenim medijalizmom i iznad svega videokratijom. 6 U najznačajnije kjettere ili heretike u evropskoj historiji spadaju učenjaci Mikołaj Kopernik i Galileo Galilei, filozof Baruch Spinoza, vladar Kulin ban, među ženama Žana iz Orleana [Jeanne d Arc] itd. Izrazi kršćanin i hrišćanin kod nas obično asociraju na katolike (kršćani) ili pravoslavce (hrišćani), stoga koristim opšti izraz kristjani (kod Iversenove kristne) za razliku od izraza krstjani koji je u vezi sa starom vjerom ili crkvom bosanskom. Pri navođenju izvora sam slijedio sistem kojeg koristi Iversenova: Prezime, inicijal imena autora. Naziv djela. Mjesto izdavanja, godina; a izdavač je samo ponegdje naznačen. Uvod utorica se u uvodnom dijelu (s. 4-9) kra- osvrće na Velikomoravsko kraljev- Atko stvo (840.), knezove Mojmira i Rostislava, rad Konstantina i Metodija, slavensko pismo glagoljicu, Veliku šizmu (1054.), širenje Ugara od kraja 11. stoljeća koji su pokušavali svim sredstvima steći zemlje i uticaj na Balkanu, i nastavlja: U toj borbi su našli moćne saveznike u papama koji su tokom Velike šizme (1054.) bili i dalje zainteresovani da održe kontrolu nad svojim podanicima Balkanu. Da li će uspjeti, da li će kontrola biti dovoljno jaka, mnoge heretičke sekte su se raširile Balkanom u to vrijeme. Osim što su htjeli povezati Orijent s Okcidentom i osloboditi Sveti grob od nevjernika, bio je papinski cilj iskorijeniti svu herezu, bilo u Francuskoj, Italiji ili Bosni. Ovo zadnje je za Ugare bilo geslo u njihovim pokušajima da pokore Bosnu. A pape na svojoj strani nisu mogle naći bolje pomagače od dobrih, katoličkih prozelita (obraćenika) kao što su bili Ugari. Као što Ismene 7 sad upravljaju svijetom, upravljale su tada religije svijetom. I kao i sada smatran je bilo kakav izostanak iz redova razlogom za progon i teror. Od 1183., kada su prvi put poslane žalbe papi o herezi Bosanske crkve, do 1463., kada su Turci osvojili zemlju, bile su patnje i progoni, prijetnje i optužbe na račun Bosne. Papa poziva ugarske vladare u križarski pohod protiv heretičke Bosne, papski legati i inkvizitori se šalju u zemlju, slavensko bogoslužje zabranjuje a bosanski biskupi mijenjaju latinskim. To su sve isti potezi koje poznajemo iz našeg vlastitog stoljeća. (s. 8). Lise Iversen dalje podvlači da je rasvjetljavanje Bosanske crkve ključ srednjovjekovne historije Bosne i da niti jedan problem iz tog vremena nije bio tema tako mnogo teorija i špekulacija i proturječnih zaključaka kao taj. Autorica primjećuje da su prosti nacionalni interesi i politički nazori istraživača ili vjerski interesi često bili prejako uključeni u istraživački rad (s. 9). Tako su se srpski nacionalisti sabrali oko teorije da je crkva u Bosni bila čisto pravoslavna i nikako ne heretička braneći tu tezu time da su pravoslavci često od rimske strane bili optuživani za herezu. Hrvatski istraživači tvrde da Bosanska crkva potiče iz njihove, katoličke, crkve, ali se oslobodila i postepeno formirala nacionalnu crkvu koja nije bila heretička. Iversenova navodi i treći pravac čiji se predstavnici ne mogu smjestiti u neki određeni koš. Prema njihovoj teoriji je Bosanska crkva bila heretička, bogumilska, i tu se mogu naći istraživači svih političkih i vjerskih uvjerenja, ali u prvom redu jedna svještenička 8, katolička grupa koja nerado stavlja pod sumnju papinske tekstove. Ona ističe da su, uprkos tome, istraživači unutar tog pravca slobodniji u svom radu što rezultati neminovno u velikoj mjeri pokazuju. Autorica završava ovo poglavlje riječima da najnovija istraživanja dalje potvrđuju teoriju o Bosanskoj crkvi kao heretičkoj (s. 9). Hereza u Bosni ise Iversen u ovom poglavlju (s. 9-25), Lnavodeći najvažnije podatke, daje vjerskopolitičku sliku Bosne iz zadnje polovine srednjovjekovlja. Jedan od njih je prvo imenovanje heretika u Bosni: Prvi put su heretici u Bosni imenovani nekim imenom u pismu papi koje se naziva Tractato negotio illorum quondam patarinorum in Bosna. 9 Ona dalje ističe da je ta oznaka patarin uvijek nakon toga prikačivana bosanskim hereticima u latinskim izvorima, tako npr. stotinjak godina kasnije u rukopisu pod naslovom Hic sunt puncta principalia et auctoritates extracte de disputatione inter christianum romanum et patarenum bosnensem. 10 Šta ta latinska oznaka pataren pokriva, bila je upravo odlučujuća tačka u cijeloj debati. Zatim slijedi kraći osvrt o Bugarskoj, popu Bogumilu koji je živio u vrijeme cara Petra ( ), pavlićanima, Makedoniji, Srbiji, Stefanu Nemanji i njegovom sinu Svetom Savi koji progone herezu čvrstom rukom i bogumili se protjeruju iz Srbije i dalje prema Bosni koja je bila najbliži susjed (s. 12). Autorica nastavlja da tek u 11. stoljeću imamo sigurne informacije o organizovanoj crkvi u Bosni i poziva se na dokument iz iz 27

28 kraljevine Dioklitie (Duklja) u kojem se crkva pominje kao ecclesia bosoniensis. 11 Međutim, Duklja je brzo izgubila dominaciju i ecclesia bosniensis (kako se kasnije zvala) dolazi pod vrhovnu vlast Dubrovnika. Još par puta u 12. stoljeću nalazimo Bosansku crkvu navedenu da spada pod Dubrovnik. Međutim, crkva se u više tačaka razlikovala od ostalih katoličkih crkava. Biskupi su bili Bosanci [biskopene var bosnere] koji su zadržali svoja slavenska imena, zvali su se Radogost, Dragonja, Vladimir i Bratoslav. Takođe je i bogoslužje držano na slavenskom, nijedan od biskupa nije vladao latinskim. Nije bilo stolnih crkava [domkirker] 12 u zemlji, to ili što je bilo karakteristično za katoličke biskupije ni desetina nije zahtijevana od vjernika, i konačno crkva nije zauzimala zemljišne posjede kao što je to činila u drugim zemljama. To nije služilo utvrđivanju moći katoličke crkve ili uticaja u Bosni, a za Rim je bilo neodrživo da crkvena situacija u Bosni ne prati isti uzor kao što su to činile crkve u ostaloj sferi moći Rima. I posebno je bilo važno da je Bosna smatrana kao odbojnik prema pravoslavnim zemljama. Skupa s pohlepnom Ugarskom pokušavala je papinska kurija potvrditi vojna nastojanja crkve. Ali Bosna nije htjela ispustiti svoju nacionalnu crkvu niti se poviti katoličkoj crkvi jer bi to istovremeno značilo političko podčinjavanje moćnoj Ugarskoj. Međutim, papinstvo se lahko ne predaje i borbe počinju. Bogumilski heretički pokret, kao pokret koji je bio blizak narodu, imao je u takvim uslovima posebno dobre mogućnosti za davanje poleta, ali ne bez papinskih progona, križarskih pohoda, žalbi i optužbi. (s. 12). O prvom periodu Kulinove vladavine je sačuvano vrlo malo podataka, ali postoji pismo koje mu je poslao papinski nuncij Theobald. 13 Pismo je vrlo učtivo, a papinski nuncij izražava kako on rado osobno želi prenijeti papin blagoslov, ali umjesto tog zadovoljstva šalje mu pismo itd. (s. 13). 19 godina kasnije slijedi naprotiv prva optužba za herezu protiv njega u pismu papi Innocentu iii [Innocens iii] od Vukana, kneza u ranije tako moćnoj Duklji [Dioklitia]. Vukan u pismu obavještava papu da je hereza osvojila Bosnu i da su ban Kulin lično, skupa sa suprugom i sestrom (udovica kneza Miroslava u Humu [Herzegovina] koji je bio u otvorenom sukobu s papskom crkvom, vjerovatno zbog hereze), kao i podanika prešli na heretičku vjeru. On zato moli papu da naredi ugarskom kralju, koji je u to vrijeme bio vrhovni vladar Bosne, da iskorijeni herezu. 14 Istovremeno je papi stigla obavijest od nadbiskupa Bernardusa iz Splita u kojoj se kaže da je on lično protjerao mnoge heretike iz svoje oblasti ali im je ban Kulin dao azil. 15 Autorica dalje kaže: Progon mnogih heretičkih pokreta, koji su u to vrijeme preplavili Evropu, dostiže s papom Innocentom iii svoj najkrvaviji vrhunac. Bosni se takođe prijeti ognjem i mačem. Ugarski kralj Emerik je od pape dobio zadatak da zaustavi širenje hereze u Bosni. Ako ban Kulin ne slijedi papinu naredbu, prisiliće ga križarskim pohodom, a kralj Emerik dobija dalekosežne ovlaštenja u tom vrlo oštrom pismu do pape. 16 To je po sebi mogao biti dovoljan povod kralju Emeriku da dobije dio vlasti u Bosni. Međutim, ban Kulin se pokazuje kao mudar i oprezan diplomat i sprječava najveću i prvu opasnost. On odgovara Innocentu da se ti takozvani heretici po njegovom mišljenju mogu smatrati pravim kristjanima [rette kristne], a da on želi neke od svojih ljudi poslati u Rim tako da papa može provjeriti njihovo vjerovanje. Istovremeno on moli papu da on sa svoje strane pošalje neke od svojih povjerljivih ljudi u Bosnu tako da oni mogu provjeriti bana Kulina i njegov narod i urediti vjerske odnose u zemlji. 17 Papa slijedi molbu i svom legatu Johannesu de Casamarisu i splitskom nadbiskupu Bernardusu naređuje (da idu) u Bosnu. 18 Stiže samo prvi od njih, o Bernardusu nema daljih informacija. Johannes de Casamaris, prvi inkvizitor Bosne, izvršava svoj zadatak, mi ne znamo kako, ali kao rezultat on može pokazati pismenu izjavu datiranu 8. aprila u Bilinom polju [Bijelo Polje (Bolino)]. Tu se obećava preobražaj [bod og bedring] 19 i buduće povinovanje poretku katoličke crkve. Dokument je potpisan od bana Kulina i svješteničkih starješina koji svi nose slavenska, nelatinjena, imena. 20 Međutim, akt ne kazuje kakvog heretičkog vjerovanja se ban Kulin i njegov narod tom prilikom odriču. Kakvo vjerovanje je predstavljala strana koja je bila optužena, a šta je udaljilo bana Kulina od katoličke crkve kojoj je ranije pripadao? ( ) On je bio prva žrtva papinih progona i to je njegov kurs koji je bio odlučujući za Bosnu u narednih 250 godina dok su bjesnili progoni i borbe. (s ). A evo šta bogu mili i istini dragi Miroslav Krleža kaže o tih 250 godina: Poslije pada Zadra otvara se novo poglavlje romanske kulturne i artističke strategije, koja će trajati slijedećih dvjesta pedeset godina. Pape Inocencije iii, Honorije iii, Grgur ix, Inocencije iv, Bonifacije viii, Ivan xxii, Benedikt xii, Urban v, Inocencije vi, sa čitavom svitom kardinala, dominikanaca, biskupa, kartuzijanaca i male braće (dominikanac Ivan iz westfalijskog Wildhausena, kartuzijanac Bartol od Trisulta, kartuzijanac biskup Ponsa, kardinali Casamaris i Gentilis i Jakov, Benedikto Giucciardi, mali brat Fabijan, inkvizitori u prvom periodu između ), otpočeli su svoju dvjesta pedesetogodišnju protubogumilsku ofenzivu za pobjedu romanike i crkvenih veza na čitavom reljefu od Zadra do Đakova i od Kaloče do Jajca contra hereticos Patarenos. (1950.). ( ) Inocencije iii već je odlučio da svoj duhovni mač (gladius spiritualis) zamijeni materijalnim mačem (gladius materialis), kada je naredio Inkviziciji da uništi ovu pogansku infamiju svima sredstvima, pošto se utvrdilo, da na istočnoj obali nema ni jedne biskupije, koja ne bi bila heretička. Od pada Zadra (što ga je zauzeo dužd Henrik Dandolo sa francuskim i flandrijskim križarima) počinje na našem reljefu novi ciklus ratova mletačkih, koji traju daljnjih dvjesta godina, i nova serija papinskih inkvizicionih kaznenih ekspedicija, vojni i upada soldateske raznih baruna i kraljeva sve do pada Bosne Prvi inkvizitor Joan de Casamaris javlja se na našem terenu 21. xi 1202., to jest deset dana poslije pada Zadra, koji je pao na dan sv. Martina 11. xi 1202.! Još se Zadar pušio u ruševinama i još se nije usirila krv masovno poklane djece, kada je Inkvizitor kardinal Joan de Casamaris već ispitivao zbog bogumilske hereze dva slikara, Matiju i Aristodija, kao dva intelektualna krivca za tu bosansku kugu, koja se bila proširila između Splita i Trogira. (1950.). 21 To kako je Johannes de Casamaris izvršio taj zadatak je za sada nepoznanica i predmet različitih teorija ali to u svakom slučaju treba gledati kao sastavni dio 4. križarskog pohoda (1201/ ) i sudeći po metodama kako su ostvareni Pad Zadra i Pad Carigrada (Konstantinopolja) ni do Pada Bosne tada nije moglo doći u rukavicama. Bilinopoljska izjava, kao akt kojeg potpisuju čelne ličnosti jedne države, predstavlja čin poraza Bosne od Rima, iliro-slavenstva od romanstva, bogumilstva od kleromilstva, apostolske kerigme od klerikalne dogme, čin pokoravanja slobode izbora (hairesis) pod totalitarnu svijest. Normalno, ako se ne radi o Kulinovoj, pardon, još jednoj Konstantinovoj darovnici. Bosanski vladari će kasnije tražiti priznanje bosanskih međa iz doba Kulina, a historičari crtati kartu što manje Kulinove Bosne!? Tako je npr. bosanski kralj Tvrtko ii s velikim vojvodom bosanskim Hrvojem molio Ladislava Napuljskog da bi potvrdio kraljevstvu bosanskomu sve običaje, stanje i oblasti, da i međe (osobito prema Ugarskoj) kako su bile za Kulina bana. 22 Međutim, tu se odmah postavljaju pitanja na koju se Kulinovu Bosnu i na kakve običaje misli, prije ili nakon Bol(i)nog poila, i pod kakvim uslovima bi se potvrdile granice Bosne. Šta to Bosna još mora dati da bi joj se priznalo i vratilo ono što je njeno? No, vratimo se Lisi Iversen koja nakon Kulina u ovom poglavlju govori o vjerskopolitičkoj situaciji u Bosni sve do kada žena kvinna

29 je za skoro mjesec dana sultan Mehmed ii osvojio Bosnu (s. 24). To brzo i prividno tako lahko osvajanje pokazuje strašno jasno kako je iscrpljena i slaba bila Bosna nakon 2 ½ stoljetne borbe i progona. Unutrašnje nesloge i razdori su bili dobri pomagači turskim osvajačima. Prema starim izvještajima je bosanski jaki i veoma važni utvrđeni grad Bobovac bio predan sultanu od jednog bivšeg bogumila, kasnijeg lažnog katolika, koji je na taj način omogućio da sultan umaršira bez prepreke u srce Bosne. Historija Bosne, od prvog sudara bana Kulina s papom do bespomoćnog suprotstavljanja kralja Stjepana (Tomaševića) Turcima, je tužno poglavlje naše krvave historije. ( ) I kroz te stoljetne borbe nastavlja Bosanska crkva da igra jednu od najvažnijih uloga u zemlji, prividno možda ravnodušna na politički i vjerski položaj nosilaca vlasti. Ona je cilj osvajačkih napada i križarskih pohoda ali se ne da slomiti ili lišiti svoje političke i religijske moći do slamanja samostalnosti Bosne od turske vladavine. (s. 24). Iversenova završava ovo poglavlje riječima da politička strana problema oko Bosanske crkve stalno čeka da bude uzeta u istraživanje (s. 25). Borba oko Bosanske crkve a početku ovog poglavlja (s ) Iverse- razmatra izvore koji su Petranoviću Nnova bili na raspolaganju u njegovom pionirskom i nagrađenom radu Bogomili. Crkva bosanska i krstjani (1867.): 100 godina prije njegove rasprave, jezuit Daniel Farlati je sabrao sav materijal koji je dotada bio poznat o vjerskim odnosima u srednjovjekovnoj Bosni i objavio ga pod naslovom Illyricum sacrum (1769.). Nekoliko godina prije nagrađenog rada, objavio je Miklošić jednu izuzetno značajnu zbirku srpskih i bosanskih dokumenata i diploma Monumenta serbica (1858.), koja je u velikoj mjeri bila revizija i proširenje Tvrtkovićevih Srpskih diploma iz U to vrijeme su arhivi u Dubrovniku i Veneciji bili otkriveni, tu su sačuvani nepoznati i važni materijali za osvjetljavanje historije Bosne. Na osnovu tih arhiva mogao je Medo Pucić objaviti veliku i bogatu zbirku pisama iz Republike Dubrovnik kraljevima i vladarima Srbije i Bosne, Spomenici srbski (1858.). Osim tih zbirki dokumenata imao je Petranović takođe na raspolaganju slavenske rukopise Besjeda prezbitera Kozme protiv bogomila i Zbornik krstjanina Hvala. To su u neku ruku isti izvori koje je veliki hrvatski historičar Franjo Rački koristio u svojoj raspravi Bogomili i patareni objavljenoj deset godina nakon Petranovića. Samo se on usto mogao služiti i mnogim latinskim tužbenim tekstovima. (s ). kvinna žena Autorica dalje kaže da se izvori tih naučnih pionira nisu bitno razlikovali, ali su njihove pretpostavke bile različite što je pratilo njihove rezultate i zaključke. O porijeklu bogumilskog pokreta, njegovom širenju među Južnim Slavenima, strukturi i učenju, u velikoj mjeri su se slagali. Međutim, ne po pitanju odnosa između Bosanske crkve i bogumilizma (s. 29). Lise Iversen svrstava Petranovića u grupu koja je Bosansku crkvu gledala kao čisto pravoslavnu, u jednako visokoj mjeri kao i Bugarsku i Srpsku crkvu. To je samo potvrda da lični vjerski interesi i razlozi utiču tako snažno na rezultate u toj stvari. Rački, naprotiv, pripada grupi koja Bosansku crkvu u potpunosti gleda kao heretičku i koja nije vezana niti s grčkom niti s rimskom crkvom. Kao katolik dostojan poštovanja on nije mogao sumnjati u opravdanost papskih bula poslanih protiv Bosanske crkve (s. 29). Iversenova smatra da je Rački svojim Bogomilima i patarenima stekao i protivnike i pristalice i da nijedan rad nije zauzeo takvo centralno mjesto u naučnim sporovima kao taj. S historičarima Konstantinom Jirečekom i Vjekoslavom Klajićem na čelu stvorena je škola oko njegovih teorija koje su se pokazale održive, uprkos svemu (s. 28). U vezi Bilinopoljske izjave, autorica iznosi tumačenja Petranovića i Račkog i ističe da srpski historičar Vaso Glušac zastupa dijametralno mišljenje u odnosu na Račkog. On u izvjesnoj mjeri slijedi Petranovića ali ide dalje i tvrdi da nikada nisu postojale bogumilske ili heretičke sekte u Bosni (Srednjovekovna bosanska crkva, 1924.). Nakon Petranovića i Račkog, to je bio prvi samostalni rad na ovu temu i znatno se razlikovao od prvih po izvornom materijalu koji se u međuvremenu pojavio (s. 31). Glušac je objavio novi, veći rad Istina o bogomilima u kojem njegova zaključna zapažanja izgledaju i.o: Kada se svestrano i kritički istraže grčki, latinski i slavenski tekstovi, po kojima je Rački stvorio legendu o bogomilima u našoj historiografiji dođe se do prave historijske istine da bogomili uopšte nisu postojali na Balkanskom poluostrvu. 23 Autorica ovdje podvlači da je Glušca njegovo osobno vjerovanje učinilo možda slijepim tako da uopšte nije mogao vidjeti drugačija rješenja ili mogućnosti, niti je mogao prihvatiti najmanju nejasnoću ili nepodudarnost u izvorima. Za njega su izvori ili jasan i nedvojben dokaz za pravoslavnu vjeru Bosanske crkve ili posve bezvrijedni zbog falsifikata, lažnih tvrdnji ili nedostajućih znanja o odnosima (s. 31). Lise Iversen smatra Ćiru Truhelku velikim kapacitetom u ovoj oblasti. Truhelka je počeo kao jedan od najodanijih pristalica Račkog ali je nakon dugogodišnjeg istraživačkog rada postao jedan od najopasnijih protivnika te teorije koji je stalno izdavao nove materijale iz te oblasti (s. 32). Njegovo pristup istraživačkom radu i njegove metode su bili tako korektni da pitanje prestiža nikada nije uticalo na njegovo gledište. Pod pojmom patareni, Truhelka podrazumijeva jedan monaški red povezan s Bosanskom crkvom, koja nije bila heretička, već čisto kristjanska i nezavisna od istoka i zapada. On podvlači da su to redovnici što su u aktu bili optuženi da su prekoračili samostansku disciplinu i kao najveći grijeh nisu gradili crkve, nisu imali oltare, grobovi nisu ležali pokraj crkvi i nisu živjeli odvojeno od redovnica. Mi uzalud tražimo dio [setning] 24 u toj izjavi po kojem bi mogli zaključiti o odricanju od manihejskog, bogumilskog ili drugog dualističkog učenja. Ne postoji ni jedan jedini trag dualizma ili neka klica izrasla iz dualističkog shvatanja, samo se priznaje prekoračenje samostanske discipline. 25 Ovdje Truhelka primjećuje nešto veoma važno, naime da se cijeli akt bavi samo vanjskim stranama vjerskog života heretika. (s. 33). To je teorija do koje je Truhelka došao prije smrti (1942.) i koju je objavio u svom zadnjem velikom radu Iversenova ovdje primjećuje da je to prvi rad u kojem Truhelka sistematski izlaže svoje kompletno gledište na Bosansku crkvu i u kojem njegov golemi sabrani materijal čini osnovu za njegove teorije (s. 33). Autorica dalje govori o Jaroslavu Šidaku kojeg smatra najznačajnijim predstavnikom hrvatske grupe godine je objavljen njegov doktorski rad Problem bosanske crkve u našoj historiografiji od Petranovića do Glušca u kojem su posebno bili na udaru izvori koje je koristio Rački a gledišta Glušca se u mnogim pravcima odobravaju, ali ne sva. Pravoslavne izvore koji optužuju Bosance [bosnerne] za herezu označava Glušac samo kao srednjovjekovnu mistifikaciju (s. 33). Šidak naprotiv ne prelazi tako lahko preko njih, međutim kaže da su kako zapadna tako i istočna crkva smatrale bosansku heretičkom jer nije priznavala niti jednu od njih svojom matičnom crkvom [moderkirke] i živjela je prema svojim vlastitim zakonima. On u velikoj mjeri sumnja u latinske izvore koji se svi vrte oko iste stvari, bili to heretici u Bosni ili u Francuskoj, radi se o slamanju (s. 34). Lise Iversen navodi da je pojavom novih izvora nakon ii svjetskog rata Šidak morao, mada bezvoljno, revidirati svoje stavove. Ovdje se ona opet vraća na Račkog čije su teorije ponovo zauzele visoko mjesto a stari protivnici mu morali odati priznanja, među njima i Šidak (s. 34). Iversenova smatra da je to na prvom mjestu Aleksander Solovjev koji je promijenio stanje cijele stvari: Nakon njegovih podrobnih suplementarnih provjera i istraživanja bačeno je novo svjetlo na problem u cijelosti. Tek nakon rata je istupio sa svojim teorijama koje su od samog početka novina u istraživačkom radu. U osnov- 29

30 nim principima on slijedi Račkog, ali koriguje njegove teze u mnogim tačkama i detaljnije ih argumentuje pomoću onog što se pojavilo u 80 godina nakon što su Bogomili i Patareni izišli na svjetlost dana. Solovjev je uzeo sve crkvene komponente u ponovnu analizu, proučio sve latinske izvore, i one koji su bili poznati u vrijeme Račkog i one koji su se pojavili kasnije, a isto tako je postupio i s bosanskim izvorima. On je posebnu pažnju obratio na pravoslavne izvore koji su ranije bili manje poznati i slabo korišteni, ali koji su sada, zahvaljujući Solovjevu, porasli u broju i upotrjebljivosti. O Bosanskoj crkvi i bosanskim hereticima postoje dakle i katolički i pravoslavni tekstovi, pored slavenskih. Pošto je progon heretičkih pokreta kako u Italiji, Francuskoj i Njemačkoj izvođen po istim smjernicama kao u Bosni, s dobrom osnovom se može postaviti kritički nad tekstovima napisanim od papa i inkvizitora o predmetnoj herezi. Da nisu rađeni po istom šablonu, da li bi se moglo udubiti u svojstva i razlike pokreta, istražiti ih dovoljno da se njihovo učenje može utvrditi u detalje? (s. 35). (Nastavlja se) * Parafraza na Makove stihove: Ova ruka kaže ti da staneš i zamisliš se nad svojim rukama. 1 Iversen, Lise: Kjetterkirken i Bosnia., s Isto, s Københavns Universitets årbøger, Nekrologer ku.dk/aarbog/98/0/0016.html. 4 Iversen: Kjetterkirken., s. 10, prema: Rački, F.: Bogomili i Patareni. Beograd 1931., s Wackernagel, W.: Two Thousand Years of Heresy.; objavljeno u: Diogenes, No. 187, Vol. 47/3, Oxford, 1999, s Oreglia, G.: Eresía : Essäer om helgon, anarkister, poetissor, onanister, filosofer Stockholm, 2003., s Ismene prema antičkoj mitologiji sestra Antigone, najmlađa kći i sestra Edipa i kći Jokaste; postoje različita tumačenja o njenoj simbolici jedno od njih se odnosi na one koji se iz različitih povoda miješaju u tuđe odluke; japanski umjetnik Kushida Mitsuhiro je npr radio plakat za pozorište Jiyû Gekijô (The Freedom Theatre) na kojem je u vidu Coca Cole predstavio Ismene simbolizirajući američku politiku moći. 8 Veoma interesantan izraz: geistlig = (eng.) clerical, ecclesiastical, znači svještenički, iz korijena geist = duh; vidno srodan s bosanskim gost što se, u jednom od svojih značenja, takođe odnosi na svještenika, duhovnika, u ovom slučaju bogumilskog. 9 Iversen. Kjetterkirken., s. 9, prema: Smičiklas, T.: Codex diplomaticus iii. Zagreb, s Isto, s. 9, prema: Rački, F.: Prilozi za povjest bosanskih Patarena. Starine i. Zagreb, 1869., s Isto, s. 12, prema: Šidak, J.: Crkva bosanska i problem bogumilstva u Bosni. Zagreb 1940., s Domkirke = katedrala, glavna crkva u jednoj biskupiji, stolna crkva. 13 Isto, s. 13, prema: Smičiklas: Codex diplomaticus ii, s Isto, prema: Isto, s Isto, prema: Isto, s Isto, s Isto, s. 14, prema: Rački: Bogomili i Patareni., s Isto, s. 14, prema: Smičiklas: Codex diplomaticus iii, s Love bod og bedring = (eng.) promise to turn over a new leaf, promise reform. 20 Iversen: Kjetterkirken., s. 14, prema: Smičiklas: Codex diplomaticus iii, s Krleža, M.: Bosanske medijevalne teme: bogumili. Slovo Gorčina 97. Mostar, 1997., s po Luciću Klajić, sp. d., 65, 52, 231. u Ćorović, V.: Historija Bosne. Beograd, 1940., s. 175; takođe Živković, P.: Društveno-političke prilike u srednjovjekovnoj Bosni i Humu. u Kršćanstvo srednjovjekovne Bosne. Radovi simpozija povodom 9 stoljeća spominjanja Bosanske biskupije ( ). Sarajevo, 1991., s Iversen. Kjetterkirken., s. 31., prema: Glušac V.: Istina o bogomilima. Beograd 1945., s Setning = rečenica, dio, član, paragraf, smisao, mišljenje. 25 Iversen: Kjetterkirken., s. 33, prema: Truhelka, Ć.: Bosanska narodna (patarenska) crkva. Sarajevo 1942., s Gradovi u duši Nova knjiga Mehe Barakovića Göteborg ili ko bi rekao da je to moguće Piše: Ferid Čehić Nedvojbeno je da je Meho Baraković bio i ostao neiscrpno poetsko vrelo, neuništivi stvaralac kojem ni bosanskohercegovačka ratna kataklizma, ni tuđinstvo, nisu mogli nauditi da presahne. Pisano je o tome i o njemu u raznim prigodama, a ja bih htio o nečem što je, ipak, specifikum ovog poete raznolikog temata. Naime, kroz cijeli život, kroz obilje poetskih tema i bauljanja u neuhvatljivoj mreži paučinastih pjesničkih izazova, jedna tema nikad mu nije dala mira, nije ga ostavljala ravnodušnim. Uvijek je bila uz njega: ili kao srž, ili kao prateća oblatna. To su gradovi! Nije Baraković s njima samo na ti, nego on s njima uporedo živi, s njima na pjesnički način priča, o njima pjeva i zajedno tuguje, pa nije slučajno što su ga nazvali pjesnikom grada. Jer, šta su gradovi nego ljudi. Ima li uostalom, moćnije rijeke od rijeke ljudi, dakle upravo one koja teče gradskim asfaltnim koritom. Kad ona presuši, i grad, dakako, presahne. Po razotkrivanju tog svog temata, Baraković je, ako mogu tako reći, pomalo i neobičan. Naime, čak i kad je riječ o gradovima megapolisima, oni mu nikad nisu teški. On i njih nosi u sebi, njima natrpava dušu i srčane komore gotovo do pucanja. I ni briga ga jesu li južni topli (Trebinje, Mostar, Dubrovnik, Stolac, Sarajevo, Gacko, Plav, Bileća, Ljubinje ), sjeverni hladni (Bollnäs, Stockholm, Göteborg). On ih nosa i trpi, o njima piše i na svoj način oživljava ubrizgavajući im neophodne doze pjesničke infuzije. Na taj način Baraković, u stvari, čitaoce uvjerava da je i od smrti čovjeka, gora smrt grada. Čovjek, naime, može umrijeti na razne načine ležeći, potrbuške, na leđima (u horizontali), a grad, nažalost, samo na jedan uspravno (u vertikali) i uvijek prepun čudne simbolike koju ljudi, ma gdje stigli, faktički nose sa sobom, jer je riječ o ljepoti života, o čemu Baraković i pjeva. Nisam se, dakle, mogao suzdržati, a da ove i ovakve rečenice ne prospem po papiru poslije čitanja najnovije, više i ne znam koje po redu, Barakovićeve knjige pjesama, ali i mnogih ranijih. Najnovija je ugledala svjetlo dana nedavno i nosi naziv Göteborg ili ko bi rekao da je to moguće. Knjiga je izašla u izdanju izdavačkog punkta Broarna Mostovi kulturförening u Göteborgu, štampana je u Izdavačko-grafičkoj kući Planjax u Tešnju, veoma je ukusno likovno-grafički opremljena, u njoj ima više od 80 pjesama raspoređenih u nekoliko poglavlja: Sa putovanja, Iza zavjese od ljubičaste nesanice, Tijelo i ljubavna gramatika, Mala geografija duše ili gradovi hercegovački gradovi, Ljubavi moja, ko bi rekao da je to moguće i Göteborg, sedam dana jula u krugu godine. Baraković je i ovom svojom najnovijom knjigom, koja će čitaocu biti i izazovna i pitka, potvrdio visoku pjesničku imaginaciju, snažan senzibilitet prezrelog poete, ali i stvaraoca čija pjesnička korita još dugo neće presušiti makoliko se sve događalo u tuđini, a on bio pritisnut i godinama i bolom zvanim odvojenost od rodnog korijena. (Bosanska pošta) Kontakt: Tfn: E-post: haris@most.ba žena kvinna

31 Knjiga pripovijedaka Enesa Topalovića, Mrtva trka čitaoca sasvim sigurno neće ostaviti ravnodušnim. Eruptivna, puna života, krcata sudbinama, izvezena onako kako su djevojke ranije vezle svoje vezove na bijelim komadima platna; sirova priča o Bosni. Piščeva radoznalost od svega je isplela priču i zavirila u duše brojnih prolaznika kroz život, dotakla samo njemu bitne teme ali nije prešutjela ni ništa od onoga što je trebalo otvoreno reći. U Topalovićevim pričama ne nedostaje simbolike (ruža na zgarištu džamije), dječje naivnosti (smijeh u sebi), ironije i samokritike; i lakše je reći o čemu pisac nije, nego o čemu sve jeste pisao u ovoj bogatoj knjizi priča. Mehmed Đedović kvinna žena Pred nama je treća knjiga pripovjedačke proze književnika Enesa Topalovića. Da podsjetimo, ovoj knjizi su prethodile knjige: roman Let kroz snove (2003.) i zbirka pripovijedaka Šapat predaka (2004.). Pođimo od naslova Topalovićeve knjige. Sintagma Mrtva trka je specifični idiom koji asocira na neizvjesnu situaciju, neriješeno stanje, svojevrsni status quo u onim slučajevima kad bi se zapravo trebao znati svojevrsni pobjednik trke. Time se autor opasno ali i artistički smjelo približio neizdrživom položaju ljudske psihe u kojem se svi mi možemo naći ili se nalazimo. Naime Topalović nam pripovijeda kroz duše svojih likova o prelomnim događajima u njihovim životima, ali o onim događajima u kojima nerijetko gubimo trku sami sa sobom; zbog sebe ili više sile: Čemu se boriti i odricati, kad je sve ionako zapisano i predviđeno? Može li čovjek promijeniti volju zvijezda i bogova, može li se boriti protiv vjetrenjača sudbine i usuda svog? (Sudbina u grahu) i Ne vrijedi, izgleda, udarati ni glavom (ni nogom) u zid sudbine. Izgleda da je naka nafaka sniti i čekati da se zid sam sruši. (Vrata) Priča nad pričama koja ima težinu piščevog artificijelnog manifesta jer ulazi u bit pisanja, kreacije i života u mističnom, kabalističkom smislu gdje svako slovo znači dograđivanje svijeta i otkrivanje nove dimenzije univerzuma: sve nastaje od tačke, nekoliko tačkica je slovo, više slova pojam, napisani pojam je riječ, a grupa riječi rečenica i tako se tačka u procesu tog stvaranja multiplicira u spisateljski svemir odnosno u dobro poznatu Gutenbergovu galaksiju pisane riječi književnost. Raznolike su teme autorovih pripovijedaka: vrata koja bi nam trebala otvarati prostore u svijet, smijeh u svom mističnom obliku kao inat životu i ironijska odbrana pred svakodnevnim mukama, ime koje nam određuje i karakter i život, krivica koja u patrijarhalnom životu postaje fatum, inat; poslovični bosanski inat koji je pokretač i dobra i zla, babo arhaična i lijepa tradicionalna riječ koja se našla na udaru ljudi s tri prsta, plivač; samozadovoljan i samodovoljan karakter koji se utapa u svojim iluzijama, nafaka stravična sudbina koja sustiže čovjeka u potrazi za srećom, predskazanje i strah kojima su svi ljudi podložni i koji ih tjeraju da promijene svoju sudbinu. Sve su to pripovijetke iz prvoga ciklusa Moć tajne i zbog toga su sve fabule dovoljno magijske, onostrane, iracionalne, kako autor formulira: zaumne jer sve dolaze iz najnepoznatijeg, često mračnog dijela ljudske podsvijesti. Likovi u Topalovićevim pričama dolaze iz Zagreba i Beograda, naravno, najviše ih je iz Bosne i Hercegovine, oni paradiraju od Save do Jadrana. Osim toga njegovi junaci (i antijunaci) paradiraju od Skandinavije do Mediterana, i od Atlantika do Istambula, oni su ona druga Bosna, dijaspore, osobe koje nisu željele rezervnu domovinu a dobili su je. Jedan dio tih likova živi u drugom ciklusu Kad ubija ironija. Katkad se neki likovi znaju snaći (Nos), a često su nesnalažljivi i izgubljeni (Debi), ponašaju se kao ribe na suhom (Bazen bez vode, Izvrnuti most) ili primjeri za gubitnike (Sudbina u grahu, Od grane do grane, moj jarane!, A, što se Ifeta promijenila!). U svim tim pričama je vrlo uočljiv jedan ironijski odnos likova prema sebi samima, ali i prema životu jer je to najprirodniji stav i Mrtva trka u nama Enes Topalović je dobitnik Književne nagrade Srebrenica (2006.) za kratku priču Mrtva trka i Književne nagrade Zija Dizdarević (2006.) za priču Smijeh u sebi Piše: Zlatko Lukić reakcija na proživljena iskustva čitavih generacija i naroda koje je zadesio rat. Ljudi se jednostavno brane ironijom, podsmijehom ali i zdravim smijehom od svih nedaća koje ih sustižu u svakodnevici. U trećem ciklusu Rat za vrat Topalović nije mogao izdržati a da se ne vrati ratnim tematikama mada je već prošla decenija od kraja pokolja i mada dio bosanskohercegovačke kritike naglašava da se treba okrenuti novim, suvremenim temama, sadašnjosti. U pričama trećeg ciklusa žive ljudi čiju sudbinu kroje veliki. Likovi priča su omeđeni sudbinom koja se naprosto poigrava s njihovim životima. Mada Topalovićevi likovi imaju svoju volju vrlo izraženu ipak nisu kadri sudbinu ukrotiti, da ona radi za njihovu sreću, najčešće stradavaju jer se ne mogu, ne znaju ili ne smiju suprotstaviti svome usudu. Najupečatljivije tri proze u ovom ciklusu su: Raspeto djevičanstvo (pokušaj spašavanja djevojke koja će biti silovana) Tunel do sreće (namjera samospaljivanja kao protest pred humanom Europom ) i Smijeh u sebi (neshvatanje stradale psihe djeteta koje dolazi iz rata). Rat i njegove posljedice opisani su vrlo realistično, do bola sarkastično i to je sve što svaki pisac može uraditi kad piše o takvim temama. Pisac je uhvatio rat za vrat, tresnuo ga je od zemlju, zgazio, ali pošto je Umjetnost samo vapaj pred Životom tako i ovdje ostaje samo opomena za budućnost. A i piščeva opomena je trijumf jer na Balkanu knjige još uvijek gore, nažalost. Kontakt: Mobil: E-post: enes-to@online.no 31

32 Våra fötter i Sverige Våra rötter i Bosnien Jag kan verkligen rekommendera denna bok till läsning, inte som underhållning utan för att öka vår empati med och förståelse för våra nya svenskar som är och förblir en del i din och min framtid. Av: Bengt Melander Bengt Melander Alldeles för få invandrade svenskar läser dagstidningar och ännu färre skriver själva i dem. Det har med vanor att göra, med kultur och med språk. Vi som jobbar i dagspress får ofta höra att när vi väl skriver något om människor med annan etnisk bakgrund så handlar det allt för ofta om problem. De alldeles vanliga människorna med rötter i andra länder känner inte igen sig. På våren 2003 fick Blekinge Läns Tidning tillfälle att öppna spalterna för Emina och Sead Cejvan. Vi ville ge de invandrade svenskarna en röst i ett län där ett främlingsfientligt parti blivit invalt i era kommunfullmäktige och där också nazisterna kandiderat till val. Vi ville att Emina och Sead skulle beskriva vardagen med invandrade ögon eller som de själva valt att beskriva det: med rötterna i Bosnien och fötterna i Sverige. Emina och Sead medarbetade i Blekinge Läns Tidning under ett och ett halvt år. Deras krönikor blev lästa och uppmärksammade och jag vill gärna tro att de bidrog till ökad förståelse och till en mer nyanserad bild av hur det är att komma till främmande land och försöka etablera sig som vanliga Svenssons. Kerstin Johansson, tidningschef Blekinge Läns Tidning Våra fötter i Sverige Våra rötter i Bosnien skriven av Emina och Sead Cejvan, vilka kom till Sverige på flykt krigets Bosnien för 13 år sedan. De umbäranden, fasor och rädslor för framför allt sina barns liv och framtid, som får människor att fatt beslutet till flykt från det land där man har sina rötter, är för oss som lever trygga i Sverige. Flertalet av oss, när vi är borta hemma ifrån några veckor grips av en hemlängtan och säger, det var sköt att komma hem igen, borta bra men hemma bäst. Förutom att boken handlar om den eviga längtan hem, är den, om läses med eftertanke, är den avslöjande om hur vi svenskar tagit emot dessa människor. Går vi i tankarna tillbaka till efterkrigstidens arbetskraftsinvandring jämför hur vi med öppen famn välkomnade dem, med framför allt arbete, som gav inkomster som räckte till försörjning det var en självklarhet för de bidrog till att höja vårt välstånd. Dessutom fick de en slant att skicka hem till dem där hemma, som hade det sämre. Likheten är slående med hur våra svenskar som lämnade sitt land för usa gjorde genom att sända brev med dollar till hemmavarande släktingar. Gemensamt motiverade de sin utvandring med jag lämnade två gårdar där hemma i Sverige fattiggården och kyrkogården. Den senaste vågen av invandrare/flyktingar till Sverige har vi inte tagit emot på ett sätt vi kan känna oss nöja med. Den första tiden här får de tillbringa i olika former av läger. Där de får leva trångt och tätt inpå andra familjer. Det tas inte någon notis om deras utbildningsstatus eller yrkeskunskaper. De slussades bara ut i samhället för att där berövas all självkänsla. Genom att arbetsmarknaden är stängd för flertalet, de får leva på samhällets allmosor som heter bidrag. Det är aldrig för sent för mig och dig, att om vi inte har möjlighet till att ge dem arbete som saknar. Så kan vi faktiskt börja betrakta dem som likvärdiga samhällsmedborgare, umgås med dem, öppna våra hem, besöka dem. Själv är jag inget föredöme, visserligen har jag som ordförande i nbv Sydost träffat många i de föreningar vi samarbetar med, skam sägandes har vi aldrig haft några som gäster i vårt hem, det är ingen ursäkt, att vi delar det förhållandet med flertalet. Läs och begrunda, Sverige är kanske inte det förlovade landet, att komma som flykting till. Många möts av obefogade rädslor vilka bottnar i okunskap och bristande empati, som leder till ett felaktigt beteende från vår sida och blir grogrund för ömsesidiga missförstånd. Om du efter läsning av boken, verkligen vill, kan du personligen ändra dig, vilket i sin tur påverka andra till att göra detsamma. Jag kan verkligen rekommendera boken Våra fötter i Sverige Våra rötter i Bosnien till läsning, inte som underhållning utan för att öka vår empati med och förståelse för våra nya svenskar som är och förblir en del i din och min framtid. För nbv Nykterhetsrörelsens bildningsverksamhet Sydost Bengt Melander Kontakt: Mobil: E-post: emina.cejvan@karlskrona.se sead.cejvan@edu.karlskrona.se žena kvinna

33 Š ta može jedna žena meke riječi u teška vremena? I šta, uopće, može meka riječ u tvrdom naviranju zla? Može, ipak, mnogo ako je izrečena, i zapisana! Na stranice zajedničke otvorene knjige prisjećanja, strepnji i nadanja svoje meke riječi utkala je još jedna Mostarka, liječnica u mirovini Emina Emica Potur, pokušavajući da u vrtlozima posljednjeg desetljeća prošlog stoljeća, i prvim godinama novoga, prepozna puteve koji vode prema dobroti. Ali, i o rodnom kraju iz kojeg je morala otići sa desetinama tisuća prognanih i obespravljenih. Jer, i kad je pakovala kofer, ona je mislila na dan kada će se ponovo vratiti u svoj Mostar, u zagrljaj bjeline kamena, crvenila trešnje i kolorita Neretve. Uklesao si u mene / dahove, / puteve života, piše Emina Potur u pjesmi Grade moj, pod koju bi se mogli potpisati i mnogi njeni sugrađani koji, kao izbjeglice, Liježu sa slikama ostavljenog, / sa naraslim šipkom glavašem, / sa alicom trešnjom / davno zasađenom. ( ) Ali, U kojem ataru zemlje inađije, / da ostanu, / oni koji ljube / prah zemlje zajedničke? pita se Mostarka koja je, ispisujući svoj lirski dnevnik, svoje meke riječi, meke i kad odišu gorčinom, poklonila svom voljenom Mostaru. Ismet Bekrić (Iz recenzije: Lirski dnevnik Emine Potur ili duša Mostara) Ne znam, pouzdano, kako je za druge, ali za rođene Mostarce, mislim, da i nije najveće brdo kućni prag, kako jednom zapisa nobelovac Andrić, kada se u svijet krene, nego ponajprije sam odlazak iz Mostara, odlazak iz te bajkovite sredine, i kada nekamo krene ona se nosi kao zlaćana ogrlica, ali i kao noćna mora slike lijepog i pitomoga koje ne prolaze. Te slike, one su tu, u snu i na javi. Grade se od emocija i mašte, i od onog građevinskog materijala koga sama duša proizvodi i daje da bi se istinski oslikavalo ono što je bilo, a sada ga nema. A tu smo ga, sigurno, ostavili kada smo u svijet krenuli, otišli, ali sa mišlju da se jednom, i nakon svega i nekada i vratimo. Doktorica Potur, kao i hiljade Mostaraca, ovaj posljednji rat je odveo čak preko okeana u Ameriku, ali je duša nagovorila i ona se vratila u uvalu svoga djetinjstva i pod kapu neba mostarskog. Vratila se da tu bude, i traje. Nakon tri knjige proze, moglo bi se reći, i pitke i uzbudljive proze, memoarskog Poetski dnevnik života, minulog vremena i ljubavi za rodni grad Emina-Emica Potur: Prepoznavanja, zbirka pjesama Piše: Meho Baraković karaktera, dakle knjiga koje imaju naslove Sjećanja (2001.), Bijeli mantili tuđine (2002.) i Nakon jednog desetljeća (2004.), doktorica Emina-Emica Potur sada izlazi pred čitaoce, poput plašljive srne, zbirkom pjesama pod naslovom Prepoznavanja. Moja malenkost koja zna, zaista podrobno, dosadašnji književni opus ove liječnice u mirovini, prihvatila se da kaže i zapiše koje Slovo o onome što novi rukopis, zbirka pjesama nudi. Pa da lagano krenemo u rastvaranje duše i govora samog srca. Knjiga (u rukopisu) je sazdana od tri cjeline, tri ciklusa koji imaju naslove: Album, Ulegle stope i Povratak. Album je ciklus pjesama u kome se na ženski, zašto ne reći, i senzualni način promišlja o minulom dijelu života, mladosti koja je bila razdragana i raspjevana, raskošna i bujna, o vremenu koje je prošlo kao treptaj oka, ali u kome se dogodilo toliko toga lijepoga, važnoga, tajnovitoga, neizrecivoga. Emocije i poetska snoviđenja se vade iz sehare uspomena, oživljavaju i traju na nov način, tražeći i da izađu na površinu i da ih se sjećamo sa dužnim poštovanjem Drugi ciklus Ulegle stope stihozbirke pod naslovom Prepoznavanja u znatnoj mjeri oslanja se na vrijeme i prostor kada je pjesnikinja boravila u Americi, u kojoj nikako nije mogla da nađe i iznađe Mostar i Neretvu, smokvu i nar, lozu i kamen hercegovački i još mnogo i mnogo toga što rodni Grad i Zavičaj čini rodnim gradom i zavičajem. Sve je izmiješano i kao vino opija, čim se razdani i oči otvore. A duša traži mirise bosioka i pelina, a oči raspuklu julsku razglednicu grada na Neretvi. Nije teško odgonetnuti šta je osnova poetskog jezgra u trećem ciklusu koji ima naslov Povratak. To je Emina-Emicin povratak (nakon svega) iz Amerike u Mostar, susret sa stvarnošću i sadašnjošću koja je bolna, i više i znatno više od toga. Rat je ostavio tragove i crninu svuda okolo. Rane još nisu zacijeljene i to je vidljivo na svakom koraku. Piše to, na ljudskom licu sve to piše, pa ko zna čitati čita i biva mu teško, sjetno i tugaljivo. A živjeti se mora, i sa ožiljcima na tijelu i duši I kada se sklopi ova knjiga poezije (u rukopisu) nakon pažljivog iščitavanja, meni zapisivaču ubogom, istiha dođe da kažem da je ovo poetski dnevnik žene koja Dobrotom i Ljubavlju se brani od zla svakojakog i vremena i nevremena. To je poetika sitnica i traganje za smislom i oživljavanjem nečega što je nekada bilo. To što je bilo, i radošću se moglo zvati, i smislom življenja moglo imenovati. Ako je to prošlo, to nikako ne znači da se jednom opet neće jednom vratiti. U nekom drugom Obliku i u nekom drugom Vremenu. I to ovu poeziju čini šarmantnom. I na samom kraju, ako se od mene traži saglasnost da ova knjiga bude, ja sam suglasan. I neka ovo knjiga bude! Meho Baraković, književnik Član Švedskog društva književnika Göteborg, Švedska, kvinna žena

34 Lirika inspirativnog senzibiliteta Nova zbirka poezije Biserke Bibe Mehmed iz Varaždina koja od živi u Boråsu Piše: Dr. Alija Džogović Nova knjiga Biserke Bibe Mehmed ima i specifičan naslov, nastao iz više poetskih etimona i povoda, misaonih i sentimentalnih korijena, životnih sadržaja i perspektiva, emocija i zanosa ljepotom čovječnosti, ljepotom prirode i svim onim što priroda daje i pretpostavlja dakle, i ljepotom ljubavi i otkriće ljubavi pa bilo u koje doba života, ali ipak ljubavi, one velike i etičke kojoj se žena predaje i dušom i tijelom: da se uzme sve, jer je vrijeme. Ovaj zreli ženski zanos je sadržan u metafori i refleksijama naslovne sintagme naslova sastavljenog od stilema sa dna vatre, iz središta žara odakle se širi svjetlost u duši, u govoru, u kosmosu: onom u čovjeku i onom u prirodi (u vasioni). Žar i njegova svjetlost, vatra, Veliki Prasak (Big Beng) i svjetlost motivacija su subjekat i objekat nove Biserkine knjige lirike. Pa zato, taj naslov je u funkciji univerzalnog simbola poezije pjesnikinje Biserke, u funkciji obuhvatanja svih naslova u ovom velikom kanconijeru svih sadržaja i motiva, svih intimnih pripovijesti. Zato je i prva pjesma ove knjige Nebo, što je opet potvrda da Bibina poezija obuhvata prostor i vrijeme hronotope vremena i prostora, sve ono što je pod zvijezdama viđenim iz Boråsa u Švedskoj i sa lokaliteta Turčin Brijeg na periferiji Varaždina. Dio po dio ovih intimnih priča izatkao je onu svemoćnu, jarku i toplu dugu naslućenu u prvoj knjizi Sjaj duge. Dakle, sjaj nikad tama, već nada i igra vatre i svjetlosti, igra tijela na mjesečini i pijesku, negdje na moru, negdje u zvučnoj tišini svuda. Stvorena je velika kompozicija sentimentalnog romana, ljubavnog eseja, životnog putopisa i simfonije iz rukoveti stihova, nježnih riječi, baroknih metafora, opisa i alonžmanskih zvučnih figura i ritmova. Osnovna tematika ove Biserkine knjige poezije, ili bolje reći i ove sudeći i po onoj prvoj zbirci duginih boja, jeste lirsko pričanje o fenomenu ljubav koja nastaje kao smisao života i koja je izrasla iz stvarnosti dakle stvarna ljubav, ne ona platonska, niti knjiška, niti izmišljana u dokolici, već prava ljubav nastala kao svjetlost iz vatre, iz žara života, iz dubine dubina. Sa aspekta teorije poezije, ljubav i ljubavna čežnja su osnovna tema cijelog ovog kanconijera, ali se ona fluidno širi i rasprskava na mnoštvo ovog kanconijera, ali se ona fluidno širi i rasprskava na mnoštvo motivacija, inspiracija, podtema i životnih smislova, ostajući do kraja jedinstvena u kompoziciji i stilskom maniru. Komponovanje podtema i njihovih komponenata nije šematsko već ono ide po prirodnoj genezi rađanja tematskih događaja i inspiracija: onda kada nastane momenat za pjesmu tada nastaje i pjesma, spontano i obrazloženo duhovnošću, sentimentom, zvukom, cvijetom u travi ili u parku nekog evropskog velegrada. U svijetu života sve može biti inspiracija, razlog za pjesmu, sve može biti ljubav stvarna, dodirljiva, povod za radost i igru, i udruživanje sa drugom osobom radi igre i letenja, letenja Jer život je prelijetanje u vremenu na čamcu od svijetla i zvijezda. Nije to, kod Biserke romantizam neki ponovljeni romantičarski manir, jer njena poezija je rezultat stvarnosti, njen putopis od Varaždina i Zagreba, sve vitlajućom Evropom, od Boråsa, Malmö-a i drugih blistajućih gradova gdje se imalo šta i vidjeti i čuti i doživjeti. I u tom svjetskom jurišu, kod Biserke je tinjao latentni sentiment da bi se jednog dana probudio u slučajnom susretu i razgorio kao šipovačke vatre o Petrovudne; u susretu spontane motivacije, u susretu sa pjesmom slavuja skrivenog u ružičnjaku i shvaćenog po onoj staropersijskoj poetskoj praksi i apoteozi slavujeva melosa i nemuštog jezika. Možda je ova poezija i krenula kao vodoskok, kako veli Biserka, iz slučajnog susreta sa pravim subjektom, ali možda i po zapisu one bajkovite sudbine, pa kao da je sve proizišlo iz palimpsesta sudbine i upisa da tako mora biti, jer je sve Božje Djelo. Biserka je hodočasnik, veliki putnik, pjesnikinja koja se divi ljepoti, prirodi, zvijezdama iznad Boråsa kao iznad Varaždina. Kako njen biograf primjećuje i saopštava krenula je iz zavičaja poodavno, u vrijeme kipuće mladosti, krenula je u bijeli svijet. Ali ne zato što Varaždin i Zagreb ne posjeduju ljepotu, i ne sa motivima traženja boljeg i ljepšeg života, jer Zagreb i Varaždin imaju sve to. Tu priroda kipti od ljepote, a o tome su pjevali i mnogi hrvatski pjesnici, poput Tina Ujevića, Krkleca, Vidrića, Matoša Bože Veliki, kako su to oni lijepo opjevali i osmišljavali! Pa još ona Vesna Parun! Čudastveno i prelijepo! Pa i Biserka Mehmed ulazi u poeziju poput Vesne Parun stilemama ove ljepote: Ti koja imaš nevine ruke ; ili poput Tina Ujevića: Umrijeću noćas od ljepote, ili poput večernjih pejzaža i nokturna Krkleca, Matoša, pa čak i onog zagrebačkog studenta i pjesnika Bosne ponosne Muse Ćazima Ćatića. I Biserkina poezija je pejzažnog značenja, slikarskog, akvarelskog, sva u bojama i zvucima. Njena slikarska paleta je jednostavna, jednostavne su i boje, dakle riječi i boje riječi. Ona sa takvim leksičkim i duginim spektrom uspijeva da napravi dobar akvarel za oko i sluh za sva čula što ih je priroda čovjeku podarila. Njena poetika su slike, nastajale u atmosferi sobne tišine, često i u hodu evropskim gradovima, te se ima dojam da su ova mala platna nastajala poput krokija koji je ona kasnije docrtavala i dodavala im svjetleće boje optimističke semiotike, da je prekrivala tamne površine svijetlim, pretvarajući čežnju u nadanje i ljubav koji će doći. Tako se inkarnirao budući žena kvinna

35 život, otkrivao palimpsest, očvršćavala vjera u ono što će sigurno doći. Biserka je tako stvarala, tako slikala u pokretu, kao da je sa sobom uvijek pri ruci imala i štafelaj, i paletu sa bojama i slikarsku kičicu. Nekoliko poteza i evo krokija, slike, crteža, panorame. Tako se može zaključiti da je njena poezija sačinjena od slika, da je ovaj njen novi kanconijer u stvari jedan katalog lijepih slika onih slikarskih medaljona, rečeno govorom slikarske semiotike. Biserka je, kao pjesnikinja koju motivišu zvuci u prirodi, i sve što je život, i boja u prelivima duginih nijansi tražila od Varaždina do Boråsa smisao poetskog života, i mira u zagrljaju svijetla i sreće kao sinonima ljepote. Zato su lekseme: žar, svijetlo, vatra, zvijezde, jutro, ljubav, prijateljstvo, čovjek, otac, majka najčešće poetske stileme u njenom kanconijeru. Dakle, Čovjek, Čovječnost, Ljubav, Dobrota, Nježnost, Priroda, More, Gradovi, Zrno Bisera u Vječnom Moru Života, Radost sve simboli iz konteksta uzvišenog i poetskog, kao po zapisu Simetrije pjesnika Meha Barakovića, koji i sam studira na Univerzitetu Života na Sjeveru u Göteborgu; i kao Ragip Sijarić u Malmö-u gdje je u ovu sjevernu oazu ljepote visoko podigao sandžački bajrak i sandžačko epsko pero. I poput dječje pjesnikinje Bele Isović Džogović koja u Kalmaru njeguje cvjetnjak nazvan Mamino dvorište. Biserka Mehmed pripada ovom tzv. sjevernom krugu pjesnika, dobrih pjesnika, pa se nova njena knjiga inkorporira u veliku Biblioteku Bihor, kao dvadeset i četvrta knjiga u ediciji, što sve postaje historija za budućnost. Zapisuje se činjenica da su naša kultura i naše pjesništvo stvarani i na sjeveru i da se njeni sadržaji mogu inkorporirati u naše južnjačke književne resurse. Jer su jednog naroda koji je već odavno evropski, i čija je domovina Evropa. Zato je Biserki Borås već postao grudva zavičaja, kao Varaždin, kao Zagorje sa vinogradima, pticama, pozlaćenim večerima I nad Boråsom zvijezde blistaju kao iznad Varaždin Brijega. Struktura Biserkine poezije nije modernistička već ona dobra stara poetska struktura. Građena je da sve bude jasno i konkretno. Da se razumije i osjeća. Riječ je jasna, upotrijebljena kao konkretni eksponat u izradi slike, zvučne slike, muzičkog akorda, slike i linije osjećanja. Ritam je skoro pripovijedni, bez usiljene rime, usklađen sa bojom i semiotikom leksičkog materijala. A on je često govorni da se misli i osjećanja saopšte sintaksemama jasne stilske strukture. Biserkinim stilom, željom da je sve tako bilo kvinna žena Poezija Izeta Burazerović (Prijedor-Växjö) Ah šta to miriše Djevojke, cvijeće i proljeće Pokošene livade i cvjetna Polja u maju i mala djeca Kad se okupaju. Ah šta to miriše? Vruća jabukova pita ili Vrela majkina pogača Možda tek skuhan pekmez od Šljiva, jorgovan iz bašte A možda i dunja na ormaru. A šta najviše mirise? Najviše mirise bostan kao Bosna Najviše mirišemo mi svi zajedno Naša djeca, naša zemlja, sunce i sloboda Čuljak u mirovini Renomirani novinar Švedskog radija, Vjekoslav Čuljak, nakon pune 32 godine rada u tom programu, otišao je 20. srpnja u mirovinu. Vjekoslav Čuljak, Sarajlija, kazao je Muharemu Nezireviću u oproštajnom intervjuu za Švedski radio da odlazak u mirovinu predstavlja Demaklov mač. Istovremeno mu je i drago da je svemu došao kraj ali je morao priznati da ima malo i nostalgije prije svega jer je to vrijeme tako brzo prohujalo. Mirovina će predstavljati jednu kombinaciju Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Švedske. Vjekoslav Čuljak je kao novinar bio vrlo objektivan, pun duha s toplim baršunastim glasom i znatno je uticao na podizanju kvaliteta programa redakcije na b/h/s jeziku. Vahida Babović Ilić (Banja Luka-Lund) Aleja kestenova Kad u jesen prođem kroz rumenožute i divne aleje moga rodnog grada, i kad mi se lišće, još vlažno od kiše, u kosu zapliće, ja osjetim tada, kako u mom srcu zatreperi neka milozvučna žica. Vesela i tužna. Kroz suze gledam, kako žuto lišće, na prohladnom vjetru drhti i treperi. Tužno kao jecaj usamljene duše za danima vedrim. Veselo k o igra sunčevoga zraka, kad nema oblaka. Vesele li tuge. To bogatstvo divnih, toplih osjećanja, ne budi proljeće sa svojim slavujem, niti ljeto s pjesmom cvrčaka u travi, a najmanje zima sa tovarom leda. Samo u jesen, kada sve u zlatu, trepere aleje, i rumena brda kad se na grad smiješe, u meni se jave sjećanje i slutnja, što suze i osmijeh u isti mah mame. Bijeli bagrem Na brijegu, iznad grada, bijeli bagrem snove sanja. Prema čistom, plavom nebu, širi mnoštvo svojeg granja. Svojim sitnim, ljupkim lišćem, zatreperi od miline, kad mu lahor sa veseljem, doleprša iz doline. Nekad opet, sa visine, orkan ljuti na njeg piri. Bijeli bagrem tad nemoćno, svoje vite grane širi. A u jesen, kad ga kiše i mraz skole sa svih strana, žuti bagrem i uzdiše dok mu lišće pada s grana. 35

36 BAJKA ZA KLINCE I KLINCEZE Braća Grimm: Snjeguljica i sedam patuljaka Snövit, Snow White, Белоснежка, Biancaneve, Schneewittchen, Blanche-neige, Η Χιονάτη, Lumikki, Mjallhvít, Snieguolė Bilo je to jednom usred zime. Snježne pahuljice lepršale su s neba kao perje. Jedna kraljica sjedila je kraj prozora sa okvirom od crne ebanovine* i šila. I kako je šila i u snijeg gledala ona se ubode iglom u prst i tri kapi krvi padoše u snijeg. I pošto je crvenilo tako lijepo izgledalo u bijelome snijegu, ona pomisli u sebi: Kad bih imala dijete, tako bijelo kao snijeg, rumeno kao krv i crne kose kao ebanovina. Uskoro potom rodi ona kćerkicu koja je bila bijela kao snijeg, rumena kao krv i crnokosa kao ebanovina i zato je nazvaše Snjeguljica. A kad se dijete rodi, umrije kraljica. Poslije godinu dana kralj se oženi drugom ženom. Ona je bila lijepa, ali ohola i nadmena i nije mogla podnijeti da je neko u ljepoti nadmaši. Imala je čarobno ogledalo, pa kad bi stala pred njega i ogledala se, govorila bi: Ogledalce, ogledalce kaži meni, ko je najljepši u čitavoj zemlji? a ogledalo bi odgovaralo: Vi ste, kraljice, najljepši! Tada je bila zadovoljna jer je znala da ogledalo govori istinu. Ali Snjeguljica je rasla i postajala sve ljepša, a kad joj je bilo sedam godina bila je lijepa kao vedar dan, ljepša i od same kraljice. Kad kraljica opet jednom upita ogledalo: Ogledalce, ogledalce, kaži meni, ko je najljepši u čitavoj zemlji? ono joj odgovori: Vi ste, kraljice, lijepi, ali Snjeguljica je ljepša! Kraljica se uplaši i postade žuta i zelena od zavisti. Od tog časa kad god bi vidjela Snjeguljicu, srce bi joj zastalo od muke, toliko je mrzila djevojčicu. Zavist i oholost rasle su kao korov u njenom srcu sve više tako da ni danju ni noću nije mogla da se smiri. Zato pozva jednog lovca i reče mu: Odvedi djevojčicu u šumu, neću više da je vidim svojim očima. Ubij je, a meni kao dokaz donesi njeno srce. Lovac posluša i odvede je u šumu, ali kad izvuče svoj lovački nož da probode nedužno Snjeguljičino srce, ona zaplaka i reče: Ah, dragi lovče, ostavi mi moj život, ja ću pobjeći u divlju šumu i nikad se neću kući vratiti! I pošto je bila tako lijepa, lovac se sažali i reče joj: Pa hajde, bježi, jadno dijete. Divlje zvijeri će te uskoro pojesti, pomisli on u sebi, a ipak mu je bilo kao da mu se kamen svalio sa srca što je nije morao ubiti. I kako je upravo protrčao jedan mladi vepar, on ga ubi, izvadi mu srce i odnese ga kao dokaz kraljici. Kuhar ga je morao nasoliti i skuhati i zla žena ga pojede misleći da jede Snjeguljičino srce. Jadno dijete je bilo sasvim samo u velikoj šumi i bilo ga je strah, gledalo je lišće na svakom drvetu i ni je znalo kako da se spasi. Poče trčati po oštrom kamenju i po trnju, divlje životinje su skakale oko nje, ali joj ništa ne učiniše. Trčala je tako koliko su je noge nosile sve do sumraka, a tada ugleda neku malu kućicu i uđe da se odmori. U toj kućici je sve bilo maleno, ali tako lijepo i čisto da se ne da opisati. Tu je stajao bijelim stolnjakom zastrt stolić, a na njemu sedam tanjurića, uz svaki tanjurić kašičica, zatim sedam malih noževa i vilica, sedam malih vrčeva. Uza zid bilo je poredano sedam krevetića, pokrivenih bijelim čaršafima. Snjeguljica je bila gladna i žedna i zato iz svakog tanjurića pojede malo povrća i hljeba i popi iz svakog vrča po kap vina. Nije htjela da sve uzme od jednoga. Pošto je bila umorna, htjede da legne u jedan od krevetića, ali joj ni jedan nije odgovarao: jedan bijaše predug, drugi prekratak, dok joj najzad sedmi ne bi sasvim dobar, pa ona osta u njemu i zaspa. Kad pade noć, dođoše gospodari kućice, a to su bili sedam patuljaka koji su u gori tražili i kopali zlato. Oni upališe svojih sedam svjetiljki i kad osvijetliše kuću, primijetiše da je neko tu bio, jer nije bilo sve onako u redu kako su ostavili. Prvi reče: Ko je sjedio na mojoj stoličici? Drugi reče: Ko je jeo iz mog tanjurića? Treći reče: Ko je uzimao moj hljeb? Četvrti: Ko je jeo moje povrće? Peti: Ko je nabadao mojom vilicom? Šesti: Ko je rezao mojim nožićem? Sedmi: Ko je pio iz mog vrča? Tad se osvrnu prvi i primijeti udubljenje na svom krevetu pa reče: Ko je ležao u mom krevetiću? Ostali dotrčaše i povikaše: I u mom je neko ležao! A sedmi, kad zaviri u svoj krevetić, ugleda Snjeguljicu kako leži i spava. On pozva ostale koji dotrčaše i uzvikujući od iznenađenja donesoše svojih sedam svjetiljki i obasjaše Snjeguljicu. O, moj bože, moj bože!, vikali su, kako je to dijete lijepo! i tako su se radovali da je nisu htjeli probuditi, već je ostaviše da i dalje spava u krevetiću. A sedmi patuljak je spavao kod svojih drugova, kod svakog po jedan sat, i tako prođe noć. Kad osvanu jutro, Snjeguljica se probudi, pa kad ugleda sedam patuljaka, ona se uplaši. Ali oni su prema njoj bili prijazni i upitaše je: Kako se ti zoveš? Zovem se Snjeguljica!, odgovori ona. A kako si dospjela u našu kućicu?, pitali su dalje patuljci. Onda im ona ispriča kako je njena maćeha naredila da je ubiju, kako joj je onaj lovac poklonio život i kako je poslije cijeli dan bježala dok nije našla njihovu kučicu. Patuljci joj rekoše: Ako hoćeš da vodiš naše domaćinstvo; da kuhaš, spremaš krevete, pereš, šiješ i pleteš, i sve držiš čisto i uredno, onda možeš ostati kod nas i ništa ti neće nedostajati. Hoću, reče Snjeguljica, od srca rado i ostade kod njih. I držala im je kuću u redu. Patuljci su ujutro odlazili u goru i tražili zlato. Naveče su se vraćali kući i tada im je jelo moralo biti gotovo. Preko dana je djevojčica bila sama pa su je dobri patuljci opominjali i govorili: Čuvaj se svoje maćehe, ona će uskoro saznati da si ti ovdje. Ne puštaj nikoga u kuću. A kraljica, pošto je vjerovala da je pojela Snjeguljičino srce, mišljaše da je opet ona žena kvinna

37 prva i najljepša, pa stade pred ogledalo i reče: Ogledalce, ogledalce, kaži meni, ko je najljepši u čitavoj zemlji? Ali ogledalo odgovori: Ovdje ste, kraljice, najljepši vi, ali Snjeguljica, preko sedam brežuljaka, kod sedam patuljaka, hiljadu je puta ljepša. Tad se kraljica uplaši, jer je znala da joj ogledalo ne laže, nego da ju je lovac prevario i da je Snjeguljica još u životu. Ona stade opet razmišljati kako da je uništi jer joj zavist nije dala mira sve dok opet ne bude najljepša u čitavoj zemlji. Kad je napokon smislila, ona oboji svoje lice i obuče se kao stara torbarka da je niko ne bi mogao prepoznati. Tako prerušena pođe preko sedam brežuljaka do sedam patuljaka, pokuca na vrata i viknu: Dobra roba, lijepa roba, jeftino! Snjeguljica proviri kroz prozor i reče: Dobar dan, draga ženo, šta to prodajete? Dobru robu, lijepu robu, odgovori ova, pojaseve u svim bojama i izvuče jedan ispleten od šarene svile. Ovu čestitu ženu mogu pustiti unutra, pomisli Snjeguljica, otključa vrata i kupi lijepi pojas. Dijete, reče stara, kako ti to izgledaš! Hodi da ti ga ja lijepo zavežem. Snjeguljica nije ništa sumnjala, pa stade pred nju i pusti da joj zaveže novi pojas. Ali stara je opasa tako brzo i tako je čvrsto stegnu da Snjeguljica izgubi dah i pade kao mrtva. Sad više nećeš biti najljepša, reče i požuri napolje. Uskoro poslije toga dođe sedam patuljaka na večeru. Silno se uplašiše kad vidješe da njihova draga Snjeguljica leži na zemlji kao da je mrtva. Kad vidješe da je prečvrsto opasana, prerezaše pojas i ona polako poče da diše i oživi. Kad su čuli šta se dogodilo, rekoše joj: Stara torbarka nije niko drugi nego zla kraljica. Čuvaj se i ne puštaj nikoga u kuću ako mi nismo kraj tebe. A kad je zla žena stigla kući, stala pred ogledalo i upitala: Ogledalce, ogledalce, kaži meni, ko je najljepši u čitavoj zemlji? ono joj odgovori kao i ranije: Ovdje ste, kraljice, najljepši vi, ali Snjeguljica, preko sedam brežuljaka, kod sedam patuljaka, hiljadu je puta ljepša. Kad ovo ču kraljica, smuti joj se u glavi od muke, jer je dobro znala da je Snjeguljica opet ostala živa. Ali sad ću nešto smisliti, reče ona, što te mora uništiti, prošapta ona i vještičijim umijećem u koje se razumjela načini otrovni češalj. Onda se opet preruši u neku staru ženu i tako pođe preko sedam brežuljaka do sedam patuljaka, pokuca na vrata i viknu: Dobra roba, jeftino! Snjeguljica proviri i reče joj: Idite vi svojim putem, ja ne smijem nikoga pustiti unutra. Pa valjda smiješ pogledati, reče stara, izvadi otrovni češalj i diže ga uvis. Snjeguljici se češalj tako dopade da se prevari i otvori vrata, pa kad kvinna žena se oko kupovine pogodiše, stara reče: A sad da te lijepo počešljam. Jadna Snjeguljica nije ništa mislila i pusti da je stara počešlja, ali samo što joj češljem dotače kosu, otrov poče djelovati i djevojka bez svijesti pade na zemlju. Ti, izrode od ljepote, reče zla žena, sad si gotova! i ode. Ali srećom uskoro je palo veče i patuljci se vratiše kući. I kad ugledaše kako Snjeguljica kao mrtva leži na zemlji, odmah posumnjaše na njenu maćehu, stadoše pregledati i tražiti, pa nađoše otrovni češalj. Samo što joj ga izvukoše iz kose ona se osvijesti i ispriča im šta se desilo. Tad je oni opet opomenuše da se čuva i da nikom ne otvara vrata. A kraljica kod kuće opet stade pred ogledalo i reče: Ogledalce, ogledalce, kaži meni, ko je najljepši u čitavoj zemlji? a ono joj odgovori kao i ranije: Ovdje ste, kraljice, najljepši vi, ali Snjeguljica, preko sedam brežuljaka, kod sedam patuljaka, hiljadu je puta ljepša! Kad kraljica ču da ogledalo tako govori, zadrhta od bijesa i viknu: Snjeguljica mora umrijeti, pa kad bi me to života stajalo! Zatim ode u jednu skrivenu sobu, u koju niko nije ulazio, i tu načini jednu otrovnu, otrovnu jabuku. Izvana je bila tako lijepa, bijela i rumena, da bi je poželio svako ko bi je vidio, ali ko bi samo komadić pojeo, morao bi umrijeti. Kad je jabuka bila gotova, kraljica oboji svoje lice i preobuče se u seljanku pa ode preko sedam brežuljaka do sedam patuljaka. Ona pokuca a Snjeguljica izviri na prozor i reče: Ja nikog ne smijem pustiti unutra, sedam patuljaka su mi zabranili. Meni je pravo, odgovori seljanka, ja samo hoću da se riješim ovih jabuka. Evo, jednu ću ti pokloniti. Ne, reče Snjeguljica ne smijem ništa primiti. Da se ne bojiš otrova?, upita žena, evo, vidi, razrezaću je na dva dijela: crveni tebi, bijeli meni. Ali jabuka je bila tako vješto napravljena da je samo crveni dio bio otrovan. Snjeguljicu je mamila lijepa jabuka, pa kad vidje da je seljanka jede, nije više mogla da odoli, pruži ruku i uze otrovnu polovicu. Ali samo što ju je zagrizla, ona pade mrtva na zemlju. Kraljica je pogleda pakosno i glasno se nasmija: Bijela kao snijeg, rumena kao krv i crnokosa kao ebanovina! Sad te više patuljci neće moći probuditi! A kad stiže kući, upita svoje ogledalo: Ogledalce, ogledalce, kaži meni, ko je najljepši u čitavoj zemlji? a ono napokon odgovori: Vi ste, kraljice, najljepši! Tada se njeno zavidno srce smiri, koliko se zavidno srce uopšte može smiriti. A patuljci kad uveče dođoše kući, nađoše Snjeguljicu kako leži na zemlji, više nije bilo daha na njenim usnama, bila je mrtva. Oni je podigoše, pretražiše ne bi li našli nešto otrovno, razvezaše joj pojas, raščešljaše kosu, opraše je vodom i vinom, ali ništa nije pomoglo: draga djevojčica je bila mrtva. Oni je staviše na odar i sva sedmorica sjedoše oko nje da je oplakuju i ostadoše tako tri dana. Onda je htjedoše sahraniti, ali ona je bila još tako svježa kao da je živa i još su joj obrazi bili tako rumeni da oni rekoše: Ne možemo je u crnu zemlju zakopati? Zato napraviše proziran kovčeg od stakla, položiše je unutra, a zlatnim slovima napisaše njeno ime i da je bila kraljevska kći. Onda izložiše kovčeg na brdo i po jedan od njih je uvijek tu ostajao i stražario. I životinje su dolazile da je oplakuju, prvo sova, onda gavran, pa golubica. Snjeguljica je dugo, dugo vremena ležala u kovčegu, ali nije venula, već je izgledala kao da spava, jer je još uvijek bila bijela kao snijeg, rumena kao krv i crnokosa kao ebanovina. Dogodi se da jedan kraljevski sin dođe u šumu i stigne do kuće patuljaka da prespava. On vidje na brijegu kovčeg i lijepu Snjeguljicu u njemu i pročita što je bilo napisano zlatnim slovima. Onda reče patuljcima: Dajte mi kovčeg, a ja ću vam za njega dati šta god želite. Ali patuljci odgovoriše: Ne damo ga ni za svo blago svijeta. Onda mi ga poklonite, reče kraljevski sin, ja više ne mogu živjeti a da ne gledam Snjeguljicu. Čuvaću je i poštovati kao svoje najdraže. Kad je to rekao, dobri patuljci se sažališe i dadoše mu kovčeg. Kraljevski sin naredi da ga sluge ponesu na ramenima. Ali dogodi se da se oni spotakoše o žbunje i od potresa ispade Snjeguljici otrovni zalogaj koji joj je bio zastao u grlu. I ubrzo ona otvori oči, diže poklopac kovčega, uspravi se i opet je bila živa. Ah, bože, gdje sam?, uzviknu. A kraljevski sin, sav sretan, odgovori: Kod mene si! i ispriča joj sve šta se dogodilo. Na kraju reče: Volim te više od svega na svijetu. Pođi sa mnom u dvorac moga oca i budi moja žena. Snjeguljica pristade i pođe s njim a svadba im je bila divna i raskošna. Ali na slavlje je bila pozvana i Snjeguljičina opaka maćeha. Pošto je obukla prekrasne haljine, ona stade pred ogledalo i upita: Ogledalce, ogledalce, kaži meni, ko je najljepši u čitavoj zemlji? Ogledalo odgovori: Ovdje ste, kraljice, najljepši vi, al je mlada kraljica ljepša! Tada zla žena izusti kletvu i ukoči se od straha. Prvo nije htjela ni da ide na svadbu, ali nije mogla da se smiri dok ne vidi mladu kraljicu. A kad je ušla i prepoznala Snjeguljicu, stala je kao ukopana i nije mogla ni da se makne od straha a srce joj prepuknu od silne zavisti i zlobe. * ebanovina tamno, tvrdo, teško drvo Prevela Zeina Mehmedbašić. (Braća Grim: Bajke. Sarajevo: Veselin Masleša, 1983.) 37

38 Ž e n a K v i n n a [Tidaholm, ] Poezija Poesi: Enisa Esada Grozdanić (Helsingborg), Minka Blekić (Värnamo) & Enisa Popović Čengić (Göteborg) Muzičko-scenski kolaž Srebrenica Inferno dječije grupe Miris Bosne iz udruženja Žena 99 Värnamo Scenmusikkollaget Srebrenica Inferno av barngruppen Doft från Bosnien från föreningen Kvinna 99 Värnamo Koreograf: Đurđa Krunišić Kristina Berneholm (švedska harfa) & Gunnar Themar (gitara, Hjo) Kristina Berneholm (nyckelharpa) & Gunnar Themar (gitarr, Hjo) Unuka Mirnesa Begić s didom Hajrudinom-Hajricom Zukanovićem (sevdalinka, Behar Skövde) Mirnesa Begić & Hajrudin-Hajrica Zukanović (folksång sevdalinka, Behar Skövde) žena kvinna

39 Ž e n a K v i n n a Dino Ovčina (klavijature) & Ena Ovčina (sevdalinka, Tidaholmski ljiljani Tidaholm), Lamija Hodžić (recitacija, Ljiljan Växjö) & Alli Ramić (breakdance, Respekt Karlskrona) Dino Ovčina (klaviatur) & Ena Ovčina (folksång sevdalinka, Tidaholmski ljiljani Tidaholm), Lamija Hodžić (recitation, Ljiljan Växjö) & Ali Ramić (breakdance, Respekt Karlskrona) Dječija grupa udruženja Respekt Karlskrona Barngruppen från föreningen Respekt Karlskrona Koreografija: Mirsada Kahriman & Alma Puškar Dječija grupa udruženja Miris Örebro Barngruppen från föreningen Miris Örebro Koreograf: Fatima Mahmutović Moderni ples Modern dans: Mirnesa Begić, Semina & Jasmina Husaković (Behar Skövde) kvinna žena Foto: Haris Tucaković & Muharem Sitnica-Sića 39

40 aidakorman.com

Ž E N A K V I N N A. april-juni

Ž E N A K V I N N A. april-juni Ž E N A List Bosanskohercegovačkog saveza žena u Švedskoj Tidskrift utgiven av Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund i Sverige april-juni 2006. 31 K V I N N A Ž E N A K V I N N A 31 Pozdravni govor

Läs mer

REVIJALNI DIO NA TRGU

REVIJALNI DIO NA TRGU 17. SAVEZNA SMOTRA KULTURE I ŠKOLSTVA Växjö, 19.maj 2012 REVIJALNI DIO NA TRGU 11.00 Zlatni Behar Arboga Igre iz sjeveroistočne Bosne Koreograf Almir Karahodža 11.08 KUD Sarajevo Jönköping Orijentalne

Läs mer

Ž E N A. Kvinna. septembar-decembar

Ž E N A. Kvinna. septembar-decembar Ž E N A List Bosanskohercegovačkog saveza žena u Švedskoj Tidskrift utgiven av Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund i Sverige septembar-decembar 2007. 37 Kvinna Vill du bli en nybyggare? Jag startade

Läs mer

TVÅ SPRÅK ELLER FLERA? DVA ILI VIŠE JEZIKA? Råd till flerspråkiga familjer. Savjeti višejezičnim porodicama

TVÅ SPRÅK ELLER FLERA? DVA ILI VIŠE JEZIKA? Råd till flerspråkiga familjer. Savjeti višejezičnim porodicama TVÅ SPRÅK ELLER FLERA? Råd till flerspråkiga familjer DVA ILI VIŠE JEZIKA? Savjeti višejezičnim porodicama Bosnisk version MYNDIGHETEN FÖR SKOLUTVECKLING och SPRÅKFORSKNINGSINSTITUTET I RINKEBY TVÅ SPRÅK

Läs mer

kako je to biti mlad & živjeti sa zašticenim osobnim podacima

kako je to biti mlad & živjeti sa zašticenim osobnim podacima Jag vill veta ŽELIM znati kako je to biti mlad & živjeti sa zašticenim osobnim podacima www.jagvillveta.se Ova brošura namijenjena je mladima koji žive sa zaštićenim osobnim podacima. Državna uprava za

Läs mer

Ž E N A K V I N N A LIST BIH SAVEZA ŽENA U ŠVEDSKOJ

Ž E N A K V I N N A LIST BIH SAVEZA ŽENA U ŠVEDSKOJ Ž E N A LIST BIH SAVEZA ŽENA U ŠVEDSKOJ 28-29 K V I N N A Ž E N A - K V I N N A ISSN: 1650-5204 Broj/Nummer 28-29 Godina/Årgång 7 Maj-Novembar/Svibanj-Studeni 2005. List BiH Saveza žena u Švedskoj Tidskrift

Läs mer

LJILJAN Växjö Bosnien-Hercegovinas förening

LJILJAN Växjö Bosnien-Hercegovinas förening Bosanskohercegovačko udruženje LJILJAN Växjö Bosnien-Hercegovinas förening 1 Izdavač (utgivare): Bosnien-Hercegovinas föreningen Ljiljan Växjö Autori (skriftställare): Sadik Beglerović Bakir Dizdar Galib

Läs mer

Ž E N A K V I N N A. novembar 2009. maj 2010. 44-45

Ž E N A K V I N N A. novembar 2009. maj 2010. 44-45 Ž E N A List Bosanskohercegovačkog saveza žena u Švedskoj Tidskrift utgiven av Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund i Sverige novembar 2009. maj 2010. 44-45 K V I N N A rösta 19september den 19 september

Läs mer

Objektna metodologija

Objektna metodologija Objektna metodologija Kreiranje objekata (instanciranje) Tipovi promenljivihi metoda Pristup promenljivama i metodama je posebna vrsta metoda koji služi za kreiranje objekata klase poziva se uvek u kombinaciji

Läs mer

šta trebam reći svom djetetu?

šta trebam reći svom djetetu? Jag vill veta Želim znati šta trebam reći svom djetetu? Informacije za vas koji ste roditelj i živite sa zaštićenim ličnim podacima 2 Državni organ za zaštitu prava žrtava krivičnog djela (Brottsoffermyndigheten),

Läs mer

Sretan 1. mart - Dan nezavisnosti BiH

Sretan 1. mart - Dan nezavisnosti BiH BROJ 138 GODINA XVI NORRKÖPING JANUAR-FEBRUAR 2008. CIJENA 20 SEK Sretan 1. mart - Dan nezavisnosti BiH Panel diskusija - Bosnia - Beyond the Silence. Ekipa filma Esma i Midhat Ajanović - Ajan (foto:o.

Läs mer

Glavni grad Bosne i Hercegovine

Glavni grad Bosne i Hercegovine BROJ 170 I novembar 2014. - decembar 2014. I Norrköping I 1993-2014. Obilježen Dan državnosti Savez omladine 20. godišnjica SARAJEVO Glavni grad Bosne i Hercegovine Intervju Asmir Begović Aktivisti Jasmin

Läs mer

Ž E N A K V I N N A. decembar mart

Ž E N A K V I N N A. decembar mart Ž E N A List Bosanskohercegovačkog saveza žena u Švedskoj Tidskrift utgiven av Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund i Sverige decembar 2006. mart 2007. 34 K V I N N A mediteran.nu Subotom ujutro

Läs mer

Ž E N A K V I N N A. juli-novembar

Ž E N A K V I N N A. juli-novembar Ž E N A List Bosanskohercegovačkog saveza žena u Švedskoj Tidskrift utgiven av Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund i Sverige juli-novembar 2006. 32-33 K V I N N A Ž E N A K V I N N A 32-33 [Karlskrona,

Läs mer

Švedska. džepni vodič. Činjenice, korisna obavještenja i savjeti novim građanima. Integrationsverket

Švedska. džepni vodič. Činjenice, korisna obavještenja i savjeti novim građanima. Integrationsverket Švedska džepni vodič Činjenice, korisna obavještenja i savjeti novim građanima Integrationsverket Švedska džepni vodič Činjenice, korisna obavještenja i savjeti novim građanima Švedska džepni vodič GLAVNI

Läs mer

kako je to biti mlad & živeti sa zašticenim licnim podacima

kako je to biti mlad & živeti sa zašticenim licnim podacima Jag vill veta ŽELIM da znam kako je to biti mlad & živeti sa zašticenim licnim podacima www.jagvillveta.se Ova brošura je namenjena mladima koji žive sa zaštićenim ličnim podacima. Državni organ za zaštitu

Läs mer

Ž E N A KVINNA. juli-decembar

Ž E N A KVINNA. juli-decembar Ž E N A List Bosanskohercegovačkog saveza žena u Švedskoj Tidskrift utgiven av Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund i Sverige juli-decembar 2008. 40-41 KVINNA Pošaljite novac brzo i sigurno u Bosnu

Läs mer

Ž E N A K V I N N A LIST BIH SAVEZA ŽENA U ŠVEDSKOJ

Ž E N A K V I N N A LIST BIH SAVEZA ŽENA U ŠVEDSKOJ Ž E N A LIST BIH SAVEZA ŽENA U ŠVEDSKOJ 26-27 K V I N N A Ž E N A - K V I N N A ISSN: 1650-5204 Broj/Nummer 26-27 Godina/Årgång 6 Oktobar 2004. April 2005. Listopad 2004. Travanj 2005. Tidskrift utgiven

Läs mer

Svim građanima BiH u domovini i svijetu Sretan 1. mart Dan nezavisnosti BiH

Svim građanima BiH u domovini i svijetu Sretan 1. mart Dan nezavisnosti BiH BROJ 144 GODINA XVII NORRKÖPING JANUAR - FEBRUAR 2009. CIJENA 20 SEK Svim građanima BiH u domovini i svijetu Sretan 1. mart Dan nezavisnosti BiH Jajcu pripada mjesto u svjetskoj kuturnoj baštini U Muzeju

Läs mer

Ž E N A K V I N N A. juni decembar

Ž E N A K V I N N A. juni decembar Ž E N A List Bosanskohercegovačkog saveza žena u Švedskoj Tidskrift utgiven av Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund i Sverige juni decembar 2010. 46 47 K V I N N A 2 List BH Saveza žena u Švedskoj

Läs mer

što trebam reći svom djetetu?

što trebam reći svom djetetu? Jag vill veta Želim znati što trebam reći svom djetetu? Informacije za vas koji ste roditelj i živite sa zaštićenim osobnim podacima 2 Državna uprava za zaštitu prava žrtava kaznenog djela (Brottsoffermyndigheten),

Läs mer

Ž E N A LIST BH SAVEZA ŽENA U ŠVEDSKOJ K V I N N A

Ž E N A LIST BH SAVEZA ŽENA U ŠVEDSKOJ K V I N N A Ž E N A LIST BH SAVEZA ŽENA U ŠVEDSKOJ 30 K V I N N A Ž E N A - K V I N N A ISSN: 1650-5204 Broj/Nummer 30 Godina/Årgång 7 Decembar-Prosinac 2005./ Mart/Ožujak 2006. List BH Saveza žena u Švedskoj Tidskrift

Läs mer

Både kvinnor och män flyr, men

Både kvinnor och män flyr, men Ž E N A List Bosanskohercegovačkog saveza žena u Švedskoj Tidskrift utgiven av Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund i Sverige januar oktobar 2015. 57 58 KVINNA Detta temadubbelnummer av tidskriften

Läs mer

BROJ GODINA XVIII NORRKÖPING MART-JUNI 2010

BROJ GODINA XVIII NORRKÖPING MART-JUNI 2010 BROJ 151-152 GODINA XVIII NORRKÖPING MART-JUNI 2010 CIJENA 25 SEK RIJE^ UREDNIKA OSNOVAN/GRUNDAT 1993. Izdavač/Utgivare SAVEZ BOSANSKOHERCEGOVAČKIH UDRUŽENJA U ŠVEDSKOJ BOSNISK-HERCEGOVINSKA RIKSFÖRBUNDET

Läs mer

Ž E N A K V I N N A. januar juni

Ž E N A K V I N N A. januar juni Ž E N A List Bosanskohercegovačkog saveza žena u Švedskoj Tidskrift utgiven av Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund i Sverige januar juni 2011. 48 49 K V I N N A Nykterhetsrörelsens bildningsverksamhet

Läs mer

20. GODINA KULTURE, HUMANOSTI I DRUŽENJA

20. GODINA KULTURE, HUMANOSTI I DRUŽENJA 20. GODINA KULTURE, HUMANOSTI I DRUŽENJA Bosanskohercegovačko udruženje Ljiljan Växjö napunilo je dvadeset godina uspješnog rada. To je bila prilika da se prijatelji udruženja okupe i zajednički proslave

Läs mer

šta treba da kažem svom detetu?

šta treba da kažem svom detetu? Jag vill veta Želim da znam šta treba da kažem svom detetu? Informacije za vas koji ste roditelj i živite sa zaštićenim ličnim podacima 2 Državni organ za zaštitu prava žrtava krivičnog dela (Brottsoffermyndigheten),

Läs mer

Uvod u VHDL. Marijo Maračić

Uvod u VHDL. Marijo Maračić Uvod u VHDL Marijo Maračić VHDL V(hsic)HDL Very high speed integrated circuit Hardware Description Language Jezik za opisivanje digitalnih elektroničkih sustava Omogućuje opisivanje strukture sustava,

Läs mer

Svensk-bosnisk/kroatisk/serbisk ordlista

Svensk-bosnisk/kroatisk/serbisk ordlista 1 Svensk-bosnisk/kroatisk/serbisk ordlista Förklaringar av ord och begrepp som ofta används på Migrationsverket. Orden och begreppen kan ha en annan innebörd i andra sammanhang. Ordlistan är framtagen

Läs mer

pravljenje razlike Zajedno smo jači Vi pravite razliku

pravljenje razlike Zajedno smo jači Vi pravite razliku Zajedno smo jači pravljenje razlike Vi pravite razliku Vi pravite razliku Kod nas ste kao član uvijek u centru pažnje. Zajedno se pomažemo i trudimo se da se Vama i Vašim kolegama članstvo isplati. Vaš

Läs mer

Osoba za kontakte Telefon Broj zaposlenika

Osoba za kontakte Telefon Broj zaposlenika 1 (7) Bosniska/Kroatiska/Serbiska BProgram vlastite kontrole Kod prodaje duhana 12 c član Zakona o duhanu (1993:581) Što je dobro znati o programu vlastite kontrole Vi koji namjeravate prodavati duhanske

Läs mer

Dobro došli na posao. Annika Creutzer. Bosanski/Hrvatski/Srpski - Bosniska/Kroatiska/Serbiska

Dobro došli na posao. Annika Creutzer. Bosanski/Hrvatski/Srpski - Bosniska/Kroatiska/Serbiska Bosanski/Hrvatski/Srpski - Bosniska/Kroatiska/Serbiska Dobro došli na posao PRAVA, MOGUĆNOSTI I OBAVEZE ZA VAS KOJI STE NOVI NA ŠVEDSKOM TRŽIŠTU RADA Annika Creutzer DOBRODOŠLI NA RADNO MJESTO! Prava,

Läs mer

TOK KAZNENOG POSTUPKA NA DRUGOSTEPENOM SUDU

TOK KAZNENOG POSTUPKA NA DRUGOSTEPENOM SUDU OVAKO TEčE PROCES KAZNENOG POSTUPKA U DRUGOSTEPENOM SUDU TOK KAZNENOG POSTUPKA NA DRUGOSTEPENOM SUDU Prije suđenja može se sačekati u zajedničkoj čekaonici. Ko želi da čeka u zasebnoj čekaonici može da

Läs mer

NAIZMJENIČNO NA MATERNJEM I NA ŠVEDSKOM JEZIKU

NAIZMJENIČNO NA MATERNJEM I NA ŠVEDSKOM JEZIKU NAIZMJENIČNO NA MATERNJEM I NA ŠVEDSKOM JEZIKU Unapređenje jezika i znanja za višejezičnu predškolsku i školsku djecu VÄXELVIS PÅ MODERSMÅL OCH SVENSKA bosnisk version Moj jezik raste Dijete kojemu se

Läs mer

På lättläst BosnisKa Kućni budžet i savjeti oko pitanja zaduženosti i dugova

På lättläst BosnisKa Kućni budžet i savjeti oko pitanja zaduženosti i dugova På lättläst BosnisKa Kućni budžet i savjeti oko pitanja zaduženosti i dugova onda kada je potrebno da unesete red u svoju ekonomiju Besplatno pružanje savjeta u pitanjima kućnog budžeta i zaduženosti koje

Läs mer

Psihijatrijska zdravstvena njega. Informacija za zbrinute prema zakonu o obveznom psihijatrijskom liječenju

Psihijatrijska zdravstvena njega. Informacija za zbrinute prema zakonu o obveznom psihijatrijskom liječenju Psihijatrijska zdravstvena njega Informacija za zbrinute prema zakonu o obveznom psihijatrijskom liječenju ŠTO ĆE SE SADA DOGODITI? Cilj prinudne zdravstvene njege je da Vam bude bolje i da ne dobivate

Läs mer

Blagajnik-Ekonom/Kassör-Ekonom

Blagajnik-Ekonom/Kassör-Ekonom MAGAZIN SAVEZA BANJALUČANA U ŠVEDSKOJ / MAGASIN UTGIVEN AV RIKSFÖRBUNDET BANJALUKA I SVERIGE Š E H E R ŠEHER - Broj 28 - NOVEMBAR - DECEMBAR - 2013. - MOTALA - GODINA V Uvodnik SRETNO I USPJEŠNO Poštovani

Läs mer

Dobrodošli u Moju zbirku domaćih zadaća 3!

Dobrodošli u Moju zbirku domaćih zadaća 3! Dobrodošli u Moju zbirku domaćih zadaća 3! Veliko nam je zadovoljstvo pozvati Vas kao roditelje da sudjelujete u svijetu domaćih zadaća svoje djece! Imate za obaviti važan zadatak. U Mojoj zbirci domaćih

Läs mer

MAGAZIN SAVEZA BANJALUČANA U ŠVEDSKOJ / MAGASIN UTGIVEN AV RIKSFÖRBUNDET BANJALUKA I SVERIGE Š E H E R BANJA LUKA

MAGAZIN SAVEZA BANJALUČANA U ŠVEDSKOJ / MAGASIN UTGIVEN AV RIKSFÖRBUNDET BANJALUKA I SVERIGE Š E H E R BANJA LUKA MAGAZIN SAVEZA BANJALUČANA U ŠVEDSKOJ / MAGASIN UTGIVEN AV RIKSFÖRBUNDET BANJALUKA I SVERIGE Š E H E R ŠEHER - Broj 29 - JANUAR - FEBRUAR - 2014. - MOTALA - GODINA VI Uvodnik Poštovani čitaoci, dragi prijatelji!

Läs mer

FILOSOFISKA FAKULTETEN INSTITUTIONEN FÖR SKANDINAVISKA SPRÅK OCH LITTERATUR

FILOSOFISKA FAKULTETEN INSTITUTIONEN FÖR SKANDINAVISKA SPRÅK OCH LITTERATUR FILOSOFISKA FAKULTETEN INSTITUTIONEN FÖR SKANDINAVISKA SPRÅK OCH LITTERATUR Valentina Kežić Översättning av prepositionsfraser mellan svenska och kroatiska Masterarbete Handledare: Zvonimir Novoselec,

Läs mer

Pravobranitelj protiv diskriminacije DO

Pravobranitelj protiv diskriminacije DO Pravobranitelj protiv diskriminacije DO Pravobranitelj protiv diskriminacije (DO) je tijelo vlasti koje se zalaže za društvo, u kome nema diskriminacije. Mi radimo u skladu s mandatom švedskog parlamenta

Läs mer

GOSTI PREDAVAČI U ŠVEDSKOJ U MJESECU MAJU! hfz. dr. Kenan ef. Musić. hfz. mr. Sulejman ef. Bugari

GOSTI PREDAVAČI U ŠVEDSKOJ U MJESECU MAJU! hfz. dr. Kenan ef. Musić. hfz. mr. Sulejman ef. Bugari Ševval / Zu-l-ka de 1436.h.g. Avgust 2015. GOSTI PREDAVAČI U ŠVEDSKOJ U MJESECU MAJU! hfz. dr. Kenan ef. Musić hfz. mr. Sulejman ef. Bugari Više informacija saznajte u ovom broju Biltena! S A D R Ž A J

Läs mer

Liten svensk ordlista. Mali švedski rečnik. Grundläggande konversation Osnovna konverzacija. DoviĊenja (Zdravo) Jag kommer från Ja sam iz...

Liten svensk ordlista. Mali švedski rečnik. Grundläggande konversation Osnovna konverzacija. DoviĊenja (Zdravo) Jag kommer från Ja sam iz... Januari 2012 Bosniska/kroatiska/serbiska Liten svensk ordlista Mali švedski rečnik Grundläggande konversation Osnovna konverzacija Hej Zdravo God morgon Dobro jutro God dag Dobar dan God kväll Dobro veĉe

Läs mer

FILOSOFISKA FAKULTETEN INSTITUTIONEN FÖR SKANDINAVISKA SPRÅK OCH LITTERATUR. Översättning av institutionsnamn mellan kroatiska och svenska

FILOSOFISKA FAKULTETEN INSTITUTIONEN FÖR SKANDINAVISKA SPRÅK OCH LITTERATUR. Översättning av institutionsnamn mellan kroatiska och svenska FILOSOFISKA FAKULTETEN INSTITUTIONEN FÖR SKANDINAVISKA SPRÅK OCH LITTERATUR Pavle Luketić Översättning av institutionsnamn mellan kroatiska och svenska Magisterarbete Handledare: dr.sc. Goranka Antunović

Läs mer

att vara med på riktigt 7-9 november 2008 i Skövde kvinnors makt

att vara med på riktigt 7-9 november 2008 i Skövde kvinnors makt att vara med på riktigt 7-9 november 2008 i Skövde kvinnors makt dagordning Dag 1 fredag, den 7 november Billingens Stugby & Camping t.o.m 22:00 Registrering av de första svalorna Dag 2 lördag, den 8 november

Läs mer

A D R E S A R organizacija, udruženja i klubova u BiH iseljeništvu

A D R E S A R organizacija, udruženja i klubova u BiH iseljeništvu A D R E S A R organizacija, udruženja i klubova u BiH iseljeništvu Sarajevo, septembar 2013. godine Izdavač: Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH Za izdavača: dr. sc. Damir Ljubić Tekst pripremio:

Läs mer

Ovaj uvod bio je zamišljen na jedan

Ovaj uvod bio je zamišljen na jedan Ž E N A List Bosanskohercegovačkog saveza žena u Švedskoj Tidskrift utgiven av Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund i Sverige januar juni 2014. 55 KVINNA Riječ urednice Neplanirani uvod! Ž e n a

Läs mer

Dvo as VII - alternativna re²enja

Dvo as VII - alternativna re²enja Dvo as VII - alternativna re²enja Ðorže Staki, Matemati ki fakultet 8. april 2007. Uvod U ovom tekstu nalaze se zadaci koji su raženi na 7. dvo asu praktikuma iz Programiranja 2 na Matemati kom fakultetu,

Läs mer

sadržaj Latinka Perović Nesavladive unutršnje kontradikcije Latinka Perović Mit nije osnova za politiku... 15

sadržaj Latinka Perović Nesavladive unutršnje kontradikcije Latinka Perović Mit nije osnova za politiku... 15 helsinška povelja, maj jun 2005 sadržaj broj 83 84, maj jun 2005, godina X uvodnik Sonja Biserko Srebrenica deset godina posle.......................... 3 karakteristika razvoja srbije Latinka Perović

Läs mer

NA[Ö LIST. Bellmansgatan 15, 118 47 Stockholm Tel: +46 (8) 462 05 91 info@srpstvo.com www.srpstvo.com

NA[Ö LIST. Bellmansgatan 15, 118 47 Stockholm Tel: +46 (8) 462 05 91 info@srpstvo.com www.srpstvo.com Bellmansgatan 15, 118 47 Stockholm Tel: +46 (8) 462 05 91 info@srpstvo.com www.srpstvo.com Savez Srba u Švedskoj Srpska Omladinska organizacija Organizacija Žena Juni 2009 Čerain - Ljetnja škola za romsku

Läs mer

UZROCI PROSTITUCIJE I TRGOVANJA ŽENAMA RASPRAVE U HRVATSKOJ I SVIJETU

UZROCI PROSTITUCIJE I TRGOVANJA ŽENAMA RASPRAVE U HRVATSKOJ I SVIJETU UZROCI PROSTITUCIJE I TRGOVANJA ŽENAMA RASPRAVE U HRVATSKOJ I SVIJETU UZROCI PROSTITUCIJE I TRGOVANJA ŽENAMA RASPRAVE U HRVATSKOJ I SVIJETU Centar za žene žrtve rata Rosa Zagreb, 2007. Izdavač Centar

Läs mer

REGISTRACIJA MJESTA PREBIVALIŠTA (FOLKBOKFÖRING)

REGISTRACIJA MJESTA PREBIVALIŠTA (FOLKBOKFÖRING) REGISTRACIJA MJESTA PREBIVALIŠTA (FOLKBOKFÖRING) Kada se nastanjujete u Švedskoj važno je da registrirate mjesto prebivališta (folkbokföringen). Onda ćete dobiti lični identifikacijski broj (personnummer).

Läs mer

Mike Winnerstig Švedske [ur.] FOI-R SE DECEMBER 2014

Mike Winnerstig Švedske [ur.] FOI-R SE DECEMBER 2014 FOI-R--3990 SE DECEMBER 2014 Zvanični prevod uradio Centar za evroatlantske studije (CEAS) iz Beograda, Srbija, juna 2015. uz saglasnost Ministarstva odbrane Mike Winnerstig Švedske [ur.] www.ceas-serbia.org

Läs mer

Priručnik za medije. Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini i Specijalni predstavnik Evropske unije u Bosni i Hercegovini

Priručnik za medije. Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini i Specijalni predstavnik Evropske unije u Bosni i Hercegovini Priručnik za medije Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini i Specijalni predstavnik Evropske unije u Bosni i Hercegovini 1 Deklaracija iz Soluna Budućnost Balkana je u Evropskoj uniji, jun, 2003.

Läs mer

Serbiska Srpski. Ne budite sami. Učlanite se odmah!

Serbiska Srpski. Ne budite sami. Učlanite se odmah! Serbiska Srpski Ne budite sami. Učlanite se odmah! Byggnads daje sigurno zaposlenje i visoku platu Da nema sindikata, poslodavci bi diktirali uslove, bez slušanja nas radnika. Tako je bilo ranije. Byggnads

Läs mer

Poslovnik o organizaciji i sprovođenju polaganja stručnog ispita za lica koja rade u oblasti uređenja prostora i izgradnje objekata

Poslovnik o organizaciji i sprovođenju polaganja stručnog ispita za lica koja rade u oblasti uređenja prostora i izgradnje objekata 8. 1 2 3 4 5 Poslovnik o organizaciji i sprovođenju polaganja stručnog ispita za lica koja rade u oblasti uređenja prostora i izgradnje objekata I 9. Program rada IKCG za 2012. godinu I kvatral 10. Finansijski

Läs mer

FILOSOFISKA FAKULTETEN INSTITUTIONEN FÖR SKANDINAVISKA SPRÅK OCH LITTERATUR. Tillämpning av transposition i olika texttyper

FILOSOFISKA FAKULTETEN INSTITUTIONEN FÖR SKANDINAVISKA SPRÅK OCH LITTERATUR. Tillämpning av transposition i olika texttyper FILOSOFISKA FAKULTETEN INSTITUTIONEN FÖR SKANDINAVISKA SPRÅK OCH LITTERATUR Ivana Hrastić Tillämpning av transposition i olika texttyper Magisterarbete Handledare: dr. sc. Jasna Novak Milić, dr. sc. Bodil

Läs mer

Savjeti i informacije pred tretman implantata

Savjeti i informacije pred tretman implantata Serbokratiska BKS - Råd och information inför implantatbehandling Savjeti i informacije pred tretman implantata Šta je implantat? Zubni implantati su vijci od titana koji se operišu u viličnu kost. Implantat

Läs mer

Š E H E R BANJA LUKA

Š E H E R BANJA LUKA MAGAZIN SAVEZA BANJALUČANA U ŠVEDSKOJ / MAGASIN UTGIVEN AV RIKSFÖRBUNDET BANJALUKA I SVERIGE Š E H E R ŠEHER - Broj 34 - NOVEMBAR-DECEMBAR - 2014. - MOTALA - GODINA VI Uvodnik ZAJEDNO U JOŠ JEDNU GODINU

Läs mer

Švedska dobiva nove novčanice i kovanice

Švedska dobiva nove novčanice i kovanice Švedska dobiva nove novčanice i kovanice PROVJERITE NOVAC! S V E R I G E S R I K S B A N K 1 kruna 2 krune 5 kruna 10 kruna Švedska dobiva nove novčanice i kovanice U 2015. i 2016. Švedska će dobiti nove

Läs mer

Herdabrev för Livets söndag 2018

Herdabrev för Livets söndag 2018 Herdabrev för Livets söndag 2018 Kära systrar, kära bröder i Stockholms katolska stift! Tredje söndagen i advent är glädjens söndag. Gläd er alltid i Herren. Än en gång vill jag säga: gläd er (Fil 4:4).

Läs mer

FILOSOFISKA FAKULTETEN INSTITUTIONEN FÖR SKANDINAVISKA SPRÅK OCH LITTERATUR. Syntaktisk komplexitet vid översättning av texter i olika stilar

FILOSOFISKA FAKULTETEN INSTITUTIONEN FÖR SKANDINAVISKA SPRÅK OCH LITTERATUR. Syntaktisk komplexitet vid översättning av texter i olika stilar FILOSOFISKA FAKULTETEN INSTITUTIONEN FÖR SKANDINAVISKA SPRÅK OCH LITTERATUR Tea Božek Syntaktisk komplexitet vid översättning av texter i olika stilar Magisterarbete Handledare: Zvonimir Novoselec, universitetslektor

Läs mer

KAKO DOLAZI DO SUDSKOG POSTUPKA

KAKO DOLAZI DO SUDSKOG POSTUPKA Jag vill veta ŽELIM ZNATI KAKO DOLAZI DO SUDSKOG POSTUPKA www.jagvillveta.se 1 2 Državni organ za zaštitu prava žrtava krivičnog djela, 2014 Ilustracije Maria Wall Produkcija: Plakat Åströms Tryckeri AB,

Läs mer

Ljetni praznici i ljetni kamp 2018

Ljetni praznici i ljetni kamp 2018 /1/ [logo]: Grad Stockholm Ljetni praznici i ljetni kamp 2018 /2/ [text i rosa kvadraten]: Nadamo se da vam možemo ponuditi radostan, predivan i uzbudljiv provod tijekom ljetnih praznika. U ovom ćete katalogu

Läs mer

ERSÄTTNING TILL BROTTSOFFER SLOVENIEN

ERSÄTTNING TILL BROTTSOFFER SLOVENIEN ERSÄTTNING TILL BROTTSOFFER SLOVENIEN 1. Ansökningsblanketter för ersättning... 2 1.1. Krav på ersättning... 2 1.1.1. Formulär... 2 1.1.2. Tabell med översättning av termerna i blanketten... 2 1 1. Ansökningsblanketter

Läs mer

Översättning av filmvetenskapliga texter från svenska till kroatiska och från kroatiska till svenska

Översättning av filmvetenskapliga texter från svenska till kroatiska och från kroatiska till svenska FILOSOFISKA FAKULTETEN INSTITUTEN FÖR SKANDINAVISKA SPRÅK OCH LITTERATUR Marko Mitrović Översättning av filmvetenskapliga texter från svenska till kroatiska och från kroatiska till svenska Magisterarbete

Läs mer

Arbitrana pravila Meðunarodne trgovaèke komore

Arbitrana pravila Meðunarodne trgovaèke komore HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Arbitrana pravila Meðunarodne trgovaèke komore na snazi od 1. sijeènja 2012. Sadržaj PREDGOVOR... 7 UVODNE ODREDBE... 9 Članak 1. Međunarodno arbitražno sudište...9 Članak

Läs mer

BOSNISKA. Dobra hrana za djecu. izmedju jedne i dvije godine

BOSNISKA. Dobra hrana za djecu. izmedju jedne i dvije godine BOSNISKA Dobra hrana za djecu izmedju jedne i dvije godine Kada Vaše dijete napuni godinu dana, ono može u glavnom jesti istu hranu kao i ostala porodica/obitelj. Sada se uspostavlja osnova za običaje

Läs mer

FILOSOFISKA FAKULTETEN INSTITUTIONEN FÖR SKANDINAVISKA SPRÅK OCH LITTERATUR. Svenska idiomatiska uttryck i översättning till kroatiska

FILOSOFISKA FAKULTETEN INSTITUTIONEN FÖR SKANDINAVISKA SPRÅK OCH LITTERATUR. Svenska idiomatiska uttryck i översättning till kroatiska FILOSOFISKA FAKULTETEN INSTITUTIONEN FÖR SKANDINAVISKA SPRÅK OCH LITTERATUR Darijana Jurić Svenska idiomatiska uttryck i översättning till kroatiska Magisterarbete Handledare: dr.sc. Jasna Novak Milić

Läs mer

Bošnjačka Islamska Zajednica Växjö. Takvim sa vaktijom. za godinu (1436./1437. hidž.g.)

Bošnjačka Islamska Zajednica Växjö. Takvim sa vaktijom. za godinu (1436./1437. hidž.g.) Bošnjačka Islamska Zajednica Växjö Takvim sa vaktijom za. godinu (36./37. hidž.g.) POJAŠNJENJE NEKIH TERMINA KOJI SE NAVODE U TAKVIMU TERMIN MEVLUD - ROĐENJE BOŽIJEG POSLANIKA MUHAMMEDA LEJLETU-R-REGAIB

Läs mer

Sveriges internationella överenskommelser

Sveriges internationella överenskommelser Sveriges internationella överenskommelser ISSN 1102-3716 Utgiven av utrikesdepartementet SÖ 2013:4 Nr 4 Avtal med Bosnien och Hercegovinas ministerråd om samarbete mellan brottsbekämpande myndigheter Stockholm

Läs mer

Vama koji ste bili izloženi kaznenom djelu

Vama koji ste bili izloženi kaznenom djelu Vama koji ste bili izloženi kaznenom djelu 1 VAMA KOJI STE BILI IZLOŽENI KAZNENOM DJELU Tijelo vlasti za žrtve kaznenih djela (Brottsoffermyndigheten), 2015 Ilustracije Maria Wall Proizvodnja Plakat Tiskara

Läs mer

SIGURNOST PUTOVANJA O prometnoj sigurnosti za djecu s funkcijskim preprekama

SIGURNOST PUTOVANJA O prometnoj sigurnosti za djecu s funkcijskim preprekama SIGURNOST PUTOVANJA O prometnoj sigurnosti za djecu s funkcijskim preprekama Projekt suradnje između Riksförbundet för Rörelsehindrade Barn och Ungdomar, RBU Vägverket Väg- och transportforskningsinstitutet,

Läs mer

BOSNISKA/SERBISKA/KROATISKA. Prodaja piva srednje jačine

BOSNISKA/SERBISKA/KROATISKA. Prodaja piva srednje jačine BOSNISKA/SERBISKA/KROATISKA Prodaja piva srednje jačine 1 Sadržaj Prodaja piva srednje jačine 3 Koja pravila važe za prodaju piva? 4 Ko kontrolira da prodavnice prate zakon? 8 Kontrolna kupovina 9 Šta

Läs mer

Olivera Grbić. Srpski. Kuvar. Sva tradicionalna jela na jednom mestu. Beograd, 2013.

Olivera Grbić. Srpski. Kuvar. Sva tradicionalna jela na jednom mestu. Beograd, 2013. Olivera Grbić Srpski Kuvar Sva tradicionalna jela na jednom mestu Beograd, 2013. Olivera Grbić SRPSKI KUVAR Glavni urednik: Dijana Dereta urednik izdanja: Aleksandar Šurbatović Grafički dizajn: Goran Grbić

Läs mer

Radna terapija. šta bi trebali znati

Radna terapija. šta bi trebali znati Radna terapija šta bi trebali znati Radna terapija šta bi trebali znati, jun 2013 Udruženje Švedskih radnih tarapeuta (FSA) Prevod: Vedrana Bolic Baric Uredila: Gelinda Jonasson Foto: Colourbox Štampa:

Läs mer

Ured za demokratske institucije i ljudska prava BOSNA I HERCEGOVINA OPĆI IZBORI 12. listopad 2014.

Ured za demokratske institucije i ljudska prava BOSNA I HERCEGOVINA OPĆI IZBORI 12. listopad 2014. Ured za demokratske institucije i ljudska prava BOSNA I HERCEGOVINA OPĆI IZBORI 12. listopad 2014. Izborna promatračka misija OESS/ODIHR Završno izvješće Warszawa 7. siječanj 2015. SADRŽAJ I. REZIME...

Läs mer

Mil o državi. Prof. dr Duško Radosavljević 1 Nikolina Matijević, M.A. 2 Fakultet za pravne i poslovne studije dr Lazar Vrkatić, Novi Sad UDK321.

Mil o državi. Prof. dr Duško Radosavljević 1 Nikolina Matijević, M.A. 2 Fakultet za pravne i poslovne studije dr Lazar Vrkatić, Novi Sad UDK321. Prof. dr Duško Radosavljević 1 Nikolina Matijević, M.A. 2 Fakultet za pravne i poslovne studije dr Lazar Vrkatić, Novi Sad UDK321.01 NEUPLITANJE VLASTI U DELOVANJE POJEDINCA: Mil o državi Rezime: Učenje

Läs mer

Objašnjenje. Pojam. Očitavanje; Očitavanje; završno. Prijavni karton. Abonnemang Pretplata. Allmänna avtalsvillkor Opči uvijeti ugovora

Objašnjenje. Pojam. Očitavanje; Očitavanje; završno. Prijavni karton. Abonnemang Pretplata. Allmänna avtalsvillkor Opči uvijeti ugovora Abonnemang Pretplata Allmänna avtalsvillkor Opči uvijeti ugovora Anläggning Instalacija Anläggningsadress Adresa instalacije Anläggnings id, anl id Identifikacija instalacije Anvisat elhandelsföretag Dodjeljeni

Läs mer

Pitanja i odgovori o ekonomskoj pomoći (socijalna pomoć)

Pitanja i odgovori o ekonomskoj pomoći (socijalna pomoć) Frågor och svar om ekonomiskt bistånd översättning till serbokroatiska Artikelnummer 2006-114-7 Pitanja i odgovori o ekonomskoj pomoći (socijalna pomoć) Kratki odgovori na običajna pitanja Želiš li iscrpniju

Läs mer

FAKTA. Pitanja i odgovori u slučaju požara u kući

FAKTA. Pitanja i odgovori u slučaju požara u kući FAKTA OKTOBER 2012 AKTIV MOT BRAND Pitanja i odgovori u slučaju požara u kući Informativni list Vam daje odgovore na pitanja koja su na različite načine vezana za požar u kući. Pitanja su podijeljena u

Läs mer

SAMMANTRÄDESPROTOKOLL Sammanträdesdatum 100222

SAMMANTRÄDESPROTOKOLL Sammanträdesdatum 100222 Invandrarrådet 1(6) Plats och tid: Bosniska föreningen i Värnamo kl 18.30-21.00 Beslutande: Arnold Carlzon (kd) Hamid Zaheri (c) Senada Besic (s) Ibrahim Candemir (kd) Christer Fjordevik (kd) Sanja Mikulic,

Läs mer

Sve o vozačkoj dozvoli

Sve o vozačkoj dozvoli Za vas koji imate namjeru polagati ispit za vozačku dozvolu, za vas koji već imate vozačku dozvolu ili za vas koji želite postati instruktor vožnje Sve o vozačkoj dozvoli 1 VOZAČKA DOZVOLA uzbudljivo,

Läs mer

FILOSOFISKA FAKULTETEN INSTITUTIONEN FÖR SKANDINAVISKA SPRÅK OCH LITTERATUR

FILOSOFISKA FAKULTETEN INSTITUTIONEN FÖR SKANDINAVISKA SPRÅK OCH LITTERATUR FILOSOFISKA FAKULTETEN INSTITUTIONEN FÖR SKANDINAVISKA SPRÅK OCH LITTERATUR Ivana Šarić Svenska pronomen med en ospecificerad referent i översättning mellan svenska och kroatiska Masterarbete Handledare:

Läs mer

Sve o vozačkoj dozvoli

Sve o vozačkoj dozvoli Za vas koji imate namjeru polagati ispit za vozačku dozvolu, za vas koji već imate vozačku dozvolu ili za vas koji želite postati instruktor vožnje. Sve o vozačkoj dozvoli 1 VOZAČKA DOZVOLA uzbudljivo,

Läs mer

DIREKTIVA 2014/24/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 26. veljače o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ

DIREKTIVA 2014/24/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 26. veljače o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ 28.3.2014. Službeni list Europske unije L 94/65 DIREKTIVA 2014/24/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ (Tekst značajan za

Läs mer

NAJBOLJE SRPSKE KNJIGE. Za sve knjige sajamski popust. 30 do 50 %

NAJBOLJE SRPSKE KNJIGE. Za sve knjige sajamski popust. 30 do 50 % NAJBOLJE SRPSKE KNJIGE Za sve knjige sajamski popust 30 do 50 % Vukotić media d.o.o. Hilandarska 32 11000 Beograd, Srbija +381 11 33 48 516 ekskluziv@vukoticmedia.rs www.vukoticmedia.rs broj štanda 1321

Läs mer

Vama koji ste bili izloženi krivičnom delu

Vama koji ste bili izloženi krivičnom delu Vama koji ste bili izloženi krivičnom delu 1 VAMA KOJI BILI STE IZLOŽENI KRIVIČNOM DELU Organ vlasti za žrtve krivičnih dela (Brottsoffermyndigheten), 2015 Ilustracije Maria Wall Proizvodnja Plakat Štamparija

Läs mer

FISC K5 PERIOD TRUDNOĆE

FISC K5 PERIOD TRUDNOĆE FISC K5 PERIOD TRUDNOĆE Sadržaj Period trudnoće... 3 Tok trudnoće... Fel! Bokmärket är inte definierat. Simptomi u trudnoći... Fel! Bokmärket är inte definierat. Prehrana u trudnoći... 7 Stimulirajuća

Läs mer

Nele Neuhaus ZAO VUK

Nele Neuhaus ZAO VUK Nele Neuhaus ZAO VUK S njemačkoga prevela BRANKA GRUBIĆ 2 Za Matthiasa, Heaven is a place on earth with you. 3 PROLOG Odložio je vrećicu te kupljene stvari poslagao u mali hladnjak. Njezin omiljen sladoled,

Läs mer

Želim da znam. kako mogu da pomognem deci koja su izložena krivicnom delu?

Želim da znam. kako mogu da pomognem deci koja su izložena krivicnom delu? Želim da znam kako mogu da pomognem deci koja su izložena krivicnom delu? 1 2 Državni organ za zaštitu prava žrtava krivičnog dela, 2014 Ilustracije Maria Wall Produkcija Plakat Åströms Tryckeri AB, Umeå

Läs mer

OSNOVNI PODACI O ŠVEDSKOJ

OSNOVNI PODACI O ŠVEDSKOJ OSNOVNI PODACI O ŠVEDSKOJ 1 1. Osnovne informacije Glavni grad: Stockholm Broj stanovnika: 9 milijuna Površina: 450.000 km² Valuta: švedska kruna (SEK) Stopa nezaposlenosti: 6,4% (podatak iz siječnja 2008.)

Läs mer

Meningslängd i olika texttyper vid översättning från svenska till kroatiska

Meningslängd i olika texttyper vid översättning från svenska till kroatiska ZAGREBS UNIVERSITET FILOSOFISKA FAKULTETEN INSTITUTIONEN FÖR SKANDINAVISKA SPRÅK OCH LITTERATUR Sara Profeta Meningslängd i olika texttyper vid översättning från svenska till kroatiska Magisterarbete Handledare:

Läs mer

ZBIRKA PRI^A. Muhammed Muvaffak Selimeh Muhammed Munir el - D unbaz Muhjjiddin Selimeh. Sarajevo G.H.

ZBIRKA PRI^A. Muhammed Muvaffak Selimeh Muhammed Munir el - D unbaz Muhjjiddin Selimeh. Sarajevo G.H. ZBIRKA PRI^A Muhammed Muvaffak Selimeh Muhammed Munir el - D unbaz Muhjjiddin Selimeh Sarajevo 2001-1422. G.H. Naslov originala Naslov prijevoda Autori Prijevod [erijatski recenzenti Likovno - tehni~ki

Läs mer

Ljudska prava u Evropi

Ljudska prava u Evropi The AIRE Centre Advice on Individual Rights in Europe Ljudska prava u Evropi Pravni bilten Broj 3, 1, 2011. 2012. 2012, broj 1 AIRE Centar London Urednici: Biljana Braithwaite Nuala Mole Catharina Harby

Läs mer

man vara redo med CV och personligt brev för att få ett sommarjobb. Och man ska också kunna prata bra svenska och bli

man vara redo med CV och personligt brev för att få ett sommarjobb. Och man ska också kunna prata bra svenska och bli 1 Podd 4: Sommarjobb - Vi ska prata lite om sommarjobb. Vad är sommarjobb? - Under tre månader om någon ska ta semester och jobba istället för den person som ska ta semester. - Vilka krav behöver man uppfylla

Läs mer

Sve o vozačkoj dozvoli

Sve o vozačkoj dozvoli Za vas koji imate namjeru polagati ispit za vozačku dozvolu, za vas koji već imate vozačku dozvolu ili za vas koji želite postati instruktor vožnje. Sve o vozačkoj dozvoli 1 SADRŽAJ 1 Polagat ću za vozačku

Läs mer

Grundskola Föräldrar samtliga enheter - Landskrona HT14. Segmentering: Jag har mitt barn på skolan: Seminarieskolan F-6

Grundskola Föräldrar samtliga enheter - Landskrona HT14. Segmentering: Jag har mitt barn på skolan: Seminarieskolan F-6 Grundskola Föräldrar samtliga enheter - Landskrona HT14 Segmentering: Jag har mitt barn på skolan: Seminarieskolan F-6 Översättning till teckenspråk Övriga kommentarer (a20 Övriga kommentarer) Matskola

Läs mer

FILOSOFISKA FAKULTETEN INSTITUTIONEN FÖR SKANDINAVISKA SPRÅK OCH LITTERATUR. Tempus i olika texttyper vid översättning mellan kroatiska och svenska

FILOSOFISKA FAKULTETEN INSTITUTIONEN FÖR SKANDINAVISKA SPRÅK OCH LITTERATUR. Tempus i olika texttyper vid översättning mellan kroatiska och svenska FILOSOFISKA FAKULTETEN INSTITUTIONEN FÖR SKANDINAVISKA SPRÅK OCH LITTERATUR Ana Jelušić Tempus i olika texttyper vid översättning mellan kroatiska och svenska Magisterarbete Handledare: dr.sc. Jasna Novak

Läs mer

BIBLIOGRAFI ÖVER SERBISK, KROATISK, BOSNISK, MONTENEGRINSK SKÖNLITTERATUR ÖVERSATT TILL SVENSKA

BIBLIOGRAFI ÖVER SERBISK, KROATISK, BOSNISK, MONTENEGRINSK SKÖNLITTERATUR ÖVERSATT TILL SVENSKA BIBLIOGRAFI ÖVER SERBISK, KROATISK, BOSNISK, MONTENEGRINSK SKÖNLITTERATUR ÖVERSATT TILL SVENSKA БИБЛИОГРАФИЯ СРПСКЕ, ХРВАТСКЕ, БОСAНСКЕ И ЦРНОГОРСКЕ КЊИЖЕВНОСТИ ПРЕВЕДЕНЕ НА ШВЕДСКИ BIBLIOGRAFIJA SRPSKE,

Läs mer