Ž E N A K V I N N A LIST BIH SAVEZA ŽENA U ŠVEDSKOJ

Transkript

1 Ž E N A LIST BIH SAVEZA ŽENA U ŠVEDSKOJ K V I N N A

2 Ž E N A - K V I N N A ISSN: Broj/Nummer Godina/Årgång 7 Maj-Novembar/Svibanj-Studeni List BiH Saveza žena u Švedskoj Tidskrift utgiven av Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund i Sverige Prvi bosanskohercegovački ženski list izvan Bosne i Hercegovine. Prvi broj: april Den första bosniska kvinnotidskriften utanför Bosnien och Hercegovina. Första numret: april Izdavački savjet/utgivningsråd: Selma Borovac (predsjednica) Fikret Babović Hidajeta Babović (Danska) Senada Bešić Sebiha Crnić Enisa Crnkić Sajma Dizdarević Belma Hafizović Selma Kamberović Fatima Kovačić Sehada Lakota Vahida Mehinović Emira Mehmedbašić Đenana Mrzić (Norveška) Asima Pašalić Jasminka Jasna Perić Ismeta Šeremet Haris Tucaković Glavna i odgovorna urednica/chefredaktör: Senada Bešić Grafički urednik/grafisk redaktör: Haris Tucaković Lektor za švedski/korrekturläsare: Petra Berghäll Adresa/Adress: Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund i Sverige Box 353, Skövde, Sweden Tfn: +46 (0) Fax: +46 (0) Mobil: +46 (0) E-post: info@bihsavezzena.com Internet: Postgiro: Org. nr: Cijena/Pris: 15 SEK Tiraž/Upplaga: 1000 Štampa/Tryck: Vadsbo-Tryck AB, Mariestad +46 (0) Printed in Sweden RIJEČ UREDNICE Poštovani čitaoci, bliži se kraj godine kada se sumiraju rezultati ostvarenog i baca pogled unazad na godinu koja je protekla. Naš savez, BiH Savez žena u Švedskoj, može zaista sa ponosom da bude zadovoljan svojim radom i aktivnošću svojih članova. Ne bih željela pominjati sve što se desilo u toku ove godine, o tome možete više čitati u našem listu, samo bih akcenat stavila na obilježavanje desetogodišnjice genocida u Srebrenici. Savez žena, zajedno sa udruženjem žena Žena 99 u Värnamu, pokazao je još jednom svoju ulogu i jačinu u pitanju organizovanja značajnih FRAMSIDA Posten uppmärksammar 100-årsdagen av Greta Garbos födelse genom en samutgåva med USA. Hennes första film i Hollywood blev Virveln (1926), och hon blev snabbt en av Hollywoods största stjärnor. Till skillnad från många andra skådespelare i Hollywood vid denna tid klarade Garbo övergången till ljudfilm utan problem. Tvärtom bidrog hennes något hesa röst till att ytterligare befästa hennes roll som filmstjärna. De närmsta åren gjordes en mängd filmer med Garbo som största stjärna, t ex Mata Hari (1932), Drottning Kristina (1933), Anna Karenina (1935), Kameliadamen (1936) och Ninotchka (1939). 10 godina Bosanske pošte Jubilej najznačajnijeg bh. pisanog medija za dijasporu u Evropi BOSANSKA pošta Senada Bešić Greta Garbo ( ) manifestacija. Kraj godine nije samo vrijeme sumiranja ostvarenog nego i vrijeme kada se planiraju aktivnosti za sljedeću godinu. Posjete udruženja, Skupština, putovanje za BiH, jedne su od aktivnosti za koje znamo da stoje pred nama. Ukoliko neko ima prijedloge, ideje, sugestije i naravno kritiku, važno je da se javite bilo kojem članu redakcije ili Glavnom odboru. Na kraju bih vam svima u moje ime i u ime BiH Saveza žena u Švedskoj poželjela prijatne novogodišnje praznike i puno zdravlja u narednoj godini i da se sretnemo na nekom od naših druženja. Vaša Senada Bešić LICE S NASLOVNICE Švedska pošta je obilježila 100-godišnjicu rođenja Grete Garbo zajedničkom edicijom sa Sjedinjenim Državama. Njen prvi film u Hollywoodu bijaše Vrtlog (1926.), a ubrzo je postala jednom od najvećih zvijezdi Hollywooda. Za razliku od mnogih tadašnjih glumaca u Hollywoodu, Greta Garbo je bez problema prešla na zvučni film. Čak je njen pomalo promukli glas pridonio učvršćivanju njene pozicije kao filmske zvijezde. Tih godina je snimljeno mnoštvo filmova s Gretom Garbo kao najvećom zvijezdom, npr. Mata Hari (1932.), Kraljica Kristina (1933.), Ana Karenjina (1935.), Dama s kamelijama (1936.) i Ninočka (1939.). Već izlaskom prvog broja 7. septembra 1995., Bosanska pošta je jasno pokazala da u prvi plan stavlja zajedničke bosanskohercegovačke interese. 10 godina ogromnog truda i upornosti su urodili plodom i Bosanska pošta je izrasla u najznačajniji bh. pisani medij za dijasporu u Evropi. Glavnom i odgovornom uredniku Dževadu Tašiću, članovima redakcije i svim saradnicima Bosanske pošte, upućujemo najsrdačnije čestitke povodom 10 godina izlaženja i želimo im mnogo uspjeha u budućim nastojanjima. Cijene oglasa/annonspriser: BOSNISK POST 1/1 = SEK; 1/2 = SEK; 1/4 = 700 SEK Naslovna strana/framsida: Greta Garbo 2 ( ) List BiH Saveza žena u Švedskoj žena

3 ŽENA I SVIJET Selma na svjetskom tronu Sa samo 14 godina, Selma je već broj jedan na svjetskim atletskim listama. Piše: Chloe ADAMSON Učenica srednje ženske škole Randwick, nastanjena u Eastlakesu, Australija, već ima sportski svijet pod nogama. Na nedavno održanom Sveškolskom atletskom prvenstvu New South Walesa, 14-godišnjakinja je na 800 metara ostvarila najbolje ovogodišnje vrijeme na svijetu za svoj uzrast. Projurivši stazom za 2 minute i 9,9 sekundi, Selma je nadmašila i svoju najtežu suparnicu Aliciu Keir sa Aquina koledža za preko 6 sekundi. Kajanova je izjavila da nije očekivala da će trčati tako brzo. Selma Kajan Tokom utrke sam se osjećala stvarno dobro, ali nisam očekivala to vrijeme kazala je ona. Nadala sam se vremenu oko 2:11 jer sam mislila da još nisam spremna za 2:09. Baš sam bila iznenađena i obradovana. Selmin trener Sean Williams u Randwick Botany Harriers Athletics Club-u je izjavio da je taj rezultat bio samo pitanje vremena. To je došlo sada, a ona je trčala izuzetno dobro kaže on. Vid NSW (New South Wales) All Schools Track and Field Championships i september 2005 har 14-åriga Selma Kajan, född i Sidney av bosniska föräldrar, sprungit på den snabbaste 800-meterstid för hennes åldersgrupp i världen i år. Preletila je stazu i porazila dotadašnju vlasnicu nacionalnog rekorda. Selmina neposredna pažnja se sad okreće Sveškolskom prvenstvu Australije i Pacifičkim školskim igrama krajem ove godine, a gosp. Williams kaže da će njen svjetski rezultat uticati da joj Svjetske igre mladih postanju glavni cilj. Svjetske igre mladih su za dvije godine i ona do tada mora letiti, ali je čak moguće da odradi i Svjetsko juniorsko prvenstvo slijedeće godine, što bi bio veliki uspjeh izjavio je gosp. Williams. Selma ima veliki potencijal i trčanje joj je u krvi. I njen otac je bio trkač, što je motiviše da daje sve od sebe na treninzima. Selma ističe da je ovim nastupom dobila veliko pouzdanje. Značajno pouzdanje je ubrizgano. Dijelom je šašavo da mislim da sam najbrža na svijetu za moj uzrast, ali je to baš uzbudljivo i to mi daje veliko samopouzdanje u vezi postizanja sportskog vrha kaže Selma. (Southern Courier, NSW, Australia, sept , H.T.) Miss World Sanya u Kini domaćin izbora za Miss Svijeta Sanja Tunjić (18) iz Lukavca, ponijela je titulu miss BiH za na 10-tom jubilarnom izboru najljepše djevojke naše zemlje, održanom u sarajevskoj dvorani Zetra. Njoj su pripale još dvije titule miss televotinga i miss Oriflamea. Prvom pratiljom proglašena je Valentina Jurković i Čapljine, a titula druge pratilje pripala je Samri Menzilović iz Sarajeva. Liza Berggren (19) iz Göteborga, izabrana je za miss Švedske na takmičenju obavljenom u Café Opera u Stockholmu. 55. izbor za miss Svijeta će se obaviti 4. decembra u mjestu Sanya u Kini. š Hos oss kan alla få bolån! Vem får låna? t ex: Personer med betalningsanmärkningar Egenföretagare Personer som saknar fast inkomst Ränta från 3,49% Vad kan du göra med lånet? Köpa boende Belåna bostad för att lösa Fråga om dyra skulder Bonuslöftet Renovera Belåna bostad för att uppfylla en dröm Effektiv ränta 3,78% Sanja Tunjić, miss BiH Liza Berggren, miss Sverige žena

4 AKTIVNOSTI Žene žele Skandinavski savez U Örebru je 30. aprila održana 10. izvještajna godišnja skupština na kojoj se okupilo preko 400 osoba. Piše: Fikret TUFEK U Örebru je 30. aprila održana 10. izvještajna godišnja skupština BiH Saveza žena u Švedskoj na kojoj se okupilo preko 400 osoba. U radnom dijelu skupštine učestvovalo je 70 delegata iz šest regija u Švedskoj, te delegacije žena Danske i Norveške. Preteča današnjeg BiH Saveza žena u Švedskoj je organizacija Žena Bosanka, koja je djelovala od novembra 1995., a februara prerasla u BiH Savez žena u Švedskoj. Pozdravljajući prisutne delegate predsjednica BiH Saveza žena u Švedskoj Selma Borovac je rekla da se organizacija i dalje širi jer su formirana udruženja u Karlskroni i Nybru, te posebno pozdravile delegacije žena iz Danske i Norveške, iznoseći inicijativu da se nakon deset godina rada formira BiH Savez žena u Skandinaviji kao jedinstvena ženska organizacija. U godini u okviru BiH Saveza žena bilo je angažovano 41 udruženje, sekcija i centar u 77 gradova, sa 6,035 članova. Tokom prošle godine naše predstavnice učestvovale su na više skupova Integracionog zavoda i drugih ustanova i organizacija u Švedskoj. Posebno značajne aktivnosti odvijale su se u oblasti kulture, dok smo na humanitarnom planu imali više akcija među kojima posebno ističem pomoć udruženju Majke hendikepirane djece u Tuzli i stipendiranje studenata u BiH. Naših 50 žena posjetilo je BiH s ciljem unapređivanja saradnje. Bili smo i domaćini brojnim delegacijama iz BiH te obilježili značajnije datume iz naše historije, kazala je Borovac. Nakon skupštine pred oko 400 prisutnih odana je minutom ćutnje ili učenjem fatihe počast žrtvama Srebrenice, o čijim stradanjima je na skupu govorila gošća iz Norveške Đenana Mrzić, predsjednica Mreže bh. žena (Nett BK) u Norveškoj. Povodom Desete skupštine BiH Saveza žena u Švedskoj u Örebru je u organizaciji Bošnjačkog kulturnog centra i Islamske zajednice, kojima rukovodi Hazim Gurda, otvorena i izložba slika Husnije Kriještorca, te izložba rukotvorina iz BiH koje su u ime aktiva žena postavile Azra Hamzić i Sajma Dizdarević. U izložbenoj postavci mogli su se vidjeti predmeti i rukotvorine iz BiH koje su žene izuzetno dobro aranžirale. 400 kvinnor i Örebro Bosnien och Hercegovinas kvinnoriksförbund i Sverige anordnade den 30 april 2005 det 10: e årsmötet och ett kultur- och underhållningsprogram, ett sammanträde med ca 400 deltagare. Bosnien och Hercegovinas kvinnoriksförbund i Sverige (BHKRF) hade 6,035 aktiva medlemmar år De är organiserade i 41 föreningar, center och sektioner i 77 kommuner i Sverige, Danmark och Norge, sade Selma Borovac, BHKRF: s ordförande, till deltagarna och gästerna. 70 ledamöter var närvarande och godkände Verksamhetsberättelsen och Verksamhetsplanen. Det beslutades också att Nett BK Organisasjon for bosniske kvinner i Norge ingår som medlemmar i Bosnien och Hercegovinas kvinnoriksförbund i Sverige. Fadila Jašarević har presenterat IOGT- NTO (Sveriges största nykterhetsorganisation). IOGT-NTO: s vision är ett samhälle, en värld, där droger och alkohol inte hindrar människor att leva ett fritt och rikt liv. Efter årsmötet genomfördes en högtidlig ceremoni till minne av folkmordet i Srebrenica för tio år sedan. Đenana Mrzić, gäst från Norge och ordförande för Nett BK, talade om Srebrenicas offer och förintelsen på dem. Kultur- och underhållningsprogram på både bosniska och svenska anordnades av flera medlemmar. Medverkade gjorde också författare och konstnärerna Meho Baraković, Bela Džogović, Fehim Džogović, Hadžera-Džerka Omerović, Husnija Kriještorac och Sabahudin- Cober Bahtijaragić. Trevlig stämning fortsattes med musikgruppen Nostalgi från Tidaholm. 4 List BiH Saveza žena u Švedskoj žena

5 Đenana Mrzić (Norveška) Selma Borovac (Švedska) Hidajeta Babović (Danska) U kulturnom dijelu programa glumac Sabahudin Bahtijaragić Cober, član Višekulturalnog umjetničkog udruženja Ex Ponto, govorio je za ovu priliku specijalno Poemu o ženi. Potom se ženama novom knjigom Stockholm iznutra i druge pjesme (Stockholm inuti och andra dikter) predstavio književnik Meho Baraković. Hadžera Džerka Omerović predstavila je 33 priče u tek objavljenoj knjizi Bošnjačka duša, te govorila prigodne tekstove. Fehim Džogović je govorio o monografiji Od predanja do stvarnosti, koja će se pojaviti ove godine na čak 656 stranica na kojima se govori o porijeklu i bratstvu njegove i drugih bh. porodica, pozvavši sve one koji nešto znaju o porijeklu svog prezimena da ga kontaktiraju. Bela Džogović je predstavila knjigu Dragulji vragulji, koja je u štampi, a do sada je objavila i knjige Sniježni kristali i Suncokreti, dok su njene pjesme objavljene i u zbirkama I denna vida värld i Flykten valde oss. Fadila Jašarević je predstavila organizaciju IOGT-NTO koja se bori protiv alkohola i drugih narkotika kazavši da je upotreba alkohola u Švedskoj porasla 30 % u posljednjih 10 godina, da preko 200,000 djece raste u uslovima koji nisu poželjni, da kod Šveđana puši 19 % a kod Bosanaca 40 % osoba i pozvala na učlanjivanje u IOGT- NTO organizaciju. Žene su i ovom prilikom pokazale solidarnost i tokom susreta iskupile preko 9,000 kruna koje ovog puta idu za izgradnju bolnice u Sanskom Mostu i džamiju u Fajtovcima, dok je od tombole prikupljeno ca 3,800 kruna koje će biti utrošene za školovanje studenata u BiH. U nastavku žene su se posebno veselile, pjevale i igrale uz Nostalgija Band. (Bosanska pošta, br. 10, ) žena Husnija Kriještorac, Bela Džogović i Meho Baraković List BiH Saveza žena u Švedskoj Vrijedne domaćice iz Örebra 5

6 Tople uspomene iz Värnama Druženje bh. žena iz Norveške i Švedske Piše: Fahro KONJHODŽIĆ Varmt i Värnamo! En särskild insats för detta gav medlemmarna av två kvinnoorganisationer från Sverige och Norge. De har samlats i Värnamo för att visa umgåskunnande, matlagning och att fortsätta sina, i fjol påbörjade, träffar i Oslo. Det gäller svarsbesök av Nett BK Organisasjon for bosniske kvinner i Norge hos sina väninnor i Sverige kvinnoföreningen Kvinna 99 i Värnamo. Da ovaj tekst kojim slučajem pišem na norveškom zgodan naslov bi bio Varmt i Värnamo! Ipak: bilo je izuzetno toplo tog posljednjega majskog vikenda u Värnamu, mjestu smještenom negdje usred Švedske. Ali nije samo spoljna temperatura zraka bila uzrokom te topline. Svoj poseban doprinos rečenoj toplini, dale su članice dviju organizacija žena iz Švedske i Norveške, koje su se okupile u ovom malom mjestu, da bi pokazale umijeće druženja, spravljanja lijepe hrane i tako nastavile svoja, prošle godine započeta druženja u Oslu. Radi se o, sportskim rječnikom kazano, uzvratnoj posjeti organizacije bh. žena u Norveškoj Nett BK, svojim prijateljicama u Švedskoj, okupljenim u udruženju Žena 99 u Värnamu. Nakon višesatnog putovanja, koje je proteklo brzo zahvaljujući umijeću dama okupljenih u Nett BK, da dugu vožnju autobusom pretvore u svojevrsnu zabavu, punu pjesme i smijeha, i time skrate njegovu dosadu, stiglo se u, tog dana, izuzetno topal grad Värnamo. Čovjek bi bio nepravedan kada bi zaboravio doprinos lahkoći ovoga putovanja i šofera autobusa Safeta Ramadana, koji živi u Norveškoj od godine. Već po dolasku, oduševljeni zagrljaji i uzvici radosti starih prijateljica su nagovještavali dobru zabavu. Ipak, sve je počelo oficijelnim pozdravima dviju predsjednica, Hajrije Sačić ispred udruženja Selma Kamberović, Hajrija Sačić, Asima Pašalić, Đenana Mrzić i Ismeta Šeremet Miris Bosne Žena 99, te Đenane Mrzić ispred Nett BK. Goste je pozdravila i Munevera-Vera Hebib, predsjednica udruženja žena Fatima Gunić iz Göteborga. Potom, kratki kulturni program, prvo od domaćina. Oni su ovom prilikom pokazali umijeće pjevanja i igranja najmlađih, okupljenih u sekciji Miris Bosne. Djeca su, odjevena u dijelove bh. narodne nošnje, otplesali nekoliko zanimljivih tačaka, pobravši salve aplauza, zajedno sa svojom koreografkinjom šarmantnom Ismetom Šeremet! A ni gosti nisu ostali dužni, tek formirani hor, sastavljen od nekolicine članica odjevenih, u, također živopisne bh. narodne nošnje, otpjevali su nekoliko poznatih sevdalinki, što je prisutna publika prihvatila sa oduševljenjem. I svesrdno pomogla ovaj nastup. Pored ovoga, svoje pjesme su kazivale Umija Bošnjak i Sadeta Osmanović. O svojim utiscima i organizovanju ovoga susreta, kazuje Hajrija Sačić, predsjednica udruženja Žena 99: Kao što ste i sami zapazili ovo jeste neka vrsta uzvratne posjete našem udruženju. Mi smo eto i ovako nastavili da na određen način surađujemo. A na pitanje u čemu se konkretno sastoji naša 6 List BiH Saveza žena u Švedskoj žena

7 Učesnici kulturno-zabavnog programa suradnja mogu reći da smo, prije svega organizaciju Nett BK iz Norveške priključili našem BiH Savezu žena u Švedskoj, čime je to postala internacionalna organizacija. Ubuduće će ova suradnja biti još intenzivnija, tako što ćemo sudjelovati u nekim aktivnostima koje se budu odvijale u Norveškoj, a naravno i naše prijateljice će učestvovati i u našim akcijama. Tako je već na manifestaciji oko desetogodišnjice genocida Srebrenice učestvovala naša organizacija i bila naša predstavnica. Tako će biti ubuduće. Tokom ovoga kratkog razgovora doznali smo da organizacija u Värnamu ima oko 120 odraslih članova, da djeluje kroz nekoliko sekcija kao što su omladinska gdje se uglavnom okupljaju mlađi u muzičko-folklornim grupama, da postoji i likovna sekcija te sekcija kućne radinosti šivanja. U rad ove organizacije su uključeni i muškarci, uglavnom muževi članica koji također djeluju kroz određene sekcije. Također smo doznali i za zapaženu suradnju sa švedskim organizacijama, a ne zaboravlja se ni domovina, uglavnom preko organizovanog slanja pomoći. Svoje zadovoljstvo ovim druženjem je iznijela i Selma Kamberović, podpredsjednik Bosanskohercegovačkog saveza žena u Švedskoj, koja je ovdje bila umjesto odsutne predsjednice Selme Borovac. Ovdje se osjećam veoma lijepo večeras, a vaši iz Norveške su nam uljepšali ovaj topli majski dan i unijeli pravo osvježenje u naše aktivitete, kaže ona. Ovim se intenzivira lani otpočeta suradnja i mislim da će ona biti sve veća i veća. Ova suradnja sa organizacijom iz Norveške predstavlja daljnje internacionaliziranje našeg Saveza. Nastojat ćemo da razmjenjujemo naša dragocjena iskustva i time doprinosimo još većim uspjesima našega rada. Nadamo se da će neke aktivnosti koje mi već imamo ovdje zaživjeti i u Norveškoj, a naravno i mi smo otvoreni za njihove ideje. U svakom slučaju važno je da je suradnja već otpočela, a svrha ovakvih druženja je prikupljanje pozitivne energije za dalji rad. Slično zadovoljstvo pokazuju i iz udruženja žena Fatima Gunić. Pored, već pomenute Munevere Hebib, tu su još Fatima Kovačić i Mirzeta Fazlagić, potom Dženana Zorlak, potpredsjednik skupštine BiH Saveza žena, koje su izrazile nadu da će biti još ovakvog druženja. Ništa manje svoga zadovoljstva, puni lijepih utisaka, nisu pokazali niti članice organizacije Nett BK. Fatima Kasumović, Mirsada Hadžiosmanović, Katka Dervišević-Eminović imaju samo riječi hvale za ovo, kako rekoše nezaboravno druženje. Hajra Goretić ističe da joj je to jedna od prilika da susretne svoje zemljakinje Prijedorčanke, a najmlađa u ovoj grupi, ovogodišnji russ Fatima Redžić će reći da je ovo druženje njezino lijepo životno iskustvo. Svi ti dobri utisci, oduševljenje i zadovoljstvo već su postali lijepa uspomena, sa nadom i željom za sljedeće druženje u Oslu, a možda i u Kopenhagenu. A autoru ovih redaka, kao posebnom gostu, ovo putovanje je bilo veliko zadovoljstvo, umnogome olakšano veselom i prijatnom atmosferom u autobusu. (Bosanska pošta, br. 12, ) Razmjena iskustava: Värnamo, Göteborg, Oslo, Kalmar i Mönsterås žena List BiH Saveza žena u Švedskoj 7

8 Mångfaldsdagen u Karlskroni Paul Lappalainen smatra da je težište istraživanja o diskriminaciji u Švedskoj do sada bilo pogrešno i da se treba preusmjeriti onima koji imaju moć da diskriminišu. Piše: Selma KAMBEROVIĆ Mångfaldsdagen i Karlskrona har anordnats den 10 september 2005 av Antidiskriminerings byråar från Malmö och Karlskrona. Konferensens centralpunkt var utläggningen av utredaren Paul Lappalainen Om strukturell diskriminering i Sverige. Lappalainen anser att fokusen hittills har legat fel. Politik och forskning har alltför mycket inriktat sig på att få invandrare att passa in, till exempel på arbetsmarknaden. Udden borde i stället riktas mot dem som har makt att diskriminera. Dan je organizovan 10. septembra od strane Antidiskriminacionog biroa u Malmöu i novoosnovanog takvog biroa u Karlskroni. Nakon dolaska, kratko je predstavljen biro iz Malmöa, a zatim biro iz Karlskrone, da bi centralna tačka programa bilo izlaganje Paula Lappalainena O strukturalnoj diskriminaciji u Švedskoj. On je, zajedno sa Masoudom Kamalijem, bio postavljen za specijalnog istraživača (utredare) u ovoj problematici na državnom nivou. Strukturalna diskriminacija Glavna zadaća istraživanja, koje je počelo oktobra 2003., bila je da uporedi šta su Švedska i druge zemlje učinile protiv tzv. strukturalne diskriminacije useljenika. Pojam predstavlja diskriminaciju na osnovu vladajućih normi i predrasuda u društvu. Rastući broj istraživača, kako međunarodnih tako i u Švedskoj, je ukazao da su rasno-biološke ideje i misaone strukture koje su bile nadmoćne u većini evropskih zemalja tokom 19. stoljeća i kasnije do II svjetskog rata na razne načine preživjele i preinačile se, iako je pojam rasa naučno i politički odbačen. Umjesto toga je pojam kultura preuzeo ulogu pojma rasa kao razvrstavajući princip predrasuda o stanovništvu zemlje. Švedska istraživanja u više oblasti pokazuju da je jedan oblik kulturalno prožetog rasizma najuobičajeniji u Švedskoj. To se formuliše kao stereotipne predrasude o kulturama useljenika i Šveđana, često potpuno različitim i nespojivim. Polazeći od takovog shvatanja rasizma, teško je razlikovati strukturalnu diskriminaciju i rasizam, oni zapravo opisuju isti fenomen. Neki koriste u Švedskoj pojam strukturalni rasizam da bi opisali isti fenomen. Npr. u Sjedinjenim Državama i Velikoj Britaniji je od konca 1960-ih godina korišten termin institucionalni rasizam za opis iste stvari. Mirsada Kahriman, Emina Čejvan, Selma Borovac, Selma Kamberović i Bojan Cerić Paul Lappalainen smatra da je težište istraživanja do sada bilo pogrešno. Politika i istraživanja su se previše usmjeravali na uklapanje useljenika, npr. na tržištu rada. Treba se usmjeriti onima koji imaju moć da diskriminišu, smatra Lappalainen. Među njegovih 50-ak prijedloga postoji sve od godišnjih radnih planova za sve državne ustanove do punog prava glasa za sve osobe nastanjene u Švedskoj. Dalje će se ombudsmen za diskriminaciju (DO) pojačati, osnovati jedan istraživački institut i društveni troškovi diskriminacije istražiti. Slijedeće oblasti su u fokusu: tržište rada, tržište stambenog gazdovanja, masmediji, politički sistem, pravosuđe, obrazovanje, socijalna i zdravstvena skrb, kaže Paul Lappalainen. Respekt posebno zapažen Nakon ovog predavanja otvorena je diskusija sa mogućnošću postavljanja pitanja svim učesnicima, kao i zvaničnim predstavnicima Karlskrona komune. Poslije zvaničnog dijela upriličen je bogat kulturno-zabavni program u kojem je učestvovala grupa Sabah koju vodi Edin Bahtijaragić. Cijelu publiku su oduševile bosanske sevdalinke, a ono što je mene posebno impresioniralo bilo je da je djevojka u grupi koja pjeva na bosanskom jeziku ustvari Latinoamerikanka. Na konferenciji sam učestvovala kao član Nättverka, Biroa protiv diskriminacije, kao predstavnik našeg saveza. Selma Borovac je bila gost kao predsjednica BiH Saveza žena u Švedskoj. Naše udruženje žena Respekt u Karlskroni je posebno zapaženo, ne samo zbog srdačnog gostoprimstva, ukusne i raznovrsne hrane koju su žene pripremile za goste, nego i svojom pojavom u narodnim nošnjama iz Bosne i Hercegovine. 8 List BiH Saveza žena u Švedskoj žena

9 Dijaspora okupljena u ambasadi BiH Sastanak u Stockholmu sa ministrom za ljudska prava i izbjeglice Mirsad Kebo i Jakov Skočibušić Piše: Vahida MEHINOVIĆ Na inicijativu ministra za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine gospodina Mirsada Kebe i na poziv ambasadora BiH u Švedskoj gospodina Jakova Skočibušića, u prostorijama Bosanskohercegovačke ambasade u Stockholmu održan je 11. oktobra sastanak sa predstavnicima svih bosanskohercegovačkih organizacija svih naroda iz Bosne i Hercegovine i uz prisustvo predstavnika Bosanske pošte, Glasa BiH, te dvojezičnog časopisa Dijaspora. Najprije je ambasador Bosne i Hercegovine u Švedskoj gospodin Jakov Skočibušić poželio dobrodošlicu prisutnima i predao riječ ministru Kebi koji je došao u posjetu Švedskoj na poziv švedskog ministra za migracije i azil (migration minister Barbro Holmberg). Ministar je izrazio želju da se sretne sa predstavnicima građana Bosne i Hercegovine koji žive u Švedskoj da bi ih upoznao sa aktuelnim događajima u Bosni i Hercegovini. Ministar Kebo je posebno naglasio napore koji se čine da bi se započeli pregovori za pridruživanje Evropskoj zajednici naglašavajući da je usvojen Zakon o reformi odbrane i služenja vojnog roka kojim je predviđeno jedinstveno ministarstvo i jedna komanda i time ispunjen još jedan od uslova da bi se moglo pristupiti pregovorima. Ministar je govorio o uvođenju PDV (poreza na dodatnu vrijednost) koji će se primjenjivati od januara slijedeće godine a što će osigurati pola milijarde konvertibilnih maraka koje će biti usmjerene u različite socijalne programe. Naglašeno je također da je došlo do smanjenja donacija za Bosnu i Hercegovinu od strane zapadno-evropskih zemalja zbog otvaranja novih kriznih područja. Jedino je Švedska svojim petogodišnjim planom predvidjela da zadrži isti nivo donacija i Bosna i Hercegovina ima punu podršku Švedske na putu ka evropskim integracijama. U razgovorima sa Zavodom za migracije u Švedskoj bilo je govora o iznalaženju rješenja za one koji su tražili dozvolu boravka u Švedskoj pa je još uvijek nisu dobili ili su dobili negativan odgovor a zaista se nemaju gdje vratiti a imaju i zdravstvenih problema. Predstavnici Bosne i Hercegovine su predložili formiranje mješovite radne grupe koja bi ispitala situaciju u kojoj se nalaze tražioci azila kako bi se donijela korektna odluka u svakom pojedinačnom slučaju. Švedska strana je obećala da će prijedlog razmotriti. Važno je napomenuti da se broj ljudi iz Bosne i Hercegovine koji traže azil u Švedskoj drastično smanjio i da je što se tiče naših građana pažnja usmjerena ka Francuskoj gdje je u posljednje vrijeme 11,000 naših građana zatražilo azil. Prisutni su iskazali zadovoljstvo što su se sastanku odazvali predstavnici svih or- Učesnici sastanka Mirsad Kebo, Bosnien och Hercegovinas minister för mänskliga rättigheter och flyktingar, och Jakov Skočibušić, Bosnien och Hercegovinas ambassadör i Sverige, har anordnat ett sammanträde med representanter för organisationer av alla nationer från B&H som verkar i Sverige. ganizacija pokazavši svojim prisustvom da su zainteresovani za ono što se događa u zajedničkoj nam domovini. Stekao se utisak da su svi saglasni da je put ka evropskim integracijama ispravan i nešto čemu svi trebamo težiti. Na pitanje kada bi se mogao očekivati ulazak Bosne i Hercegovine u Evropsku zajednicu, ministar Kebo je rekao da se nada da bi to moglo biti na 100-godišnjicu Sarajevskog atentata Ostaje nam da sačekamo i vidimo da li će se prognoza zaista ostvariti. žena List BiH Saveza žena u Švedskoj 9

10 Manifestacija o Srebrenici u Värnamu SREBRENICA Desetogodišnjica genocida u Srebrenici obilježena u Värnamu Piše: Senada BEŠIĆ Värnamo U Värnamu je 22. oktobra održana manifestacija u povodu desetogodišnjice genocida nad Bošnjacima i ostalim nesrpskim stanovništvom koji je izvršen u Srebrenici. Ova manifestacija, čiji je organizator bilo udruženje žena u Värnamu Žena 99 i pod pokroviteljstvom Bosanskohercegovačkog saveza žena u Švedskoj, okupila je značajne učesnike programa i isto tako probudila veliko interesovanje javnosti. Amor Mašović, predsjednik Komisije za nestala lica u Bosni i Hercegovini svojim izlaganjem je podsjetio sve prisutne na činjenicu zbog čega se mi nalazimo u Švedskoj a Marie Månson, odgovorna osoba za Zapadni Balkan u okviru Švedskog Helsinškog komiteta za ljudska prava, još je jednom podsjetila koliko teško zapadna Evropa i cijeli svijet uopće razumije posljedice agresije i rata u BiH. Deset godina od genocida Kada je bosanskohercegovačko udruženje žena u Värnamu uzelo na sebe obavezu da organizuje manifestaciju u vezi deset godina genocida u Srebrenici bilo se svjesno izazova i veličine zadatka. Istovremeno je saosjećanje sa svim žrtvama najvećeg zločina počinjenog u Evropi nakon drugoga Srebrenica hela världen anordnas i år minneshögtider för att hedra offren i Sre- I brenica i det värsta folkmordet i Europa sedan andra världskriget. Efter 11 juli 1995, under ett par dagar, slaktades över 8,000 bosniska män och pojkar från platsen som FN:s Säkerhetsråd hade förklarat ett så kallat skyddat område. Angående detta har kvinnoföreningen Kvinna 99 i samarbete med Bosnien och Hercegovinas kvinnoriksförbund i Sverige och Kulturnämnden i Värnamo organiserat Minneskväll Srebrenica den 22 oktober 2005 i Värnamo. Bland deltagarna märktes Amor Mašović, ordförande för Kommissionen för försvunna personer i Bosnien och Marie Månson, programansvarig för Västra Balkan vid Svenska Helsingforskommittén för Mänskliga Rättigheter (SHK). Tekst Roberta Blocka, The Independent, 17. jula svjetskoga rata dalo snage i podstreka. Srebrenica, u kojoj se sakupilo više hiljada Bošnjaka i nesrpskog stanovništva iz istočne Bosne tražeći zaštitu u takozvanoj zaštićenoj zoni postala je simbol stradanja ali isto tako simbol stida i srama za svijet koji nije ništa preuzeo da zaštiti djecu, stare, muškarce, žene i jednom riječju bespomoćne ispred oružane srpske sile predvođene Ratkom Mladićem i neviđenom mržnjom za koju zdravi razum ne vidi objašnjenja. Srebrenica je simbol stradanja i simbol Ismeta Šeremet Miris Bosne i Švedske 10 List BiH Saveza žena u Švedskoj žena

11 majki koje tragaju za svojim nestalim, koje se sjećaju posljednjeg dodira ruke, izraza lica, pogleda, drhtaja tijela posljednje riječi upućene najbližem prije nego što je ludilo pomutilo razum zvijerima. Amor Mašović, predsjednik Komisije za nestala lica u BiH je u svom izlaganju iznio podatke da se znalo da se priprema genocid, da je upozoravano ali da ništa nije učinjeno da se taj genocid spriječi. Istovremeno je rekao da je strah od zaborava jači od strahota kojih se podsjećamo svaki dan. Srebrenica se ne smije zaboraviti. U prilogu Mašovićevog predavanja prikazan je dokumentarni film Marš smrti autora Amora Mašovića i Muhameda Mujkića koji je na još autentičniji način osvijetlio počinjeni zločin. Podrška i pomoć švedske javnosti Obilježavanje desetogodišnjice genocida u Srebrenici održano u Värnamu prikupilo je i značajna imena iz političke i kulturne sfere u Värnamu. Maria Leifland, gradonačelnik Värnama pozdravila je sve prisutne i govorila o razvoju ovoga grada, dok je Raimond Petersson, predsjednik Kulturnog odbora Värnama sa toplinom Marie Månson i saosjećanjem govorio o ulozi stranaca u švedskom sistemu, o prevazilaženju kulturnih i religioznih barijera, o svojim susretima i iskustvima sa strancima, o saosjećanju i razumijevanju povodom ove manifestacije. Kulturni odbor u Värnamu podržao je ovu manifestaciju sa prilogom u iznosu 15,000 kruna i time postao pokrovitelj ove manifestacije. Od strane Ambasade BiH u Švedskoj prisutne je pozdravila Jasminka Ustamujić a ispred BiH Saveza žena u Švedskoj je predsjednica Selma Borovac sve prisutne pozdravila i pozvala da minutom ćutanja ili fatihom podsjete se žrtava Srebrenice. Poruka manifestacije bila je da se odgovorni za ratne zločine stave pred sud. Djeca simbol budućnosti Povodom manifestacije o Srebrenici prikazan je kulturni program u kojem je plesna grupa Miris Bosne i Švedske u koreografiji Đurđe Krunešić izvela moderni ples. Svojom profesionalnom izvedbom još jednom su ove vrijedne djevojčice podsjetile da su djeca simbol budućnosti. Pjesma Mora autorice Mirsade Hadžalić, logorašice iz Omarske, pročitana je na švedskom i bosanskom jeziku. Nakon održanih predavanja i kulturnog dijela programa prisutnim je pružena mogućnost da postave pitanja Amoru Mašoviću, što je naravno iskorišteno. Zajedničko druženje Pošto je Podsjećanje na Srebrenicu održano u mjesecu Ramazanu članice udruženja žena u Värnamu i članice BiH Saveza žena organizovale su iftar za sve koji su imali vremena da ostanu na iftaru i da se uz bogatu sofru sa bosanskohercegovačkim specijalitetima druže i upoznaju. Amor Mašović, karizmatična ličnost bio je naravno u centru ali ne smije se zaboraviti Ismeta Šeremet, kontakt osoba u udruženju žena u Värnamu, koja je najviše uradila na organizovanju ove manifestacije. Ušli smo u jedanaestu godinu od genocida u Srebrenici. Mnoge jame čekaju da budu otkrivene, mnogo tabuta čeka da bude iskopano i vrijeme prolazi. pitam se ponekad otkud im snaga da čekaju novi dan. Sve te žene, majke, sestre, kćerke lutaju i traže pitaju. Da li se nadaju? Tu ljudsku potrebu da se zna šta se desilo sa najbližim ne može ništa uništiti. One imaju snage, ali isto tako trebaju podršku svakoga od nas. Širiti istinu naša je obaveza. Ne zaboraviti. Ali isto tako, kao što Amor Mašović reče, goniti krvnike do zadnjega. žena Maria Leifland Raimond Petersson List BiH Saveza žena u Švedskoj Jasminka Ustamujić 11

12 TIO ÅR HAR GÅTT AV DEN STÖRSTA FÖRBRYTELSEN SOM HAR HÄNT PÅ EUROPEISK JORD SEDAN ANDRA VÄRLDSKRIGET, SEDAN FÖRINTELSEN AV JUDAR. Detta folkmord blev utfört av Miloševićs och Karadžićs tjetnicker över bosniakiskt folk i Srebrenica, en plats som FN:s Säkerhetsråd hade förklarat ett så kallat skyddat område. Detta folkmord i motsättning till förintelsen kunde följas direkt på TV skärmar av alla européer. Satelliter med välutvecklad utrustning för att filma de minsta detaljer har försiktigt följt likvidationer, masskjutningar, begravningar och förflyttningar av Srebrenicas offer, och ingen har rört ett finger för att stoppa detta folkmord eller i det minsta förmildra dess konsekvenser. VI KAN KONKLUDERA ATT KARADŽIĆ OCH MLADIĆ INTE VAR DE ENDA SOM VAR INBLANDADE I DETTA FOLKMORD. Fullt ansvar bär också de som i strid mot plikter som följer av FN:s deklarationen, som de skrivit under, och inte bara nekat hjälp till regeringen av Bosnien och Hercegovina, utan har med sitt passiva förhållande, uppmanat förbrytarna att fortsätta med sina förbrytelser över de oskyldiga invånarna av Bijeljina, Zvornik, Bratunac, Vlasenica, Foča, Rogatica, Višegrad, Rudo, Čajniče, Gacko, Nevesinje, Trebinje, Mostar, Sanski Most, Ključ, Prijedor, Bosanski Novi, Teslić, Sarajevo, Brčko och till slut Srebrenica. Inte bara bosniskt folk från dem nämnda städer utan alla icke-serber (bosniska kroater, albaner, romer och andra) i städer, byar, kvarter, gator var de bodde tillsammans för många århundraden. Men världen har inte bara varit medskyldig i folkmordet mot det bosniska folket med sin passiva hållning. Många av aktioner som blev företagna av FN eller dess enskilda medlemmar, under aggressionen mot Bosnien och Hercegovina, var riktad mot dem som försvarade Bosnien och Hercegovina. Hur kan man tolka vapenembargo för regeringen i Sarajevo när vi attackerades av den fjärde starkaste armén i Europa, med armén som hade flygplaner, stridsvagnar, transportörer, bombkastare, helikoptrar, haubitser, raketvapen, kanoner och mest moderna infanterivapen tillgänglig? Hur kan man tolka demilitariseringen av Srebrenica? Slutsatsen är väldigt enkelt: EN- SKILDA REGERINGAR, FÖRST OCH FRÄMST FRÅN EUROPA, HAR AKTIVT DELTAGIT I AGGRESSIONEN OCH HAR HJÄLPT TILL FOLKMORD ÖVER BOSNIAKER. En del av europeiska regeringar har inte tagit direkt del i aggressionen, utan har stöttat förbrytarna, medan resten av världen var nästan helt indifferent, dvs. har tolererat aggressionen och folkmordet! Bara ett litet antal länder och enskilda personer har höjt sin röst och stått i försvar Amor Mašović i samtal med de överlevande från Srebrenica Minneskväll Srebrenica i Värnamo Uttalande av Amor Mašović, ordförande för Kommissionen för försvunna personer i Bosnien och Hercegovina av civilisationsprinciper, som var dyrkat som en sällsynt växt för många århundraden i Bosnien och Hercegovina. Denna växt heter enighet i mångfalden. Denna mångfald stammar från olika etniska och religiösa tillhörligheter, annorlunda kulturer, seder och traditioner av folkgrupper i Bosnien och Hercegovina vilka hade funnit ett gemensamt recept hur de ska leva vid sidan av varandra och med varandra. Det ser ut att en sådan modell var helt obekant i Europa. MED SORGEN KAN VI ÄVEN KONKLUDERA ATT DET SER UT SOM ATT FÖRBRYTARNA LYCKADES. Nu kan vi komma tillbaka till dagens tema, dvs. Srebrenica. I dag, när vi hedrar offren efter folkmordet är mycket oklart när det gäller Srebrenica. Den definitiva listan av alla som har försvunnit i 6 dagarna i juli 1995 i FN:s säkerhetszon är ännu inte klar. Varför finns det inte en sådan lista? För att, på den tiden, i Srebrenicas enklav bodde inte bara bosniaker från Srebrenica, utan också från andra städer: Zvornik, Vlasenica, Bratunac, Višegrad, Rogatica, Žepa och andra platser i floden Drinas område, som klarade att fly från förbrytarna i de nämnda städerna. Det var inte ovanligt att de som kommit till Srebrenica var de enda överlevande i sina familjer från dessa städer. Eftersom detta överlevande förlorat livet eller forsvunnit, var det ingen som kunde meddela att de saknades eller dödats. Spår efter många familjer har sopats bort. Kvarlevor efter Srebrenicaoffren har funnits i 39 sekundära och primära massgravar och flera tusen enskilda och gemensamma gravar. Men vi är inte i stånd till att svara på frågan: Hur många av dessa är Srebrenicas offer? Vi vet med säkerhet att det finns mer än 7,000 vita säckar med kvarlever av Srebreni- 12 List BiH Saveza žena u Švedskoj žena

13 žena Senada Bešić och Amor Mašović Poštovana Selma 31. oktobra Koristim još jednom priliku da Vam se zahvalim na gostoprimstvu i svemu što ste učinili da mi kratkotrajni boravak u Värnamu i Växju i druženje sa našim ljudima ostane u trajnoj uspomeni. Molim Vas da prenesete izraze moje zahvalnosti svim ovim dobrim ljudima čiji sam bio gost na iftarima kao i onima koji su se brinuli da mi boravak protekne u nezaboravnom druženju. U prilogu Vam dostavljam kopiju naloga za uplatu SEK odnosno 1.170,5 KM Fondaciji Djeca Srebrenice. Zamoljen sam od gospodina Senada Hadžifejzovića da Vam prenesem njegovu zahvalnost i iskrene selame. S poštovanjem, Amor Mašović List BiH Saveza žena u Švedskoj casoffer i bårhusen i Tuzla, Lukavac och Visoko. Men dessa 7,000 betyder inte motsvarande antal av Srebrenicasoffer. Kvarlevor av, för exempel en och samma man, hittar vi i olika säckar som stammar från olika massgravar. Nämligen, kvarlever av en man från Srebrenica blev funnit på tre olika platser vid tre olika massgravar i en radie på 3 mil. Historien kommer att minnas denna del av bosnien-serbisk och serbisk del av befolkningen som slutit sig till krigsförbrytare Milošević och Karadžić. Krigsförbrytarna återvände till skådeplatserna och grävde upp och rev i stycken sina offer med grävmaskiner för att flytta dem och gömma alla spår. På det sättet har de begått en ny förbrytelse mot de döda. En död man har rätt att få ro och frid och att hans kvarlevor inte blir förstörda. Detta var en ny förbrytelse också mot de överlevande och mot dem som förlorat sina närmaste. Förstörelsen av gravar, speciellt att utfördes med maskiner och stympningen av kroppar, gjorde identifiering av offren nästan omöjlig. Hur kan man förklara det för en mor, en syster, en kvinna, en dotter som i 10 år har levt i ovissheten och sorg efter sina närmaste, att vi har funnit hennes son, bror, man eller far, när det enda vi har funnit ett ben och en sko, men resten av hans kvarlevor ligger i den andra eller den tredje graven, som kanske aldrig blir funnen. Hur ska man kunna meddela en sådan nyhet? I stället för att ge dem själsro, ge dem ännu större sorg, smärta, ångest och evig sömnlöshet framför frågan: Var är resten av deras barn, om de fortfarande ligger obegravda i en eller annan skog, bäck, äng Därför kan vi med full rätt säga, att FOLK- MORDET SOM ÄGDE RUM FÖR 10 ÅR SEDAN, FORTSÄTTER FORTFARANDE OCH ÄR INTE AVSLUTAT. Alla de som var med vid förflyttningar av Srebrenicas offer, sitter fortfarande med information om de sekundära och tertiära massgravarna och begår fortfarande ett folkmord, men denna gång på ett mer sofistikerat sätt, utan knivar och vapen. I nästan 10 år har alla regeringar av republiken Srpska, ledd av Klicković-er, Kasagić-er, Dodik-er, Ivanić-er, Mikerovićer, Bukejlović-er och andra nekat folkmordets proportioner i Srebrenica. Först nyligen, under en enorm press från internationella samhället, har de ställts inför ett val: antingen republiken Srpska eller ett erkännande av att folkmordet begått i Srebrenica. En av dessa regeringar har tveksamt erkänt förbrytelsen, men hade inte nog mod till att kalla den med sitt rätta namn: FOLKMORD!, I stället citerade de utvalda delar av Haagtribunalens dom mot general Krstić, angående folkmordet. Vi är dessvärre, fortfarande långt från ögonblicket när det skall dyka upp en serbisk Willy Brandt som skall stå framför det serbiska folket och alla oss andra och säga osagda ord: Ja, serbiska folket, det är fortfarande personer bland oss som har varit med på att organisera och systematiskt begå de mest monstruösa förbrytelser i mänsklighetens historia. De är förbrytare och skall bli dömda för det. De är inte våra hjältar! Jag är rädd att årtionden skall passera innan vi hör dessa ord från munnen av en serbisk politiker för vi har lärt att tomma ord betyder ingenting. Vi har lärt oss att krigsförbrytaren Biljana Plavšić, med tårar i ögonen visade ånger, men det var bara för att få ett reducerat straff. Nyligen har hon gett ett klart besked från fängelset, att hon skulle följa samma förbrytelses väg som hon en gång har gått. Rättegången mot krigsförbrytaren Slobodan Milošević är fortfarande under gång och det är inte säkert att han blir dömd för folkmordsförbrytelse i Srebrenica. Det är 13 år sedan krigsförbrytare Radovan Karadžić och Ratko Mladić begick sina första förbrytelser i östra Bosnien och Bosanska Krajina och 10 år sedan förbrytelserna i Srebrenica. Men de är fortfarande på fri fot och det är inget tecken på att de någon gång blir tagna eller dömda för deras förbrytelser. I DAG ÄR DET FLERA AV SREBRENICAS INVÅNARE SOM HAR ÅTERVÄNT TILL SRE- BRENICA DÖDA ÄN DE SOM HAR ÅTERVÄNT DIT LEVANDE. Till slut vill jag rikta två budskap. Det första är riktad till er eller snarare sagt till oss alla: Min fruktan av förglömmelse är större än grymheter som jag är tvungen att bli påmind om varje dag. Det andra budskapet är riktat till dem, förbrytarna: Vi skall förfölja er till domedagen, vi och våra barn, och våra barnbarn, och alla våra. (H.T.) Mašović teško povrijeđen Zdravstveno stanje Amora Mašovića nakon teške traume je stabilno, ali je još rano govoriti o dalekosežnim prognozama, izjavio je šef Klinike za ortopediju i traumatologiju Kliničkog centra Univerziteta Sarajevo prof. dr. Ismet Gavrankapetanović. Amor Mašović je teško povrijeđen u saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila 13. novembra oko 18 sati u mjestu Leava u Sokocu, na magistralnom putu Podromanija Han Pijesak. Njegovi saputnici potpredsjednik Federalne komisije za nestale Marko Jurišić i predsjednica Udruženja članova porodica nestalih osoba i civilnih žrtava agresije Višegrad 92. Hedija Kasapović nisu ozbiljnije povrijeđeni. 13

14 Sastanak tri saveza žena u Švedskoj U Jönköpingu održan sastanak Bosanskohercegovačkog saveza žena, Bosansko-švedskog saveza žena i Organizacije žena Islamske zajednice Bošnjaka u Švedskoj. På initiativ av Fadila Jašarević från IOGT- NTO och Ulla Lingesjö från NBV anordnades i Jönköping ett sammanträde för Bosnien och Hercegovinas kvinnoriksförbund, Bosnisk-svenska kvinnoförbundet och Kvinnoorganisation vid Bosniska islamiska församlingen i Sverige. Piše: Muhamed MAHMUTOVIĆ (Avaz) Na poziv organizatora, pratili smo zanimljiv susret, tri saveza žena koji djeluju na području Švedske, a održan je 15. oktobra u Jönköpingu. Susret su inicirale obrazovna organizacija IOGT-NTO, sa svojom podorganizacijom NBV, koje su poznate ovdje i kao Pokret trezvenjaka. Ove obrazovne organizacije u sklopu svoje kampanje u borbi protiv droga i alkohola, provode raširenu akciju pod nazivom Tolerancija nula, a akcija osim kampanje za totalnu neupotrebu droga i alkohola ima za cilj podići glas javnosti, kako vlada ne bi uvela predviđena pojeftinjenja alkoholnih proizvoda. Koordinatorice akcije su nama poznate dvije gospođe, koje su čest gost naših udruženja ispred IOGT-NTO, gospođa Fadila Jašarević, a ispred NBV gospođa Ulla Lingesjö. Na ovaj sastanak su pozvane predstavnice iz upravnih odbora: Bosanskohercegovačkog saveza žena, Bosansko-švedskog saveza žena i Organizacije žena Islamske zajednice Bošnjaka u Švedskoj. Zašto su inicirali ovaj susret, upitali smo Fadilu Jašarević? Sa sastanka u Jönköpingu Mnogo saveza sa bh. predznakom formirano je samo radi velikih geografskih razdaljina. Pošto su naše organizacije raširene po cijeloj Švedskoj, mi smo se odlučili na jedinstvenu akciju, u borbi protiv droga i alkohola, u saradnji sa svima zajedno. Ideju su jednoglasno podržali predstavnici svih saveza i danas smo već došli do nekih zaključaka, što me jako veseli. Odlučili smo osnovati koordinaciono tijelo, koje bi koordiniralo aktivnosti svih saveza, da ne bi dolazilo u aktivnostima saveza do nekih važnih događaja istovremeno. Na tim događajima se okuplja puno ljudi i tad mi dobivamo priliku za našu kampanju. Dogovorena su već tri termina za održavanje studijskih kružoka, na kojima ćemo edukovati članice udruženja o štetnosti droga i alkohola, a prvi je već 12. novembra u Boråsu. Predstavnice saveza su bile takođe zadovoljne, što je do sastanka došlo, kao i rezultatima: Najvažnije od svega je da su sve organizacije sa bh. predznakom ujedinjene u što više aktivnosti, te se na taj način češće viđamo i družimo, riječi su Bedrije Bekiri iz Fadila Jašarević i Ulla Lingesjö Organizacije žena IZ. Selma Borovac, predsjednica Bosanskohercegovačkog saveza žena, bila je prezadovoljna: Ovo je ustvari realizacija naše ideje od samog osnivanja, da sve naše organizacije međusobno sarađuju. Svi ćemo imati koristi od ovoga. Sličnog mišljenja je i predsjednica Bosansko-švedskog saveza žena, Almedina Sačić: Kojem god savezu mi pripadale mi smo i dalje Bosanke i Hercegovke, to je nešto što se ne može promijeniti, a i ne treba mijenjati. To je najveći razlog da se družimo i radimo zajedno. Jedna od najstarijih učesnica Raza Štitkovac, bila je vrlo kratka: Važno je biti aktivan, na bilo koji način, to je spas. Na kraju su svi željeli da pohvalimo IZ Jönköping, za sjajnu organizaciju sastanka, nakon kojeg su priredili zajednički iftar za sve učesnike sastanka. Svi su mišljenja da raznovrsnijih i boljih jela nisu odavno vidjeli na švedskom stolu. 14 List BiH Saveza žena u Švedskoj žena

15 Na inicijativu Fadile Jašarević iz IOGT-NTO i Ulle Lingesjö iz NBV u Jonköpingu održan sastanak Bosanskohercegovačkog saveza žena, Bosanskošvedskog saveza žena i Organizacije žena Islamske zajednice Bošnjaka u Švedskoj. Alla kvinnor mot droger och alkohol Alla bosniska kvinnoförbund i Sverige har samlats under november månad för att tillsammans med NBV öka kunskapen om droger och alkohol och svensk alkoholpolitik. Av: Ulla LINGESJÖ Alla bosniska kvinnoförbund i Sverige har samlats under november månad för att tillsammans med NBV (Nykterhetsrörelsens Bildningsverksamhet) öka kunskapen om droger och alkohol och svensk alkoholpolitik. Alkohol och andra droger är för oss i NBV ett hinder för utveckling, kunskap, förmåga och äkta glädje. Så ser inte alla det, men de flesta kan hålla med om att alkohol inte är vilken handelsvara som helst. Det påverkar hälsa, omdöme, säkerhet och trygghet i trafiken, på arbetet, i familjelivet och i samhället i stort. VI SOM KVINNOR, MAMMOR OCH MOR- FARMÖDRAR har ett särskilt engagemang för framtiden och för våra barn. Vi ser att alkohol och droger orsakar våld och dåligt omdöme, konflikter och olyckor. Vi kan tillsammans göra världen lite bättre med ökad kunskap som leder till förståelse och handling. NBV har ju ett extra stort engagemang i dessa frågor tillsammans med våra medlemsorganisationer. Vi har 16 medlemsorganisationer med mycket olika profil kring frågor om droger, hälsa, friskvård, demokrati, internationell förståelse och samhällsengagemang. Vår allra nyaste medlemsorganisation är KRIS, Kriminellas Revansch i Samhället, som verkligen har ett samhällsengagemang som ger resultat. NBV är partipolitiskt obundet och religiöst neutralt och kan därför samarbeta med många olika grupper i vårt samhälle. NBV arbetar med integration och internationell förståelse. Vi har ett stort projekt tillsammans med Sida, där vi lyfter fram KVINNORS VILLKOR I VÄRLDEN I FILM, SPEL, BÖCKER OCH FÖREDRAG. Vi arbetar med att öka kunskapen om FN och Milleniemålen, om vattnets betydelse för allas vår överlevnad och om alkoholen som ett stort hinder för verklig utveckling i världen. Sa seminara u Helsingborgu I integrationsarbetet engagerar NBV sig i att både lyfta upp förståelsen för andra kulturer, andra sätt att tänka, men också att hjälpa till att göra det svenska mer förståeligt, att lära ut Den svenska koden. Vi har nu ett intressant projekt tillsammans med Allmänna Arvsfonden, Fryshuset, Lugna gatan, Skolor mot rasism m.fl. där vi lyfter upp allas våra fördomar och rädslor för det som är olikt. CMO, Centrum mot olikfientlighet, finns att läsa om på vår hemsida Vi arbetar med människors positiva idéer kring hälsa och folkhälsa, kring det som är livsbejakande och kreativt som eget skapande, musik, hantverk och teater. Vi stöttar människor i deras kunskapssökande som i språk, data, skönlitteratur, läs och res. Vi har i nästan 10 år varit nära förbundna med bosnier i Sverige. De flesta av de bosniska förbunden i Sverige har sedan lång tid haft samarbetsavtal med NBV. Vi har också under 6 år arbetat med Sidaprojekt i Bosnien, där vi hjälpt ungdomar att säga nej till droger och i stället få ett positivt, konstruktivt engagemang i ungdomsklubbar, skolor och scouting. Välkommen att kontakta NBV! Ulla Lingesjö Tfn: Fax: Mobil: E-post: ulla.lingesjo@nbv.se Hemsida: Seminar u Helsingborgu Piše: Selma KAMBEROVIĆ Nakon uspješnog seminara tri bh. organizacije žena u Jönköpingu, u Helsingborgu je 26. novembra održan seminar na temu Politika prema alkoholu, treći u redu planiranih regionalnih obrazovnih seminara u Švedskoj. žena List BiH Saveza žena u Švedskoj 15

16 Seminar je organizovan u saradnji projekta Nolltolerans IOGT-NTO, NBV Nykterhetsrörelsens Bildningsverksamhet i Wendelsbergs folkhögskola, sa Bosanskohercegovačkim savezom žena, Bosanko-švedskim savezom žena i Organizacijom žena Islamske zajednice Bošnjaka u Švedskoj. U Helsingborgu se okupilo 30-tak žena iz Regije Jug, Helsingborga, Malmöa, Arlöva, Karlskrone, Trelleborga i Hässleholma. Nikada kao do sada se nije poduzimalo toliko mnogo aktivnosti u borbi protiv konzumiranja alkohola. Naime, u Švedskoj se danas pije alkohol više nego u posljednjih 100 godina. Svaki stanovnik pije 10,5 litara čistog alkohola godišnje. U zadnjih deset godina potrošnja je porasla za više od 30%. Cilj seminara je bio da se predoče negativne posljedice konzumiranja alkohola, kako bi svi uzeli aktivno učešće u borbi protiv istog. Pošto je vrlo interesantno i prikladno za sve učesnike predstavljen cilj i sadržaj programa i održan dio predavanja, aktivnu ulogu su uzele žene, učesnice seminara. Nakon analiziranja kako utiču masmediji na potrošače, kroz netačno ili djelimično informisanje, reklamisanje alkohola i ostalo, podijeljene u četiri grupe, učesnice seminara su kroz diskusije po grupama došle do zaključaka na koji način bi se svaki pojedinac mogao oduprijeti, odnosno uključiti u borbu protiv alkohola. Nakon referisanja svake grupe za sve učesnike, svaka grupa je iznijela svoje, konkretne prijedloge, savjete i zaključke. Možda je najvažnije istaći da su sve grupe bile jedinstvene u podršci IOGT- NTO i NBV da se ne odobri smanjenje poreza na kupovinu alkohola; da odrasli moraju pružiti primjer djeci svojim vlastitim uzdržavanjem od alkohola; da se ne lageruje alkohol u domovima samo zato što je trenutna ponuda jeftina; da se traži veća odgovornost medija u reklami i uopšte nastupu kad se radi o alkoholu; da se podigne na veći nivo saznanje o štetnom uticaju alkohola, te da se insistira na ulozi porodice u odgoju djece i zaštiti od svih štetnih uticaja. Voditeljica seminara je pohvalila radne grupe i napomenula da je ovaj seminar jedan od najuspješnijih koji je održan u posljednje vrijeme. Za vrijeme ručka koje su žene udruženja BiH Žena 2000 iz Helsingborga i Perla iz Arlöva pripremile za učesnike i goste, nastavljena je konstruktivna diskusija i zaključeno da se dalje angažujemo na osnivanju kružoka i širenju korisnih informacija koje su dobivene u toku dana. Behar probeharao Uspješna godina udruženja Behar iz Skövdea. Tokom svoje treće švedske turneje, Kolo bosansko nastupilo u Malmöu, Landskroni, Kristianstadu, Skövdeu i Värnamu. Kulturno bosanskohercegovačko udruženje Behar Skövde ulazi u 15. godinu svog uspješnog djelovanja. Iz prvog Biltena objavljenog 1996., povodom petogodišnjice udruženja, čitamo: Inicijativni odbor se sastao godine u restoranu Bugrens gdje je donesen zaključak da se izrade Statut udruženja, prijedlozi za naziv, i zakaže Osnivačka skupština Skupština, kojom je u prostorijama Bugrensa predsjedavao gospodin Rejhan Musić, održana je u prisustvu 37 članova za predsjednika udruženja je izabran gospodin Alija Maksumić, za sekretara Salih Pašalić i za blagajnika Mehmed Piralić udruženje je zvanično registrovano sa još devet udruženja i humanitarnom organizacijom Bosnien hjälpen održana je i Osnivačka skupština BiH Saveza u Švedskoj, u Örebru Pored velike podrške u osnivanju i stasavanju BiH Saveza u Švedskoj (kasnije Savez bh. udruženja u Švedskoj), Behar je koncem 90-ih godina odigrao značajnu ulogu i u osamostaljenju BiH Saveza žena u Švedskoj. U tom prvom Biltenu se pohvaljuju: fudbalska sekcija stalni ili pretplaćeni prvak gradskog kupa Skövdekorpen, folklorna sekcija koja je tada harala regionalnim i saveznim manifestacijama kulture, i list Behar kojem su izišla samo 2 broja. Ali rijetko je naći udruženje da ima i svoje novine, kaže se u Biltenu. Uspješna godina Tokom godine je u Beharu došlo do vidnih osvježenja u radu, a zahvaljujući i mobilnom Upravnom odboru i aktivnim članovima udruženja. Ovdje posebno valja istaći angažman Hajrudina Zukanovića, koordinatora kulturnih aktivnosti, na obnovi rada folklorne, muzičke i dramske sekcije. Nakon 8-martovskog dogovora, osnovan je i mješoviti hor udruženja, kojim vrlo uspješno rukovodi Amela Maksumić. Članovi Hora Piše: Haris TUCAKOVIĆ Bosniska föreningen Behar i Skövde har under årets gång återupplivat folkdans-, drama- och musiksektionen och även inrättat en ny kör. Föreningens lokaler har renoverats och det har byggts ett separat rum för rökare. Folkdansgruppen Kolo bosansko från Sarajevo framträdde i Skövde i november månad. Behar i Amela su ubrzo postali zaštitnim znakom udruženja, tako da njihovim probama prisustvuju mnogi, od najmlađih do najstarijih članova. Od svog osnivanja Behar gaji dobru saradnju sa drugim bh. udruženjima i organizacijama. Ove godine je obnovljena, ranije vrlo živa, saradnja sa udruženjem Miris iz Örebra. Behar je prije tri godine, putem kredita od komune, otkupio i počeo otplaćivati prostorije u kojima obavlja svoje aktivnosti. Tokom godišnjeg odmora su iste kompletno okrečene, spolja ponovo obojene, a nakon toga je izgrađena i jedna prostorija za pušače. 5. oktobra je u Beharu održana regionalna izložba ručnih radova distrikta Skaraborg. 16 List BiH Saveza žena u Švedskoj žena Kolo bosansko

17 Amela Maksumić Hor Behar Pored bogato urađenih ručnih radova, brojni posjetioci udruženja su tom prilikom mogli pratiti i prvi javni nastup Hora Behar. Prijem kulturno-umjetničkih društava iz BiH je jedna od stalnih aktivnosti Behara. 1. maja prošle godine je upriličen nastup folklora iz Kladnja, a novembra, u saradnji sa distriktom Skaraborg, organizovana je desetodnevna švedska turneja KUD Grmeč iz Bosanske Krupe. Ove godine su članovi Behara u svojim domovima ugostili KUD Osman Džafić iz Prijedora i Kolo bosansko iz Sarajeva. Nastup Kola bosanskog Udruženje Behar i BiH distrikt Skaraborg su u petak 11. novembra bili domaćini Ansamblu narodnih igara i pjesama Bosne i Hercegovine Kolo bosansko iz Sarajeva. Organizator i glavni domaćin ove veoma uspješne, treće po redu, švedske turneje tog renomiranog ansambla od 3. do 13. novembra je bilo bh. udruženje Ljiljan iz Landskrone. Ipak, najveće zasluge za organizaciju cijelog gostovanja pripadaju Seadu Halalkiću, predsjedniku Ljiljana. Kolo bosansko se tokom ove turneje predstavilo u Malmöu, Landskroni, Kristianstadu, Skövdeu i Värnamu. Kolo bosansko je osnovano godine sa ciljem i osnovnom orijentacijom sakupljanja, obrade, umjetničke dogradnje i prezentacije igara i pjesama, respektabilne kulturne baštine, bogate folklorne tradicije i narodnih običaja naroda u Bosni i Hercegovini. Ansambl nastupa igrama i pjesmama svih konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine, pri čemu su zastupljeni svi krajevi drage nam domovine. O radu Kola bosanskog govore brojni nastupi i koncerti širom Bosne i Hercegovine i u inostranstvu u Austriji, Belgiji, Egiptu, Njemačkoj, Sloveniji, Španiji, Švedskoj, Turskoj Program je otvorio nedavno osnovani Hor Behar iz Skövdea svojim drugim dosadašnjim javnim nastupom i potvrdio da su redovne probe i uspješno vodstvo Amele Maksumić urodili plodom. Zatim je Salih Pašalić, predsjednik udruženja Behar, u ime Behara i distrikta Skaraborg, poželio dobrodošlicu gostima iz Sarajeva, udruženju Miris Örebro (cijeli autobus omladine), kao i brojnim gostima iz Skövdea i okoline. Riječi dobrodošlice su uputili i Asima Pašalić, u ime BiH Saveza žena u Švedskoj, kao i Faik Saltagić, u ime Saveza bh. udruženja u Švedskoj. Potpredsjednik Behara Jusuf Ćorić je tom prilikom uručio specijalnu diplomu Jasminu Maksumiću za svesrdan doprinos u radu udruženja Behar, a posebno zbog njegovog nesebičnog angažovanja oko novoizgrađene klupske prostorije za nepušače. Specijalne diplome su uručene i Horu Behar i Kolu bosanskom za svesrdan doprinos u razvoju prijateljskih odnosa i međukulturalnu saradnju Bosne i Hercegovine i Švedske. Direktor ansambla Sejo Mandić se na toplom prijemu zahvalio u ime Kola bosanskog. Preko 200 prisutnih je moglo uživati u zaista profesionalnoj predstavi Kola bosanskog koje je odigralo Svatovske običaje Bošnjaka, Igre iz Kraljeve Sutjeske, Nijemo kolo Glamoč, Gradske igre Sarajeva, Kolo poskočica Linđo, Igre iz okoline Ilijaša i Igre naroda Bosne i Hercegovine. U ovoj završnoj koreografiji su prikazane igre i pjesme sva tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine Bošnjaka, Hrvata i Srba, koje predstavljaju simbol zajedničkog življenja u BiH. žena List BiH Saveza žena u Švedskoj Kolo bosansko 17

18 LJEPOTA I ZDRAVLJE Zašto nam pušenje škodi Ženski organizam teže ispravlja štete izazvane kancerogenima iz dima Ta štetna navika izaziva 30 % poznatih vrsta raka, ali i niz drugih bolesti Kad je riječ o uzrocima smrti koje možemo izbjeći, ovisnost o cigaretama je na prvom mjestu. Procjenjuje se da pušenje udvostručuje rizik obolijevanja od koronarne bolesti srca i infarkta srca, šest puta povećava vjerovatnoću emfizema, deset puta vjerovatnoću obolijevanja od raka pluća i skraćuje život za 5 do 8 godina. Štetnije je za žene Jedno istraživanje Sjevernoameričkog društva radiologa otkrilo je da su žene koje puše u većoj opasnosti da obole od raka pluća nego muškarci pušači, iako neka novija istraživanja govore da je ona podjednaka. Ali, dokazano je da ženski organizam ima manju sposobnost ispravljanja štete na genima izazvane kancerogenim materijama iz dima cigareta. Osim toga, kod žena je sistem obnove sporiji nego kod muškaraca i one teže izbacuju iz organizma štetne materije. Pušenje je činilac kojeg treba uzeti u obzir i u nastanku raka maternice, usana, usne šupljine, jezika, grla, grkljana, ždrijela, jednjaka, mokraćnog mjehura i bubrega. Druge štetne posljedice pušenja u organizmu žene su, npr. raniji ulazak u menopauzu, tri puta veća vjerovatnoća spontanog pobačaja te veći rizik nastanka osteoporoze zbog gubitka kalcija iz kostiju. I kod muškaraca i kod žena pušenje je u 90 % slučajeva odgovorno za hroničnu opstruktivnu bolest pluća, a ona je po učestalosti četvrti uzrok smrti kod nas. Osim toga, pušenje izaziva nepovratnu štetu na krvnim žilama. Kako nastaje ovisnost Cigaretni dim koji udahnete šalje štetne materije u krv, kojom one, a posebno nikotin, vrlo brzo stižu u mozak. Nikotin djeluje na nervni sistem pa se pojačano luče materije poput dopamina, serotonina i noradrenalina. One stvaraju osjećaj ugode koji potiče na daljnje pušenje. Nikotin djeluje vežući se za posebne bjelančevine nikotinske receptore koji, kada se ne popune nikotinom, sudjeluju u nastanku sindroma apstinencije. Kako možete prestati pušiti Do godine, kada je Svjetska zdravstvena organizacija priznala da pušenje stvara ovisnost, ono se smatralo tek lošom navikom koja se mora prevladati s malo snage volje. Danas se zna da treba provesti Test Jeste 1 Koliko vremena prođe od trenutka kad ustane te iz kreveta do paljenja prve cigarete? a) 5 minuta (3 boda) b) Od 6 do 30 minuta (2 boda) c) Između 31 i 59 minuta (1 bod) 2 d) Jedan sat ili više (0 bodova) Koje biste se cigarete najteže odrekli kada biste prestali pušiti? a) One prve dnevne (1 bod) b) Bilo koje druge (0 bodova) Je li vam teško ne pušiti na mjestima gdje je to zabranjeno? 3 potpuno liječenje, to jest odvikavanje. PSIHOLOŠKA POMOĆ: odlazak terapeutu jača motivaciju. Cilj je razbiti vezu između li ovisni o cigaretama? Fargeströmov test određuje stepen ovisnosti o pušenju. Izaberite jedan od odgovora ponuđenih uz svako pitanje i zbrojite bodove navedene uz svaki odgovor. a) Da (1 bod) 4 b) Ne (0 bodova) Koliko obično popušite cigareta na dan? a) 10 ili manje (0 bodova) b) Između 11 i 20 (1 bod) c) Između 21 i 30 (2 boda) 5 d) Više od 30 (3 boda) Primjećujete li da više pušite ujutro? a) Da (1 bod) b) Ne (0 bodova) 6 Pušite li kad ste bolesni? a) Da (1 bod) b) Ne (0 bodova) Rezultat: Ako je zbir vaših bodova 7 ili više, to ukazuje na visok stepen ovisnosti. Morate se odlučiti na prestanak pušenja, inače će vaše zdravlje biti ozbiljno ugroženo. Obratite se svom liječniku primarne zdravstvene zaštite da vam pomogne u tome. 18 List BiH Saveza žena u Švedskoj žena

19 Hur rökning skadar din hälsa Denna skadliga vana orsakar 30 % av de kända cancerslagen och även flera andra sjukdomar. När man talar om dödorsaker vilka kan undvikas, cigarettberoendet ligger på första plats. Det bedömas att rökning fördubblar risken att insjukna av kransliknande hjärtsjukdom och hjärtinfarkt, sex gånger förhöjer sannolikhet av emfysem, tio gånger sannolikhet av lugncancer och även förkortar livet med 5 till 8 år. Forskarna har bevisat att kvinnoorganism har mindre förmåga att reparera skador på gener orsakade av de cancerogena ämnena från cigarettröken. pušenja i svakodnevnog života (pušenje zbog stresa i sl.). ZAMJENSKA NIKOTINSKA TERAPIJA: preporučuje se osobama s jakom tjelesnom ovisnošću o pušenju. Njome se sprječava sindrom apstinencije, jer se nikotin koji se udisao pušenjem zamjenjuje nikotinskim flasterima ili gumama za žvakanje. Ova terapija se ne smije primjenjivati duže od tri mjeseca. LIJEKOVI: Bupropion (Wellbutrin) je lijek protiv depresije koji se izdaje na recept i kojim se postiže da ovisnici o nikotinu ne puše godinu dana. Održava visok nivo dopamina, kontrolišući time želju za pušenjem i sprječavajući sindrom apstinencije. žena Šta dobijamo prestankom pušenja 20 minuta Nakon 20 minuta bez pušenja normalizuju se povišeni krvni pritisak i ubrzani ritam rada srca. 8 sati U krv pristiže više kisika i smanjuje se koncentracija nikotina u njoj. 24 sata Pluća počinju uklanjati štetne materije i smanjuje se rizik infarkta srca. 48 sati Živci se pokušavaju obnoviti, a izoštravaju se čula mirisa i okusa. 72 sata Pluća bolje dišu i zrak s lahkoćom ulazi u njih. 2-3 sedmice Poboljšava se cirkulacija krvi i funkcija pluća. 9 mjeseci Rastu cilije u bronhima, što ih čini otpornijim kod infekcija. 1 godina Rizik infarkta srca je 50 % manji nego dok ste pušili. Pušenje može oštetiti vid Šanse pušača da će u starosti oslijepiti četiri puta su veće od šansi osoba koje ne puše, pokazuju rezultati novih istraživanja Rezultati istraživanja objavljeni u Britanskom medicinskom časopisu pokazuju da pušači imaju povećane šanse za razvoj makularnih degeneracija u starijoj dobi. Degenerativne promjene vida povezane sa starenjem su vodeći uzrok staračkog sljepila koje u Britaniji pogađa oko 500,000 osoba, uglavnom starijih od 60 godina. Kutije cigareta već posjeduju nekoliko upozorenja o štetnosti pušenja, ali istraživači sa Univerziteta u Manchesteru traže da se doda i upozorenje o mogućem osljepljenju. List BiH Saveza žena u Švedskoj Oftalmološki kirurg Simon Kelly i njegov tim tvrde da oko 54,000 Britanaca ima problema s vidom kao direktnu posljedicu dugotrajnog pušenja. Od toga broja njih 17,800 je potpuno slijepo. Istraživači pozivaju na nužnost pokretanja nove zdravstvene kampanje kojom bi se upozorilo na povezanost pušenja i sljepoće, jednako kao što je dokazana veza između pušenja i raka. Dr. Kelly je izjavio: Rezultati ukazuju na to da su više od četvrtine bolesnika koji su patili od problema s vidom bili dugogodišnji pušači. Pacijenti, zdravstveni djelatnici i javnost trebali bi obratiti veću pozornost na povezanost pušenja i gubitka vida. Istraživanja pokazuju da prestanak pušenja uveliko smanjuje rizik od sljepoće u kasnijoj životnoj dobi. Prestanak pušenja utiče i na brži oporavak te dugotrajno poboljšanje vida nakon laserskog liječenja. 19

20 Živite punim plućima! Uz današnji tempo života, 24 sata nerijetko nisu dovoljna da učinimo sve što želimo. Zato je najbolje unaprijed organizovati dan. Možda zvuči nevjerovatno, ali da biste uspjeli što više toga učiniti u jednom danu ne hitite. Koliko vam se puta učinilo da život prolazi mimo vas jer naprosto ne stižete obaviti sve što ste zamislili, da i ne spominjemo kako malo vremena imate za se i ljude koji su vam dragi? Stalno imate osjećaj da još mnogo toga u životu morate učiniti, a dok se okrenete godine su već prošle. Događa li se to svakom ili samo vama? I je li tačno da, za razliku od prijašnjih naraštaja, našoj generaciji vrijeme naprosto leti? Istina je, uz današnji tempo života i obaveze koje imamo, 24 sata jednog dana zaista nisu ono što su bili prije sto godina. Danas u ta 24 sata najčešće ne uspijevamo ugurati sve ono što smo namjeravali učiniti, bilo da se radi o obavezama, poslu, porodici ili jednostavno razonodi. Ali, zašto odustati? Zašto od života ne uzeti sve, zašto baš svaki dan ne iskoristi u cijelosti? To ne znači da morate krasti od sna. Rješenje je mnogo jednostavnije i zahtijeva tek malo lukavstva. Nije uzalud Seneka još u 1. stoljeću govorio da je vrijeme najdragocjenije dobro koje posjedujemo. Naučite ga pravilno koristiti, jer time podižete kvalitet života. 1Ne hitite Možda zvuči nevjerovatno, ali da biste uspjeli što više toga učiniti u jednom danu usporite. Prvo je, dakle, pravilo smanjiti brzinu i uobičajenu užurbanost. Želja da sve učinimo odmah i sad izaziva nervozu. Zbog toga pristupate zadacima s tjeskobom, a to znači da gubite kontrolu nad situacijom. Želite li vladati svojim vremenom, pokušajte sve činiti nešto sporije i posvetite se svakom zadatku posebno, koncentrišući se na to što činite i ne misleći pri tome šta vas još tog dana očekuje. Uštedićete vrijeme i izbjeći stres. 2Načinite program Morate li u jednom danu obaviti više stvari, mogli biste se izgubiti u obavezama. Zato je korisno napraviti dnevni program. Ujutro nakon vježbanja i tuširanja, ili navečer prije spavanja, napravite popis poslova koje morate obaviti: poslovni sastanci, neodgodivi telefonski razgovori, susreti s prijateljima Stavite li sve na papir, izbjećete onaj pritisak zbog razmišljanja jeste li štogod propustili i zaboravili učiniti baš tog dana. Sastavljanje programa dnevnih obaveza će vam oduzeti malo vremena, pa ga možete napisati dok ispijate jutarnju kahvu. Takav postupak vam daje osjećaj da su vaše zamisli jasne i da tačno znate šta vam je činiti, a time ćete uštediti barem sat vremena koje ćete moći posvetiti sebi. 3Iskoristite jutro Iskoristite li dobro prve jutarnje sate, imaćete pozitivan osjećaj koji će vas pratiti cijelog dana. Zašto, dakle, u to ime ne biste ustajali malo ranije? Tako ćete započeti dan s malom vremenskom prednošću, pa ćete npr. moći duže vježbati u krevetu. Dovoljno je nekoliko vježbi: čak i obično zijevanje omogućuje promjenu zraka u organizmu. Protežući se lijeno u krevetu, istežući ruke, noge i leđa, činimo dobro svom tijelu jer podstičemo cirkulaciju. Tako ste već gotovo sasvim budni. Slijedećih desetak minuta možete posvetiti vježbanju na tlu ili vožnji sobnog bicikla. Pustite laganu, umirujuću muziku ili poslušajte prve vijesti, ako ste već spremni za to. Tuširanje je slijedeći korak pripreme organizma za dnevne napore. Ako ste ustali malo ranije, možete staviti masku na lice i laganu kremu za peeling na tijelo. Zatim se istuširajte ili lezite na par minuta u hidromasažnu kadu ako je imate. 4Ne žurite na posao Ostavite sebi dovoljno vremena za dolazak na posao. Ako se koristite javnim prijevozom, ponesite walkman da biste se izolovali od buke i slušali omiljenu muziku. Možete i čitati novine ili pripremati program za taj dan ako to već prije niste učinili. Ako idete na posao automobilom, vrijeme vožnje iskoristite za dogovor o večernjem izlasku s prijateljima. Ali pazite kada koristite mobitel: uvijek razgovarajte preko razglasa. Ruke vam moraju biti na upravljaču, a oči na cesti. 5Naučite se osjećati dobro u uredu Radni dan je započeo. Imate brdo sastanaka? Naučite prepoznati ono što vam odu- 20 List BiH Saveza žena u Švedskoj žena

21 Få luft under vingarna! Med livets tempo, nuförtiden, så räcker 24 timmar sällan till att uträtta det vi vill. Därför är det bästa i färdriktningen att organisera dagen. Det låter kanske omöjligt, men att lyckas med detta skynda inte. Hur många gånger tycks det vara att livet flyter förbi er eftersom ni inte hinner fullgöra allt som ni tänkt er. För att inte nämna hur lite tid ni har för er själva och rara människor. Ni har jämt och ständigt förnimmelse att ännu fler saker i livet måste göras, men medan man vänder sig åren gick förbi. Det händer vem som helst eller bara dig? Till skillnad mot de föregående generationerna, för vår generation tiden flyger lätt iväg? Med dagens livstempo och förpliktelser som vi har, 24 timmar är visst inte samma som för hundra år sedan. Kom ihåg: För att maximalt utnyttja tiden planera dagen i sinom tid. Postupci koji štede vrijeme Izbjegavajte odlazak frizeru praznikom, subotom, pa čak i petkom navečer. Odaberite dane kada nema gužve. Najbolje vrijeme za kupovinu je rano poslije podne. Ako zbog posla ne uspijevate u tome, odaberite subotu. Manikiranje, mirisne kupke i depilaciju ostavite za kraj sedmice. Ti tretmani ljepote zahtijevaju više vremena. I eksperimente s izgledom ostavite za vikend. Izbjegavajte odgovarati na telefonske pozive koji nisu hitni i uključite sekretaricu. Ako lakirate nokte, odaberite lak koji se brzo suši kad znate da nemate dovoljno vremena čekati. Neka vam prijeđe u naviku navečer pripremiti što ćete ujutro obući. Postavite stol za i doručak prije odlaska na počinak. Na kraju dana provjerite imate li baš sve u novčaniku. Prethodne večeri pripremite i stvari koje su vam potrebne za sat fitnessa, plivanja ili joge. Tako ćete smanjiti gubitak vremena pa će ga više ostati za vježbu. Činite stvari u pravo vrijeme! zima najviše vremena. Npr. sve telefonske razgovore koji nisu važni odgodite za neki drugi dan. Također izbjegnite razgovore s kolegama koji pričaju o svojim privatnim stvarima i problemima. Morate znati reći ne ako ste pretrpani poslom. Koncentrišite se na jedan po jedan zadatak i održavajte pisaći stol urednim. Tako nećete gubiti važne papire, a time ni vrijeme potrebno za traženje. Ne jurite cijeli dan, ponekad se treba i zaustaviti. To što stalno sjedite pred kompjuterom ne znači da ćete brže završiti posao (a stalno sjedenje nije dobro ni za liniju!). Povremeno ustanite i načinite nekoliko koraka da protegnete noge. Otvorite prozor da uđe svjež zrak, što će vam razbistriti mozak. Za radnim stolom možete vježbati. Stanite uspravno iza stolice, ruke naslonite na naslon i kružite glavom s lijeva na desno deset puta. Zatim ponovite u drugom smjeru. U istom položaju podižite se na prste dobro istežući mišiće. Ponovite deset puta. Osjetićete lahkoću u nogama. 6Iskoristite pauzu za ručak Podnevna pauza idealno je vrijeme koje možete posvetiti sebi. Možete u to vrijeme otići u žustru šetnju parkom: tjelesna aktivnost će umanjiti osjećaj gladi. Nakon toga, umjesto ručka uzmite tek lagani zalogaj (npr. voće ili povrće). Za to vam neće trebati više od 20 minuta. Dobro je i nakon jela malo prošetati da biste razbistrili misli i prevladali pospanost. Pauzu možete iskoristiti i za obavljanje telefonskih razgovora koje ste zacrtali u dnevnom programu: možete nazvati prijatelje ili supruga, dogovoriti privatne ili poslovne sastanke i izlaske. Takođe, u pauzi možete otići u dnevni shopping ili frizeru (ali samo ako ste se najavili, da ne biste zbog gužve morali otići neobavljenog posla). 7Ne mislite na posao nakon posla Nakon napornog rada u uredu, u pet ili šest sati poslije podne, vrijeme je da poslu kažete stop. Ako ste dogovorili susret s prijateljicom, dovoljno je pet minuta da popravite šminku. S malo tekućeg pudera, maskare i rumenila izgledaćete svježe. Zato je dobro u torbi uvijek nositi toaletnu torbicu. Izlazite li na večeru, možete ponijeti večernju haljinu ako namjeravate duže ostati u uredu ili čak otići kući na presvlačenje. Idete li na fitness, jogu ili plivanje, možete to učiniti odmah nakon posla. Do večere vam ostaje tek nekoliko sati pa je najbolje to vrijeme posvetiti brizi o tijelu. Imate li za to snage, možete se nakon ureda posvetiti hobiju: možda učenju stranog jezika, plesu ili bilo čemu što vam pomaže da se rastresete. Sasvim se odvojiti od posla u slobodno vrijeme je najbolja taktika da sačuvate energiju. 8Odmorite se kući: može i uz TV Ako ste jedna od onih koje nakon posla trče ravno kući, zapravo tražite odmor. Ako pritom mislite i na zdravlje, možete malo vježbati. I pred televizorom možete vježbati ili voziti sobni bicikl. Nakon pola sata vježbanja, ispružite se slušajući radio ili gledajući TV, to će pridonijeti vašem odmoru. Možete sebi priuštiti i automasažu, jer ona sjajno razbija stres: stavite ruke na sljepoočnice i blago ih pritišćite masirajući u smjeru suprotnom od kazaljki na satu. Dovoljne su 3-4 minute da se smanji osjećaj umora. 9Na miru pripremite večeru Odaberite neko lagahno jelo koje se brzo priprema. Za intimnu večeru nije toliko važno jelo koliko ugođaj: muzika, cvijeće na stolu Dok kuhate, možete npr. telefonirati prijateljima. Odlučili ste izaći na večeru s prijateljima, ali vaš partner kasni? Samo mirno: dok ga čekate opružite se u kadi, uređujte nokte ili obavite nešto s vašeg popisa što ste tokom dana preskočili. 10 Zapamtite Da biste maksimalno iskoristili vrijeme, unaprijed isplanirajte svoj dan. žena List BiH Saveza žena u Švedskoj 21

22 DRUŠTVO Životni status: single Sve brojnija i samosvjesnija grupa, samci mijenjaju sliku društva. Novo stoljeće pripada njima, a tržište ih je kao snagu prepoznalo medu prvima nudi se sve za samce, od namještaja do hrane i putovanja Piše: Silvia MALOŠEVAC (Glamour) Att leva singel Som en alltmer omfattande och självmedveten grupp, förändrar singlar samhällsbilden. Det nya århundradet tillhör dem, och marknaden insåg dem som kraften bland de första och erbjuder allt för singlar, från möbler till mat och resor Efter feminismen, gayrörelsen, metrosexuella, tillträder nu singlarna på scenen självsäkert. Den nya 21-seklets scenario skrivs av kvinnorna vilka är okänsliga för den biologiska klockans tickande, männen vilka har avstått sökandet efter en besläktad själ och till slut upptäckt sig själva, de unga vilka fritagits av dåligt samvete eftersom de reser ensamma, de mogna människorna vilka utan besvär köper bara för en. Nakon feminizma, gay pokreta, metroseksualaca, na scenu su samouvjereno stupili samci. Novi scenarij 21. stoljeća pišu žene neosjetljive na kucanje biološkog sata, muškarci koji su odustali od traženja srodne duše i pronašli na kraju sami sebe, mladi oslobođeni grižnje savjesti što putuju sami, zreli ljudi koji bez nelagode kupuju samo za jednoga. Stvoren je cijeli jedan novi slalež koji je temeljito promijenio stigmu o samcima i predrasude o njima kao o nepopravljivim vukovima samotnjacima koji se ne žele izložiti opasnostima veze. Naprotiv, oni se danas ponose svojim statusom i taj ponos pokazuju kao prsten na ruci. Štoviše, prsten na desnoj ruci, jer se taj klasični simbol bračnog obećanja u samačkoj verziji nosi na desnoj ruci. Slobodne Amerikanke poklanjaju ga same sebi, bez iščekivanja potencijalnog zaručnika. Kada ga je reklamna agencija Ruta Fox lansirala na internet, nije niti slutila da će ga pet tisuća single Njujorčanki odmah kupiti. Upravo munjevitom brzinom, samci su postali globalni fenomen. Brojke su impresivne. Procjenjuje se da u SAD-u samci predstavljaju četvrtinu stanovništva, u Francuskoj, prema nekim istraživanjima, čak 14 milijuna: 1 od 3 odrasle osobe je samac. U Njemačkoj sociolog Stefan Hradil govori o samcima kao seizmografima modernizacije, a Francuz Jean-Claude Kaufmann pozdravlja početak autentične obiteljske revolucije. Nemoguće je ne upitati se kako će sve to utjecatti na društvenu, kulturnu, ekonomsku i političku sliku svijeta u narednim godinama, s obzirom na važnost i snagu društvene grupe, koja osim stvaranja novog korisnog tržišta, predstavlja također dragocjen izvor glasova za političare u lovu na nove žrtve. Zauzvrat političari mogu očekivati da će samci nametnuti neke nove teme, od usvajanja djece, poreznih olakšica, do novih profesija i traženja jamstva protiv diskriminacije. Sve brojniji i snažniji, samci više ne prihvaćaju živjeti na margini. Zaručena za sebe samu Prodor osvještenih samaca na javnu scenu počeo je preko najmoćnijeg medija, televizije. Serije poput Prijatelja, a potom još eksplicitnije Seksa i grada, promovirale su ovaj novi društveni fenomen. Ja sam Carrie Bradshow i objavljujem da sam se upravo zaručila za samu sebe. Popis darova sam ostavila u dućanu Manolo Blahnik. Hvala, kaže u jednoj od epizoda Carrie. Glumica Angelina Jolie, koja je s 28 godina posvojila djevojčicu iz Kambodže, pripada tom svijetu slavnih i uvelike promovira status samac : Posvojit ću i drugu djecu, ali ne želim očeve. Biti majka samac je blaženstvo, izjavila je u jednom intervjuu. U međuvremenu, predviđajući promjenu društvenih struktura, tržište se već pokrenulo. Proizvođači specijalizirani za kuhinjsku opremu izbacili su linije za samce, izdavači ubrzano tiskaju priručnike za život samaca, turističke agencije osmislile su pakete za jednoga, a pakiranja za samce u samoposluživanjima već su uobičajena stvar. Nedavno je u Parizu održana i izložba posvećena umjetnosti samačkog života. Čak je i vječito mlada Barbie promijenila strategiju, u 45. je godini postala samac. Biti sam postalo je aktivnom obranom od prepotentnosti svijeta. Nije riječ samo o osjećajnim izborima, nego i o psihološkoj higijeni, o oslobađanju od pritisaka, od onih bezbrojnih moraš koje nameću jednako tradicija kao i suvremenost. Samački život 22 List BiH Saveza žena u Švedskoj žena

23 Samoća dobro pristaje unutarnjem zadovoljstvu, ali ona ne žari toplinom, za to su potrebni prijatelji, piše Nicolas Jaeger, liječnik i alpinistički vodič, u svojoj knjizi Samoća u kojoj opisuje 60 dana samoće na 6,700 metara nadmorske visine. Jaeger je nestao pri pokušaju da sam osvoji jedan od vrhunaca. Samoću želiš, ali i bojiš je se. Kada hodaš pustinjom u kojoj ti ništa ne plijeni pogled, ulaziš u aktivnu samoću i misao te nosi, napisao je novinar Bernard Ollivier u knjizi Dugo putovanje o svojim putovanjima Kinom. To su ekstremni primjeri onoga što je danas postala tendencija: solo travel, putovati sam, Tako New York Times ima rubriku Exploring a singular world, a Guardian žensku verziju koju potpisuje Sara Wheeler, autorica bestselera o istraživanjima Antarktika. U svakom slučaju, očita je razlika između putovati sam i samačkog putovanja čiji je temeljni cilj biti sam (dakle, kretati se u potpunoj slobodi). Solo travel se, pak, bolje može definirati drugim terminom: vagabonding. Rolf Potts, koji se smatra njegovim guruom, ovako ga opisuje; Putovati sam, nekoliko tjedana ili nekoliko godina, nešto je što nema nikakve veze s dobi, ideologijom ili visinom primanja. To je usredotočavanje snage na traženje osobne slobode, umjesto na zaradu ili karijeru. Vagabonding. Lutanje. Najbolje ga možemo opisati kao prepustiti se sudbini. To odgovara onome što futurolog Faith Popcorn definira kao full time vacationing, stil života onih koji veliki dio vremena provode putujući iz zadovoljstva. Nekad je to bilo prikladno samo za imućnije ili za mlade. Danas je to zajednički fenomen: sve je više onih koji rade šest mjeseci kako bi mogli putovati narednih šest. Problem je u nečem drugom. Na duge staze i samotno lutanje može dosaditi. Ali lijek za to je u samom putovanju. Sami, lakše pronalazite suputnika. Tako razmišlja i Ollivier: Susreti na putu daju ti snagu za napredovanje, oni daju čar. Samo samaća može stvoriti stvarno snažne veze. podupiru i psiholozi koji tvrde da samoća može imati sasvim pozitivan predznak, da je bogata mentalnom otvorenošću i intelektualnom radoznalošću, prvenstveno ljudi između 35. i 50. godina starosti. Biti samac, naime, ne isključuje bogatstvo druženja, kao ni otvorenost za vezu. Međutim, pravo na izbor biti samac zadržavaju sve dok ne nađu nekoga s kime bi im bilo bolje nego sa samima sobom. Pravo na izbor Kako će izgledati budućnost samaca? Projekcije su već tu. Na Sveučilištu u Essexu predviđaju grad s četvrtima za single žene, četvrti bogate kulturnim sadržajima i mjestima za susrete te četvrti za muškarce, pretrpane restoranima brze prehrane i lokalima s video igrama. U Bremi grade cijele zgrade s mini stanovima za žene bez obitelji, modernu verziju srednjovjekovnih zajednica neudatih žena, takozvanih béguinages, samo mnogo bogatijih komunalnim službama. Jer, samoća (ni)je uvijek odricanje od sentimentalnog života, samo bez rutine suživota. Raste broj fizijskih parova u odnosu na one fuzijske, odnosno onih koji žive zajedno nekoliko dana u tjednu, zadržavaju i tako slobodan prostor. Pisac Franco Cordelli, koji, iako sada ima 60, od svoje osamnaeste godine živi u istoj sobici u stanu svojih roditelja, ne sumnja: Ne živjeti u obitelji je potreba. Prvo, kako bi se spasila ljubav. Drugo, kako bi se egoistički i bez uplitanja rasporedilo slobodno vrijeme. Treće, kako bi se pripremili na jedinu važnu promjenu u životu, na smrt. Mnoge žene nakon šoka rastave ponovno pronalaze prednosti samoće, život u svojem prirodnom ritmu: bez poraza, u slobodi. I kada ponovno pronađu partnera, ne upuštaju se ni lako ni brzo u zajednički život i danas se sve uspješnije nose s pritiskom društva koje još uvijek favorizira bračnu zajednicu te posebno uz sliku žene veže muškarca. Samice su oduvijek bile više na udaru društvene kritike i podsmijeha, nego samci. Biti sam predstavlja fazu života, slučajno ili namjerno. A kada je tako, treba se osjećati dobro, sa samim sobom i s drugima. Jer, samci su normalni ljudi. Imaju čak i svoju himnu kojom se ponose, So Lonely od Police-a, koju pjeva, gle paradoksa, čovjek toliko puta oženjen i s mnogo djece. Jer, lošija je i puno bolnija samoća unutar nesretnih parova. Tko je, dakle, samac? Za onoga tko je uložio u obitelj, samac je netko tko je tražio, ali nije našao. Tko pak uživa u vlastitoj samoći, smatra je uzbudljivom i vrijednom. Ismijava one koji su prisiljeni na suživot i koji podižu glas samo kad su sami u kupaoni. Samoća? Zadivljujući luksuz. žena List BiH Saveza žena u Švedskoj 23

24 KULTURA Šta smo učinili da se ne dogodi Srebrenica Razglednica iz groba. Emir Suljagić. Sarajevo: Biblioteka Dani, Piše: Atif KUJUNDŽIĆ Srebrenica je najzahtjevnija tema pred kojom, kao izazovom, najrađe šutimo. Kakva umjetnost. Kakva književnost i kakvi bakrači. U koju to književnost može stati?! Ako može, onda to mora biti književnost koja se upravo, zove: Srebrenica. Svaki književni rod, vrsta i podvrsta: Srebrenica. Autentično. I nikako, i ni u čemu, drugačije. Mada, šutnja s početka, prema Srebrenici ostaje ponajbolja opcija. Naime, u svojoj i našoj tragediji i stradanju, Srebrenica je bila sama na svijetu i deset godina kasnije, po svemu, to je još uvijek. Taj svijet smo i mi, bosansko bošnjački korpus. Srebrenica je i od nas ostavljena zločincima na milost i nemilost. Na zlu volju i zadnju namjeru. Zato, samo ime: Srebrenica, zaslužuje najviše što Čovjek i Umjetnost uopće mogu u očajničkom pregnuću da dosegnu Istinu i ne ostanu: nemušti i osramoćeni sami pred sobom. Jedini lijek za Srebrenicu i njoj i nama, jeste: Istina. Istina će omogućiti da profunkcioniramo. Slika. Skulptura. Priča. Roman. Drama. Pjesma. Muzika. Film. Ali, kako prići književnom, dramskom, filmskom, muzičkom umjetnošću ovoj temi, kada su tu, oko nas, ljudi koji su nam ispričali svoje priče, drame, romane, kada smo vidjeli autentične snimke izvršenja zločina, kad čujemo plač i jauke, kad vidimo patnju i njihove oči? Kada su zločinci na slobodi? Srebrenica je žrtva strašnog zločina koji će zauvijek mučiti sve što možemo nazvati ljudskom savješću i tako savješću čovječanstva. I ako sutra sve razjasnimo i zločince osudimo, sam događaj i ovih deset godina, nemaju ljudsko pokriće i ostaju saučesništvo u zločinu. Tema Srebrenica izazov je koji će dobiti odgovor samo u djelima najvećih. Skoro pedeset godina, svijet je čekao Stivena Spilberga i Šindlerovu listu, a onda, zanijemio i nijem izlazio iz kino dvorana u apsolutnoj šutnji. A bio je to svijet koji je u sklopu antifašističke koalicije porazio fašističke falange. No, u tih 45 i više godina čekanja, napisano je sve i svašta o Drugom svjetskom ratu i strahoti koncentracionih logora Trećeg Rajha, o Adolfu Hitleru i nacističkoj Njemačkoj. Dogodio se Nirnberški proces. Ali, to su već, opća mjesta. Srebrenica je, naime, za nas i cijeli svijet još uvijek sasvim konkretno mjesto na kojem se dogodio strašni, gnusni, genocidni zločin. Potom, taj zločin je nagrađen državnošću, a fašisti nisu, ni poraženi, ni kažnjeni. Srebrenica je deset godina čekala svoga Emira Suljagića i njegovu memoarsku prozu Razglednica iz groba. I dočekala je, još uvijek sva u znaku pitanja, koje traži odgovor. Nije nejasno, kako smo o Srebrenici već dobili tekstove, predstave, dokumentarce, knjige, pjesme, spjev. Ali, niti jedno ostvarenje, nema i ne doseže snagu Suljagićevog svjedočenja. Suljagićeva knjiga, snagom njegove jednostavne i čiste riječi, otiskuje ustranu i u pozadinu sve do sada napisano o Srebrenici i predstavlja domet koji stoji u samom vrhu ljudske svijesti i savjesti, u istom nivou kao i tema Srebrenica. Razumije se, znamo, kako umjetnost i umjetnička istina, uistinu mogu nadigravati životne izazove. Čak, život osvijetliti i učiniti ga stvarnijim u svojoj opservaciji, nego li što je to on sam sobom. No, kako je govorio prof. dr. Muhsin Rizvić, rahmetli, trebamo razumijevati, kako je to tek rijetkima dato i kako ne mogu svi autori i sva djela imati magistralnu ulogu, jer, kako bismo shvatili smisao i ulogu saputnika? Magistralne vrijednosti moraju imati svoj umnožen odraz u saputnicima. Moraju se međusobno obasjavati, pa lijepo vidimo, kako umjetnost funkcionira po principu uvjeravanja multipliciranjem slika različite snage. Sada je to moguće činiti i na osnovu Suljagićeve knjige. Sjajni čovjek i pisac Emir Suljagić je iz Bratunca, odakle je, prije svršetka srednje škole prognan u Srebrenicu, a koja će, samo neki mjesec po njegovome dolasku, postati od Međunarodne zajednice zaštićena enklava. U zaštićenoj enklavi Srebrenica, Emir Suljagić će doživjeti punoljetstvo, završiti srednju školu i početi raditi kao prevoditelj engleskog jezika uz jedinice OUN iz Kanade i Holandije. Emir Suljagić, tako, postaje prvorazrednim i neprijepornim svjedokom iznutra, iz Srebrenice, iz infrastrukture OUN i Međunarodne zajednice. Dakle, iz opkoljenog grada Srebrenica, iz infrastrukture Međunarodne zajednice čija je inercija i tromost, čija je neefikasnost bitno utjecala, ako ne i omogućila velikosrpski genocidni zločin nad razoružanim i već zarobljenim, bošnjačkim življem. Danas, skoro, pa nevjerojatno, izgleda 24 List BiH Saveza žena u Švedskoj žena

25 Vykort från graven žena Postcards from the Grave Emir Suljagić London: Saqi Books and The Bosnian Institute, 2005 Vykort från graven, är första boken om Srebrenica av en bosnier på engelska. Suljagićs berättelse är visst inte en självömkande berättelse om de passiva offren förrådd av utsidans värld. Han ger oss full berättelse eller åtminstone, en suspekt, den fullaste som kan ge utan att få en kula i huvudet. Bara att bevittna vore tillräckligt, men Suljagić skriver med skickligheten av en fulländad romanförfattare. (Tim Judah, The Observer) Ett underbart författat verk. Han varken orerar eller förolämpar, han bara berättar historien om Srebrenica. (The Economist) Suljagić undviker inte heller en enda av de svåra och pinsamma frågor vilka påtvingar varje uppriktig skrivelse om kriget. Detta är frågor om krigsförbrytelse, skuldfrågor, men inte bara om fiendens utan även om egna krigssidan, pinsamma och aldrig förklarade frågor vilka politikerna av densamma sidan lämnat för alltid obesvarade. (Zarez) Ett gripande vittnesmål av en överlevande, publicerad att högtidlighålla tionde årsdagen av Srebrenicas folkmord. (Bookseller) En utmärkt bok. (The New York Review of Books) En gripande, brutal grafisk redogörelse av de åren under belägringen. (Metro) sjajna ljudska mjera, objektivno mladog čovjeka imenom: Emir Suljagić, a kojom i svojim tekstom svjedoči o Srebrenici. Tekstom, koji nije književnost i umjetnost u najboljem smislu i značenju samo zato, jer postoji ta strašna činjenica, fakticitet zločina počinjenog u zaštićenoj enklavi. To, razumije se, interaktivno i referentno znači, kako Suljagićeva knjiga čuva Srebrenicu, a Srebrenica čuva Suljagićevu knjigu. A to je odnos, čije postvarenje ima istinski smisao autorske zrelosti i odgovornosti prema tematskom izazovu, sopstvenoj ulozi i ostvarenju: RAZGLEDNICA IZ GROBA. Ustvari, Suljagić je u cijelosti pristao na svoju poziciju, pa makar to značilo i da ga je osobno Srebrenica zatukla do mjere, pa o njoj piše razglednicu iz groba. Nije nelogično i neshvatljivo, kako smo kao suvremenici Srebrenice svi njezini krivci i zatočenici i kao ljudi mrtvi, do časa opće spoznaje istine o Srebrenici kad ćemo moći reći kako smo progledali svojim očima. Jer, u međuvremenu, svi se držimo i ponašamo kao slijepci. Naime, kao ljudi, ne možemo izbjeći činjenicu, da se krećemo u sjeni srebreničke tragedije i sami kao sjene, jer se ni međusobno ne razaznajemo, jer svoj usud ne možemo odvojiti od srebreničkih žrtava i njihove strašne smrti, od svoje odgovornosti, pa makar to bilo samo i unutar nacionalnog bošnjačkog korpusa. Suljagić je, dakle, krenuo iz svoje stojne tačke, vjerujući svojim očima, pamćenju i razumu. To, što je ljudski sazrijevao na licu mjesta u vrijeme trajanja opsade i zločinačke likvidacije od agresora opkoljene enklave Srebrenica, njegov ljudski profil pretvara u instalaciju kojom kao solipsizam cirkulira događaj: Srebrenica. Navikli smo, da nas svjedoci zločina i suzama uvjeravaju u istinitost svoga svjedočenja o Srebrenici. Ali, Suljagić nema suza, on ih je isplakao u Srebrenici. Ta činjenica, Suljagićevu knjigu čini strašnim sižeom od kojega zaziremo, sukusom zločina ispred kojega prestravljeni šutimo. Emir Suljagić je, nesumnjivo, čovjek iznimno snažnog dara i sjajnog osjećanja za jezik kao medij, a napisao je relevantnu i neizbježnu knjigu za svaku recepciju i poimanje Srebrenice, ma kako taj pojam razumijevali i, ma zbog čega u tom nijjetu istrajavali. No, radi humanizacije budućega svijeta i ideala čovječnosti, trebalo bi posebno cijeniti knjigu Emira Suljagića i njega kao autora. Jer, Suljagić se javlja kao civilizacijsko postignuće na najstrašnijem mjestu na Planeti. U najtežim i bez sumnje nemogućim uvjetima borbe za goli opstanak, on poima: u kojoj mjeri je egoistična infrastruktura vlasti List BiH Saveza žena u Švedskoj u opkoljenoj enklavi. Suljagić, naime, iako mlad čovjek, vrlo brzo sazrijeva i spoznaje kako je vlast u osnovi svake pošasti koja se događa čovjeku. Suljagićeva knjiga razobličava pokušaj stvaranja mita i kulta ličnosti koji se treba zvati: Naser Orić. U organiziranim akcijama potrage za hranom u napuštena sela, prije jedinica i pripadnika Armije BiH, stižu nenaoružani civili! Kako su sela neposredni ciljevi agresorovog (JNA!) naoružanja, civili stradaju. Događaju se pravi masakri, kao da su akcije komandanta Orića planirane javno, na pijaci. A Orića se smatra i naziva herojem! Općinske vlasti trguju sa agresorom. Infrastruktura Armije BiH organizira pljačke u srpskim selima, u neposrednoj blizini i okruženju Srebrenice. U strukturama općinske vlasti Srebrenica, autor vispreno razaznaje: samo borbu za sopstveni ćar i poziciju. Bježeći u Potočare prema bazi snaga OUN, od Srba koji već ulaze u grad, ljudi zapanjeno gledaju: kako, u nasilu i nabrzinu otvorenim skladišitima leže brda hrane: mlijeka u prahu, brašna, šećera, soli, konzervi, graha, krompira, tjestenine, odjeće, obuće, posuđa za čiju kupnju više, ma koliko izgladnjeli, goli i bosi nisu imali novaca. Uostalom, te prepune magacine hrane, kao dokaz o dobrom životu Srebreničana u zaštićenoj enklavi, ponudila nam je u slikama i svemoćna televizija agresora nakon što je enklava zaposjednuta i povodom srpskog praznika Petrovdana darovana Srbima kao naknada za bunu protiv dahija! Barem, tako, reče zločinac Mladić. Emir Suljagić se, izuzetno pošteno suočava s tom, po svemu, najstrašnijom činjenicom trogodišnjeg života u opsjednutom gradu, i par exellence opasnim i opakim, kardinalnim mjestom o kojem je nepoželjno govoriti, jer isti ljudi još uvijek su utjecajni u mafijaškoj infrastrukturi vlasti. Mada, za očaj življa u opsjednutoj Srebrenici nisu ništa manje krivi nego li zločinici koji su opsjedali enklavu i pobili nedužne ljude. U najmanju ruku, odgovornost za usud tog življa, morali bi dijeliti napola sa zločincima. Jer, riječ je o elementu koji ima svoje bitno mjesto u činjenici koja je rezultirala svakim beznađem, pa je sve završilo genocidom nad žiteljima Srebrenice. Potom, da su bili u funkciji organiziranja i opstanka opkoljenog življa, njegova bi tragedija, ako ne sasvim izbjegnuta, mogla biti barem: upola manja. Svakako, riječ je i o tome, da su općinske i vojne strukture vlasti podjednako i na isti način gledale zatočenost Srebrenice i prisustvo Međunarodne zajednice, kao i zlikovci 25

26 iz opsade sa okolnih brda: tek u funkciji svoga probitka. Za Srebrenicu su se borili i ginuli izgladnjeli ljudi. Oni su od pripadnika vojne policije Armije BiH koji su imali poseban tretman ishrane i režim života, bili uhvaćeni na ulici i potrpani u kamione koji će ih odvesti da nedjelju dana provedu na linijama odbrane. Kakva ratna organizacija i vojna formacija! Bio je to buljuk neodgovornih ljudi, bašibozuka, dobro organiziranih samo za pljačku. Poznato je, ljudi, koji su u komisijama za prikupljanje činjenica o ratnim zločinima uzimali stotine izjava od prognanih izbjeglih Srebreničana, neprekidno su nailazili na taj užasni podatak: priču o kriminalu, švercu, maltretiranju i izgladnjivanju, u enklavu stjeranog življa, a zloupotrebljavanu od sopstvenih sunarodnika. Naravno, i priču o raskošnom životu kojim su živjeli ljudi na funkcijama vlasti. Zanimljivo je, da kad bi se o tome oglasili u medijima, doživljavali su pravo rašomonsko nipodaštavanje, odricanje i najgore ocjene, a nerijetko i zlostavljanja. A cijelu priču, kao enigmu ispred koje još uvijek samo stojimo, trebalo bi rješavati upravo iz te pozicije i odgovoriti na pitanje: šta smo to mi učinili da se Srebrenica uopće ne dogodi? Ili, da makar, pred nama odgovaraju naši grješnici, kako bismo smirili sopstvenu savjest. Naime, kada su nešto pokušavali učiniti Hasan Nuhanović i Emir Suljagić, to više nije imalo nikakvog smisla, niti je moglo imati bilo kakvog utjecaja. Osim toga, pitanje utvrđivanja odgovornosti Armije BiH posebno njezinog Drugog korpusa i njegovoga komandanta, brigadnog generala Seada Delića, potom komandnog sastava 28. divizije i 282. brigade Armije BiH Srebrenica, te organa civilnih vlasti u Srebrenici, jeste uistinu i prvorazredno pitanje mogućnosti etičke konsolidacije cjelokupnog bošnjačko-bosanskog korpusa, ne samo u Bosni i Hercegovini. To je naše pitanje svih pitanja, a Međunarodni sud u Den Haagu, neka radi svoj posao. To su ljudi koji znaju šta je njihov zadatak. Suljagić, naime, iznosi sjajne primjere ljudskog požrtvovanja i poštenja sa kojim su kao sopstvenim idealom, izgarajući, iz dana u dan i noću radili ljudi na lokalnoj radio-stanici, posredujući okupljenim prognanicima radi uspostavljanja veza sa najbližima, razasutim već, širom svijeta. Primjere neustrašivih boraca, koji su napustivši bilo kakvu nadu u dobar ishod, išli da do kraja ostanu ljudi i branitelji: jednako prognane i opkoljene sirotinje i budućih bogataša koji su im popili i zadnju kap krvi. O beznadnim ženama koje su se počele prodavati i odavati prostituciji, o pripadnicima OUN snaga koji su ih kupovali za paklicu cigareta, nerijetko i onih najgorih, srpske proizvodnje (Partner). Pod naslovom SVJEDOČANSTVO IZ EN- KLAVE PREPUŠTENE POKOLJU, urednik knjige, Ivan Lovrenović, napisao je izvanredan predgovor koji već u prvom pasusu objašnjava problem odnosa autora i Srebrenice, sui generis. Lovrenović kaže: Je li moguće pisati o Srebrenici! Kako pisati o pogromu kojim je Dvadeseti vijek skončao u Srebrenici i u šumama istočne Bosne, a da se ne izgovori niti jedna prazna riječ, jer je to nedopustivo! O Srebrenici izgovoreno je i napisano more prijetvornih riječi, lažnih svjedočenja, opskurnih falsifikata, uvredljivo plitkih deklamacija; nije rijetko da Srebrenica služi čak i kao ulog u trivijalnim političkim trgovinama i nadbijanjima. Emir Suljagić, svjedočimo, nije izgovorio ni jednu praznu riječ. Nažalost, kako je rat u samoj osnovi strašni proces svekolikog moralnog urušavanja, možemo razumjeti i kako je srebrenička tragedija istodobno i krah mučnog, dugotrajnog i bezizglednog procesa završen strašnim genocidnim zločinom. No, i prava je sreća u nesreći, pa je preživio i postoji čovjek, svjedok i autor Emir Suljagić, koji nam i deset godina nakon događaja može poslati RAZGLED- NICU IZ GROBA. U ovoj fazi i trebaju nam Srebreničani mrtvi i živi dolaziti u san, i trebamo dobijati poruke, pisma i razglednice iz grobova hiljada identificiranih i pokopanih, kao i hiljada neidentificiranih i pomiješanih posmrtnih ostataka srebreničkih žrtava u bijelim plastičnim vrećama, u više navrata premiještanih grobnica, i, do planetarnog nivoa neviđenog zločina. Ali, tragedija Srebrenice i naša tragedija jest, i u tome, što povodom desetogodišnjice zločina u Srebrenici, Prvi Čovjek Srebrenice njezin Općinski Načelnik, daje interview za Federalnu televiziju BiH i pritom, ne prestaje jesti trešnje i pljuvati košpice pred kamerom i novinarom Zvonkom Marićem. Opća kultura, najveća je akceptirana kultura viđena i shvaćena, a za račun koje je: sve najviše srozano i sve najniže podignuto u prosjek općeg, pa kad tog prosjeka nema osoba koja je Načelnik Općine Srebrenica. Vrijedi li, treba li uopće, o drugome postavljati pitanja? Čini se, dovoljno je doživjeti Razglednicu iz groba, podržati autora i biti uz istinoljubivost Emira Suljagića. Srpnja/jula, Životni eliksir Erica Hermelina Perzijska antologija: Prijevodi Erica Hermelina u izboru Carl- Görana Ekerwalda. Stokholm: Ordfront, Piše: Haris TUCAKOVIĆ Ako se kaže da je postojala veća poetska stvaralačka snaga i nadahnuće kod tog čovjeka nego u cijeloj savremenoj švedskoj književnosti, rečeno je jako malo. 1 Od do godine u sanatoriju za duševne bolesti Sveti Lars u Lundu, bio je smješten izvjesni baron Eric Hermelin i prevodio perzijsku sufijsku poeziju. Tu se nije radilo o nekoliko pjesama ili knjiga, već o preko 10,000 stranica objavljenih u 36 debelih svezaka. Na prvi pogled se uočava kvantitet radova, a ono što je krasilo rad tog mahnitog barona jeste vrhunski kvalitet njegovih prijevoda uz mnogo, njemu svojstvenih, komentara. Baron, ustvari, i nije bio mahnit. Jedan od osnovnih razloga njegovog smještanja u sanatorij bijaše teški alkoholizam. Hermelin je svojim perzijskim prijevodima jedinstven u zapadnoj civilizaciji, a tu se ističu Sa dījev 2 Vrt uživanja (Lustgården [Būstān], 1918.), Hajamove 3 Rubaije (Ruba iyat, 1928.), Attārov 4 Govor ptica (Mantiq-ut-tayir, I-II, 1929.), Knjiga savjeta (Pand-Namah, I-II, 1929.) i Iz Tazkiratú l- awliya/sjećanja prijatelja (Ur Tazkiratú l- awliya/vännernas minne, I-IV, ), kao i Rūmījeva 5 Mesnevija (Mesnavi, I-VI, ). Sa latinskog je preveo Jacoba Böhmea 6 na švedski, a kompletan prijevod je uvršten u ovu antologiju. Bio je, bez sumnje, najbolji zapadni poznavalac sufizma. Razmjenjivao je pisma sa međunarodno priznatim ekspertima u toj oblasti. Odlikovan je iranskim ordenima Sunca i Lava. Održavao je vezu s teologom i nadbiskupom Erlingom Eidemom. Učio je hebrejski od rabina Josepha Wohlsteina, kojem je posvetio Kalīlah III. Podučavao je perzijski švedskog poliglotu i diplomatu Gunnara Jarringa. Svog najbližeg prijatelja, književnika Vilhelma Ekelunda ( ), nikada nije sreo. Izgleda da to nijedan od njih 26 List BiH Saveza žena u Švedskoj žena

27 nije ni želio i da im je bilo važnije duhovno poznanstvo. Učestvovao je u političkoj borbi protiv nacizma i antisemitizma pišući brošure u humanističkom duhu, npr. O Jevrejima [Om judarne], 1938., Factum et Causa, itd. Ta štiva svojim visokointelektualnim i dubokoproduhovljenim sufijskim pristupom nadvisuju vrhunske književne i teološke tekstove. Što bi se reklo obaraju s nogu. Eric Hermelin, rođen 1860., umro 1944., plemić, književnik i prevodilac, potiče iz veoma poduzetne i uspješne porodice. Otac mu bijaše veleposjednik na Gripenbergs slottu južno od Tranåsa, a mati, kći poznatog misionara Petera Fjellstedta. I Eric Hermelin bijaše takođe poduzetan, ali u mahnitlucima. Prva polovina njegovog života sastojaše se neprekidnog niza krahova. Drugu polovinu je posvetio tasawwufu i odredio da postavi sve na pravo mjesto težio je, kako piše svom ocu biti koristan u službi dobra ( ). A kako to ponekad biva, to je fukara ili crna ovca svojim prijevodima dala veći sjaj rodu nego svi Hermelini zajedno. U potrazi za srećom, emigrirao je maja u Ameriku. Međutim, ono što je našao bijaše sifilis. To je bio i povod da se zapita kako je pao u te grozne patnje u to odvratno smeće. U takvom stanju, skrhan alkoholom i bolešću, upoznao je Leandera Whitcomba Munhalla, radikalnog evangelistu, bivšeg oficira. Munhall mu je tada rekao: Za te bijedniče, koji si tako jadan i tijelom i duhom, pomaže jedino ekstra jaka medicina za dušu Biblija, za tijelo vojna disciplina. Hermelin je držao siromašnog svještenika žena za riječ. Počeo je čitati Bibliju. Prijavio se u 18. pješadijsku regimentu i tako postao vojnik, da se popravi, baš kao i Vauvenargues, Stendhal, Cervantes i Tolstoj. Sedam mjeseci kasnije je otpušten nesposoban za vojnu službu. Bolest mu se razbuktala pa je otputovao u Njemačku, gdje je donekle izliječen. Pokušao je ponovo kao vojnik. Ovaj put u Engleskoj. Novembra se prijavio na 12 godina u The Middlesex Regiment. Decembra je njegov bataljon premješten u Indiju. U Indiji mu je pravo krenulo. Ili ako je tačna tvrdnja u njegovim djelima da neuspjeh ustvari znači napredak, to je njegov život u Indiji bio isključivo uspješan: dva puta dizenterija, malarija, ponovo sifilis, tifus, delirijum tremens (bolesnički žurnal od ) a kao desert su dolazili česti boravci po zatvorima i teški kazneni radovi. Od svojih pet godina u Indiji, dvije godine je proveo po bajbukanama. Početkom se Eric Hermelin vratio kući u Švedsku. Jeseni iste godine je primljen u Katarina bolnicu u Stokholmu. 20. februara je upisan u bolnicu u Lundu. Narednih 35 godina bijahu, takođe, dijelom burne uz povremena bjekstva i revolte. Ali, on je radio. K o pčelica Maja 0,78 stranica dnevno. Ako je njegov raniji život iz sufijskog ugla bio idealan sretan život, to kasniji dio nije bio nimalo lošiji. Perzijska antologija Carl-Görana Ekerwalda je doživjela svoje prvo izdanje godine. Prošle, 2004., je objavljeno peto izdanje 7 pod istim naslovom Persiska antologin. Eric Hermelins tolkningar i urval av Carl-Göran Ekerwald. Izdavač je Ordfront iz Stokholma. Knjiga sadrži 336 strana, dimenzija 17,8 x 11 cm, pisane površine 14,8 x 9,1 cm, težine 187 g. Štampana je kao džepna knjiga, E pocket standard. Objavljeno je i tonsko izdanje godine. Carl-Göran Ekerwald, rođen 1923., književnik je i počasni doktor filozofije Umeå Univerziteta. Njegov bogati književni opus obuhvata romane, novele i kulturno-filozofsku esejistiku, usmjerenu individualcima i osobenjacima. U zbirci novela Polje kima (Kumminåkern, 1962.) opisuje sjevernošvedski miljé pun svojstvenih ljudskih tipova, kojima se kasnije vraća u svojim burlesknim pričama i historijskim romanima. U esejistici, npr. Diogenovoj svjetiljci (Diogenes lykta, 1983.) i Arktičkom ljetnikovcu (Sommarhus i Arktis, 1986.) se ispoljava kao branilac demokratskih vrijednosti i srodna duša literarnih klasika, npr. Goethea, Emersona i Ekelunda. Preveo je i objavio Svedenborgove Memorabilije (1988.) a napisao je i knjigu o francuskoj revoluciji Sloboda, jednakost i bratstvo (1988.). Perzijska antologija sadrži 300 od preko List BiH Saveza žena u Švedskoj 10,000 stranica Hermelinovih prijevoda. Nakon Ekervaldovog predgovora (str. 9-29) slijedi Attár (31-108) kojem je posvećena trećina knjige. To su kratki izvodi iz njegovih djela o prijateljima, sufijima. Slijede: Rūmī (109-43), Kalīlah (145-80), Böhme ( ), Omar Khaiyām (225-48), Sa di (249-84) i Sanā i ( ). Od 303. stranice do kraja su Hermelinovi lični komentari. Za Böhmeov kratki tekst O nadčulnom životu, koji je u potpunosti uvršten u ovu antologiju, rekao je da te 42 stranice jednako važu kao i ostalih 10,000 koje je preveo. On je to shvatao kao ključ (zapadnjaku) za razumijevanje Atara, Rumija, Hajama Kristjanski ili muslimanski za Hermelina ne čine nikakvu razliku. Ti tekstovi su iznad svih religija. Za sve što je prevodio, smatrao je da potiče iz jednog zajedničkog izvora. Hermelin nije težio nekom književnom ili ideološko-historijskom značenju svog djela ali je to postigao. On se svim svojim snagama predao zadovoljstvu golemog prevođenja, čvrsto uvjeren da je ta perzijska poezija pravi životni eliksir, ne samo za one koji se kao on nalaze u manje ili više apsurdnoj situaciji, zatvoren u zavodu, odvojen od svijeta. Knjige će, pravilno čitane, otopiti našu zaleđenu sposobnost mišljenja, rastjerati bezvoljnost, povećati našu nezavisnost u svijetu i od svijeta a prije svega zatalasati srce. Time ćemo mi Zemljani biti ljudskiji a život na Zemlji dobiti ukus nebeske sreće. Sufizam [sufism; sufiism] je zapadni termin koji se koristi od ranog 19. stoljeća a odnosi se na islamski misticizam ili tačnije tasawwuf, što se obično (bukvalno) prevodi kao dress in wool (odjeven u vunu). Apstraktna riječ sufizam [sufism] potiče od arapske Carl-Göran Ekerwald 27

28 riječi suf, koja se najčešće prevodi kao wool (vuna). 8 Organizacija Tasawwuf 9 daje šire tumačenje. Osim prethodne, druga moguća derivacija dolazi od arapske riječi safa, u značenju to clean (čistiti), jer su učenjaci tasawwufa usmjereni on cleansing the heart (čišćenju srca/duše). Hermelin je shvatao sufizam u skladu sa tumačenjima svojih prijatelja sufija kao läran om tomheten (učenje o praznini). Etimologija je saf (prazan), ne suf (vunena tkanina) ( Attār, Vännernas minne/sjećanja prijatelja, III, s. 261.). Sufi nastoji biti prazan od sebičnosti. On se čisti od svih želja, planova, špekulacija i proračuna. Većina onoga što su sufiji ukazali u svoje vrijeme je jednako skandalozno i šokantno kao i danas religijski jer oni ne pitaju za religiju ( Ateisti nisu daleko od Istine, Rūmī, Mesnavi, IV, 1706; I, 2446.) i rado ismijavaju vjerske ceremonije; politički jer pojačavaju imunitet na nagovore i udahnjuju ravnodušnost na bilo kakvu vrstu pritisaka; socijalno jer odbacuju karijerizam, moralno jer izjavljuju da je dobro i loše u suštini jednaka stvar Eric Hermelin je svoje prijevode komentarisao podvlačenjima, bilješkama i prilozima. Obično je za to koristio citate, većinom iz Biblije ili Kur ana, da bi tekst bio što bolje razjašnjen. Takođe je koristio i bilješke iz novina što prijevodima daje aktuelni otisak; anegdote, izvode iz savremene književnosti, porodična sjećanja i lična iskustva. Za njega je bilo prirodno da čitaocu pruži sve varijante i alternativna tumačenja. Kao prevodilac je nastojao savjesno pratiti original, riječ po riječ, i što više se držati etimološki motivisanih tumačenja. Poštujući etimologiju čvrsto se držao starog pisanja (starije nereformisane varijante švedskog jezika, prije 1906.). Za polazište svojih prijevoda je birao najbolja izdanja koja su postojala, a izbjegavao unaprijed očerupan materijal. Njegov prijevod Omara Hajama obuhvata 632 pjesme i uključuje sve sablažnjive, kurvarske i hašiš pjesme. Čitalac upoznaje Ljubavnog bezbožnika necenzurisanog. Npr. bestidnije dijelove kod Rumija prevodi, ali ih izlaže na latinskom. Njegov osjećaj za takt se tu suprotstavljao švedskom prijevodu. Pri iznalaženju podesnih ekvivalenata za perzijske izraze, ispoljavala se njegova golema načitanost i nenadmašiva jezička mašta da stvori vlastite idiome u svom, hermelinskom jeziku. Kada švedski ne bi bio dovoljan, bez ustručavanja je koristio njemački, engleski, francuski ili latinski. Jedan od najpoznatijih komentatora perzijskih klasičnih pjesnika je naše gore list: Mawlāna Sūdī al-bosnawī. Dr. Smail Balić u Kulturi Bošnjaka o njemu kaže: Sūdī al-bosnawī, Mawlāna, umro ili 1592., je jedan od najboljih tumača perzijskih klasičnih pjesnika Hāfiz a, Sa dī a i Rūmī a. Njegova jezikoslovna objašnjenja su izvrsna. Dok je Orijent trojicu perzijskih klasika, osobito Hāfiz a, shvaćao u mističnom smislu, ovaj istaknuti bosanski učenjak im je pristupao s realnog gledišta. On je tako postao pretečom realističkog tumačenja ovih velikih majstora pjesništva. Njegov tiskani komentar Hāfiz ovu Dīvān u obuhvaća 1330 stranica. Zahvaljujući nemalim dijelom njegovu tumačenju Hammer-Purgstall je uočio formalno-retoričku narav perzijskog i turskog pjesništva i tako pobudio za nju interes Goethe a. S perzijskog je preveo na turski i komentirao Gulistān od Muslihaddīn Sa dī a te na- Eric Hermelin: Budi budala! pisao komentare na Sa dī ev Bustān, Hāfiz ov Dīvān i 10 O Sūdīju se u Nordijskom leksikonu iz godine, pod stavkom Turski jezik i književnost, kaže slijedeće: Od opsežne komentarske književnosti su oni, što raspravljaju o velikim perzijskim pjesnicima, za nas najvažniji. Ovdje možemo jedino navesti Sūdījev komentar na Hāfizov Dīvān (u Brockhaus izd ) i Sa dījev Bustān i Gulistān, Sururīsov Hāfiza, Sa dīja, Djāmija i Attāra, i Ismail Hakkijev Rūhu-lmesnevi (Duh Mesnevije; 1869.) na Rūmījevu Mesneviju. 11 Književni veteran Ingemar Algulin ističe da je zahvaljujući Hermelinu švedskim čitaocima, kao malo kojim drugim, od prve polovine 20. stoljeća bilo dostupno golemo blago perzijske klasične poezije. Hermelinovo djelo je inspirisalo cijeli niz švedskih pjesnika i intelektualaca, navešću samo neke: Vilhelm Ekelund, Hjalmar Gullberg, Karl Vennberg, Carl-Göran Ekerwald, Erik Lindgren, Axel Liffner, Lars Gyllensten, Willy Kyrklund, Torbjörn Säfve, Kerstin Ekman itd. Dvije žene, Elsa Haglund i Anna-Greta Ångström, su putem vjerskih službi, prijevoda i objavljivanja sufijskih tekstova i djela, kao i drugih aktivnosti, doprinijele širenju sufijskih poruka. Tu su i Torbjörn Säfve i Viveca Wessel, koji su pisali o poznatom umjetniku i sufiju Ivanu Aguéliju i njegovom doprinosu sufijskoj baštini u Švedskoj. Hermelinova velika zasluga jeste uključivanje sufijskog univerzalizma, altruizma i humanizma u švedsku kulturu odijevanjem perzijske sufi poezije u švedsko jezično ruho. Ovaj osvrt na Ekerwaldovu Perzijsku antologiju i djelo Erica Hermelina, najvećeg zapadnog sufiera, ću završiti kraćim izvodom iz Perzijske antologije, iz njegovog teksta O odgoju djece: Onaj ko dobije dijete za prijatelja, dobija prijatelja za cijeli život. Djeca su najprijateljskija i najbolje pamte. Dijete nikad ne zaboravlja srdačnu pomoć, srdačnu riječ, srdačan pogled Ko ih uči, u historijskim knjigama, svejedno je. Tu su sunarodnjaci, koji su uvijek u pravu. A narodi drugih zemalja, drugih vjera, su oni koji griješe 1 Ekelund, Vilhelm u Plus salis, Musharrif od-din Muslih od-din Sa di (oko 1213., Shiraz, Iran , Shiraz.), jedna od najvećih figura klasične perzijske literature. 3 Ghiyath al-din Abu al-fath Umar ibn Ibrahim al-nisaburi al-khayyami ( , Nishapur [ili Neyshabur], Iran , Nishapur), veliki matematičar, astronom i pjesnik, kod nas uglavnom poznat po Rubaijama, autor poznate Rasprave o algebarskim problemima [Risalah fi l-barahin ala masa il al-jabr wa l-muqabalah]. 4 Farid od-din Mohammad ebn Ebrahim Attar (oko 1142., Nishapur, Iran oko 1220., Mecca, Arabia), jedan od najvećih islamskih mističnih književnika i mislilaca, napisao preko 45,000 distiha i više briljantnih proznih radova. 5 Jalal ad-din ar-rumi (oko , Balkh, Ghurid [sada u Afghanistanu] ), poznat kao Mawlāna, najveći sufi i pjesnik na perzijskom jeziku. 6 Jacob Böhme (1575., Altseidenberg, Görlitz, Saksonija [sada u Njemačkoj] , Görlitz), njemački religijski filozof i mistik; već u istom stoljeću su njegova djela prevedena na engleski kao The Works of Jacob Behmen I-IV, Kantov i Schopenhauerov omiljeni filozof. 7 Prema podacima Kraljevske biblioteke, Stockholm: prvo izdanje: 1976.; drugo izdanje: 1986.; obnovljena izdanja: 1999., i Sufism. Encyclopædia Britannica Encyclopædia Britannica Premium Service 15 May 2005 < Balić, Smail. Kultura Bošnjaka: Muslimanska komponenta. Tuzla: R&R, 1994., s Nordisk familjebok, konversationslexikon och realencyklopedi. Stockholm: Nordisk familjeboks förlags aktiebolag, 1920., s List BiH Saveza žena u Švedskoj žena

29 Dječija pjesnikinja iz Kalmara Bela Džogović član Švedskog društva književnika Piše: Meho BARAKOVIĆ Sve je više kvalitetnih knjiga Bosanaca i Hercegovaca na bosanskom jeziku koji su u Švedsku došli kao izbjeglice. Među njima ima i onih koji pišu, reklo bi se, zaista uspješno, i za djecu. Jedna od njih je, svakako i književnica Bela Džogović, nastanjena u Kalmaru, koja je nedavno postala članom Švedskog društva književnika. Pjesnikinja Bela piše isključivo dječiju poeziju. Pjesme je objavljivala u raznim časopisima i listovima u Švedskoj, Bosni i Hercegovini, Sloveniji, Sandžaku i Kosovu. Objavila je prvu samostalnu zbirku pjesama za djecu pod naslovom Suncokreti godine u Wuppertalu, u Njemačkoj, u izdanju Reklo bi se, oduvijek se tako radi! Knjiga se pravi kada se hoće nešto trajno da sačuva od zaborava. Takvog su mišljenja bili i članovi bosanskohercegovačkog udruženja Ljiljan iz grada Växjöa. Ono sto su zamislili, i uradili su. Napravili su knjigu o sebi i svome udruženju. Između debelih korica na 130 stranica u dvojezičnom tekstu (bosanski i švedski) i sa više od 100 kolor fotografija, našlo se zabilježeno i uklopljeno, slovom i brojem, 13 godina života ovog, po mnogo čemu, uzornog i značajnog bh. udruženja, koje se nalazi u centralnom dijelu Švedske. Neka se zabilježi i treba tako da se učini, ako se zna da je ovo, zapravo, prvo predstavljanje jednog bh. udruženja u Skandinaviji. Zbog knjige o sebi članovi Ljiljana mogu biti ponosni. A knjiga, knjiga je puna imena, podataka i aktivnosti koje su krasile (a i sada krase) kreativni rad ovog kolektiva, po mnogim parametrima uzornog i jednog od ponajboljih bh. udruženja u skandinavskom okruženju. Tekstove o Ljiljanu, što bi istovremeno značilo i o sebi, napisali su Sadik Beglerović, Bakir Dizdar i Galib Kazić, a na švedski preveli žena Bela Džogović Bosanske riječi. Zatim, zastupljena je u antologijama poezije za djecu svijeta: I denna vida värld (U ovom širokom svijetu) i Flykten valde oss (Izbjeglištvo je izabralo nas) obje štampane godine u Švedskoj. Prva je bila kao uporedni prijevod na jezicima pjesnika i na švedskom jeziku, a druga samo u prijevodu na švedski jezik. U ovim antologijama najbolje poezije za djecu, Bela se nasla u društvu najvećih pjesnika Evrope, Indije, Kine, Amerike Poetska afirmacija Bele Džogović prešla je granice njene uže domovine. Sad joj je domovima cijeli svijet dječiji svijet. Djeca i pjesma su joj stalni i bliski prijatelji. Djeca Sanja Kapetanović, Amra Zulić, Avdo Džebo i Mensur Numanspahić. Takođe, švedski dio teksta uredio je Gunnar Rydgård. Zanimljiv je i predgovor ove knjige koji je napisao Torbjörn Hedhammer, koji ističe zatečenost političara ovog grada pristizanjem izbjeglica sa Balkana 1992., a onda da List BiH Saveza žena u Švedskoj svijeta su joj jedno dvorište Mamino dvorište. Oni su Mamina svjetlost u očima najljepši kristali u ogrlici od zlata sa usana. Bela sa djecom, i svijetom, komunicira pjesmom i lijepim riječima, a u njenom poetskom govoru sve su riječi lijepe, blage, čudotvorne otvaraju sva dječija srca i dječiju maštu. Tako ona komunicira i sa starim zavičajem, i sa ponosnom Bosnom i sa cijelim svijetom Pjesnikinja Bela Džogović je zastupljena i u velikoj antologiji Bijel behar bošnjačkih pjesnika Kosova i Sandžaka (Prizren/Cirih, 2002). Zbirka pjesama Sniježni kristali (2004.) je druga Belina knjiga poezije za djecu, koja je objavljena, takođe, kod izdavača Bosanska riječ iz Tuzle i ponovo, po drugi put u biblioteci Mali princ, kako knjiga broj 33. Obzirom da ova knjiga u svojoj literarnoidejnoj osnovi sadrži jedinstvenu i univerzalnu humano-edukativnu komponentu, ona je knjiga za svu djecu svijeta. Knjiga Sniježni kristali posjeduje nove pjesničke kvalitete koje pjesnikinja nastavlja iz prethodnih iskustava. I na samom kraju još i ovo: Bela Džogović je nedavno u izdavačkoj kući Planjax iz Tešnja objavila novu, sada već treću knjigu poezije za djecu pod naslovom Dragulji vragulji. Recenzenti knjige: profesor i književnik Alija Džogović iz Peći i dr. Izet Muratspahić iz Uppsale, još jednom su naglasili svu vrijednost poetskom govora Belinog, adresiranog djeci, ali i odraslima, zašto da ne! Knjiga o Ljiljanu iz Växjöa su Bosanci za ovaj grad postali, a ovdje ih ima više od 1.000, nešto najpozitivnije, što na izvjestan način sve vuče naprijed u bolje. U predgovoru knjizi o Ljiljanu Hedhammer ističe: BiH udruženje je rano postalo mjesto okupljanja i susreta. Za komunu je ono postalo važna spona za usmjeravanje novih žitelja Udruženje je danas najveće i najvažnije komunalno udruženje sa obimnim i raznovrsnim aktivnostima Samo da se istraje u iznalaženju novih oblika aktivnosti u sadržajnom smislu. Knjiga ovakvog tipa o bh. udruženju Ljiljan sigurno je podstrek da se ide naprijed i da se ne posustane. Još jedno bravo Ljiljanima! (M.B.) 29

30 Izložba Crno na bijelo okupila i slikare sa bivših Yu prostora Piše: Meho BARAKOVIĆ Tokom cijele kalendarske godine u Švedskoj, u Kraljevini Švedskoj se organizuje i priredi na stotine najrazličitijih izložbi i prezentacija likovnih umjetnosti. Ipak, u trećem kvartalu svake godine, izložbe se, naprosto, furiozno otvaraju, tako je diljem Švedske to vrijeme likovnog izraza, boje i plata, vrijeme kičice i palete, vrijeme naglašenog druženja i saosjećanja sa likovnim stvaraocima, bilo odakle da su došli i obreli se u ovoj prostranoj skandinavskoj zemlji. A još, ako ste uz to i slikar. Eto, pravog povoda i razloga, za druženje. Ovih dana, preciznije, u Malmöu je 15. oktobra, u Galleri J.T. & Art otvorena zajednička izložba deset slikara sa područja Sve češće bosanskohercegovački slikari u Švedskoj, pored brojnim samostalnih nastupa i izlaganja, odlučuju se, i ne zaboravljaju ponešto uraditi na likovnom planu, što bi se reklo, u formi dvojac kao što se to nedavno dogodilo. Naime, slikarka Kristin Dorfhuber (Postdam, Njemačka), koja od godine živi u Landskroni (Švedska) i bh. akademski slikar Enes Lević, imali su 14. oktobra u Biblioteci u Staffanstorpu, neobičan, i zaista, jedinstven po mnogo čemu, zajednički slikarski nastup. To se događalo u okviru tradicionalne manifestacije Kulturnatten (Kulturna noć). Kristin i Enes su zajedno napravili performans i pred publikom u velikoj sali Biblioteke, slikali umjetničku sliku na platnu dimenzija 2 x 1,6 metara, radeći sa pastelom uz zvuke Devete Betovenove simfonije, koja je trajala 17 minuta i tokom kojih su ovi poznati slikari stvarali svoju zajedničku sliku. Publika, pomalo zatečena neobičnom pojavom, Enes Lević: iz ciklusa Under bar himmel bivše Jugoslavije (BiH, Makedonije i Srbije i Crne Gore), a koji stvaraju u Švedskoj, kao i slikara iz Švedske. Izložba je tematska i pod naslovom Crno na bijelo (Black & White), tako da su svi izloženi radovi u crno-bijeloj tehnici. Radove su izložili slikari iz BiH koji žive u Švedskoj: Zdravko Jojić, Muhamed Ćejvan Aki, Amneriz Handžić, Enes Lević i Vera Glumac, Slikari Iz Makedonije koji, također, stvaraju u Švedskoj: Miodrag Stankovski i Vujka Radivojević, slikarka iz Srbije i Crne Gore Branka Marić, kao i švedski slikari Lage Löfdahl i Kristin Dorfhuber. Vrijedi zapisati i da se zna: centralno mjesto na izložbi imaju dvije instalacije Mu- hameda Ćejvana Akija (Banjaluka-Malmö), jedna od njih pod nazivom Civilizacija, koja je inspirisana Afrikom. Slikar Enes Lević (Brčko-Staffanstorp) je izložio portrete rađene ugljenom na papiru, a Zdravko Jojić (Sarajevo-Malmö), akril Autoportret pod nadzorom Crvenog krsta, Amneriz Handžić (Mostar-Landskrona) se predstavio objektom od drveta i voska, dok je Vera Glumac (Sarajevo-Lund) izložila akril na platnu bez naziva. Makedonski slikar Miodrag Stankovski je u tehnici fotografije izložio po formatu najveće djelo U očekivanju Zoroa, dok je njegova zemljakinja Vujka Radivojević izložila dvije grafike pod nazivom Simboli. Branka Marić (Novi Sad- Malmö) predstavila se slikom bez naziva rađenom tempera bojama na papiru. Nadalje, švedski slikar Lage Löfdahl izložio je dvije slike bez naziva, dok je slikarka njemačkog porijekla koja živi u Švedskoj, izvjesna Kristin Dorfhuber, izložila dva objekta, rada u ulju. Treba da se zna i zapiše: ovu izložbu, pomalo provokativnog naziva pripremio je slikar i galerista Zdravko Jojić, koji je između ostaloga kazao da je u Švedskoj jako puno doseljenika i da bi oni mogli simbolički predstavljati crne, dok su na drugoj strani Šveđani ili bijeli. Međutim, radovi nisu na tu temu i svaki je slikar odabrao rad koji se samo po izgledu uklapa u temu. Izložba će biti otvorena do 30. oktobra. Iz godine u godinu, i sve više, bosanskohercegovački slikari bivaju u fokusu svojim zanimljivim i visokokvalitetnim umjetničkim prezentacijama. Oni zaista, a ima ih preko dvadeset (20), imaju šta da likovnim jezikom kažu, i to govore istiha, svjesni da se samo radom i velikim odricanjem stiže do cilja do vrhunca. Dakle, rad, rad i samo rad. Zajednički performans Dorfhuberove i Levića umjetnike je tokom rada bodrila i na kraju nagradila gromoglasnim aplauzom. Bilo je zaista lijepo, i podosta uzbudljivo, učestvovati na ovoj renomiranoj kulturnoj manifestaciji, na kojoj sam prisutan svih deset (10) godina. Ova slika je nas zajednički (Kristinin i moj) poklon za Konstlotteri, čime se daje podsticaj razvoju kulture, objasnio nam je Enes Lević, veoma tih i blag čovjek. Uz ovu Levićevu jednostavnu izjavu, slikarka Kristin Dorfhuber, ushićeno dodaje: Slika je predivna, zar ne? Slažemo Zabilježeno u švedskom gradu Staffanstorpu se i nadopunjavamo izvanredno. Enesovi bosanski i moji njemački korijeni, s onim što smo zatekli i naučili ovdje u Švedskoj, dali su ustvari sliku koja u sebi ima bosanskohercegovačko-njemačko-švedsko ili evropsko sazviježđe. Presretna sam što sam mogla likovno dati dio sebe i što sam učestvovala u projektu sa Enesom koji je veoma raznovrstan, maštovit i agilan (radan) likovni umjetnik, ali i čovjek samo-takav. Da se ne bi zaboravilo, vrijedno je da se zapiše i tako otrgne od zaborava. (M.B.) 30 List BiH Saveza žena u Švedskoj žena

31 BAJKA ZA KLINCE I KLINCEZE Braća Grimm: Trnoružica Živjeli nekad davno car i carica koji su govorili svakog dana: Ah, kad bismo imali dijete! a nikako nisu mogli da ga dobiju. No, jedanput se dogodi, kad se kraljica kupala, da neka žaba izmili iz vode i reče joj: Tvoja želja će se ispuniti. Prije nego prođe godina dana, donijećeš kćerku na svijet. Kako žaba reče tako se i dogodi i carica rodi djevojčicu koja je bila tako lijepa da car nije znao šta će od radosti, pa priredi veliko slavlje. Nije pozvao samo rođake, prijatelje i poznanike, nego i mudre vile da bi bile blage i naklonjene djetetu. Bilo ih je trinaest u njegovom carstvu, ali pošto je imao samo dvanaest zlatnih tanjira, morala je jedna od njih ostati kod kuće. Slavilo se u punom sjaju, a kad je slavlje bilo pri kraju, počeše mudre vile darivati dijete svojim čudesnim darovima: jedna vrlinom, druga ljepotom, treća bogatstvom i tako redom sa svim što se može poželjeti na ovome svijetu. Upravo kad je jedanaesta izrekla svoje, uđe iznenada ona trinaesta. Ona je htjela da se osveti što nije bila pozvana, pa, niti koga pogleda niti pozdravi, nego glasno viknu: Neka se careva kći u svojoj petnaestoj godini ubode na vreteno i padne mrtva. I ne rekavši više ni riječi, ona se okrenu i napusti dvoranu. Svi su bili uplašeni, ali tada istupi dvanaesta koja još nije bila izrekla svoju želju. Pošto nije mogla otkloniti zlo proročanstvo, nego ga samo ublažiti, ona reče: Neka to ne bude smrt, nego stogodišnji dubuk san. Car koji je htio da sačuva svoje drago dijete od te nesreće izdade naređenje da se sva vretena u njegovom carstvu spale. A na djevojčici se počeše ogledati svi darovi mudrih vila, tako da je bila lijepa, čedna, prijazna i razborita, pa je svako ko bi je samo vidio, morao i da je zavoli. No, dogodi se da baš onoga dana, kad je ona napunila petnaest godina, car i carica ne budu kod kuće i da djevojčica sasvim sama ostane u dvorcu. Tako ona poče švrljati naokolo, razgledati sobe i odaje do mile volje, dok ne dođe do jedne stare kule, pope se uz uske, zavojite stepenice i stiže do malih vrata. U bravi je bio neki zahrđali ključ i kad ga ona okrenu, vrata se otvoriše i ona ugleda u maloj sobi neku staru ženu kako sjedi s vretenom u ruci i vrijedno prede lan. Dobar dan, bakice, reče careva kći, šta žena ti to radiš? Predem, reče starica i klimnu glavom. A šta ti je to što tako veselo skakuće? reče djevojčica, uze vreteno i htjede da prede. Ali samo što ga je dotakla, zlo proročanstvo se ispuni i ona se ubode u prst. U istom trenu, kad je osjetila ubod, ona pade na krevet koji se tu nalazio i utonu u dubok san. A taj san se proširi po čitavom dvorcu: car i carica, koji su upravo stigli kući i ušli u dvoranu, zaspaše, a s njima i cijela dvorska svita. Zaspaše i konji u štali i psi u dvorištu, golubovi na krovu i muhe na zidovima, da, i vatra što je plamsala na ognjištu utiša se i zaspa, a kuhar koji je baš htio da povuče za kosu kuhinjskog momka jer je nešto ubrljao, pusti ga i zaspa. Čak se i vjetar stiša i na drveću oko dvorca nije se više pomakao ni jedan listić. Sad oko dvorca poče da raste trnova živica koja je svake godine bila sve viša, dok ga najzad nije sasvim obavila i prerasla da se više nije mogla vidjeti ni zastava na krovu. A po zemlji se širila priča o lijepoj, usnuloj Trnoružici, jer tako nazvaše carevu kćer, pa su s vremena na vrijeme dolazili carevići i pokušavali da kroz trnovu živicu prodru u dvorac. To im nije polazilo za rukom jer ih je trnje, kao da ima ruke, hvatalo i zadržavalo, pa se mladići nisu mogli osloboditi, ostajali su da vise i umirali jadnom smrću. Poslije dugo vremena dođe opet jedan carević u ovu zemlju i ču kako neki starac priča o trnovoj živici i da se iza nje nalazi dvorac u kojem već stotinu godina spava prelijepa careva kći Trnoružica a s njome zajedno i car i carica i čitava dvorska svita. On je još od svog djeda slušao da su mnogi carevići dolazili i pokušavali da se probiju kroz trnje, ali da su ostajali da vise na njemu i umirali tužnom smrću. List BiH Saveza žena u Švedskoj Tada mladić reče: Ja se ne bojim, idem unutra da vidim lijepu Trnoružicu. Starac ga je mogao odvraćati koliko god je htio, on nije ni slušao njegove riječi. Ali upravo je bilo proteklo onih stotinu godina i došao dan kad Trnoružica treba da se probudi. Kad se carević približio živici, ona se pretvori u velike i lijepe cvjetove koji su se sami od sebe razmicali i propuštali ga, a onda se opet za njim zatvarali. U dvorištu ugleda konje i šarene kerove kako leže i spavaju, a na krovu su sjedili golubovi držeći svoje glavice pod krilima. Kad je ušao u kuću, spavale su muhe na zidovima, kuhar je još držao ruku kao da hoće da ščepa momka, a služavka je sjedila pred crnim pijetlom, koga je trebalo da operuša. Išao je dalje i vidio u dvorani čitavu dvorsku svitu kako leži i spava, a gore na prijestolju spavali su car i carica. Išao je dalje, a sve je bilo tako tiho da je mogao svoj dah čuti i došao najzad do one kule i otvorio vrata male sobe u kojoj je spavala Trnoružica. Ležala je tu i bila tako lijepa da nije mogao oči od nje odvojiti, pa se saže i poljubi je. Kako je poljupcem dotače, ona otvori oči, probudi se i pogleda ga ljubazno. Tada siđoše zajedno, a car se probudi, zatim carica i cijela dvorska svita i gledahu se začuđenim očima. I konji u dvorištu ustadoše i stresoše se, kerovi skočiše i zamahaše repovima, golubovi na krovu izvukoše glavice ispod krila, pogledaše oko sebe i prhnuše u polje. Muhe nastaviše da mile po zidovima. Vatra u kuhinji se diže, zapucketa i poče kuhati jelo, pečenje opet zacvrča, kuhar prilijepi momku takav šamar da je zajaukao, a služavka operuša pijetla. A onda se u punom sjaju proslavi svadba carevića i Trnoružice, pa su živjeli sretno do kraja svog života. (Prevela: Zeina Mehmedbašić) 31

32 Ungdom I sommarnattens mjuka dagerspel gick du och jag och talade om livet. Vi visste att vi båda hade fel: så blev vårt tal alltmera överdrivet. Du påstod att det bara var en villa, och jag gick ed på att det inte fanns. Och sedan blev vi tysta och stod stilla och såg rakt in i junimånens glans. Sen talade vi visst om något annat om månen vill jag minnas att det var och daggen föll och vinden hade stannat och rymden var förväntansfull och klar. Vi vandrade i månskensflodens svall så sakta som två människor kan vandra, och tillstod lite skamset för varandra, att livet kanske fanns i alla fall Vid yttersta gränsen Vid yttersta gränsen av det som är jag finns något som är varken natt eller dag kanhända en gryning med sjöfågelsskrik, kanhända en skymning med kammarmusik, kanhända en blandning av oror och ro, kanhända en jordmån där något kan gro. Från: Orgelpunkt, 1944 Mladost U nježnom bjelasanju ljetne noći šetali smo i razgovarali o životu. Znali smo da oboje griješimo: pa nam riječi bijahu sve neumjerenije. Tvrdio si da je to bila samo iluzija, a ja se klela da nije bila. A potom se ušutili i mirno stajali i gledali pravo u sjaj junskog mjeseca. Kasnije smo naravno govorili o nečem drugom o mjesecu da se radilo želim se sjećati i rosa je pala i vjetar stao a zrak bio pun iščekivanja i čist. Šetali smo plimom mjesečine tako sporo kako dvije osobe mogu ići, i priznali malo postiđeno jedno drugom, da je život možda postojao u svakom slučaju Na krajnjoj granici Na krajnjoj granici onog što sam ja postoji nešto ni noć ni dan možda svitaj s morskih ptica skrikom, možda suton s kamernom muzikom, možda smjesa nemira i mira, možda tlo iz kojeg nešto klija. Preveo: Haris Tucaković Anna Greta WIDE ( ) ANNA GRETA WIDE, pjesnikinja, objavila je samo šest zbirki poezije. Svojim skladnim, rječitim, formom perfektnim ali izbirljivim pjesmama je pobudila ljubav mnogih obožavalaca. Rođena je u Göteborgu, gdje joj je otac radio kao učitelj, i tu je stekla zvanje magistra umjetnosti. Radila je kao nastavnica realne gimnazije u Göteborgu i Kungsbacki. Već je kao gimnazijalka pjesmom o Afroditi pobijedila na jednom državnom književnom takmičenju. Poetski uzori su joj bile Harriet ŽENA Löwenhjelm i Karin Boye. Anna Greta Wide se pojavila zbirkom Noćna muzika (Nattmusik) i može se reći da je baš muzika igrala važnu ulogu u njenoj poeziji. U prvim zbirkama dominira lirska poezija dok u dvije naredne zbirke prelazi na slobodniji, više modernistički stil, da bi završila sa dvije sadržajne pobožne zbirke poezije. Anna Greta Wide je bila žrtva književne konjunkture 40-ih godina prošlog stoljeća (ko je tada čitao lijepu književnost?!) i zapažena je tek nakon smrti. Išla je uz vjetar do svoje smrti u 45. godini, ističe književni veteran Sven Delblanc i dodaje: nema sumnje da se kao pjesnikinja podigla iz mrtvih. (H.T.)