BROJ GODINA XVIII NORRKÖPING MART-JUNI 2010

Transkript

1 BROJ GODINA XVIII NORRKÖPING MART-JUNI 2010 CIJENA 25 SEK

2

3 RIJE^ UREDNIKA OSNOVAN/GRUNDAT Izdavač/Utgivare SAVEZ BOSANSKOHERCEGOVAČKIH UDRUŽENJA U ŠVEDSKOJ BOSNISK-HERCEGOVINSKA RIKSFÖRBUNDET I SVERIGE Glavni i odgovorni urednik/ Chef redaktör och ansvarig utgivare v.d. Muharem Numanspahić Grafički urednik/grafisk redaktör Samir Rajić Lektor/Korrekturläsare Dr. Izet Muratspahić Redakcija/Redaktion Elma Jakupović Muhamed Mujakić Sadeta Murić Muharem Numanspahić Almedina Sačić Elmin Zeba Adresa redakcije/redaktionens adress Glas BiH, Box Norrköping tel 0046 (0) fax 0046 (0) e-post: glasbih@bhsavez.org List izlazi dvomjesečno. Godišnja pretplata: 6 brojeva 150 SEK Švedska: PG Pretplata i reklame na tel: 0046 (0) e-post: glasbih@bhsavez.org Rukopisi, crteži i fotografije se ne vraćaju Štampa/Tryck LTAB Linköpings Tryckeri AB Naslovna stranica/omslag Selma Hasanović iz Helsingborga Umjesto Uvodnika Proljeće je, vjerovali ili ne, prošlo. Po dugogodišnjoj praksi kod nas, bh. građana u Švedskoj, najveći broj aktivnosti se odvija u periodu od marta do juna. Održane skupštine Saveza i udruženja ukazuju da se još mogu naći entuzijasti koji su spremni da se odreknu dijela slobodnog, a nerijetko i redovnog radnog vremena, da bi poveli udruženja u novi krug aktivnosti. Hvala svim onima koji rade sa našom bh. populacijom u ovoj mirnoj zemlji, da citiram riječi Dževada Zahirovića, koji hvali naše kulturnjake. Održane su i regionalne i Savezna smotra kako je i planirano. Amaterskog zanosa je bilo u svim generacijama. Unučad i nene, kćeri i majke nastupali su na istim pozornicama, sabirali istu publiku i radovali se aplauzima. A u publici - ne treba majkama puno da bi se od sreće rasplakale kad vide nastupe svojih najdražih. Njima, toj bh. mladosti daleko od Domovine roditeljski zagrljaji daju snagu i sigurnost, u sebe i svoje porijeklo. Ono što nas čeka u ovom kratkom periodu do početka pune sezone godišnjih odmora je obilježavanje Dana Srebrenice i genocida počinjenog nad Bošnjacima. Tužni i dostojanstveni dani su pred nama. Mnogi traže način da iskažu svoju tugu, da se pobune protiv sile i silnika. Tako se razvija i planetarni projekat Stub srama. Stockholm, glavni grad Kraljevine Švedske, biće i ove godine mjesto gdje će se obilježiti evropski dan posvećen genocidu u Srebrenici jula godine. U ovoj aktivnosti učestvuju svi savezi i organizacije koje imaju bh. predznak u ovoj skandinavskoj zemlji. Ne samo organizacije, nego i pojedincistvaraoci nalaze načina da iskažu pijetet prema srebreničkim žrtvama i daju opomenu sadašnjim generacijama. Jedna od tih je i Dijana Muratoski iz švedskog grada Kristianstada, čija je izložba fotografija na temu Genocid u Srebrenici univerzalna jer je nastala iz moralnog nagona. Kuha se u bosanskom loncu, počinje predizborno utrkivanje. Da bi dobili glasačke listiće, nama, protjeranim, treba dosta papira popuniti te izvršiti registraciju. Prema riječima vođe projekta Izborni budilnik odziv za registraciju je dobar. Oni koji nemaju CIPS-ove lične dokumente neka odvoje nekoliko sati da bi se nanovo upisali u domovinu. Mi trebamo njoj, a ona nama još više - to se najbolje vidi po planovima za godišnji odmor. Želim vam fine ljetne dane i miran odmor. Zaslužili ste! Muharem Numanspahić Glas BiH Broj Mart-Juni

4 Sa raznih strana REGIONALNE SMOTRE Miris Bosne Subota, 15. maja godine, bio je dan održavanja Regionalne smotre kulturnog stvaralaštva u Örebru, u lijepoj sali Kulturhuseta. Preko 200 učesnika iz osam udruženja iz sastava Saveza bh. udruženja u Švedskoj slavilo je ovoga dana bosanskohercegovačku kulturu. Sarajevo - Jönköping, BiH - Gislaved, Ljiljan - Motala, Bosanski kulturni centar - Norrköping, BiH - Värnamo, Bosna - Skillingaryd, Gnosjö Gnosjö i domaćin Miris - Örebro pokazali su brojnoj publici koju inspiraciju vrijedni kulturni radnici ove regije još uvijek crpe iz naše domovine i prenose na djecu i omladinu u svojim udruženjima. Folklor, recitali, recitacije, hor, sevdalinke, ritmičke igre i orijentalni plesovi, našli su se na programu ove manifestacije Moto ove Smotre nije bilo natjecanje nego okupljanje, kaže Dževad Zahirović, predsjednik udruženja - domaćina. Pozitvno sam iznenađen činjenicom da ovoliki broj ovdje rođene djece i omladine uči i pokazuje bosanski folklor, sevdalinku, bosansku riječ... Kad čovjek osjeti da se ljudi ponovo vraćaju svojim organizacijama, da djeca rođena u izobilju nađu vremena i volje da zaigraju kolo iz mladosti svojih roditelja onda se mora reći HVALA svim ljudima koji rade sa djecom. Po završetku programa Rešad Krujezi, predsjednik kotarske organizacije, podijelio je diplome svim udruženjima koja su učestvovala na smotri. Druženje je nastavljeno feštom. U Eslövu održana regionalna smotra kulturnog stvaralaštva Preko 300 učesnika U prepunoj sali Medborgarhuset u Eslövu je 15. maja održana 14. regionalna smotra amaterskog kulturnog stvaralaštva regija Skåne i Kronoborg. Nastupilo je sedam bh. udruženja sa više od 300 učesnika: Bosanska krajina Malmö, Sarajevo Malmö, BiH 92 Trelleborg, Ljiljan Växjö, Ljiljan Landskrona, Una Ljungby i Rubin Eslöv. Otvarajući manifestaciju predsjednik regionalnog odbora Skåne Miralem Arslanagić je rekao: - Ova regionalna manifestacija postaje svake godine sve 4 Glas BiH Broj Mart-Juni 2010

5 masovnija i njome čuvamo bosanski jezik, kulturu, tradicije i običaje, što je posebno važno za druženje i odgoj mla dih. Mladi su se takmičili u osam disciplina: recitacije, drame, horovi, monodrame, recitali, ilahije, sevdalinke i folklori kroz šest juniorskih i sedam seniorskih oblasti. Izvedena je čak 31 tačka programa koji je trajao skoro pet sati. Najviše nastupa imali su Bosanska krajina i Sarajevo iz Malmöa sa po deset tačaka. BiH 92 Trelleborg imao je pet nastupa i iznenadio i masovnošću i kvalitetom, po dvije tačke imali su Ljiljan Växjö, Ljiljan Landskrona i Rubin Eslöv, te jedan nastup Una Ljungby. Pažnje su vrijedni nastupi orkestara Sarajevo i Bosanska krajina Malmö, jako uspješni horovi iz Ljiljana Växjö i Bosanske krajine, monodrama Sarajevo, juniorske folklorne postave Ljiljan Landskrona, Una Ljungby, Sarajevo i Bosanska krajina, te seniorski folklori Ljiljan Landskrona, BiH 92 Trellebrog, Rubin Eslöv, Sarajevo i Bosanska krajina Malmö. Kad su u pitanju pojedinačni nastupi i oni koji su organizirali kulturne programe, reporter je zabilježio neka od imena učesnika: Rubin Eslöv - Dino i Lejla Bečić, Bešir Rašović; Bosanska krajina Malmö - Sara Terović, Mirela Cerić, Amela Solak Tapija, Edin Obradovac, Esma Cetina, Sarah Milanović, Hana Malagić, Hadisa Terović, Merdana i Nejla Ramezić, Haris Žilić, Emina Kovačević; Sarajevo Malmö Nirvana Karat, Aldijana Dedukić, Alisa Ordagić, Adna i Anes Brkić, Selma Mujkanović, Idriz Turčinhodžić, Aiša Fejzić; BiH 92 Trelleborg Amra Šehić, Elvira Ćelan, Erna Mimić; Ljiljan Växjö Sadeta Sokol, Besima Mašić; Ljiljan Landskrona Almina Ćirić;, Una Ljungby Boško Ošap i Orhan Ljujić, te mnogi drugi. Fikret Tufek Poštovani glasači!!! Ovih dana Centralna izborna komisija šalje svima onim koji su glasali i bili registrovani za izbore god. OBRAZAC PRP-2, zbog potvrdjivanja registracije birača za Parlamentarne izbore u BiH 03.oktobra 2010.god. Pošto dobijamo dosta pitanja u vezi ovog obrasca daćemo nekoliko uputstava. Ono što trebate uraditi pri popuni OBRASCA PRP-2 je: 1.Provjera ličnih podataka i adrese A podaci: ne popunjavati ako je sve uredno u ličnim podacima i adresi 2.Prebivalište u odnosu na god. B podaci: ne popunjavati ako nije došlo do promjene 3.Distrikt Brčko C podaci: popunjavaju samo osobe iz distrikta Brčko 4.Promjena prezimena i JMB D podaci: popunjavaju se podaci samo u slučaju promjene prezimena i promjene JMB (žene koje su se udale i promjenile prezime uz prilaganje važećeg vjenčanog lista) 5.Status boravka izvan BiH obavezno popuniti a-privremeni boravak izvan BiH križaju (kris x) svi oni koji imaju CIPS dokumenta b-status izbjegle osobe križaju (kris x) svi ostali 6.OBAVEZNO priložiti uz obrazac PRP-2 kopiju identifikacionog dokumenta (CIPS dokumenta ko ima ili važeća švedska dokumenta) 7.Potpis i datum OBAVEZNO potpisati i datum upisati na obrascu PRP-2 8.Poslati CIK-u na adresu: Izbori u Bosni i Hercegovini Poštanski pretinac Sarajevo Bosna i Hercegovina Skrećemo pozornost svima koji su glasali na izborima godine, a u slučaju da ne dobiju obrazac PRP-2 do 25.juna, da se ponovo prijave sa obrascem PRP-1, kompletiraju potrebnu dokumentaciju i uredno pošalju CIK-u kako bi na vrijeme dobili glasački paket. Zadnji rok za slanje obrazaca PRP-1 i PRP-2 je 19. juli. Vodja projekta Izborni budilnik Fikret Kadic SAVEZ NA FACEBOOK-u Savez bh. udruženja u Švedskoj možete od sada naći i na FACEBOOK-u. Esma Deumić uredjuje ovu stranicu. Posjetite je na facebooku-u i dajte joj podršku. Dva putića vode tamo, prvi je: BHRF-Savez-BH-udruzenja-u- Svedskoj/ a drugi je link sa internet-stranice saveza: Glas BiH Broj Mart-Juni

6 Humanitarno veče posvećeno sjećanju na Omera Čirkića Skupljeno kruna za džamiju u Ćeli U organizaciji švedskog Odbora za izgradnju džamije u Ćeli kod Prijedora, u Malmöu je 10. marta godine, u društvenim prostorijama na Nydali, organizirano Humanitarno veče posvećeno sjećanju na Omera Čirkića, koji je preminuo prije godinu dana i bio predsjednik tog odbora. Skupu je bilo prisutno preko stotinu osoba i tom prilikom je prikupljeno kruna, u čemu je i pomoć regiona Skåne kruna, a sva sredstva idu za humanitarne aktivnosti i dovršenje džamije u Ćeli. Humanitarno veče bilo je posvećeno rahmetli Omeru Čirkiću, koji je bio od pa sve do smrti u septembru 2008., predsjednik odbora za humanitarne aktivniosti Bosanske krajine, član humanitarnog odbora regiona Skåne i MDD Merhameta Švedske, te kroz brojne akcije skupljao pomoć BiH, kao što su pomoć za Vozuću, Srebrenicu, Goražde i drugdje, te je na taj način prikupljeno oko pola miliona kruna. Asim Cerić, sekretar Odbora ističe: - Ćela je jedna od većih mjesnih Dvanaesta generacija maturanata Prigodnom proslavom u Norrköpingu je još jedna generacija maturanata porijeklom iz Bosne i Hercegovine, obilježila kraj gimnazijskog školovanja. U Bosanskom kulturnom centru Norrköping uz članove uže porodice, rodbinu i prijatelje maturanti su nastavili tradiciju koja je prisutna već 12 godina. Deset ovogodišnjih maturanata su: Erik Bilandzić, Adis Zelić, Admir Zimić, Mirsad Slavotić, Alena Štitkovac, Amelina Nakić, Ajla Dulić, Zilha Mahović, Melita Ticević i Ena Buinac. zajednica na desnoj obali Sane kod Prijedora, s imenom još iz godine. Imala je 9 naselja sa stanovnika, od čega je bilo Bošnjaka ili ca 80 procenata, koji su doživjeli genocid od strane četnika godine. Oni koji su preživjeli protjerani su po svijetu. Unatoč svemu mjesto se i danas zove Petrovo, kako su ga nazvali tokom agresije i genocida. Na bošnjačkoj zemlji srušili su zgradu mjesne zajednice i samo stotinu metara dalje od džamije sagradili crkvu, koja nikad u Gornjoj Ćeli nije postojala, jer tu Srbi nikad nisu živjeli. Muamer Amko Čirkić, predsjednik Odb ora: - Do sada se u Ćelu vratilo oko 600 Bošnjaka koji žele obnoviti Ćelu. Odbori za ponovnu izgradnju džamije u Ćeli formirani su pored matične Ćele u Švedskoj, Americi i Njemačkoj. Džamija u Ćeli je u završnoj fazi, ima preko hiljadu kvadrata i s munarom od 50 metara. Ukupno će koštati KM. Bakir Prlja, aktivista, bivši predsjednik Bosanske krajine i Saveza bh. udruženja u Švedskoj: - Omer Čirkić se angažirao na akcijama za pomoć svojoj Ćeli: pomoć šatorskom naselju, elektrifikaciji, asfaltiranju puta, ogradi mezarja i izgradnji džamije i mejthane. Zato je ovo veče posvećeno njemu, a sav prihod ide za dovršenje džamije Ćela, koja bi trebala biti otvorena u julu ove god Na Humanitarnom koncertu besplatno je nastupio Balkanik band, a akcija prikupljanja sredstava traje do jula godine. Upućuje se apel Prijedorčanima, Krajišnicima i svim ljudima dobre volje da se uključe i pomognu: Asim Cerić: ili Muamer Amko Čirkić: Fikret Tufek 6 Glas BiH Broj Mart-Juni 2010

7 Likovi aktivista Muhamed Mujakić MUHAMED CERIĆ CERA U očekivanju rezultata prvog dijela prvenstva fudbalskih klubova, članova Saveza bh. udruženja u Švedskoj, prisjetićemo se likova sportskih entuzijasta koji su svojim angažovanjem ostavili traga u svojim sredinama i šire. U Enköpingu smo gdje sa porodicom u vlastitoj kući živi Muhamed Cerić Cera. Iako mu je matično udruženje BiH förening Enköping, Cerić je stalno na relaciji Enköping Västerås. Kao dugogodišnji sportaš nije mogao a da se ne uključi kao jedan od trenera u fudbalskom klubu BSK Västerås (Bosanski sportski klub). Od atletike do fudbala Kao osnovoškolac u rodnoj Ljubiji Muhamed je bio poznat kao vrsni atletičar na srednjim i dugim stazama i nije bilo opštinskog ili regionalnog takmičenja na kojem ne bi osvojio medalju. Kada je drugoligaš FK Rudar iz Ljubije organizovao izborno testiranje za juniorsku ekipu. Muhamed je bio među onima koji su ubrzo obukli dres ovog kluba koji je dva puta bio na pragu Prve savezne lige Jugoslavije. Svoj prvi nastup za prvu ekipu Rudara imao je u Novom Sadu protiv istoimenog tima. Postao je standardni prvotimac na mjestu ofanzivnog beka i bio je miljenik publike u Prijedoru i Ljubiji. Krasila ga je velika borbenost, ali i korektno ponašanje prema protivnicima. U Mostaru zatvorio Tucea "U Kupu Jugoslavije godine došli smo do polufinala, izbaciši prvoligaše kao što su Vardar, Dinamo iz Vinkovaca i Vojvodina, koja je te godine jurišala na "duplu krunu". Prvi polufinalni susret igrali smo protiv Veleža u Mostaru. Taj susret mi je nadraži, iako će od tada moja fudbalska karijera krenutim neželjenim tokom, prisjeća se Cerić. "U Mostaru sam dobio zadatak da čuvam Semira Tucea, jednog od najboljih tadašnjih jugoslavenskih napadača. Izgubili smo sa 1:0 golom iz penala kojeg je samo sudija vidio i znali smo da je to zbog toga što smo mali klub. Sa velikom željom očekivao sam revanš u Prijedoru i nadao se uspjehu. U susretu protiv ekipe Varteks, četiri dana prije revanša sa Veležom, pukao mi je mišić i ta je povreda uticala da dosta rano prekinem aktivno igranje. Velež je u Prijedoru pobijedio boljim izvođenje penala, a susret sam gledao sa tribina. Tako je to ponekad u sportu." Aktivan i u Švedskoj Kao i najveći broj prognanika, Cera se godine našao u Švedskoj. U Hallstahammaru pokreće udruženje Ljiljan. "Za dvije godine mog mandata kao predsjednika udruženja prikupljali smo mjesečno 10 do 12 hiljada kruna pomoći Bosni. Imam dokumentaciju da smo u tom periodu narodu i Armiji BiH poslali oko kruna", sa ponosom ističe Muhamed Cerić. Preseljenjem u Enköping jedno vrijeme igra fudbal u Diviziji 4, ali kako se stara povreda vratila, nastavlja sportsku karijeru kao sudija. Nekoliko godina sudio je u Diviziji 3, ali i ovdje je povreda učinila svoje. Nastavlja da radi u bh. udruženjima u Västeråsu i Enköpingu i organizuje fudbalske turnire koji 14 godina imaju veliku reputaciju. Nije ni čudo što je Muhamed Cerić postao selektor reprezentacije Saveza bh. udruženja i vodio ekipu na svjetska prvenstva dijaspore BiH 2 puta u Linc (Austrija), Brisel (Belgija) i Minhen (Njemačka). Kao selektor težio je da u ekipu uđu igrači iz raznih sredina i da se tako naša mladost upozna i zbliži. Tražili smo mu fotografiju iz njegove bogate fudbalske karijere. "Od najdražih predratnih fotografija sačuvao sam samo tri. Ostale, kako sportske tako i porodične su nestale u vihoru rata", kaže sa sjetom Cerić. Danas Cera ne igra, ne trči, ali svoje iskustvo nesebično prenosi na druge. Kao da se godinama nije ništa promijenilo. Cera voli fudbal, a igrači i navijači cijene i poštuju Ceru. I to je dovoljno. Glas BiH Broj Mart-Juni

8 Iz Bosansko-švedskog saveza žena Održana Jedanaesta godišnja skupština BŠSŽ-a Redovna, jedanaesta izborna godišnja skupština Bosansko-švedskog saveza žena održana je 27. marta godine u Skillingarydu. Sumirajući godinu koja je iza nas, s ponosom možemo reći da smo zadovoljni. Najveći dio rada odnosio se na međusobno upoznavanje i zbližavanje članica Saveza i u tome smo uspjeli. Tada, naravno, pozitivni rezultati dolaze sami od sebe. Kao što je predsjednica Azra Jelačić naglasila, nama su važni kvaliteti, a ne kvantiteti. Svoj rad u GO su završile Senada Hasanagić, BiH Värnamo, čiji je mandat istekao i Emira Ćutuk, koja je dobila mjesto administrativnog radnika u Savezu. Skupština je prihvatila nove prijedloge iz lokalnih organizacija, pa GO BŠSŽ-a danas sačinjavaju: Štefica Andrijević, Rabija Arslanagić, Enisa Grozdanić, Melkina Filipović, Fatima Selimagić, Jasminka Bracković, Senada Suljanović, Senada Ferhatbegović i Ermina Smailagić. U Nadzorni organ izabrani su: Zlatija Jašarević, predsjednica, te Saliha Salihović i Indira Dugić, članovi. Predsjednici BŠSŽ-a Azri Jelačić jednoglasno je produžen mandat. Skupština je usvojila i promjenu Statuta organizacije po kojoj je funkcija predsjednika Skupštine pripala Sadeti Murić. I ova skupština imala je i svoj kulturni dio sa izložbom slika Enise Grozdanić, portretom Sade Ožegović, fotografijama Dijane Muratoski, folklorom dječije grupe udruženja Bosna iz Skillingaryda itd. Atmosferu u kojoj je održana Skupština i raspoloženje učesnica možda najbolje ilustruju riječi šarmantne 81-godišnje književnice Naze Soljan Iković: Danas su moja prsa velika kao okean, zahvaljujući što sam ovdje s vama! Jasminka Bracković 8 Glas BiH Broj Mart-Juni 2010

9 Žena je tu Neki susreti, ili kako je to već ustaljeno reći kulturne manifestacije, nekako s vremenom postanu nezaobilazne, skoro dio nove tradicije Bosanaca i Hercegovaca u Švedskoj. Niko više i ne pita hoće li biti, nego kada će biti i gdje ćemo se sakupiti ove godine. Znajući kako izgleda svakodnevnica naših zemljaka u Švedskoj, lako je razumjeti da su ovi susrteti jedan od vidova održavanja međusobnih kontakata, kao i veza sa domovinom. Pa ako se još ima prilika malo zaigrati i zapjevati, eto razloga da se dođe na ovakve skupove. I neka. Ali kad se ovakvo razmišljanje veže za skup pod naslovom Žena i pisana riječ, onda onom neupućenom sve to može djelovati nekako preozbiljno, da ne upotrijebim riječ dosadno. Šest godina ove proljetne, aprilske, manifestacije govore nešto drugo. Nije to ni ono ozbiljno, kako neki misle, a nije to nimalo dosadno, kako oni drugi misle, nego nezaobilazno, kako upućeni znaju. Posebnu draž cijelom ovom skupu daje iščekivanje teme susreta, jer svaka godina ima svoj podnaslov: Bosanskohercegovačka žena kroz prostor i vrijeme, Proljeće u nama, Švedsko srce moje majke... Ove godine manifestacija je dobila ime Žena je tu. A šta to bijaše, nije ni malo lako napisati. Ovakve manifestacije se samo mogu doživjeti ondje gdje su nastale i onako kako su ih svi akteri zajedno osmislili i praktično izveli. Žena je tu zakaza vrijeme 24. aprila 2010., u Jönköpingu, sa domaćicama iz aktiva žena bh. iz udruženja Sarajevo Huskvarna. I dođe preko 150 posjetilaca iz 16 udruženja, članova Bosanskošvedskog saveza žena u Švedskoj. Sve poče razgovorom sa Nazom Soljan Iković, ženom u osamdesetim godinama, čija priča i tečno kazivanje poruka iz njenih knjiga ispuni salu. Zanos životom, nostalgija za prošlim, lijepim vremenima, životne poruke koje nikada ne zastarijevaju, samo ih svako vrijeme oblikuje na svoj način, izbrisaše Nazine godine. Ona posta vječna i savremena u svakom vremenu i prostoru. Polet, životna radost i lakoća bosanske riječi otvoriše vrata za sljedeći dio programa. Drugi gost manifestacije bila je Vasvija Dedić Bačevac, pisac knjige Koferaši, koja je osvojila prvo mjesto na prvom natječaju za najbolju knjigu u Skandinaviji u organizaciji Saveza bh. udruženja u Švedskoj i Bosanskošvedskog saveza žena. Njena nova knjiga, U predvorju raja, bila je podloga za nastavak programa. Neumorne članice bh. udruženja Bosanska Krajina, Malmö, Merdana Ramezić i Hadisa Terović, su izabrane tekstove iz ove knjige pretočile u kratke monodrame. U predvorju raja su sakupljena kazivanja različitih ličnosti, uglavnom bh. iseljenika silom prilika rasutih diljem svijeta, njihove životne priče i snovi koje ponekad ni sami ne razumiju, niti mogu kontrolisati. Veći dio priča o ženama protkan je igrama riječi koje odslikavaju razmišljanja i htijenja njenih junakinja. Smijeh i tuga, prepoznavanje same sebe ili svojih najbližih, sve prisutne su stavili u poziciju aktera manifestacije. Pored ovih glavnih sastojaka recepta za finu riječ i lijep provod na ovom susretu, dodajte i folklornu sekciju udruženja Sarajevo, recitaciju o ženi u izvedbi Dževdete iz Nur-a, kazivanja Fadile iz Landskrone, šargiju u rukama jednog od članova udruženja Aktivitetscenter iz Halmstada i mikrofon u rukama raspjevanih članica Bosansko-švedskog saveza žena u Švedskoj. I sve to dodatno začinite voditeljskim vještinama i rječitošću jedne od idejnih tvoraca i neposrednih organizatora ovogodišnje manifestacije, Rabije Arslanagić, pa sliku zadržite u sjećanju do sljedećeg aprila i sljedeće proljetne manifestacije Žena i pisana riječ. Almedina Sačić Kratke vijesti iz BŠSŽ-a: - Pobjednik takmičenja sa najvećim brojem poslanih priloga na internet stranicu BŠSŽ-u ( bssz.se/ ) je aktiv žena "Udruženja bosanskog naroda" Gävle. - Na manifestaciji "Žena je tu", održanoj 24. aprila godine u Jonköpingu, sakupljena je humanitarna pomoć u visini od kr. Prodajom knjiga, tombola i bedževa Saveza na 15. smotri kulture i stvaralaštva Saveza bh. udruženja u Švedskoj, sakupljena je humanitarna pomoć u visini od kr. - U sklopu manifestacije Žena je tu, Odbor za sport i rekreaciju predstavio je poster sa pozivom na ostvarivanje akcije Bosanskohercegovački đerdan zdravlja, zajedničkom šetnjom do zdravlja. Poziv je upućen svim lokalnim organizacijama, a izvještaji o provođenju akcije će biti objavljeni na Internet stranici Saveza. - Predsjednica Azra Jelačić, član GO Fatima Selimagić i tehnički saradnik Saveza Almedina Sačić su u ime BŠSŽ-a, 13. juna prisustvovale obilježavanju 15 godina postojanja i rada Islamske zajednice Bošnjaka u Švedskoj. Svečanost je uz veliki broj članova i gostiju održana u Göteborgu. Jubilej je svojim prisustvom uveličao Reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić. Glas BiH Broj Mart-Juni

10 Motala: Savezna smotra kulture i školstva PETNAESTA JUBILARNA Muhamed Mujakić Najveći godišnji skup Bosanaca i Hercegovaca u Švedskoj, pod nazivom Savezna smotra kulture i školstva, održan je 5. juna u Motali u ambijentu nebeskog plavetnila, modrine jezera Vättern i opojnog mirisa stotine stabala jorgovana. Organizator ovog petnaestog skupa amaterskih kulturnih radnika i prosvjetara bio je Savez bh. udruženja u Švedskoj, a suorganizatori Bosanskošvedski savez žena i Bosanskohercegovački omladinski savez. I za bh. udruženje Ljiljan iz Motale bio je ovo mali jubilej po peti put su bili domaćini ovakvoj značajnoj manifestaciji. Desetak parkiranih autobusa i nekoliko puta toliko putničkih kola dovezli su Bosance i Hercegovce iz gotovo svih regija Švedske da se sastanu, porazgovaraju i pokažu kako njeguju svoju kulturnu tradiciju. Učesnici Smotre Za ovogodišnju Saveznu smotru svoje učešće prijavilo je 19 bh. udruženja, a nastupilo je 18 (odustala Landskrona). Za juniore i seniore nastupili su: Bosna Borås, BiH Gislaved, Gnosjö 2000 Gnosjö, Behar Göteborg, BKD Sarajevo Jönköping, Bumerang Linköping, Una Ljungby, Bosanska krajina Malmö, BKF Sarajevo Malmö, Ljiljan Motala, BiH Norrköping, Bosna Skillingaryd, Bosanka Skövde, Una Skövde, BiH Värnamo, Ljiljan Växjö, Miris Örebro, te Helsingborši ljiljani iz Helsingborga, kao član Bosansko-hercegovačkog omladinskog saveza. Kako se učesnici nisu držali službene satnice i svako je na svoj način tumačio kategorije, teško je reći ko je nastupio u kojoj disciplini, ali ostaje činjenica da su u najviše disciplina nastupili Bosanska krajina i BKF Sarajevo iz Malmöa, BKD Sarajevo Jönköping, Helsingborški ljiljani Helsingborg i tako redom. Otvaranje Smotre i ugledni gosti Pred prepunom salom je goste, učesnike i mnogobrojne posjetioce pozdravio Fikret Kadić, predsjednik Saveza bh. udruženja u Švedskoj. Nakon prigodnih riječi o Savezu i Smotri, Kadić je proglasio otvorenom Petnaestu saveznu smotru kulture i školstva. Redovan gost na ovakvim i sličnim manifestacijama bh. građana u Švedskoj je mr. Darko Zelenika, ambasador BiH u Kraljevini Švedskoj. Ambasador Zelenika je u pozdravnoj riječi istakao važnost njegovanja kulture i tradicije domovine Bosne i Hercegovine, kao i učenje maternjeg jezika. Iskoristio je priliku da bh. građane u Švedskoj podsjeti na važnost učešća na predstojećim izborima u Švedskoj i BiH. Među uglednim zvanicama bili su i Alexander Gabelić, član Riksdaga, Ruben Baggström, predsjednik Trezvenjačkog saveza Švedske (NBV), Mirsada Zahirović, predstavnica Bosanskohercegovačkog saveza žena, Azra Jelačić, predsjednica Bosanko švedskog saveza žena, Elma Jakupović, predsjednica Bosanskohercegovačkog omladinskog saveza, Mirsad Filipović, predsjednik Saveza Banjalučana, bivši predsjednici Saveza Edib Poljo i Sadeta Murić, predsjednici oblasnih organizacija Rešad Krujezi, Feko Pendek i mnogi drugi. Program Nakon što je predsjednik Fikret Kadić proglasio Smotru otvorenom, započeo je sedmosatni program. Teško je u ovom trenutku reći koliko je bilo tačaka programa a bilo ih je preko 60, ili ko je nastupio u kojoj kategoriji. Svi koji su došli nastupili su. I publika ih je pozdravila. A šta je bilo iza scene, gdje su voditelji Fikret Tufek i Muharem Sitnica Sića zajedno sa Seadom Jujićem iz Odbora za kulturu pokušavali koliko-toliko poštovati satnicu i dogovorene kategorije, ne treba ni pitati. Dovoljno je citirati Muharema: Ovo se ne može naučiti ni na jednom fakultetu jednostavno, moraš biti rođen za ovo. Slažemo se samo je ova trojka mogla uspješno privesti kraju program sa ovoliko tačaka i izvođača. Horovi su kao i uvijek bili na početku programa. Nastupilo je 8 horova u seniorskoj konkurenciji i vidjelo se da svi vježbaju i pažljivo biraju repertoar za što uspješniji nastup. Hor iz Norrköpinga je najbroniji i sa pravom se zove "mješoviti". I Beskin hor iz Växjöa ima muško pojačanje. Vrijeme je da na pozornici vidimo i jednu bh. klapu, jer se često zapjeva u posebnim prilikama, pa bi to trebalo i ozvaničiti. Šteta što tehnika (ozvučenje) nije bilo naklonjeno većini horova i drugih izvođača. U juniorskoj konkurenciji nastupili su samo predstavnici Helsingborških ljiljana, koji su i u ostalim disciplinama bili pravo osvježenje na ovoj manifestaciji. Iako je najviše nesporazuma bilo u disciplinama Recitacija i Recital, raduje to što se maternji jezik još uvijek čuje u čistom obliku bez obzira na uzrast. Dino Ahmetović iz Gislaveda je upravo završio treći razred osnovne škole, a ovo mu je, kao recitatoru, treći nastup nastavak na strani Glas BiH Broj Mart-Juni 2010

11 MOTALA 2010 Početak: A. Gabelić,zastupnik, D. Zelenika, ambasador BiH, M. Sačić, fotograf Ljiljan Växjö BiH Värnamo BiH Norrköping BKD Sarajevo Malmö Glas BiH Behar Göteborg Broj Mart-Juni

12 Bosanska Krajina Malmö Bosanka Skövde Bosna Borås Helsingborški ljiljani» Merdana Ramezić i Hadisa Terović Biba, Cober i Hajrica BiH Värnamo 12 Sarajevo Malmö Glas BiH Broj Mart-Juni 2010 Gnosjö 2000 Bosna Skillingaryd

13 Miris Örebro BKD Sarajevo Malmö BiH Värnamo Una Ljungby Sarajevo Jönköping BiH Norrköping Glas BiH Broj Mart-Juni 2010 Helsingborški liljani BiH -Gislaved 13

14 Behar Göteborg Bosanska Krajina Malmö BHUF-ove omladinke Esmira i Irma Humanitarna akcija BŠSŽ- Emira, Almedina i Fatima Diplome svim udruženjima-učesnicima Smotre Pobjednici u školskom takmičenju 14 Glas BiH Broj Mart-Juni 2010 Pobjednici u školskom takmičenju Pobjednici u školskom takmičenju

15 na saveznoj smotri. Od prvog nastupa, bez papira u ruci, Dino imponuje sigurnim nastupom i čistoćom svakog izgovorenog glasa. Zahvaljujući grupama iz Boråsa, Skövdea (Bosanka) i Malmöa (Bosanska krajina i BKD Sarajevo), kategorija Ilahije i kaside ostala je u programu kao dio duhovne i kulturne tradicije. Izbor grupe iz udruženja Sarajevo Malmö bila je pjesma Šehidi, koja je nastala kao plod unošenja elemenata stradanja Bošnjaka u minulom ratu u duhovnu poeziju, ostavila je snažan utisak na sve one koji u sebi nose ožiljke agresije na BiH. Disciplina Monodrama zahtijeva uz talent i puno rada, pa nije ni čudo što Hadisa Terović (Bosanska krajina) nije imala komkurencije u ovom žanru. Šest otpjevanih sevdalinki u obje kategorije nije puno, ali nije ni malo. Nemaju svi majstora na harmonici kao što je Hajrica Zukanović, koji je svoju interpretaciju obogatio učešćem supruge Bibe i glumca i recitatora Bahrudina Bahtijaragića Cobera. Uz jorgovane i miris Bosne Kraj maja i cijeli juni je u Švedskoj u znaku cvijeća, mirisa, polena, pa i neibježne alergije. U Motali su, uz tek probuđene majske ruže, u punoj snazi mirisali jorgovani. I ne samo oni. Na ulazu u Folketshus postavljen je roštilj sa kojeg se širio miris banjalučkog ćevapa. Dugi redovi bili su još jedno mjesto i prilika za druženje i priču. I zelene površine pod toplim zracima junskog sunca bile su mjesto gdje se sjedilo, jelo, pilo i najviše razgovaralo. U toku su maturske večeri, pa je bilo i onih koji su nadoknađivali izgubljeni dio noći. Sve je ličilo na oazu u kojoj je sve bilo u znaku Bosne. Ili kao uvod u ljetnu seobu prema Jugu Folklori i dalje u centru pažnje Kao i uvijek, najviše učesnika bilo je u disciplini Folklor i tu je publika bila posebno aktivna. Neki kažu da nisu nastupili, jer je rečeno da je program ionaka probio planiranu satnicu. Bilo bi šteta uvoditi sudije i ocjenjivati nastupe. Za nagradu je već to što je neko vježbao 10 mjeseci sa tridesetetak i više članova i što je kod namlađih interes gotovo isti, ako ne i veći, nego kod starijih. O tome govori vraćanje na scenu i najmlađih folklorista iz Ljungbyja. O tome da se ozbiljno radi na njegovanju ovog bisera naše kulturne tradicije sa kojim se bh. dijaspora širom svijeta predstavlja javnosti, govore i inovacije u ovoj oblasti. Ljubomorno se čuva izvorni oblik sa novim pristupima, elementima, melodijama, brojem izvođača. Smotre su najčešće prilika da se promoviše nešto novo u poznatoj igri. Nakom smotre u Boråsu i ovdje u Motali, folklorna seniorska grupa iz BKF Sarajevo Malmö predstavila se novom koreografijom. Bila je to dostojna završnica Petnaeste savezne smotre kulture i školstva. ODLIČNI REZULTATI NA SAVEZNOM TAKMIČENJU U ZNANJU Dok su se u Folketshusu okupljali učesnici Petnaeste savezne smotre kulture i školstva, prosvjetni radnici su već započeli sa takmičenjem (testiranjem) učenika Bosanskohercegovačke dopunske škole Mak Dizdar. Ovim takmičenjem rukovodio je Safet Omerović, predsjednik Odbora za školstvo Saveza bh. udruženja. Pomagali su mu nastavnici: Azra Kumnova, Fatima Sprečo, Nesib Karišik, Melkina Filipović, Azra Avdagić, Edina Kušljugić, Mirsad Filipović, Emina Begović, Anela Ahmetbegović, Munira Ahmetbegović, Azra Lokvančić, Sadeta Murić i Nevzeta Begić. Iz 8 škola došlo 56 đaka Školska godina u redovnim švedskim školama je već završena, pa je jedan broj đaka već na putu za Bosnu i Hercegovinu na dugo čekani odmor. Na takmičenje u Motalu došli su đaci iz osam dopunskih odjeljenja: Linköping, Motala, Växjö, Jönköping, Mjölby, Skövde, Borås i Gislaved. Po razredima raspored učenika izgleda ovako: 4. razred - 9 takmičara, 5. razred - 12, 6. razred -12, 7. razred - 11, 8. razred - 8 i 9. razred - 4 takmičara. Ako se ima u vidu teška situacija u kojoj se odvija rad dopunskih škola, odaziv je dobar i to je odraz nesebičnog rada nastavnika i podrške roditelja koji shvataju značaj očuvanja maternjeg jezika. Zavidno znanje na testiranju Đaci su na testiranju pokazali zavidno znaje i samo je bod dijelio one koji se nisu plasirali na jedno od prva tri mjesta. I među pobjednicima je broj osvojenih bodova često bio isti. Najviše pobjednika (9) imalo je dopunsko odjeljenje iz Gislaveda, slijedi Motala sa 5, Linköping i Borås po 3, Växjö 2 i Jönköping i Mjölby sa po jednim prvoplasiranim učenikom. Plasman po razredima izgleda ovako: IV RAZRED: 1. mjesto: Emina Avdić (Gislaved), Emina Grudić (Gislaved) i Ajla Verem (Liknköping). 2. mjesto: Enesa Zahirović (Gislaved), 3. mjesto: Ermina Buljubašić (Borås). V RAZRED: 1. mjesto: Amina Ćorić (Linköping), 2. mjesto: Belma Avdagić (Motala), 3. mjesto: Jasmina Tica (Linköping). VI RAZRED: 1. mjesto: Elma Fejzić (Gislaved), 2. mjesto: Lejla Grudić (Gislaved), 3. mjesto: Emina Bosno (Gislaved). VII RAZRED: 1. mjesto: Behzad Crnalić (Gislaved), Armina Kujović (Gislaved), Lamija Hodžić (Växjö), 2. mjesto: Ermin Konjević (Gislaved), Selma Turčinhodžić (Växjö), 3. mjesto: Sabina Kušljugić (Motala) i Nermina Buljubašić (Borås). VIII RAZRED: 1. mjesto: Elmir Dugić (Mjölby), 2. mjesto: Selma Beganović (Borås), 3. mjesto: Amela Balić (Motala). IX RAZRED: 1. mjesto: Adnan Avdagić (Motala), 2. mjesto: Amila Glavaš (Jönköping) i 3. mjesto: Selma Sinanović (Motala). Pobjednicima u školskom takmičenje prigodne diplome i knjige uručili su mr. Darko Zelenika, ambadarod BiH u Kraljevini Švedskoj i Alexander Gabelić, član švedskog Parlamenta za regiju Östergötland. Na kraju je po običaju napravljen zajednički snimak đaka, nastavnika i gostiju. Sadeta Murić Glas BiH Broj Mart-Juni

16 Iz BHUF-a: RAZGLASAJ! Piše: Elmin Zeba Pravo glasa realizira samo 20 hiljada bh. građana iz dijaspore Razglasaj - naziv je kampanje kojom se animiraju glasači za predstojeće oktobarske izbore. Bh. omladinski savez u Švedskoj, jedan od učesnika akcije, priredio je u Getebörgu 30. aprila tribinu Izbori u BiH Okupljenima su se obratili Darko Brkan pokret Dosta, Brano Jakubović grupa Dubioza Kolektiv, Muharem Mesić aktivista i Sara Nikolić ACIPS BiH. Gosti tribine dobri su poznavaoci bh. prilika, pa su poslije uvodnog obraćanja odgovarali i na pitanja prisutnih. Darko Brkan iz pokreta Dosta govorio je o počecima organizovanja i aktivnostima koje ovaj pokret provodi u posljednje vrijeme. U godini prioritet je da u BiH definitivno dođe do promjene vlasti i da se stvori odgovoran politički aparat koji će voditi zemlju. Izbori su možda jedini način da se tako nešto ostvari. Brkan je posebno naglasio da eventualne promjene koje bi došle ovogodišnjim izborima nisu kraj nego početak promjena i početak ozbiljnog rada. Izrazio je nadu da će sadašnji političari otići s vlasti jer ideološke partije nisu profilirane i ne znaju raditi svoj posao. Žalosno je, a istinito, da pojedine partije imaju svoje programe na dva lista A4 formata. - Izbori u oktobru mogli bi biti ključni i zato što više mladih ljudi, a posebno onih koji žive van Bosne i Hercegovine trebaju glasati smatra Brano Jakubović, član grupe Dubioza Kolektiv koja je nedavno objavila novi album pod nazivom 5 do 12. Jakubović smatra da je ime albuma previše optimistično, jer on misli da je sada sati. Ipak, izrazio je mišljenje da se ne treba predavati nego iskoristiti šansu koja se pruža na izborima. Nas je , ali nas nema?! Samo 20 hiljada građana Bosne i Hercegovine koji se nalaze van granica naše zemlje izađe na izbore. Zapanjujući podatak, ako se zna da je onih koji imaju pravo glasa oko Naši građani nisu zainteresovani za glasanje. Neupućeni su u funkcionisanje našeg sistema. Neki su razočarani situacijom u BiH i političkim igrama bez kraja. Umorni od neispunjenih obećanja, naši ljudi polako odustaju od ovakvog vida utjecaja na vlast. - Zašto uopće da neko iz dijaspore glasa na bh. izborima? pitanje je koje je i sebi i prisutnima uputio aktivista 16 Glas BiH Broj Mart-Juni 2010

17 kampanje Muhamed Mesić iz Beča. Moramo iskoristiti pravo glasa ukoliko želimo našoj domovini i budućim generacijama obezbijediti bolji život. Posve je legitimno da ljudi koji žive vani imaju pravo glasa! Posebno ako je poznato da gotovo 30% finansijskih sredstava koja stižu u BiH iz inostranstva donose ustvari naši ljudi. Ako se toliko ulaže u našu zemlju, onda ne treba taj naš trud prepustiti nekome ko to sve može poništiti i ostvariti ličnu korist umjesto napretka zemlje. Ovi izbori šansa su da izaberemo nekoga ko će znati upravljati gdje i kako upotrijebiti novac koji stiže u BiH ističe Mesić. Isprazna retorika i prazna obećanja Sara Nikolić predstavila je rad nevladine organizacije ACIPS koja postoji već sedam godina. Članovi organizacije su studenti koji su završili studije u BiH. Oko 200 aktivnih članova učestvuju u regionalnim inicijativama, kao i u razvojnoj politici. ACIPS je i godine aktivno učestvovao na projektu nadgledanja predizborne kampanje. Istraživali smo kakve su stvarne ideje političara i da li je to sve isprazna retorika. Rezultati su bili razočaravajući. Analizirali smo više hiljada izjava političara i činjenica je da oni uglavnom nisu imali rješenja za probleme u našoj zemlji. Sve to pokazuje manjak odgovornosti naših političara smatra Sara Nikolić. Zato provjerite još jednom da li ste registrovani za izbore i da li se nalazite na spisku Centralne izborne komisije u BiH. Ne treba zaboraviti da je prijavu za glasanje potrebno obaviti do 20. jula, a sve nove informacije vezane za izbore možete pronaći na web-stranici www. razglasaj.ba. Izlet u organizaciji BHUF-a Zabava u Varbergu Izlet u Varberg za 400 učesnika iz trinaest gradova Švedske u organizaciji Bosansko-hercegovačkog omladinskog saveza u Švedskoj (BHUF), okupio je dječake i djevojčice i njihove roditelje porijeklom iz Bosne i Hercegovine. Iako vremenski uslovi nisu bili naklonjeni izletnicima, zabava je bila odlična i što je najvažnije bio je primjetan osmijeh i ogromno zadovoljstvo na svim licima. Ukupno devet autobusa stiglo je iz sljedećih mjesta: Värnamo ( Žena 99 ), Mjölby (Udruženje BiH ), Skillingaryd ( Bosna ), Växjo ( Ljiljan ), Skövde (udruženja Bosanka i Una ), Linköping ( Meša Selimović ), Borås ( Bosna ), Tranemo, Svenljuga, Gislaved ( BiH ), Norrköping ( BiH ), Helsingborg ( Helsingborški Ljiljan ) i Motala ( Ljiljan ). Dječaci i djevojčice iz bh. udruženja bili su najbrojniji među posjetiocima u Gradu zabave (Fun City). U luna parku mogli ste na sve strane čuti kako se govori bosanski jezik. Plovidba čamcima i razgledanje zoološkog parka u Varbergu bili su posebno zanimljivi za naše mlade. Veliki interes je vladao i za gledanje cirkusne predstave koja je na programu svaki dan u 15 sati. Bilo je i pravih izazova za najhrabrije koji vole brzu i otkačenu vožnju na visinskim dijelovima parka. Nekoliko izletnika prkosilo je vremenskim uslovima, pa su se uspjeli i okupati u atraktivnom bazenskom kompleksu. Svake godine povećava se broj učesnika na izletima koje organizuje BHUF. Ovo je već peti junski izlet. Omladinski savez snosi sve troškove puta i ulaznica: - Fun City u Varbergu je neka vrsta nagrade pri završetku školske godine za mladu raju. To su dječaci i djevojčice koji su vezani za naša udruženja. Većina djece ide u bosanske dopunske škole ili je aktivna u nekoj od sekcija kazali su nam u BHUF-u, te dodali da je jedan od važnijih ciljeva upravo druženje. Na taj način želi se pružiti prilika mladim članovima da upoznaju svoje vršnjake iz drugih gradova i stvore nova prijateljstva. I naredne godine BHUF će napraviti sličan izlet, možda u nekom drugom gradu, ali sigurno uz još veći broj učesnika. Elma Jakupović Elmin Zeba Glas BiH Broj Mart-Juni

18 SREBRENICA Obilježavanje Dana genocida u Stockholmu Tragedija Srebrenice i cijele Bosne i Hercegovine su zvjerski zločini počinjeni nad desetinama hiljada nedužnih građana. Sjećanje na ove datume, mjesta i žrtve postali su dio našeg života u Švedskoj. Fadila Jašarević, koordinator i ovogodišnjeg obilježavanja Dana genocida Srebrenice dala nam je kratak rezime dosad urađenog. "Kao i predhodne godine i ove godine Dan genocida u Švedskoj se obilježava zajedničkom manifestacijom iza koje stoje Bosanskohercegovačke organizacije i zajednice u Švedskoj. Koordinaciono tijelo sastavljeno je od predstavnika BHRF-a, BIS-a, BHKRF-a, BSKF-a, BHUF-a, BeMUF-a, Riksförbund Banjaluka. Domaćin manifestacije je Bošnjački kulturni centar u Stockholmu. Važno je istaći da u planiranju obilježavanja Dana genocida imamo značajnu podršku Ambasade BiH u Stockholmu." Program je planiran za 11. juli od 16 do 18 sati u Filmhusetu, Karlaplan, Borgvägen 1. Ovogodišnji program je znatno obuhvatniji: imaćemo izložbu fotografija Masovne grobnice u BiH, premijeru filma Gusul - na temu Srebrenica, održaćemo press konferenciju, a ovih dana smo otvotili internet stranicu Kako teku pripreme oko obilježavanja Dana genocida u Stockholmu? "Pripreme su sveobuhvatne i svakodnevne. Mi smo u Stockholmu osnovali operativni tim koji intenzivno radi na programu i pripremama, kako ovogodišnje manifestacije tako i planiranje za iduću godinu. Operativna grupa se sastaje svakog petka i razmatra zadatke i zaduženja. Imali smo više ideja koje bi bile interesantne za obilježavanje Dana genocida, ali smo uvidjeli da ako počnemo sa pripremama u aprilu onda ne možemo inspirisati najznačanije švedske organizacije da učestvuju zajedno sa nama. Zato aktivnosti za iduću godinu počinju u septembru. Cilj naše manifestacije je predstaviti tragadiju Srebrenice Šveđanima i animirati ih da i oni aktivno učestvuju sa nama u organizaciji manifestacija za obilježavanje Dana genocida. Da se ovako veliko zlo i mnogo manjih ne bi ponavljali, ljudi dobre volje se moraju organizovati i djelovati u današnjem društvu u kojem ima i nasilja i zlostavljanja i nepravde i rasizma i alkohola i mnogo čega negativnog. Oni koji čine nasilje, zlostavljanje i nepravdu su u manjini, ali su često organizovani i djeluju agresivno. Trebamo koristiti sve demokratske metode da imamo društvo i sredinu u kojoj se sva ljudska prava provode i poštuju u praksi. Kako ovdje, tako i u Bosni i Hercegovini." Om Srebrenica Srebrenicamassakern kallas den massaker som ägde rum från 11 till omkring 22 juli i staden Srebrenica med omnejd i Bosnien och Hercegovina under bosnienkriget. Sammanlagt beräknas omkring bosnienmuslimska män ha dödats av de bosnienserbiska styrkorna av Republika Srpska under ledning av general Ratko Mladić. Bland de dödade ingår dels de som tillfångatogs och avrättades efter det att staden intagits och dels de bosnienmuslimska soldater och irreguljära trupper som dödades i samband med att de försökte retirera från staden mot bosnisktmuslimskt kontrollerade områden. Srebrenicamassakern är det största massmordet i Europa sedan andra världskriget. Under 2004, vid åtalet mot general Radislav Krstić fastställde ICTY enhälligt att Srebrenicamassakern var folkmord. Under kriget hade Bosnien stämt staten Serbien på grunderna att de var inblandade och möjliggjorde folkmordet på bosnienmuslimer under kriget. Den Internationella domstolen (ICJ) fastställde att Serbien inte var direkt ansvariga för folkmordet men ansåg dock att Serbien brutit mot folkmordskonventionen då man inte gjort tillräckligt för att ha förhindrat folkmordet vid Srebrenica. ICJ fastställde samtidigt ICTY:s beslut om att Republika Srpskas styrkor hade begått folkmord i Srebrenica. Det har varit ett svårt efterarbete med att hitta alla kroppar, eftersom flera massgravar grävts upp och sedan flyttats. Idag finns det omkring oidentifierade kroppar. År 2010 passerade det serbiska parlamentet en resolution där de officiellt bad om ursäkt för Srebrenicamassakern och sa att de borde ha gjort mer för att förhindra massakern. 18 Glas BiH Broj Mart-Juni 2010

19 Projekat Stub Srama Stub Srama je metafora ogromne prevare Ujedinjenih Nacija u Bosni i Hercegovini kao i opomena svim osobama koje namjeravaju raditi u ovoj organizaciji. Plan projekta: konstrukcija dva gigantska svijetleća bijela slova u visini od preko 8 metara, sačinjena od cipele (za žrtve). Slova (jedno slovo U i slovo N ) su narušena sa tri monumentalne rupe od metaka fiksno popunjenih autentičnom obućom pronađenom u masovnim grobnicama. Center for Political Beauty, ( Das Zentrum für Politische Schönheit ) pruža podršku Majkama Srebrenice u vidu realizacije projekta Stub Srama ( Säule der Schande ). Radi se o jednoj permanentnoj skulpturi koja bi vječno podsjećala na krivicu zapadnih političara i vojske za genocid u Srebrenici. Prkos zaboravu Noći srama Evrope (Bogdan Bogdanović). Mjesto izložbe odlučuju majke Srebrenice, kao i listu imena zapadnih političara i generala koji će biti posramljeni stubom. Inicijatori projekta su Center for Political Beauty i Društva za ugrožene narode, koji su godine u Njemačkoj organizirali jednu od najvećih komemorijalnih manifestacija o Srebrenici. Cilj projekta je animiranje diskusije na temu odgovornosti Ujedinjenih Nacija koja već 15 godina nedostaje na Zapadu. "Srebrenica" kao izazov Na tragu genocida u Srebrenici u Kristianstadu je otvorena izložba fotografija Srebrenica (by Dijana Muratoski ), uz uporedno provođenje projekta Stub srama. - Pošto nisam bila u mogućnosti da na bilo koji način spriječim zločin koji se desio, ja sam kao čovjek, oduvijek imala želju da na neki način ukažem svijetu (čitaj: Zapadu) na ono što se desilo u srcu Evrope, kaže autorica izložbe Dijana Muratoski. Kako sam se počela ozbiljnije baviti fotografijom, tad sam i došla do rješenja. Ono u čemu sam trenutno najbolja trebam povezati sa moralnom obavezom koju sam sebi nametnula kao čovjeku. Neminovno je bilo da uradim izložbu, jer poznato je da fotografija govori više od hiljadu riječi. Čim sam to sve u glavi složila, nije teško bilo preći sa riječi na djelo. Ljeta godine, iskoristila sam svoju posjetu domovini da odem i do Potočara i pripremim materijal. Rezultat je ova izložba u junu i ja sebi dozvoljavam slobodu da se nadam njenom uspjehu. Moje namjere su bile čisto ljudske, humane, te očekujem da će okolina znati to prepoznati i posjetiti izložbu. Istovremeno želim da mnogi drugi prepoznaju vrijednost ovog mog rada, te požele prezentirati ovaj moj rad i u svojim sredinama Podršku Dijani i njenoj izložbi dale su članice BŠSŽ riječima pohvale za njen bunt i osjećaj pravednosti. Izložba Srebrenica i prikupljanje obuće će se održati na Folkuniversitetu u Kristianstadu i moći će se posjetiti od 19. do 24. juna, između sati. Ovaj projekat se provodi u saradnji sa BiH udruženjem Kristianstad kao i Folkuniversitetom Kristianstad. Glas BiH Broj Mart-Juni

20 Iz moga ugla Knjigom upoznati javnost Kolumna: Dr. Izet Muratspahić Još par sedmica pa će jedanaesti juli. To je dan kada se sve naše misli moraju vratiti na isti taj datum prije petnaest godina. Crn dan u našoj crnoj prošlosti. Crn da crnji ne može biti. Preko osam hiljada nevinih Srebreničana izgubilo je živote toga dana godine od pomračenja uma. Ne zna se jesu li gori oni koji su ih pobili ili oni koji nas i danas, petnaest godina poslije, uporno ubjeđuju da se to nije dogodilo. Uvjeravaju nas besramno, bez da okom trepnu, da mrtvi nisu mrtvi, iako ih mi još vadimo iz zemlje, kako bismo ih dostojno sahranili. Samo ovog jedanaestog jula će se u Potočarima obaviti dženaza za oko 800 žrtava. Svake godine obilježavamo ovu tužnu godišnjicu. Neko manje, neko više. Neko od srca, neko po službenoj dužnosti. Mnogi nikako. U samoj Srebrenici bude to svake godine tužno i dostojanstveno. Još uvijek nije politika pokvarila i to, mada se trudi. Bosanci i Hercegovci u iseljeništvu u velikoj mjeri obilježavaju ovaj dan dostojanstveno i dobro. Svake godine. Problem je, naravno, što je juli mjesec odmora, pa je većina stanovništva na morima i drugim destinacijama širom svijeta. I naši su tada uglavnom odsutni iz zemalja u kojima žive. Zbog toga na manifestacijama obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici 11. jula koje se održavaju po svijetu nema onoliko prisutnih koliko bi ih bilo da je neki drugi mjesec. Ipak, bude ih. I ove godine, koliko sam informiran, priprema se naša dijaspora da što bolje obilježi ovaj dan. U raznim državama organiziraju se različiti oblici obilježavanja. Ono što posebno hrabri jest da se kontinuirano pokušavaju pronaći novi modusi i oblici manifestacije, s ciljem da se bude originalan, nov, efektivan, prepoznatljiv i primjetljiv, a da se što snažnije podsjeti javnost svih zemalja na taj zločin. Jer, niko ne može biti ravnodušan prema onome što se dogodilo u Srebrenici. I krivaca je više. Odgovornost nije samo na onima koji su izvršili genocid, nego i na onima koji ga nisu spriječili. Broj takvih je veliki. Naše organizacije u Švedskoj će ovoga 11. jula imati program u Stockholmu (Filmhuset, sati). Tom prilikom bit će prikazan kratki film "Gusul" Adnana Mahmutovića i Armina Osmančevića, a u foajeu će biti izložba slika o masovnim grobnicama u BiH. Ono što je novo i svakako vrijedno pozornosti jest vijest da je nedavno oživljen "Bošnjački kulturni centar" u Švedskoj, te da će on u svom radu imati i permanentno podsjećanje na genocid u Srebrenici. To u praksi znači ne samo planiranje obilježavanja 11. jula, nego konstantno bavljenje ovom temom i administriranje (pohranjivanje u dokumentaciju) svih relevantnih činjenica u vezi sa Srebrenicom. Upravo ova vijest me obradovala, ali i ponukala da predložim našim organizacijama da u obilježavanju genocida u Srebrenici, kao i u drugim svojim aktivnostima, pokušaju ostvariti neke sadržaje koji će biti bogatiji, korisniji i trajniji u podsjećanju ovdašnje javnosti. Mislim da bi definitivno prioritet trebalo dati onim projektima koji nadživljavaju konkretan vremenski isječak i na najbolji način svjedoče o tragediji Srebrenice i BiH. To su u prvom redu knjige. One nadžive i događaje i njihove sudionike i prenose to budućim generacijama. Kad je o svjedočenju o Srebrenici riječ, onda bi najbolje i najefikasnije bilo kad bismo se udružili i preveli na švedski jezik "Roman o Srebrenici" Isnama Taljića. Ovaj roman je vrlo značajno literarno djelo koje na autentičan način govori o sudbini Srebrenice i njenih stanovnika, od početaka do njihove tragedije. Roman je preveden na nekoliko jezika (između ostalih na engleski, arapski i turski), a na bosanskom jeziku doživio je desetak izdanja. Ne sumnjam da bi "Roman o Srebrenici" bio interesantan i za švedskog čitaoca, jer bi svake godine pri obilježavanju 11. jula, bio aktueliziran i iznova prisutan na čitalačkoj listi. Mislim da bismo ovim projektom na najbolji način obilježili Dan genocida, ali i prezentirali Šveđanima dio naše historije i književnog stvaralaštva. Postoji još jedna knjiga koja je vrlo prigodna pri obilježavanju genocida u Srebrenici u Švedskoj. To je vrlo potresna poema "Suze majki Srebrenice", koju je napisao 1997.g. doajen naše književnosti, akademik Abdulah Sidran. Poemu je ranije objavio "Bemust" iz Sarajeva na bosanskom, engleskom i turskom jeziku, a potom je izašla i švedska verzija u prijevodu Đorđa Žarkovića. Ono što je zanimljivo sa ovom knjigom jest da izdavač od prodajne cijene zadržava za sebe samo onoliko koliko je koštala štampa, a veći dio novca upućuje Udruženju majki Srebrenice. Dakle, kupovinom ove knjige ne samo da dobijate vrijedno književno djelo, nego direktno pomažete i onima koji su ostali bez svojih najbližih u Srebrenici. Tekst poeme nije veliki, pa bi se mogao ispisati na prigodne panoe i izložiti na samoj manifestaciji. Tako bi i Šveđani imali priliku da direktno čitaju o 20 Glas BiH Broj Mart-Juni 2010

21 stradanjima Srebreničana, a što bi u svakom slučaju osvježilo cijeli program i sadržaj obilježavanja 11. jula. Kao primjer, navodim jedan djelić poeme "Suze majki Srebrenice" Abdulaha Sidrana paralelno: na bosanskom i švedskom jeziku. Naša jedna sestra ima Pa grob sebi napravila Od jednoga ovdje U Sarajevu stana U Sarajevu živi A Sarajeva Ni vidjela nije Prozora ne otvara Kroz njih pogledati ne smije A kamo li da smije Na ulicu izići Četvero je djece izgubila Iz groba ne izlazi Nego veli Ako bi na ulici Kakvo momče il djevojče srela Pa joj koje od njih Na koje od njenih zaličilo Srce bi joj prslo U četiri stotine Krvavih komada En av våra systrar Har skapat sig en grav Av en lägenhet Här i Sarajevo Hon bor i Sarajevo Men Sarajevo Har hon inte sett Hon öppnar inte fönstren Vågar inte titta ut Än mindre vågar hon Gå ut på gatan Fyra barn har hon förlorat Hon lämnar inte graven Utan säger att Om hon gick ut Och mötte en pojke eller flicka Och någon av dem Liknade hennes egna Skulle hjärtat gå I fyrahundra Blodiga bitar Vijesti iz kulture Između dva broja "Glasa BiH" bude mnogo događaja iz raznih oblasti kulture: književnosti, muzike, pozorišta, slikarstva, filma itd., tako da je teško sve to i pobrojati, a kamo li odvojiti po nekoliko rečenica o svakom od njih. Zato ću izdvojiti par događaja koji su, po meni, važni da se spomenu u ovom broju. - Na prvom mjestu je ovogodišnji jubilej 100 godina od rođenja Meše Selimovića, koji je blijedo, ili bolje rečeno nedovoljno, obilježen u domovini, a u nordijskoj dijaspori ga niko još nije ni spomenuo. Meša Selimović je, kako se često pominje, naš "nobelovac bez Nobelove nagrade", što će reći sasvim vjerodostojan pisac svjetskog ranga koji zaslužuje najveća svjetska priznanja iz književnosti. Ono što doista čudi jest da se mi tako nonšalantno odnosimo prema najvećim stvaraocima sa naših prostora. Jer, bilo bi sasvim logično da se cijela naša književna javnost ove godine bavi djelom Meše Selimovića. U nas to ne važi. U izlozima knjižara u domovini nisu još na počasnom mjestu izložena njegova djela, a održano je samo par skupova sa "školskim pristupom". Jedan je upriličila Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH), a drugi je održan u Muzeju književnosti, gdje je otvorena prigodna izložba posvećena životu i djelu Meše Selimovića. Da podsjetim, Mehmed Meša Selimović rođen je 26. aprila godine u Tuzli, a umro 11. jula godine u Beogradu. Bio je aktivan sudionik NOB-a, a poslije rata obavljao je značajne političke i kulturne funkcije. Napisao je petnaestak vrlo značajnih djela od kojih se izdvajaju romani "Derviš i smrt" i "Tvrđava" kao remek djela naše literature. Na švedskom jeziku Meša Selimović je prisutan sa tri prevedena romana: Derviš i smrt - "Dervischen och döden"(preveo Adolf Dahl, Dahl, Uppsala, 1998.) i još dva u prijevodu Đorđa Žarkovića: Tvrđava - Fästningen (Gavrilo, Mariefred, 1996.) i Ostrvo - Ön (Gavrilo, Mariefred, 1998.). - Bh. književnik prof. dr. Dževad Karahasan ovogodišnji je dobitnik nagrade Vilenica što se dodjeljuje u okviru Međunarodnog književnog festivala Vilenica, koji se održava u istoimenom gradu u Sloveniji. Ove godine manifestacija obilježava i 25. godina, a nagrada će dobitniku biti uručena četvrtog septembra. Vrijednost ove nagrade je u tome što je na međunarodnom nivou, što su je dosad dobijali vrlo istaknuti pisci, ali i što je čista od bilo kakvih namještaljki. Sam dobitnik je to i sam potcrtao sljedećim riječima: "Meni je jako drago što nagradu dodjeljuje društvo pisaca i potpuno je čista od svih političkih implikacija i igara. U vezi s njom nema ni traga moći. Nema ni tragova bilo kakvih zakulisnih utjecaja. Pisci čitaju pisce i nagrađuju onoga koji im u tom trenutku najviše govori. To mi je upravo dragocjeno u vezi s ovom nagradom jer je, kao što rekoh, čisto književna i služi samo književnosti." - Treća vijest koju bih želio istaći ovom prilikom je tužna. Jedan od najvećih glumaca bivše Jugoslavije, Bekim Fehmiu, koji se povukao iz javnosti, protestirajući tim činom zbog širenja mržnje među Srbima i Albancima, okončao je prije nekoliko dana svoj život hicem iz pištolja u svom beogradskom stanu u 74. godini. Bekim Fehmiu, porijeklom iz Đakovice, rođen je u Sarajevu. Nakon studija glume u Beogradu glumio je u pozorištu u Prištini i Beogradu, a ostvario je i izvanrednu filmsku karijeru uz brojne filmove i TV-serije u bivšoj Jugoslaviji i inozemstvu. Glumio je u filmovima "Specijalni odgoj", "Partizanska eskadrila", a najveću slavu stekao je glumeći Belog Boru u "Sakupljačima perja". Glumio je i u brojnim stranim filmovima s velikim svjetskim zvijezdama (Dinom de Laurentisom, Johnom Hustonom, Avom Gardner, Charlesom Aznavurom itd.) Izet Muratspahić Glas BiH Broj Mart-Juni

22 Sedmo svjetsko prvenstvo bh. dijaspore Korak do pehara Savez bh. udruženja Švedske bio je i ove godine zastupljen na prvenstvu bh. dijaspore u malom fudbalu, ovaj put u Luksemburgu, od aprila. Našu reprezentaciju činila je selekcija iz Landskrone, koja je na izbornom turniru u Gnosjöu osvojila prvo mjesto. Loš početak Turnir, koji po sedmi put okuplja bh. fudbalere-entuzijaste iz Evrope i Amerike odigrao se u subotu. Naši momci su odigrali prvu utakmicu sa Austrijom. Dva brzo dobijena gola učinili su našu selekciju nesigurnom i trebalo im je vremena da se povrate od ovog šoka. Gol Sonnyja Karrlssona došao je u pravom trenutku i povratio moral u naše redove. Ovaj momak bosansko-švedskog porijekla biće značajan i u daljem toku takmičenja. U ovom susretu smo imali više šansi koje nisu rezultirale golom, te je ova utakmica završena pobjedom Austrijanaca sa 2:1. Tri pobjede do polufinala Slovence smo dočekali puno sređeniji, te je pobjeda od 2:0 bila veoma značajna, jer nam je otvorila vrata ka nastavku takmičenja. Strijelci u ovom meču bili su Sonny, koji je snažnim udarcem sa polovine terena postigao jedan od najljepših golova turnira, te Denis Ćatović, čiji pogodak, po ljepoti izvedbe, nije puno zaostajao za Karlssonovim projektilom. U ovom meču svoju dobru stranu pokazao je i naš golman Dalibor Verzak. Ekipa domaćina, Luksemburga, kratko je stajala na putu naših momaka ka osmini finala. Sonny ponovo postiže gol, ovaj put iz slobodnog udarca, dok je naš drugi pogodak došao nakon loše izvedenog slobodnog Almir Kurtagić, Sonny Karlsson, Almir Gigović, Eldin Bešić, Denis Ćatović, Haris Ramović, Denijel Porca, Dalibor Verzak, Adin Zahirović udarca Luksemburžana. Eldin Bešić je završio ovaj kontranapad sa lijepim šutom. Domaćini uspijevaju smanjiti rezultat, ali Sonny ne dozvoljava da se ostvare snovi Luksemburžana. Svojim pogotkom postavlja konačni rezultat od 3:1. U osmini finala susreli smo se sa ekipom Engleske i rafalnom paljbom potukli momke iz kolijevke fudbala. Četiri strijelca: Sonny, Haris, Eldin i Adin, dali su svaki po jedan gol. Da je mreža našeg golmana Dalibora ostala netaknuta velika je zasluga izvrsne odbrambene igre Harisa Ramovića i Almira Gigovića. Historija se ponovila U polufinalnom meču susreli smo se sa Belgijancima, najboljom ekipom svih dosadašnjih turnira. Ova zanimljiva momčad ima samo jedno prezime - Durić i svi su porijeklom iz mjesta Gorice pored Sanskog Mosta. Ova činjenica je vjerovatno utjecala na homogenost Goričana-Belgijanaca i njihovu neprikosnovenost na ovim prvenstvima. Ovdje se ponovio meč sa Austrijom i brzo vođstvo Belgijanaca sa 2:0. Ovaj put su, ipak, naši igrači uvidjeli da mogu pružiti više i Sonnyjev gol motivisao ih je da pokušaju izjednačiti rezultat. Oštri napadi i dobre odbrane belgijanskog golmana zaustavili su ovu žarku želju Šveđana. U borbi za treće mjesto opet smo se susreli sa Austrijom. Bez minute predaha poslije utakmice sa Belgijancima, otpočela je bitka za bronzanu medalju. Umor je bio očit i srce je željelo više nego što su noge mogle da pruže, te je pobjeda Austrijanaca postala fakat. U finalnom meču Belgijanci su opet nadigrali protivnike, ovog puta naše zemljake iz dalekog SAD-a, te po peti put osvojili ovaj turnir. Četvrto mjesto je, ipak, dobar plasman i na razini je uspjeha koji smo ostvarili u Birminghamu. I ovaj put smo se predstavili sa finom igrom, druželjubljivošću i jačanjem osjećaja pripadnosti Bosni i Hercegovini, ali po peti put ostali smo na korak od trofeja. (Kompletnu reportažu pročitajte na internet-stranici našeg Saveza: ) 22 Glas BiH Broj Mart-Juni 2010

23 Telefonirajte jeftino za Bosnu i Hercegovinu! Med Com Hem kan du ringa till Bosnien för bara 1,10:-/minut. Allt du behöver göra är att skaffa fast telefoni från Com Hem. Om du väljer telefonabonnemanget Small och tillvalet Utland (totalt bara 88:-/månad) så får du våra allra lägsta minutpriser. Ring Kundservice på för att beställa. Erbjudandet gäller tillsvidare. Öppningsavgift 0,49:-/samtal tillkommer. Bindningstid 12 månader. Abonnemangskostnad under bindningstid: 1 056:-. Modem 1:- (ord pris 595:-) och frakt 97:- tillkommer. Med autogiro eller e-faktura sparar du 35:- i tillägg för pappersfaktura. Besök comhem.se för mer information om våra avtalsvillkor och samtalstaxor.

24 2009 WESTERN UNION HOLDINGS, INC. All rights reserved. može li moj novac do njih doći sigurno? transfer novca westernunion.se sa pouzdanim transferom novca kakav je western union