Ž E N A. Kvinna. septembar-decembar

Transkript

1 Ž E N A List Bosanskohercegovačkog saveza žena u Švedskoj Tidskrift utgiven av Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund i Sverige septembar-decembar Kvinna

2 Vill du bli en nybyggare? Jag startade mitt företag för ett år sedan. I början var det svårt att förstå reglerna och vad olika myndig heter krävde. Trots att jag hade en bra affärsidé var även finansier ingen ett problem. Tills jag träffade ALMI. När de sa ja sa också banken ja. Men det bästa var nog att de kunde ge mig rådgivning på mitt eget språk. Idag är jag en nybyggare. Vill du också bli en nybyggare? Besök för mer information.

3 Zapis o zemlji Huvudsida Djävulen bär Från de urgamla afrikanska och indoiranska troerna, genom egyptisk Seth till Satan eller Shayţān, var kvinnan den första att förklaras som Djävulen. Huvudsidan av det här numret av Žena- Kvinna är en liten allusion (hänsyftning) på den konstiga forntida (eller nutida!?) relation till kvinnan och filmaffischen för Djävulen bär Prada (2006). (h.t.) c Uzdasi suze, gromoglasan smijeh dugi aplauzi, sve se to sinoć (19. oktobra) smjenjivalo po nekoliko puta u prepunoj i prelijepo uređenoj pozorišnoj sali abf-a u Helsingborgu. naša bosanska diva Hasija Borić nas je prošetala kroz tisućljeća postojanja bosne i hercegovine. Donijela nam malo juga u naše od bježanja ogrubjele duše, otela nam bolne uzdahe Makovim Zapisom o zemlji, Hasanaginicom a onda namah ubacila dijelove iz Feral Tribun Cabarea pa Skenderovu poemu Na pravi sam ti put Majko iziš o pa kako onda Majka Nuru počesto izruži Hasija Ženo Bosanko! Najprije, hvala ti na zamuci da nam dođeš u ovoliku daljinu, hvala ti što znamo mnogo više nego smo ovdje u bijelom svijetu o nama znali kazati. Hvala ti u ime svih onih kojima je preko glave silikonki i gnjatara i onih pjesmi- Hasija Borić ca plitak potok, a voda duboka koje se plasiraju nama i djeci nam, iza svakog ćoška. Hvala organizatorima na perfektno odrađenom poslu. Starka kvinnor från Sedef Malmö (Ramiza Karamehmedović) c Naslovnica Đavo nosi Od prastarih afričkih i indoiranskih vjerovanja, preko misirskog (egipatskog) Setha do Satane ili Šejtana, žena je prva na udaru da bude proglašena Đavlom. Naslovnica ovog broja lista Žena-Kvinna predstavlja malu aluziju na čudan starodavni (ili savremeni!?) odnos prema ženi i plakat filma Devil wears Prada (2006.). (h.t.) c Ž e n a - K v i n n a ISSN: Broj/Nummer 37 Godina/Årgång 9 Septembar-Decembar/Rujan-Prosinac List BH Saveza žena u Švedskoj Tidskrift utgiven av Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund i Sverige Prvi bosanskohercegovački ženski list izvan Bosne i Hercegovine. Prvi broj: april Den första bosniska kvinnotidskriften utanför Bosnien och Hercegovina. Första numret: april 1999 Izdavački savjet/utgivningsråd: Vahida Mehinović (predsjednica) Fatima Kovačić (potpredsjednica) Fikret Babović Hidajeta Babović (Danska) Senada Bešić Selma Borovac Sebiha Crnić Enisa Crnkić Emina Ćejvan Sajma Dizdarević Belma Hafizović Zehra Količić Emira Mehmedbašić Đenana Mrzić (Norveška) Asima Pašalić Jasminka Jasna Perić Ismeta Šeremet Haris Tucaković Glavna i odgovorna urednica/chefredaktör: Senada Bešić Grafički urednik/grafisk redaktör: Haris Tucaković Lektor za švedski/korrekturläsare: Petra Berghäll Adresa/Adress: Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund i Sverige Box 353, Skövde, Sweden Tfn: +46 (0) Fax: +46 (0) Mobil: +46 (0) E-post: info@bihsavezzena.com Internet: Postgiro: Org. nr: Tiraž/Upplaga: 1000 Štampa/Tryck: Vadsbo-Tryck AB, Mariestad +46 (0) Printed in Sweden kvinna žena 37 List BH Saveza žena u Švedskoj Naslovna strana/framsida: Haris Tucaković: Kunskap bär kvinna/znanje nosi ženu, 2007 (Allusion på teman Djävulen bär Prada/ Aluzija na temu Đavo nosi Pradu)

4 Otvaranje Riksdag-a Predsjednica BH Saveza žena prisustvovala svečanom otvaranju Riksdaga Vahida Mehinović, predsjednica bh Saveza žena u Švedskoj, prisustvovala je 18. septembra tradicionalnom svečanom otvaranju švedskog Riksdaga (Skupštine). Bila je zaista velika čast što se naša organizacija i naša predstavnica našla na listi pozvanih gostiju. Činjenica da su na tom skupu bili članovi kraljevske kuće, svi ministri u švedskoj vladi, delegati u Riksdagu, ambasadori zemalja koje imaju ambasade u Švedskoj, predstavnici drugih organizacija te poznate ličnosti iz švedskog društva, sama za sebe govori o kakvom skupu je riječ i na kom nivou je održan. Prva tačka programa tog dana je bila tradicionalna zajednička molitva povodom otvaranja Riksdaga, a prisustvo je dobrovoljno. Po mišljenju naše predstavnice sve je zaista bilo veličanstveno u Velikoj crkvi (Storkyrkan) tog dana. Uz prisustvo već nabrojanih gostiju, svještenici Švedske crkve (Svenska kyrkan) su prvi zajedno sa jednim rabinom i jednim imamom proučili molitvu na švedskom, hebrejskom i arapskom jeziku. To je još jedna potvrda da se promjene, kad je integracija u pitanju, polako ali sigurno dešavaju i svi polako postaju svjesni da je multikulturalna Švedska naša zajednička sadašnjost i naša zajednička budućnost. Službeni dio svečanog otvaranja počeo je u 14 sati. Nakon što je kralj Carl xvi Gustaf pročitao pozdravni govor naglašavajući aktuelna pitanja, i u Švedskoj i u svijetu, uz zvuke fanfara Riksdag je otvoren. Skupu se zatim obratio premijer Fredrik Reinfeldt. Sve je bilo propraćeno pažljivo biranom muzikom i bilo bi zaista šteta ne naglasiti profesionalnost muzičara koji su izvodili odabrane numere. Nakon službenog dijela otvaranja prisutni su imali priliku da se sretnu i porazgovaraju. Predsjednica bhsž je u razgovoru sa jednim delegatom u Riksdagu dobila ponudu da zajedno sa članovima Glavnog odbora posjeti Riksdag. Navečer su prisutni bili gosti Kraljevske opere. (v.t.) c Opinion kurs Nbv Nykterhetsrörelsens bildningsverksamhet i mhf Motorförarnas Helnykterhetsförbund su još jednom iskazali pažnju svojim članovima i saradničkim organizacijama priređujući, zajedno s Tollare Folkhögskola, 23. i 24. novembra u Stockholmu obuku o uticaju interneta i novina na javno mnijenje (opinion). Kako biti vidljiv u sveopštoj medijskoj džungli i kako naše web stranice i novine učiniti atraktivnijim i privlačnijim bile su osnovne teme tog kursa. Arne Winerdal, Annicka Flovin, Peter Axelsson i Annika Andersson su za 30-ak polaznika govorili o osnovama novinarstva i svojim žurnalističkim i blog iskustvima a Rebecca Lindberg je predstavila kampanju Vit Jul. (s.m.) c Jeanette Ahlgren (NBV), Thomas Olli (Tollare folkhögskola) & Helena Lindén (MHF) 4 List BH Saveza žena u Švedskoj 37 žena kvinna

5 Angereds Kulturpris 2007 tilldelades Meho Baraković Kulturna nagrada Angered dodijeljena Mehi Barakoviću Kulturpriset tilldelades vid en mycket festlig prisutdelning den 28 november 2007 Nagrada je svečano uručena 28. novembra u Kulturhuset Blå Stället u Angeredu Av: Hamdija Mulić Meho Baraković (Foto: Hamdija Mulić) Piše: Hamdija Mulić Den bosniska författaren, journalisten, publicisten, kulturarbetaren och humanisten Meho Baraković, kompositören Mansoor Hosseini, som är verskam med avantgarde musik, dans och teater, och kvinnomusikgruppen Hammarharporna tilldelades Angereds Kulturpris I juni 2007 har Meho Baraković gett ut sin 19:e poesibok, en av sina bästa, under titeln Göteborg ili ko bi rekao da je to moguće (Göteborg eller vem skulle säga att det är möjligt). Denna författare har också grundat och är ordförande i kulturföreningen Broarna Mostovi, en organisation som ägnar sig åt böcker (bokutgivning, litterära kvällar osv.). Något till som är väldigt viktigt och förknippat med denna författare är att han 1999 vann första pris för poesi på svenska i en anonym tävling med 235 deltagare, anordnad av Göteborgs Skrivarsällskap. Den prisade dikten bär titeln Föreställ dig att i Bollnäs faller snö. Meho Baraković är medlem i Sveriges Författarförbund och även i Bosnien och Hercegovinas Författarsällskap. Från juni 1993, när han lämnade sin stad Trebinje och Bosnien och Hercegovina, tills nu har han i exilen givit ut 11 poesiböcker. Hans första bok Asyl gavs ut år 1972 i Sarajevo och detta är även ett jubileum till 35 år av hans författarskap. Kulturpriset tilldelades vid en mycket festlig prisutdelning den 28 november 2007 i Kulturhuset Blå Ställets café av stadsdelsnämndernas ordförande Shadiye Heydari (Lärjedalen) och Eshag Kia (Gunnared) samt enhetschefen Marianne Andersson. Där fanns även medlemmar från föreningar Broarna Mostovi och Fatima Gunić och talrika Barakovićs vänner. c Blažen među ženama Meho Baraković nakon dodjele nagrade Bosanskohercegovački književnik, novinar, publicista, kulturni radnik i humanista Meho Baraković, turski kompozitor Mansoor Hosseini koji djeluje u oblasti avangardne muzike, plesa i teatra, kao i švedska ženska muzička grupa Hammarharporna dobitnici su Kulturne nagrade Angered za godinu (Angereds Kulturpris 2007). Juna mjeseca ove godine Baraković je objavio svoju 19-u i, po mnogima, jednu od svojih najboljih knjiga poezije pod naslovom Göteborg ili ko bi rekao da je to moguće. Također, ovaj bosanskohercegovački pisac je osnovao i rukovodi kulturnim udruženjem Broarna Mostovi, organizacijom koja se bavi knjigom (objavljivanjem knjiga, organizovanjem književnih večeri sl.). I još nešto vrlo značajno, a što je vezano za ovoga pjesnika. Godine 1999., na jednom značajnom književnom natječaju, upravo u Göteborgu gdje sada živi, Baraković je u konkurenciji 235 pjesama i pjesnika dobio prvu nagradu za poeziju na švedskom jeziku. Nagrađena pjesma je imala naslov Föreställ dig att i Bollnäs faller snö (Zamisli u Bollnäsu pada snijeg). Baraković je član Društva pisaca bih i Saveza pisaca Švedske a od juna mjeseca godine, kada je napustio svoje Trebinje i državu Bosnu i Hercegovinu, do danas je u egzilu objavio, slovom i brojem, 11 zbirki pjesama. Barakoviću je pomenuta nagrada svečano uručena 28. novembra u 18 sati u prostorijama Kulturhuset Blå Stället u Angeredu. Dodijeli su prisustvovali i članovi udruženja Broarna Mostovi, sekcije žena Fatima Gunić i brojni Barakovićevi prijatelji c kvinna žena 37 List BH Saveza žena u Švedskoj 5

6 bios politikos Ipak se okreće Savezi i organizacije građana Bosne i Hercegovine u Kraljevini Švedskoj pokrenuli zajednički projekat Izborni budilnik Piše: Haris Tucaković Sverige finns det flera bosnienhercegovinska organisationer och förbunden I som har bildats på olika grund medborgerlig, religions, etnisk, ålders, köns, humanitär eller någon annan. Det som förenar alla är att de samlar Bosnien och Hercegovinas medborgare och vänner. Representanter av 8 bosnienhercegovinska organisationer och förbund har samlats den 1 och den 2 september 2007 i Jönköping för att försöka hitta lösningar på frågor av gemensamt intresse. Detta för ett mer aktivt medverkande i demokratiska processer i Bosnien i Hercegovina och i Sverige; gemensamt organisera manifestation till minne av folkmord i Srebrenica och i andra platser i Bosnien och Hercegovina osv. Švedska je zemlja u kojoj aktivno djeluju brojne bosanskohercegovačke organizacije i savezi na različitim osnovama građanskoj, vjerskoj, etničkoj, starosnoj, spolnoj, humanitarnoj ili nekoj drugoj, a sve ih povezuje to što okupljaju građane i prijatelje Bosne i Hercegovine. Potreba za koordinacijom rada svih tih organizacija i saveza građana bih u Kraljevini Švedskoj je prisutna odavno a prvi konkretni koraci u tom smislu su učinjeni godine na inicijativu bh Omladinskog saveza (bhuf). Omladina je u to vrijeme bila predvođena sjajnom ekipom Jasmin Bećirović, Samir Muratović i Faruk Šarić i uspjela je iskazati zrelost i animirati 9 bh. organizacija i saveza u Švedskoj koje su u mjestu Mölnlycke (Göteborg) 28. septembra formirale Koordinaciono tijelo bh. dijaspore u Švedskoj. Nakon oko dvije godine djelovanja to Koordinaciono tijelo se ugasilo, uglavnom radi nedostatka dobre volje za rješavanje izvjesnih neshvatanja između pojedinih saveza. Potreba za usklađenim djelovanjem po pitanjima od zajedničkog interesa se vremenom izuzetno pojačala a strujanja u glavnim odborima saveza sa bh. predznakom postala su mnogo toplija nego ranije. Susreti predstavnika i članova različitih bh. saveza su od posebne važnosti. Tako je prisustvo i izlaganje Mirsada Filipovića, predsjednika Saveza Banjalučana i predstavnika Saveza bh. udruženja, na 12. Godišnjoj skupštini bh Saveza žena 24. marta u Tidaholmu, unijelo dosta pozitivne energije i ubrzalo proces međusobne saradnje. Raniji neformalni kontakti i potezi u vezi zajedničkih nastupa na relaciji Vahida Mehinović (bh Savez žena) i Mirsad Filipović (Savez bh. udruženja i Savez Banjalučana) su dobili službeniji ton i uslijedili su dogovori s Bakirom Prljom, predsjednikom Saveza bh. udruženja, oko zajedničkog susreta ili sastanka bh. saveza i organizacija u Švedskoj. Preliminarni sastanak 5 bh. organizacija i saveza je održan 29. aprila u Bosanskom kulturnom centru u Norrköpingu i tu je istaknuta potreba aktivnije saradnje i odlučeno da se početkom septembra organizuje zajednički sastanak svih saveza i organizacija građana Bosne i Hercegovine u Kraljevini Švedskoj. Zajedno u Jönköpingu Organizaciju zajedničkog sastanka prihvatio je Savez bh. udruženja u Šved- Dragutin-Dadi Mras predstavlja projekat Izborni budilnik (Jönköping, ) Dragutin-Dadi Mras 6 List BH Saveza žena u Švedskoj 37 žena kvinna

7 Članovi Glavnih odbora 8 saveza i organizacija građana Bosne i Hercegovine u Kraljevini Švedskoj (Jönköping, ) skoj a konkretnu zadaću oko pripreme sastanka je odlično odradio Nesib Karišik, sekretar tog saveza. Sastanak je održan 1. i 2. septembra u Jönköpingu, a prisustvovale su 43 osobe, od toga 39 članova Glavnih odbora 8 organizacija i saveza: Savez bosanskohercegovačkih udruženja u Švedskoj (bhrf, Bosnisk-Hercegovinska Riksförbundet i Sverige), Bosansko-švedski savez žena u Švedskoj (bskf, Bosnisk-Svenska Kvinnoförbundet i Sverige), Bosanskohercegovački savez omladine u Švedskoj (bhuf, Bosnisk- Hercegovinska Ungdomsförbundet i Sverige), Bosanskohercegovački savez žena u Švedskoj (bhkrf, Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund i Sverige), Islamska Zajednica Bošnjaka u Švedskoj (bhirf, Bosnien och Hercegovinas Islamiska Riksförbund i Sverige), Muslimanski omladinski savez Švedske (bemuf, Bosnien-Hercegovinas Muslimska Ungdomsförbund i Sverige), Savez Banjalučana u Švedskoj (rfbl, Riksförbundet Banja Luka i Sverige) i Muslimansko dobrotvorno društvo Merhamet u Švedskoj (Muslimska välgörande organisationen Merhamet i Sverige). Sastanku su prisustvovali i Jasminka Ustamujić, šef Konzularnog odjeljenja i prvi sekretar Ambasade Bosne i Hercegovine u Kraljevini Švedskoj, Dragutin-Dadi Mras (udruženje Vrbas) u svojstvu predstavljača Projekta registracije građana bih za izbore kao i predstavnici bh. javnih glasila u Skandinaviji: Bosanska pošta, Žena i Glas bih. Inicijativa bh Saveza žena, na početku Izbori u BiH Nakon obavljenog prvog kruga istraživanja, mogu se izdvojiti slijedeći motivi neizlaska na glasanje u i predložiti slijedeći načini borbe protiv njih: Beznađe 22,6% ispitanika odgovara da ionako nije moguće ništa promijeniti, pa zato 1ne glasaju. Na njih se mora djelovati sloganima u stilu: Promjena je moguća. Treba navoditi sve pozitivne primjere gdje je došlo do promjena zahvaljujući biračima. Primjer Grahova. Odricanje od BiH 22,6% ispitanika navodi kao razlog neglasanja da se ne misle vraćati 2u BiH, pa ih to ne zanima. Na njih se mora djelovati sloganima u stilu: Drvo bez korijena odnese vjetar. Treba ih podsjećati na njihove korijene. Možda pokušati i sa naglašavanjem mogućnosti izbora: ako zahvaljujući vašim glasovima BiH postane bolje mjesto za život, možda se ipak vratite. Teza: Nikad ne reci nikad je uvijek aktuelna. Niko od nas nije ni sanjao da će u BiH biti rata, a eto dogodilo se. Niko ne zna kad mu BiH može opet zatrebati. Proceduralni problemi 16,1% se žali na komplikovanu 3 proceduru glasanja. Na njih se može djelovati razvijanjem inata: ne mogu oni nama toliko zakomplikovati glasanje da mi njima ne uzvratimo glasovima koji će ih srušiti. Slogan: Ničija nije do zore sjala. Naglasiti da ćemo pokrenuti proces za promjenu Izbornog zakona u BiH, ali da je to moguće jedino ako oni glasaju, pa dobijemo podršku za tu promjenu. Nedostatak bh. dokumenata 12,9% od ispitanika to navodi kao razlog. Prema podacima Ambasade BiH u Stockholmu procenat naših građana koji nemaju CIPS-ove dokumente 4 je i puno veći. U prvoj fazi kampanje se treba posebno fokusirati na ovaj problem i razviti svijest kod građana da trebaju pribaviti bh. dokumente. Ovaj dio kampanje mora biti posebno naglašen u periodu prije odlaska naših građana na odmor, kako bi oni u tom periodu pribavili BiH dokumente i omogućili si glasanje. Ovdje možemo ostvariti saradnju sa centrima za lokalni razvoj u BiH koji mogu pomoći u pribavljanju dokumenata. Greške izborne komisije od onih koji su naveli neki drugi razlog za neizlazak na glasanje je čak 19,2% navelo da nisu dobili glasačke 5 listiće iako su se registrovali. Ovaj razlog je posebno važno napasti u kampanji jer ne samo da direktno smanjuje broj glasova iz dijaspore, nego i obeshrabruje ljude u registraciji. Tu se mora poduzeti sve da se izvrši pritisak na izborne komisije u BiH kako bi znali da će biti kažnjeni za namjerno ili nenamjerno sabotiranje izbora. Ovdje treba ostvariti saradnju sa nevladinom građanskom organizacijom Grozd koja je odigrala veliku ulogu u rješavanju ovog problema za građane koji žive u BiH. Dalja istraživanja mogu otkriti preciznije šta stoji iza ovih motiva i kako se na njih može djelovati. Dragutin-Dadi Mras c kvinna žena 37 List BH Saveza žena u Švedskoj 7

8 sastanka, o nužnosti definisanja osnovnih modusa saradnje i koordinacije nije prihvaćena. Tokom sastanku su najveću pozornost privukli izbori u bih, obilježavanje genocida u Srebrenici i drugim mjestima u bih, i upotreba naziva Bošnjak i bosanski jezik u švedskim medijima i institucijama. Katastrofalni su podaci o učešću bh. građana u dijaspori na izborima u bih. Provedena istraživanja ukazuju na više razloga njihovog neizlaska na izbore. Kako pobuditi svijest, i što je posebno važno interes, glasača? U tom smislu je Savez bh. udruženja pripremio Projekt registracije građana bih za izbore. Projekat je predstavio Dragutin-Dadi Mras (udruženje Vrbas Stockholm). Tokom diskusije po ovoj tački pohvaljen je visok kvalitet izlaganja Dragutina Mrasa; istaknuta je posebna važnost posjedovanja cips-ovih dokumenata; izraženo je mišljenje da zbog niskog procenta glasača iz bh. dijaspore nužno treba sredstva (predviđena za informisanje o izborima i u bih) koristiti u znatno većem procentu na informisanje glasača u dijaspori; izraženo je mišljenje da postoji visoka potreba registracije kandidata iz dijaspore na izborima u bih (Liste za bh. dijasporu ili slično); iskazano je nepovjerenje u rad izbornih komisija itd. Svi savezi i organizacije su iskazali čvrstu podršku ovom projektu, imenovali svoje predstavnike u Koordinacionom tijelu/odboru za izbore u bih, i tom odboru dali u zadatak da zahtijeva izmjene Izbornog zakona bih u smislu organizovanja glasanja državljana bih po punktovima u Kraljevini Švedskoj jer ista ne spori mogućnosti takvog organizovanja izbora; nesmetano uvođenje bh. državljana u matičnu evidenciju u opštinama gdje su boravili do godine. Savezi i organizacije građana Bosne i Hercegovine u Kraljevini Švedskoj su do sada pojedinačno obilježavali genocid u Srebrenici. Stoga je obrazovan Koordinacioni odbor za zajedničko obilježavanje genocida u Srebrenici i ostalim mjestima u bih, Dana državnosti Bosne i Hercegovine i drugih datuma od zajedničkog interesa. Za predsjednika ovog odbora izabran je Mirsad Begović (bhrf). Čudna je logika po kojoj se u Švedskoj, i ostaloj Evropi, koriste nazivi bosniska serber, bosniska kroater i bosniska muslimer. Da li se tu koristi vjerska ili etnička osnova? Ili se na srednjovjekovni način etnos poistovjećuje s vjerskom zajednicom? Po vjerskoj osnovi bi valjda išlo bosniska ortodoxer, bosniska katoliker i bosniska muslimer, a po etničkoj bosniska serber, bosniska kroater i bosniska bosniaker. Po nacionalnoj su svi oni bosnier (u odnosu na zapadno tumačenje pojma nacija). Dogovoreno je da se o tome uputi dopis švedskim medijima i institucijama. Koordinacioni odbor Bosanski kulturni centar u Norrköpingu je 6. oktobra bio domaćin održavanja konstitutivnog sastanka Koordinacionog odbora saveza i organizacija građana Bosne i Hercegovine u Kraljevini Švedskoj. Nakon definisanja osnovnih pravila neophodnih za rad Koordinacionog odbora, za predsjednika je izabran Fikret Kadić (bhrf), a za potpredsjednike Sakib Kenjar (bhirf) i Almedina Sačić (bskf). Usvojeni su i osnovni principi provođenja projekta ravnopravnost saveza i organizacija učesnica u projektu; solidarnost i transparentnost (javnost rada, svaki član saveza i organizacija učesnica u projektu ima pravo uvida u sve dokumente projekta). U odnosu na prijedlog Projekta za izbore, stavka Posjete političara je promijenjena i glasi Posjete tehničkih i stručnih lica za izbore u bih. Istaknuta je posebna važnost uspostave zajedničkog kalendara bh. saveza i organizacija u Švedskoj i u tom smislu su se svi savezi i organizacije obavezali da će Koordinacionom odboru dostavljati podatke o planiranim manifestacijama/aktivnostima saveznog i regionalnog značaja. Analiziran je i odnos bh. vlasti prema izborima u bih i iznijeto mišljenje da veliki dio odgovornosti za malo učešće glasača Sa konstitutivnog sastanka Koordinacionog odbora (KO): Hasiba Cacan (RFBL), Dragutin-Dadi Mras (voditelj projekta Izborni budilnik), Fikret Babović (BHKRF), Almedina Sačić (potpredsjednca KO, BSKF), Fikret Kadić (predsjednik KO, BHRF), Sakib Kenjar (potpredsjednik KO, BHIRF), Fahrudin Cero (Merhamet) i Mensur Mustafić (BeMUF) iz dijaspore snose institucije i vlasti u bih, da se sredstva namijenjena informisanju nedovoljno koriste na informisanje glasača u dijaspori i prekomjerno usmjeravaju u ostvarenje interesa stranaka na vlasti a iste su se svojom dosadašnjom djelatnošću pokazale izuzetno pogubnim za sadašnjost i budućnost Bosne i Hercegovine. Zaključeno je da, uz neophodan angažman u Švedskoj, treba izvršiti i dodatne pritiske na vlasti u bih radi aktivnijeg uključivanja građana iz dijaspore u demokratske procese u bih. c 8 List BH Saveza žena u Švedskoj 37 žena kvinna

9 Izvještaj o posjeti BiH oktobra periodu od 21. do 30. oktobra boravio U sam u BiH i iskoristio priliku da obavim što veći broj kontakta za projekt Izborni budilnik. Obavljeni sa slijedeći kontakti: Potpredsjednik RS Davor Čordaš Upoznao sam ga sa projektom Izborni budilnik. U potpunosti je podržao takve aktivnosti i izrazio želju da uključimo i što više Hrvata iz BiH u našu akciju. Dogovoreno je da se ponovo vidimo kad slijedeći put budem dolazio i da tom prilikom utvrdimo konkretne oblike saradnje, jer i on želi dati doprinos našem projektu. Predsjednik Vijeća naroda RS Dževad Osmančević Već je čuo o našem projektu, pa sam ga upoznao sa dodatnim detaljima. Razgovarali smo o promjenama Izbornog zakona i mogućnosti da se ukine aktivna registracija birača. Dogovoreno je da pripremimo tekstove u vezi s tim s kojima bi on išao dalje po političkim linijama koje su mu na raspolaganju. On je predložio da razmotrimo formiranje zajedničke liste dijaspore na Lokalnim izborima za Banja Luku, ali i za druge gradove. Po mojoj procjeni ovo bi moglo biti zanimljivo, jer bi moglo motivisati građane iz dijaspore da daju mandat onima za koje znaju da će zastupati njihove interese, što bi moglo povećati izlazak na izbore građana koji žive izvan BiH. Pokret Grozd Građansko organizovanje za demokratiju Pokret Grozd je posebno zanimljiva inicijativa u BiH koja je najzaslužnija što je izlazak na parlamentarne izbore u BiH godine bio znatno veći nego na prethodnim izborima. Sama činjenica da je njihovu peticiju, kojom se vrši pritisak na političke partije da izađu sa konkretnim programima za rješavanje ekonomskih problema u zemlji, potpisalo preko građana u cijeloj BiH, govori kolika je to snaga. Za nas su posebno zanimljivi jer ne djeluju samo pred izbore, nego imaju cijelu profesionalnu mrežu saradnika po mnogim gradovima u BiH koji tokom cijele godine rade na formiranju demokratske svijesti građana, npr. kroz tumačenje rezultata raznih revizija koje pokazuju kolika je korumpiranost pojedinih političara u BiH. Revizije su obično napisane stručnim jezikom i nisu razumljive običnim građanima, pa se može reći da oni prevode takve dokumente na narodni jezik i time omogućuju građanima da ih razumiju. Razgovori su obavljeni sa Omirom Tufom, koordinatorom projekata Grozd-a iz Sarajeva i Ozrenom Trišićem voditeljem projekata iz Banja Luke. Obojica su se izrazili vrlo pohvalno o našoj inicijativi i izrazili spremnost da jedni drugima pomognemo u radu, budući da se naše aktivnosti savršeno dopunjuju. Konkretno je dogovoreno da, čim se ostvare tehnički uslovi za to, napravimo međusobno linkanje web stranica kao i da njihovi predstavnici na proljeće slijedeće godine budu naši gosti u okviru projekta Izborni budilnik. Udruga bosanskih Hrvata Prsten iz Zagreba UBH Prsten iz Zagreba okuplja Hrvate iseljene iz BiH tokom rata. Udrugu su osnovali privrednici koji posluju u Hrvatskoj i oni doniraju sredstva za obavljanje aktivnosti. Udruga je pokrenula projekt sličan našem, premda sa nešto drukčijom strukturom i zaposlili su jednu osobu koja se bavi samo ovim pitanjima. Njihov osnovni cilj je potaknuti građane iz BiH koji žive u Hrvatskoj da izvade CIPS lične karte, jer velika većina njih može lako otići i glasati na izbornim mjestima u BiH ako imaju dokumente. Oni su posebno fokusirani na područje Bosanske Posavine, gdje planiraju u svim opštinama povećati broj zastupnika nesrpske nacionalnosti. U povratku iz BiH razgovarao sam sa predsjednikom udruge Ilijom Tolićem. On je zamolio da im dostavimo sve materijale o našem projektu kako bi i oni mogli primijeniti dio naših iskustava na svoj projekt. Dogovorena je razmjena web linkova i da pri slijedećem susretu vidimo koje su još mogućnosti za saradnju. Planiramo se posebno fokusirati na zajedničku borbu za promjene Izbornog zakona. Centralna izborna komisija BiH U kontaktima sa Centralnom izbornom komisijom BiH je predstavljen naš projekt i obavljeni prvi koraci upoznavanja. Razgovori su vođeni uglavnom sa gospođom Božicom Ban, šeficom kabineta predsjednika CIK Stjepana Mikića, kao i sa samim predsjednikom. U razgovorima je utvrđeno da je njihov službeni stav neutralan i da oni moraju provoditi postojeće zakone, ali su privatno iznijeli da su nam spremni pružiti podršku u borbi za promjenu nekih zakonskih odredbi koje i oni smatraju nelogičnim i vrlo otežavajućim za nas iz dijaspore. Ponudio sam predsjedniku da posjeti Švedsku već početkom decembra u okviru našeg projekta, ali je on morao odbiti zato što su u toku vanredni izbori za predsjednika RS pa je njegovo odsustvo nemoguće. Međutim, poziv je u principu prihvaćen i može se ostvariti u nekom terminu nakon što prođe žalbeni rok (vjerovatno februar ili mart 2008.). Eksperti Obavio sam razgovore sa nekoliko eksperata, univerzitetskih profesora iz Sarajeva i Banja Luke, koji bi mogli biti naši potencijalni gosti. Oni bi mogli održati predavanja i odgovoriti na pitanja naših građana u Švedskoj o investiranju u BiH, pravnim propisima vezanim za poslovanje, sigurnosti kapitala, štednji i drugim ekonomskim pitanjima, ali bi mogli objasniti i trendove u zakonodavstvu i promjene koje posebno pogađaju ili bi mogle pogoditi nas iz dijaspore ukoliko nastavimo sa apstinencijom na izborima i dopustimo da o našoj sudbini odlučuju oni koji su najzaslužniji što građani BiH danas žive u preko 80 zemalja svijeta. Razgovori su obavljeni sa profesorima Antom Domazetom i akademikom Božom Matićem iz Sarajeva, te sa profesorom Jugoslavom Jovičićem iz Banja Luke. Svi su dali načelni pristanak za dolazak, a ostaje da pokušamo uskladiti detalje i datume. Zaključak Posjetu BiH smatram uspješnom i korisnom za etabliranje našeg projekta. Mnoga pitanja su otvorena i ostaje da se angažujemo na saradnji kako bi doveli do željenih promjena. Mislim da smo stekli veliki broj saveznika koji su spremni podržati promjenu Izbornog zakona, što je posebno važno u dugoročnoj borbi za naša prava. Što se tiče jedne od glavnih aktivnosti u našem projektu, posjeta iz BiH, ostaje nam da zajedno odlučimo kakvu strategiju da primijenimo i da se na osnovu toga nastave razgovori sa pojedinim osobama sa našeg spiska. Koliko ja vidim, imamo dvije mogućnosti: 1. Da se držimo ranije predviđenih rokova i dovedemo one koji mogu prihvatiti naše rokove (prva posjeta početkom decembra). 2. Da odgodimo prvu posjetu za februar ili mart slijedeće godine, ali da prvi posjetilac bude predsjednik CIK BiH. U ovom slučaju bi početak bio sa puno jačim efektom nego da dođe neko iz Grozd-a ili neko od profesora s kojima se razgovaralo. Moje mišljenje je da nam je važno da prva osoba koja dođe ima zvučnu titulu sa aspekta naših birača, a najzvučnija je upravo titula predsjednika CIK-a. Ako se odlučimo za tu varijantu, prva posjeta bi bila početkom slijedeće godine, a preostale posjete bi se odvijale u mjesečnom ritmu. Ovo nije idealna varijanta, ali mi se čini boljom od prve. Odluka je na članovima Koordinacionog odbora. Stockholm, Dragutin-Dadi Mras, voditelj projekta Izborni budilnik c kvinna žena 37 List BH Saveza žena u Švedskoj 9

10 Ključ uspjeha Sami možemo tako malo, zajedno možemo tako mnogo, bila je deviza prekrasnog susreta održanog u Skövdeu od 21. do 23. septembra Piše: Jasna Perić Bosanskohercegovački savez žena u Švedskoj je od 21. do 23. septembra u Skövdeu organizovao susret Ključ uspjeha : Nyckel till framgång s devizom Sami možemo tako malo, zajedno možemo tako mnogo kojem je prisustvovalo 50-ak osoba iz udruženja i sekcija koje djeluju pri ovom savezu. O počecima organizovanja naših zemljaka u Švedskoj, s posebnim osvrtom na bh Savez žena do 2002., govorila je Asima Pašalić. Rad našeg saveza u periodu predstavila je Selma Borovac a o vremenu od i budućim planovima govorila je Vahida Mehinović. Nakon toga sam ja objasnila rad lokalnih Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund var väldigt aktivt under hösten och har anordnat en riks- och flera regionala manifestationer. Den september anordnades i Skövde kvinnoträffen Nyckel till framgång på riksnivå. Där medverkade Kvinnoriksförbundets styrelsemedlemmar, deras suppleanter och kontaktpersoner från alla våra föreningar och sektioner. Regionala manifestationer ägde rum den 3 november i Linköping (region Öst), den 10 november i Göteborg (Väst), den 17 november i Växjö (mellanregional) och den 8 december i Lidköping (Center). udruženja i sekcija, saradnju na nivou regije i saveza u cjelini, kao i saradnju s obrazovnim savezima, s posebnim osvrtom na nbv. Članovi Glavnog odbora održavaju česte kontakte i vrlo dobro se poznaju tako da je ovoga puta dat prioritet njihovim zamjenicima i predstavnicima udruženja i sekcija čime je postignut pun uspjeh susreta predstavljen je rad lokalnih udruženja, obavljena razmjena iskustava i razgovor o prioritetima bh Saveza žena u Švedskoj. Pored integracije i međusobne komunikacije, intenziviranja saradnje sa savezima i organizacijama bh. građana u Švedskoj, posebno je podvučena važnost učestvovanja na izborima u bih i Švedskoj jer svi pokazatelji ukazuju na zanemarivo sudjelovanje bh. građana u tim demokratskim procesima. Dogovoreno je i ponovno pokretanje intraneta na kojem bi, između ostalog, bili pohranjeni svi najvažniji dokumenti bh Saveza žena (zapisnici, pravilnici, ugovori) a pristup bi imale kontakt osobe iz svih udruženja i sekcija. Toplo je podržana ideja da ovaj susret bude tradicionalan. Veliku pažnju privuklo je i predavanje koje su održali predstavnici Službe za žrtve krivičnih djela (boj Brottsofferjouren). Nakon susreta je za Sanela Hrnića iz Mostara (nalazi se na liječenju u Krapinskim Toplicama) prikupljena pomoć u iznosu kr u zajedničkoj akciji koju su pokrenula udruženja Behar iz Skövdea i Bosna i Hercegovina iz Norrköpinga. Bh. udruženje Behar iz Skövdea se i ovoga puta pokazalo odličnim domaćinom a bh Savez žena vrsnim organizatorom. Izdvajamo neke od brojnih poruka: Čak ni šetnje u ove prelijepe jesenje dane ne izmame osmjeh kao pomisao na Skövde, susret sa vama, pogled na ove slike. I Örebro je s vama! Sajma, Senadeta, Jasmina, Azra (Azra Hamzić, Örebro). Kako se nije našao neki režiser da nas angažuje sve prave ljepotice! Zato Kemica Monteno pjeva Žene, žene šta bi mi bez vas. Sve vas volim i zahvaljujem na divnom druženju sa željom da se ono nastavi. Puno lijepih pozdrava iz Västeråsa! (prof. Muniba Lojo). c Dio učesnika susreta Ključ uspjeha : Nyckel till framgång 10 List BH Saveza žena u Švedskoj 37 žena kvinna

11 Safetu, legendi sevdaha Hor Behar priredio svečano večer u čast Safeta Isovića Hor Behar Skövde Piše: Hajrudin Hajrica Zukanović Vele da su se tresla prozorska okna, a štokovi od vrata samo što nisu iskočili iz zidova, kažu da je grmilo kao što rijetko grmi za snježnih dana i da se zemlja tresla tako jako da su iz nje poiskakale mrtve krtice iz vremena kada grad još nije bio grad. Pričaju da me se čulo do u sedmu mahalu, a da su u osmoj stare nane otvarale prozore ne bi li čule je li to stiže kijametski dan. Govore da takva sila Sarajevom nije prošla otkako je Eugen Savojski zapalio Bosnu, kakva je tutnjala u deset dugih minuta na koliko sam razvukao Đul Zulejhu, tako je kazivao Safet. Vijest o smrti Safeta Isovića je sve, a posebno nas ljubitelje i izvođače sevdalinke, duboko potresla. Taj neokrunjeni Režija: Amela Maksumić i Hajrudin Hajrica Zukanović Sekretar režije: Haris Tucaković Svjetlosni efekti: Adam Ćorić Tonmajstori: Nermin Imeri i Enes Čiza Bratić Voditelji programa: Amela Maksumić i Haris Tucaković Muzika: Hajrudin Hajrica Zukanović, Refik Imeri i Suad Mehinović (harmonika), Ferid Hidić (gitara) i Armin Jakupović (timpani) Solisti: Amela Maksumić, Asim Crnić, Biba Begić, Enes Čiza Bratić, Hajrudin Hajrica Zukanović, Izet Tenić Tena, Mirnesa Begić, Refik Imeri i Suad Mehinović Hor: Amela Maksumić (dirigent), Ajla Maksumić, Asima Pašalić, Azra Bratić, Biba Begić, Đurđa Piralić, Sabina Alagić, Sebiha Crnić, Asim Crnić, Enes Čiza Bratić, Haris Tucaković, Izet Tenić Tena, Jasmin Maksumić, Mehmed Maksumić i Salih Pašalić kralj sevdalinke, legenda sevdaha, je i tumačenjem i izvođenjem doveo sevdalinku do savršenstva. A volio je Bosnu i Hercegovinu iznad svega. Zato je unosio i srce i dušu u interpretaciju sevdalinke. Bez ličnog unošenja sebe, sevdalinka nije ono pravo, a to je Sajo dobro znao i zato postao jedan od najvećih svih vremena. U svečanoj bordo sali kina Odeon u Skövdeu priređeno je 13. oktobra večer Legendi sevdaha u čast Safeta Isovića koja je okupila brojne ljubitelje sevdalinke, a posebno Sajine pjesme. Hor Behar Skövde s petoricom muzičara i devet solista, nakon svakodnevnih probi, dao je sve od sebe da kvalitet programa bude na nivou kakav i dolikuje legendi sevdaha. Na našoj, a i svim budućim generacijama, je velika odgovornost oko očuvanja sevdalinke kao dijela kulturne baštine Bosne i Hercegovine. Zato budimo strpljivi s najmlađima i učimo ih pjevanju i sviranju sevdalinke. Legendo sevdaha nek ti je vječni rahmet i veliko hvala! c Oj, Safete, Sajo, Sarajlijo... Suad Mehinović, Hajrudin Zukanović i Amela Maksumić kvinna žena 37 List BH Saveza žena u Švedskoj 11

12 Susret za dušu i pamćenje Linköping 2000 izvrstan domaćin tradicionalnog susreta regije Istok Piše: Dinka Salagić Dva Ljiljana, iz Oskarshamna i Växjöa, pobjednici u opštem znanju Lijepo je bilo te subote 3. novembra u Linköpingu kada su se sastala udruženja regije Istok, a u organizaciji bh Saveza žena i Bosansko-švedskog kulturnog udruženja Linköping 2000, koje je bilo domaćin susreta na kome su prisustvovala udruženja Bosna Kalmar, Ljiljan Oskarshamn, Ljiljan Växjö, Vrelo Bosne Västervik i Žena 2001 Mönsterås. Znali smo da nam dolaze prijatelji, zato smo se i radovali ovom susretu i pokušali pripremiti i dočekati sve od srca, kako bi svi zajedno doživjeli jedno lijepo druženje kojeg ćemo se dugo sjećati. I bilo je upravo tako. Igre i pjesme i dobrog raspoloženja nije nedostajalo tog dana i večeri. A po mnogima, ni dobre hrane. Nije se štedilo ni na poklonima, ni na tomboli, ni na šalama i svi su zajedno doprinijeli da ovo druženje ostane svima u lijepom sjećanju. Posebno je bio interesantan kviz iz opšteg znanja u kome je prvo mjesto osvojio Ljiljan iz Oskarshamna, a drugo Ljiljan iz Växjöa. Nagrade je dodijelila firma Gold Coin koja zastupa Zepter i sarajevsku izdavačku kuću Svjetlost. I kako kaže stara izreka, sve što je lijepo kratko traje, tako i ovaj susret svima je bio samo kao jedan tren. Ali zato ga trebamo ponavljati. Truditi se da ovakve lijepe trenutke doživljavamo češće. Nadamo se da ćemo se slijedeći put sresti na nekom drugom mjestu i isto ovako uživati u našem prijateljskom druženju. Još jedno hvala svima koji su učinili da nam bude lijepo tog 3. novembra u Linköpingu. c Hor Linköping 2000 Ljilja (Linköping), Nada (Växjö) i Zekija (Mönsterås) 12 List BH Saveza žena u Švedskoj 37 žena kvinna

13 Izložba knjiga i ručnih radova Tradicionalni susret regije Zapad održan 10. novembra u Göteborgu Generacije od 7 do 87 godina okupljene na susretu u Göteborgu Piše: Fatima Kovačić Sekcija žena Fatima Gunić je u subotu 10. novembra u prostorijama Lundby Stadsdelshuset održala izložbu knjiga, ručnih radova i kulinarstva. Izložbu su uveličali književnici, umjetnici i prosvjetni radnici koji žive u Göteborgu kao i gošće iz bh. udruženja Bosna i Hercegovina i Kvinnocentra Bergsjön Göteborg. Tako su se, uz prisustvo većeg broja omladinki i omladinaca, na jednom mjestu našli pripadnici svih generacija od 7 do 87 godina. U svojstvu potpredsjednice bh Saveza žena otvorila sam ovu kulturnu manifestaciju i pozdravila prisutne. Upoznala sam ih o projektu Izborni budilnik i istakla važnost cips-kartica i učestvovanja na slijedećim izborima godine. Sve prisutne nastavnike sam pozvala, ukoliko imaju volju i želju, da pokušaju svi skupa raditi na formiranju Izložene knjige bosanskohercegovačkih pisaca koji žive u Švedskoj dopunske škole u regiji Zapad (Göteborg). Zatim se prisutnim obratila Zehra Količić, koordinatorica regije Zapad, pozdravila ih toplim riječima i otvorila izložbu za gledanje. Žene su izložile svoje vezove, rišlje, keranje, stare nošnje sa specijalnim vezovima, vezene papuče itd. Tu su se našle i sinije, đugumi, ibrici, mlinovi, sahani, a na posebnom štandu brojne knjige naših pisaca i pjesnika. Naše žene su pripremile bogatu trpezu raznih specijaliteta, pita i kolača koju su lijepo aranžirale Bibka Jonić i Halida Islamović. Književnik Meho Baraković je pozdravio prisutne i kroz knjigu i naslove predstavio sve bh. pisce i pjesnike koji stvaraju u Švedskoj. Govorio je o Midhatu Ajanoviću Ajanu, Ševki Kadriću, Enisi Popović Čengić, Nizami Granov Čaušević, Hajrudinu Čauševiću i drugim kao i svoja sjećanja na Maka Dizdara. Također je predstavio kulturno udruženje Broarna Mostovi koje je kao izdavač objavilo njegovu 19. zbirku poezije Göteborg ili ko bi rekao da je to moguće. To udruženje je ove godine objavilo i knjigu Nazifa Nuspahića Erinran eller grovt förtal a u pripremi je zbirka Tanka nit, poetski prvijenac Anese Karaica-Košuta. Sa nama je bila i 87-godišnja starica Sabiha Rizvanović i recitovala nam pjesme koje je lično napisala. To su predivne poruke domovini, da se svoja zemlja ne zaboravi i pjesme posvećene svojoj djeci tako su se mogle primijetiti suze u očima prisutnih. Enisa Popović Čengić je govorila stihove iz svoje zbirke Halka i svim prisutnim je podijelila i poklonila stihove Skendera Kulenovića. Nizama Granov Čaušević je, kako kaže, imala želju da piše još iz djetinjstva i to joj postala stvarnost ovdje u Švedskoj. Nakon knjige Hotell Tre Kronor na švedskom i bosanskom jeziku objavila je i Umihanu na bosanskom jeziku. Hajrudin Čaušević je predstavio drugo izdanje svoje knjige Fahro profesor Fahrudin Baščelija u sjećanjima i anegdotama kazujući anegdote o svom profesoru i izuzetnom pedagogu Fahri Baščeliji. Hadžera Omerović piše prozu i poeziju. Pročitala je priče Teferič i Svileni šal iz svoje knjige Bošnjačka duša i pjesmu posvećenu njenoj mami. Skup je nastavio druženje uz muziku, razgovor, pjesmu i vesela lica svih nas na tako lijepom skupu. Što je najvažnije, vidjeli smo da za prijatno druženje nije važno ko kojem udruženju pripada. c kvinna žena 37 List BH Saveza žena u Švedskoj 13

14 Još jedan korak naprijed u Växjö-u Žene iz Ljiljana organizovale susret oba naša saveza žena Tekst i foto: Muharem Sitnica-Sića Hor Ljiljan Växjö s dirigenticom Besimom Mašić Ideja Izete Burazerović, agilne predsjednice Aktiva žena pri bh. udruženju Ljiljan Växjö, da okupi članice iz oba saveza žena, i Bosanskohercegovačkog i Bosansko-švedskog, je urodila srdačnim susretom 17. novembra u gradu Växjö. Susret je započeo posjetom muzeju Utvandrarns Hus, a nastavljen u prostorijama nbv. Izeta Burazerović i Feko Pendek, predsjednik udruženja Ljiljan, su pozdravili drage gošće iz (po abecedi) udruženja Bosna i Hercegovina Gislaved, Bosna Kalmar, Respekt Karlskrona i Žena 2001 Mönsterås, a ispred gostiju su pozdravne riječi uputile Emina Ćejvan (Karlskrona), Jasna Perić (Kalmar), Sadeta Murić (Gislaved) i Zekija Zembo (Mönsterås). U prijatnoj atmosferi su domaćini poslužili kafu, potom ručak, a zatim je izveden kulturni program u kojem su posebnu pažnju privukle Emina Ćejvan predstavljanjem svoje knjige Naši korijeni u Bosni, naše stope u Švedskoj, Izeta Burazerović dijelovima svog neobjavljenog rukopisa 6. august raspad Omarske i Sadeta Sokol pjesmom O Bosni. Za zabavu su se pobrinuli Haris Šehić i Samir Gačanović, a uz dobru muziku bilo je i spontanog zajedničkog pjevanja uz neizbježnu solisticu Zekiju Zembo. Igralo se i plesalo do večernjih sati. Priređena je i bogata tombola, a izvlačenje nagrada proteklo je u zabavnoj atmosferi. Naime, svaki dobitnik izvlačio je slijedećeg, uz sve moguće šaljive komentare, a finale svega bila je posljednja nagrada, zahvaljujući činjenici da je među prisutnim ženama bila i ginekolog dr. Besima Sokol, koja je otvorila privatnu ginekološku ordinaciju u Växjöu, i koja je velikodušno ponudila besplatan pregled za dobitnika te specijalne nagrade. Slučaj je htio da ja, kao počasna članica i voditelj programa, izvučem tu nagradu, uz sveopšti smijeh i šalu. Naravno, u tako dobrom raspoloženju predložio sam ponovno izvlačenje, i nagrada je pripala Zekiji Zembo. Emina Ćejvan i Izeta Burazerović Dan državnosti 25. novembar je značajan dan za mene, tebe, nas i vas. Toga dana je potvrđena, utemeljena državnost Bosne i Hercegovine. Mnogi govore, pričaju da Bosna i Hercegovina nije njihova domovina. Oni kao imaju rezervnu domovinu. Oh, kako se gorko varaju. Ali ne i ne, svi rođeni u BiH su samo Bosanci i Hercegovci. Tako je uvijek bilo i tako će uvijek biti želio to neko ili ne. Moja malenkost piše i govori U finalu svih događanja ponovo je poslužena kafa i veliki izbor domaćih kolača, slastica i torti. Čestitke i pohvale domaćinima i svim učesnicima za ovaj susret žena iz oba saveza i neka ih i ubuduće bude još više. c U prodaji tombole učestvovali su i najmlađi Ovom pjesmom Sadete Sokol iz Växjö-a svim našim čitaocima upućujemo čestitke povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine ujedinite se Hercegovci i Bosanci jer je ovo je naša jedina domovina i tu smo svi svoji na svom. Oh lijepa, oh draga BiH Ti ćeš uvijek biti u našim srcima bez obzira želi li to ili ne neko. Niko nam te neće uzeti bili mi blizu ili daleko. c 14 List BH Saveza žena u Švedskoj 37 žena kvinna

15 Zajedno u Lidköpingu Svečanim programom Zajednička nam domovina obilježen Dan državnosti Bosne i Hercegovine Sa zajedničkog susreta u Lidköpingu Piše: Sanela Ovčina Tradicionalni susret regije Centar je održan 8. decembra u Lidköpingu. Domaćin susreta je bilo novoosnovano udruženje Zajedno iz Lidköpinga, a prisustvovali su članovi bh Saveza žena iz Mariestada, Skare, Skövdea, Tidaholma i korak u budućoj saradnji sa udruženjima u sastavu bh Saveza žena u Švedskoj a i sa svim drugim akterima u švedskom društvu. Helene Wellner, sekretar za kulturu u Lidköpingu, također je naglasila značaj za jedinstvenu i cjelovitu, nedjeljivu Bosnu i Hercegovinu, domovinu svih njenih naroda i narodnosti. U prigodnom programu pod nazivom Zajednička nam domovina su učestvovali Vahida, Sanela, Suad, Mirsada, Alen, i Vaha. Ostatak večeri je protekao uz bogatu bosansku trpezu, tombolu, igru, pjesmu i ples. Članovi udruženja Zajedno su se pokazali kao izuzetni domaćini i moglo se primijetiti da zaista sve rade s dogovorom i da se sa razlogom zovu zajedno. Sa susreta iz Lidköpinga javila se Sanela Ovčina. c Mirsada Zahirović i Vahida Mehinović Helene Wellner Lidköpinga. Skupu su također prisustvovali i članovi Koordinacionog odbora saveza i organizacija građana Bosne i Hercegovine u Kraljevini Švedskoj kao i predstavnici opštine Lidköping. Skupu se prvo obratila Vahida Mehinović, predsjednica Bosanskohercegovačkog Saveza žena u Švedskoj. Vahida je naglasila značaj međusobne komunikacije i dijaloga, kako među članovima Saveza, tako i u kontaktima sa svim organizacijama sa bh. predznakom, švedskim udruženjima i organizacijama te udruženjima čiji članovi dolaze iz drugih zemalja a sve u cilju bolje međusobne integracije. Mirsada Zahirović, predsjednica udruženja Zajedno, je pozdravila sve prisutne i poželjela im ugodan boravak u Lidköpingu naglašavajući da je ovaj susret samo prvi kvinna žena 37 zajedničkog druženja i rada kako bi svako na svoj način doprinio uspješnijoj integraciji. Ona je također istakla da u novoosnovanom udruženju Zajedno prepoznaje tri važna elementa za uspješan rad: volju, znanje i angažman. Dragutin Mras, voditelj projekta Izborni budilnik, je podsjetio prisutne na značaj učešća dijaspore u izborima u bih s posebnim akcentom na nas koji živimo u Švedskoj i na našu zajedničku realizaciju pomenutog projekta. Zajednička nam domovina Uz prisustvo oko 150 članova udruženja i gostiju obilježen je i 64. rođendan naše domovine ako računamo od vremena kad su Bosanci i Hercegovci izgovorili svoje sudbonosno da u Mrkonjić Gradu List BH Saveza žena u Švedskoj Druga sjednica Koordinacionog odbora saveza i organizacija građana Bosne i Hercegovine u Kraljevini Švedskoj održana je 8. decembra u Lidköpingu. Ostvarenje aktivne registracije građana i mogućnosti glasanja u ambasadama Bosne i Hercegovine stavljeni su u prvi plan narednih aktivnosti Koordinacionog odbora. Pokrenuta je web stranica i otvoren dežurni telefon putem kojeg građani BiH mogu dobiti neophodne informacije i pomoć u vezi registracije i izbora. 15

16 Mnogo novog u Kvinnocentru Kvinnocentar Bergsjön preselio u nove prostorije Tekst i foto: Madeleine Christell Kvartet. Helena Dizdarević, Zulfa Kotorčić, Halida Islamović i Ulla Staaf razgovaraju o značaju Kvinnocentra Bergsjön. Zulfa prije nastave švedskog u Kvinnocentru nije znala taj jezik. Mnogi nemaju socijalnu mrežu (nätverk), ali je mogu dobiti ovdje, smatra penzionerka Ulla Staaf koja je dugo radila kao policajac na tom području. Mnogo toga je u toku u Kvinnocentru (Centru za žene) Bergsjön u Göteborgu. Prije mjesec dana su preselili u nove prostorije u Stjärnbildsgatan i sad sarađuju s okolnim dijelom grada po pitanju nasilja nad ženama. Želimo biti na raspolaganju svima i učiniti zadovoljstvo ženama da razbiju usamljenost, kaže Hedija Mujezinović, odgovorna za Kvinnocentar. Cilj Kvinnocentra je da se žene iz različitih kultura sastaju, osjećaju dobro i ne sjede usamljene kući. Bilo je mnogo svijeta u Stjärnbildsgatan 28, raznolike hrane, tradicionalnih govora i presijecanja vrpce i pokazivanja prostorija, svega što spada u svečano otvaranje. Mnogi koji na razne načine sarađuju s Kvinnocentrom, iz udruženja i raznih institucija, bili su predstavljeni. A prostorije su svježe s velikom dvoranom za druženje i manjim sobama za razgovor uz pripadajuće hobi-lokale jedan sprat niže za slobodne aktivnosti i ručni rad. Ovdje su svi dobrodošli, kaže Hedija Mujezinović, a mi imamo aktivnosti svakog dana, i kompjuterske kurseve, i učenje švedskog, čak za nepismene, i preventivnu njegu i spremanje hrane. Cilj Kvinnocentra je da se žene iz različitih kultura sastaju, osjećaju dobro i ne sjede usamljene kući. Više žena s kojima je DirektPress razgovarao svjedoče o značaju Kvinnocentra. Ulla Staaf, penzionerka koja je dugo radila kao policajac na tom području, je jedna od njih. Mnogi nemaju socijalnu mrežu (nätverk), ovdje se možemo sastajati, naći dru- Hedija i Marianne. Hedija Mujezinović i Marinan Lööf rade u Kvinnocentru na sprječavanju nasilja nad ženama. štvo, kaže ona dok razgovara s Helenom, Zulfom i Halidom Islamović. Međutim, žene kao Ulla su rijetke, dakle švedske žene. Bilo bi dobro kada bi više Šveđanki dolazilo u Kvinnocentar. Tako misle Bibka Jonić i Fatima Kovačić iz BH Saveza žena u Švedskoj. Dobro je za integraciju i to je put u švedsko društvo. Važno je da se možemo sretati s drugim ženama, kažu one. Svi su dobrodošli Kvinnocentar je takođe otvoren za one koji traže pomoć, terapija kroz razgovor se može pružiti onom kome je potrebna. Kvinnocentar je pokrenut prije 9 godina i ima 122 člana, ranije se nalazio u Atmosfärgatan i to je i utočište i sastajalište. Svi su dobrodošli, bez obzira na kulturno porijeklo, iako većina potiče iz Bosne, Iraka, Irana i Pakistana. Sarađuju s velikim brojem različitih organizacija i udruženja kao što su narodni univerziteti (folkhögskolor), ntf (Nationalföreningen för Trafiksäkerhetens Främjande), abf, i razna kulturna udruženja. Tu su i policija i gradska uprava. Mogućnost da se s nekim podijeli svakodnevnica i dobije pomoć, to je Kvinnocentar, kaže Siv Atlem, koja je održala svečani govor i presjekla vrpcu. Ovdje se može podijeliti radost, ali takođe i ono što stvara bol. Ovdje žene mogu davati međusobnu podršku. Od 1. novembra počinje saradnja Kvinnocentra i okolnog dijela grada na istraživanju i prevenciji nasilja nad ženama. S novcem od oblasne uprave Västra Götaland će se konstruktivno raditi na istraživanju, prevenciji i sprječavanju nasilja nad ženama. U tu svrhu ćemo obrazovati pet žena, kaže Hedija Mujezinović. Dva glavna pravca Gradska uprava je, prema njenoj stranici na internetu, tražila ukupno kruna za i godinu s planiranim početkom projekta 1. novembra, u saradnji s udruženjem Kvinnocentar Bergsjön. Djelatnost ima dva, kako pišu, glavna pravca za koje uprava traži sredstva za dva voditelja projekta koja bi bila angažovana puno radno vrijeme na popisivanju problema i resursa, nadziranju okoline, razvoju kompetencija i metoda. Kvinnocentar ulaže u povećanje znanja u udruženju a posebno na obrazovanju pet članova koji su zainteresovani i podesni da djeluju kao bosi-informatori ( barfotainformatörer ). Oni nude podršku u vidu grupa za samopomoć i druženje i djeluju kao veza s javnošću. Ovih dana su imali prvi sastanak radi planiranja. Marianne Lööf s Narodnog univerziteta (Folkhögskola) drži predavanja u Kvinnocentru u saradnji s Centrom za podršku iz Hjällba. Izvor: DirektPress Göteborg, 11 novembra (m.o.) c 16 List BH Saveza žena u Švedskoj 37 žena kvinna

17 Mycket är på gång för Kvinnocenter i Bergsjön. För en månad sedan flyttade man i nya lokaler på Stjärnbildsgatan och nu samarbetar man med stadsdelen kring kvinnovåldsfrågor. Vi vill finnas till för alla och göra det nöjligt för kvinnor att bryta isoleringen, säger Hedija Mujezinović, som ansvarar för Kvinnocenter. Möjlighet att dela vardagen och få hjälp med sin situation, det är Kvinnocenter, sa Siv Atlem, som invigningstalade och klippte band. Här kan kvinnor stötta varandra. Hobi-lokal. Veliki prostor će se koristiti za nastavu švedskog jezika, ručni rad i ples. Bosanke. Bibka Jonić i Fatima Kovačić iz BH Saveza žena u Švedskoj: Važno je u naše aktivnosti privući što više mladih. Hit är alla välkomna, säger Hedija Mujezinović, och vi har aktiviteter varje dag, både datakurser, undervisning i svenska, även för analfabeter, friskvård och matlagning. Syftet med Kvinnocenter, som startade för nio år sedan, är att kvinnor från olika kulturer ska mötas och må bra och inte sitta isolerade hemma. Kontakt Telefon: Mobil: Kontaktperson: Hedija Mujezinović info@direktpress.se Razvoj djelatnosti centara za žene Švedska vlada je odvojila 109 miliona kruna godišnje za i na pojačanje i razvoj djelatnosti centara za žene kao i za poboljšanje podrške žena i djece osvjedočeno izloženih nasilju. Oblasna uprava Västra Götalands län će raspodijeliti 18 miliona kruna u i isto toliko u godini. Opšti ciljevi ulaganja su: Žene izložene nasilju koje zatraže pomoć će je dobiti bez na obzira na komunu u kojoj stanuju. Socijalne usluge će se poboljšati i unaprijediti. Rad komuna će biti usmjereniji, konstruktivniji i usklađeniji. Djelatnost centara za žene ili službi za žrtve krivičnih djela na lokalnom nivou će se pojačati međusobnom saradnjom ili osnivanjem novih, nekomercijalnih organizacija koje rade na podršci žena i djece osvjedočeno izloženih nasilju. c Ljepota žene Jedan je dječačić upitao svoju majku Zašto plačeš? Zato što sam žena odgovorila mu je. Ne razumijem rekao je dječak. Mama ga je samo zagrlila i rekla Nikada i nećeš. Kasnije je upitao oca Zašto mi se čini da mama plače bez ikakvog razloga? Sve žene plaču bez ikakvog razloga bilo je jedino što je otac znao reći. Dječačić je odrastao i postao muškarac, i još uvijek se pitao zašto žene plaču. Naposljetku je zamolio Boga. Dragi Bože, zašto se žene tako lahko rasplaču? Bog odgovori: Kad sam stvarao ženu morala je biti posebna. Dao sam joj ramena dovoljno jaka da nose svu težinu ovoga svijeta, a opet dovoljno nježna da mogu pružati utjehu. Dao sam joj unutrašnju snagu da podnese porod i odbijanje koje joj toliko puta stiže od njezine djece. Dao sam joj čvrstinu koja joj omogućuje da ide dalje kad svi drugi odustanu, i da se brine za svoju porodicu u doba bolesti i nevolje bez prigovora. Dao sam joj osjećajnost da voli svoju djecu bez obzira na sve, čak i kada je njeno dijete veoma povrijedi. Dao sam joj snagu da nosi svoga muža kroz njegove pogrješke i načinio je od njegovog rebra da bi štitila njegovo srce. Dao sam joj mudrosti da zna da dobar muž nikada ne bi povrijedio svoju ženu, ali povremeno testira njenu snagu i odlučnost da postojano bude uz njega. I napokon, dao joj je suzu da je isplače. To je samo njeno na korištenje kad god joj zatreba. Vidiš, sine moj, ljepota žene nije u odjeći koju nosi, u njenoj figuri, ili u načinu na koji se češlja. Ljepota žene mora se vidjeti u njenim očima, jer to je ulaz u njeno srce mjesto gdje stanuje ljubav. c kvinna žena 37 List BH Saveza žena u Švedskoj 17

18 Prvi red/första raden: Bibka Jonić (Göteborg), Selma Borovac (Helsingborg), Ismeta Šeremet (Värnamo), Asima Pašalić (Skövde), Fatima Kovačić Baraković (Göteborg), Fikret Babović (Tidaholm), Mirsada Kahriman (Karlskrona), Zijada Čavka (Mariestad), Minka Lović (Örebro), Jasna Perić hada Lakota (Helsingborg), Muniba Lojo (Västerås), Branka Behlulović (Oskarshamn), Jasna Brandić (Värnamo), Enisa Popović Čengić (Göteborg Emina Ćejvan (Karlskrona) i Zekija Zembo (Mönsterås) Treći red/tredje raden (stoje iznad/står ovan): Azra Hamzić (Örebro), Senadeta Fazlić (Ö 18 List BH Saveza žena u Švedskoj 37 žena kvinna

19 Nyckel Ključ till framgång uspjeha Skövde, /23 (Göteborg) i Samira Šehić (Malmö) Drugi red/andra raden (stoje/står): Ramiza Karamehmedović (Malmö), Sajma Dizdarević (Örebro), Meho (Kalmar), Sadeta Bašić (Mariestad), Nadira Šabani (Malmö), Enisa Crnkić (Hässleholm), Hajrija Sačić (Värnamo), Zehra Količić (Göteborg), Se- ), Mesudija Hadžialić (Mönsterås), Sebiha Crnić (Skövde), Belma Hafizović (Tidaholm), Izeta Burazerović (Växjö), Almedina Čampara (Skövde), rebro), Dinka Salagić (Linköping), Ševala Ramić (Linköping), Vahida Mehinović (Lidköping) i Fadila Bejdić (Malmö) kvinna žena 37 List BH Saveza žena u Švedskoj 19

20 Ugledajte se na njih Pomoć starim i iznemoglim licima u Goraždu, muzički sastav Etna iz Helsingborga i nadarena učenica Elma Prušević iz Malmöa Piše: Elvedin Durović Redžo i Faruk Pašić pred put za BiH Priča prva Početkom avgusta ove godine stiglo je pismo dirljiva sadržaja od strane Javne ustanove Doma za stara i iznemogla lica Goražde. U njihovom navodu između ostalog stoji: U hroničnom nedostatku novca štićenicima staračkog doma u Goraždu trenutno je najveći prioritet da ljudi dobre volje obezbjede jedan tv prijemnik kako bi naši štićenici jesen i zimu dočekali u ugodnijem i ljepšem ambijentu Oni koji su tom prilikom bili i najpozvaniji, a to su svakako stanovnici koji su prije rata živjeli na području opštine Goražde, nisu oklijevali ni jednog trenutka. Za samo 15 dana uspješno je okončana akcija i novi plazma tv Toshiba 42 našao se ovih dana u prostorijama njihovog doma. Njihovoj sreći i oduševljenju nije bilo kraja što su oni i pokazali u direktnoj tv emisiji koja je tom prilikom emitovana iz studija tv Bosansko- Podrinjskog kantona. Oni koji su se odazvali zaslužuju punu pažnju i poštovanje, ali donatori sigurno neće zamjeriti ako se istakne porodica Alise i Irfana Kovačevića iz Bosanske Gradiške, zatim bh Savez žena u Švedskoj na čelu sa Vahidom Mehinović i nezaobilazni Faruk Pašić koji je i ovaj kao i bezbroj puta do sada izvršio besplatnu distribuciju i uručenje donacije. Velika zahvalnost Javnom rtv servisu Goražde koji je ovu manifestaciju vrlo korektno i profesionalno obilježio u jednom od svojih udarnih tv termina. Obzirom da se približava Nova godina ne bi bilo na odmet da se mnogi ljudi dobre volje, a posebno oni sa lokaliteta istočne Bosne, sjete da postoji ovaj Dom u kojem se trenutno nalaze 72 štićenika starosne dobi od 65 do 93 godine od kojih je 13 potpuno nepokretno, osam sa teškim invaliditetom bez ekstremiteta i ostali sa obaveznom ljekarskom njegom. Zato ne zaboravite da se u njihovom zahtjevu za neophodnu pomoć nalaze i potrebe istaknute u 16 tačaka njihovog zahtjeva za pomoć. Umjesto nabrajanja daleko je bolje, lakše i ekspeditivnije da dio svojih sredstava uplatite direktno na prelazni žiro račun koji je za ove potrebe otvoren kod: SwedBank, konto broj: sa naznakom imena i prezimena donatora. Da mnogi koji bi učestvovali u akciji ne bi mislili da se čitava akcija ograničila na novčane naknade njima je u ovom trenutku potrebno mnogo toga što pojedinci u svojim sredinama sigurno mogu obezbjediti. Prevashodno je to u ovom trenutku: pomoć u hrani, opremi i higijenskim potrepštinama, ortopedska i druga tehnička pomagala, mašina za pranje suđa, tehnička oprema i oprema za fizikalnu terapiju. Njihova kontakt-adresa je: JU Dom za stara i iznemogla lica Zife Fazlagića bb Goražde Tfn: ili Fax: Nadamo se da ćete se i Vi odazvati apelu jer ONI Vas očekuju!!! Priča druga Sigurno se mnogi od Vas još uvijek sjećaju da je do prije nekoliko godina na području Skåne bilo nekoliko muzičkih grupa koje su svojim repertoarom i interpretacijom plijenili simpatije i mlade i stare generacije. Sjetimo se samo sjajnih muzičkih bendova poput: Sarajevo show band, Balkan Expres, Migi s show band, Kona i prijatelji, Ritam srca Međutim, u posljednje vrijeme jedan novi muzički sastav, koji istini za volju traje već nekoliko godina, uživa bezrezervnu podršku mladih na svim kulturno-zabavnim manifestacijama na području Skåne i šire. Riječ je, naravno, o muzičkoj grupi Etna iz Helsingborga. Iz samog zvučnog imena naslućuje se da se radi o bendu koji poput vulkana izbija na površinu i svojim nastupima osvaja simpatizere već na prvi pogled. Mladi, nadareni, a uz sve to i muzički jako utemeljeni, znaju i mogu da prezentiraju repertoar sa bilo kojeg muzičkog područja. Zbog toga i pozivi za nastupe stižu sa svih strana. Ali, oni se odazivaju samo u slobodnim trenutcima kojih imaju prilično rijetko jer svi članovi su zaposleni a uz to i većina od njih porodični ljudi. Ipak, uvijek i u svakoj prilici su na raspolaganju svojim domaćinima i ljudima koji su im u najtežim Spisak donatora Alihodžić Rabka i Ifet; Bavčić Amira i Amer; BH Savez žena u Švedskoj; Bičo Sead; Čaušević Nizama i Hajrudin; Durović Vasvija i Elvedin; Džozo Suada i Mehmed; Đuzel Samir; Gabela Nura, Zijo, Selma i Mediha; Gačanin Sabrina i Berzad; Halilović Adem; Hošo Ćamka i Huso; Hošo Kemo; Hošo Mujo; Imamović Indira i Mustafa; Kadić Ismet; Kadić Mesko; Kanlić Denisa i Ćamil; Karahmet Azra i Mujo; Kodžaga Veda i Emir; Korjenić Amira i Munib; Kovačević Irfan i Alisa; Kuljuh Samra i Senad; Kuljuh Suada i Sulejman; Maglajlija Refija i Nijaz; Marić Amela i Nermin; Maslan Esma i Sead; Maslan Pemba i Mustafa; Mašić Fatima i Ramiz; Muratspahić Erna i Bečić Emir; Muratspahić Maja i Huso; Palalija Bahra i Hidajet; Šapčanin Mirha i Ramiz; Šapčanin Nizama i Ibro; Tozo Uzeir; Vrana Bejda i Dino; Vrana Selima i Midhat Danska uplata Bičo Sabina; Čardaklija Enver; Drljević Husein; Hadžović Sulejman; Isaković Ferida; Isaković Ismet; Zorlak Midhat 20 List BH Saveza žena u Švedskoj 37 žena kvinna

21 Grupa Etna: Asim Kovačević, Damir Prcić, Damir Kačapor, Said Hodžić, Željko Buconjić i Samir Gadžo Elma sa bratom Ajdinom trenutcima izlazili u susret i pomagali. To su članovi udruženja bih-s-04 iz Helsingborga čiji su članovi na čelu sa predsjednikom Jasminom Kuruzovićem i njegovim zamjenicima Suadom Kozarcem i Suljom Redžanovićem uvijek nalazili razumijevanja za njihove zajedničke potrebe. Istaknimo samo jedan ilustrativan primjer: prilikom organizacije posljednje bajramske svečanosti rukovodstvo i članovi udruženja su bez bilo kakve naknade ustupili svoje prostorije i cjelokupni personal članovima orkestra sa osnovnim ciljem da se od cjelokupno ostvarenih sredstava nabavi nekoliko novih muzičkih instrumenata. Organizacija i muzički ugođaj su bili besprijekorni i veoma efikasni a rezultat zajedničke aktivnosti realizovan je upravo ovih dana kada su članovi benda nabavili dio nove muzičke opreme. Istaknimo da ovo nije prvi put da ovo udruženje pomaže članove Etne. U više navrata do sada oni su saučestvovali u pomoći pri kupovini instrumenata ili drugim vidovima pomoći a uz sve to njihove prostorije članovi benda od trenutka osnivanja udruženja koriste besplatno za održavanje svojih uobičajenih proba i organizaciju zabavno-muzičkih sadržaja. U razgovoru sa Samirom Gadžom, jednim od vođa orkestra, saznajemo da je muzički tim formiran prije nekoliko godina na osnovu zajedničke ideje muzičkih entuzijasta, inače u privatnom životu jako dobrih prijatelja. Svoje nastupe organizuje na području Skåne i šire sa napomenom da pozivi stižu sa svih strana zbog izuzetno interesantnog repertoara i kvalitetne prezentacije. Nastoje da njihov muzički repertoar zadovolji svačije ukuse: od onih najmlađih do onih u poznim godinama. Veći problem nam predstavlja nedostatak slobodnih termina i želja da se svima izađe u susret. Vjerovatno je svim muzičkim znalcima kvinna žena 37 jako drago da takvi bendovi postoje na ovom ali i drugim područjima i da uspješno prezentirajući sebe i svoju muziku prezentiraju i zemlju iz koje su stigli. Zato se iskreno nadamo da ćete i Vi biti u mogućnosti da uživate u muzičkoj prezentaciji i ugodnoj večeri koju će vam priuštiti članovi muzičkog sastava Etna. Na kraju predstavimo i članove muzičke grupe Etna: Samir Gadžo (solo gitara), Damir Kačapor (bas gitara), Said Hodžić (bubnjevi), Željko Buconjić (klavijaturte), Asim Kovačević (tarambuke) i Damir Prcić (ritam gitara i vokal). Priča treća Vrlo često nismo ni svjesni da u našimvašim novinama ponekad zaboravimo da jednoj populaciji posvetimo onoliko prostora koliko oni stvarno zaslužuju. Naime, ponekad mi se čini da onim najmlađim kategorijama ne posvećujemo dovoljno pažnje. Zbog toga i niza drugih opravdanih razloga želim da prezentiram jednog u nizu mladih umjetnika porijeklom sa naših prostora a koji svojim priznatim kvalitetima zaista dostojno reprezentuje sredinu iz koje stižu njeni najmiliji. Ovom prilikom želim da vam predstavim 12-godišnju Elmu Prušević najbolju učenicu v3 razreda osnovne škole Magnus Stenbocks skola u Malmöu. Mladu, vedru, punu smisla za inovativno stvaralaštvo, sreo sam je neposredno pred uobičajenu probu u extra muzičkoj kući u Malmöu. Prvo mi je pala na um misao: Ko je zapravo Elma Prušević? Odgovor slijedi iz njenih spontanih i srdačnih odgovora punih skromne dječačke naivnosti: Elma je ne samo najbolja učenica (op. autora) već je i svojim izuzetnim talentom i afinitetom već sada skrenula pažnju na sebe. Ilustracije radi istaknimo da je Elma veoma uspješan gitarista i da je polaznik extra muzičke škole List BH Saveza žena u Švedskoj u Malmöu a uz to većinu slobodnog vremena posvećuje treniranju folklora, igranju tenisa i nezaobilaznim data igricama Od svoje desete godine je član folklorne grupe pri bh. udruženju Bosanska krajina u Malmöu gdje uz pomoć svoga folklornog pedagoga uči mnoge poznate folklorne igre sa prostora bivše Jugoslavije. Za nju i njen talenat vođa folklorne skupine Indira Dervišević ima samo riječi hvale i ističe da se radi o veoma nadarenoj djevojčici čije vrijeme tek dolazi. Upravo u trenutku pisanja ove reportaže Elma je nastupala u udarnom terminu tv Skåne u emisiji Mladi talenti kojom prilikom je uz troje svojih vršnjaka (Šveđana) dominirala u svakom pogledu odgovarajući na postavljena pitanja gostiju u studiju. Svoje slobodno vrijeme provodi najčešće igrajući se sa svojim petogodišnjim bratom Ajdinom a posebno zadovoljstvo joj predstavljaju susreti sa nanom Razom. U društvu nane Elma može obilaziti mnoge prodavnice po svom ukusu i dobiti na poklon nešto od onoga što je po njenoj želji. Svakako da neizostavno želi istaći da i ostali članovi porodice (Samira i Edo) u svakom trenutku joj pružaju nesebičnu pomoć i podršku. Za njene planove je kaže rano govoriti ali joj je želja da se jednoga dana predstavi na nekom od muzičkih takmičenja u vlastitom aranžmanu i izvedbi, a uz to da se oproba na jednom od wta turnira u tenisu. Na obrazovnom planu želja joj je da jednog dana postane doktor i svojim uslugama pomogne mnogima isto onako kako su drugi u teškim trenucima pomagali njoj i njenoj porodici. Ne sumnjamo da će talenat i upornost ove mlade i nadarene djevojčice vrlo brzo doći do izražaja i da njeno vrijeme tek dolazi. Zaželjeli smo Elmi puno sreće do novog susreta i nadam se puno novih uspjeha. c 21

22 zdravlje Prirodna pomoć protiv prehlade Vitamini, trave i korisne bakterije mogu pomoći pri ublažavanju i sprječavanju prehlade C-vitamin Do 1 gram c-vitamina dnevno može ublažiti prehladu i skratiti je za približno jedan dan. To pokazuju mnoge studije. c-vitaminska dopuna može takođe spriječiti prehladu. Međutim, efekat je mali broj prehlada se smanjuje samo za oko 4 posto kod običnog svijeta. c-vitamin ima najveći efekat kod osoba koje žive pod nekom vrstom teških opterećenja, kao maratonci i vojnici u ratnim uslovima. Kod njih vitamin može prepoloviti opasnost od prehlade. Većina svježeg voća i povrća su dobri izvori c-vitamina, naročito paprika, kupus, limunsko voće i kivi. E-vitamin E-vitaminska dopuna pruža starijima jednu vrstu zaštite od prehlade. Oko 100 mg dnevno smanjuje opasnost prehlade za 20 posto, pokazuje jedno američko istraživanje u staračkim domovima. Dobro izvori e-vitamina su mekinjasti proizvodi, orasi i sjemenke. Echinacea Echinacea ili crvena rudbekija je najbolje dokumentirana ljekovita biljka protiv prehlade. Ona se stavlja u mnoge ljekovite preparate protiv prehlade, sama ili u kombinaciji s drugim travama. Zadnjih godina je njen efekat dovođen u pitanje i nije uvrštavana u neke studije. Zadnja analiza istraživanja, obavljena ljetos, opak pokazuje ljekoviti efekat. Echinacea je smanjivala opasnost od prehlade u prosjeku za 58 posto a trajanje prehlade za 1,4 dana, pokazuje sinteza od 14 studija. Ovdje su uočeni i preventivni i ublažujući efekti. Neno uzimanje se preporučuje samo u slučaju prehlade a neprekidno najduže dvije sedmice. Izgleda da echinacea djeluje stimulišući bijela krvna zrnca tako da lakše mogu uništiti viruse i ostale uljeze u tijelu. Treba se uzeti što prije nakon osjećanja prvih simptoma prehlade. Zova Zova se u narodnoj medicini koristila protiv prehlade. Istraživanja pokazuju efekat zaustavljanja virusa, a manje kliničke studije da može ublažiti prehladu i gripu. Maslinov list Čaj od maslinova lista je korišten u narodnoj medicini protiv prehlade i gripe. Danas postoje ekstrakti od maslinova lista kao dodatak hrani. Oni sadrže više biološki aktivnih materija, npr. oleuropein koji može zaustaviti razvoj virusa, bakterija i gljivica. Probiotici Prva linija odbrane tijela od infekcija je naša normalna bakterijska flora u sluznicama u kojoj su bakterije mliječne kiseline važan dio. Zato postoje očekivanja da se naša otpornost može pojačati upotrebom korisnih bakterija, tzv. probiotika. Neke studije potvrđuju da bakterijski dodatak može spriječiti i ublažiti prehladu. Pri jednom njemačkom istraživanju su oni koji su upotrebljavali probiotike bili dva dana kraće prehlađeni i imali blaže simptome. Pri jednom švedskom istraživanju je prepolovljeno odsustvo s posla zbog prehlade i upale stomaka. Čak i djeca u vrtiću imaju rjeđe i prije svega blaže prehlade zbog upotrebe probiotika, pokazuje jedna finska studija. Kolostrum (råmjölk) Kolostrum je mlijeko koje krava daje sedmicama nakon telenja. Ono sadrži materije koje grade imunološku odbranu teleta i štite ga od infekcija. Kolostrum se stavlja u neke dodatke hrani i zamišljen je da jača imunološku otpornost tijela. Do sada je efekat najbolje dokumentiran pri dijareji, ali se smatra da mlijeko može spriječiti i ublažiti i prehladu. Pretpostavka se osniva na jednoj manjoj norveškoj studiji na vojnim obveznicima gdje je preparat od kolostruma ublažio razvoj infekcija grla. Ne preporučuje se pijenje mlijeka direktno od krave, nepasterizovano mlijeko može sadržavati štetne bakterije. 22 List BH Saveza žena u Švedskoj 37 žena kvinna

23 Cink Postoje tablete za sisanje za koje je objavljeno da mogu ublažiti prehladu. Neke studije pokazuju da se prehlada može ublažiti ili skratiti, dok druge ne pokazuju efekat. Cink je potreban za normalan rad imunološkog sistema. Međutim, cink vjerovatno ima značaj kod onih kojima nedostaje. A to nije uobičajeno u Švedskoj, osim kod nekih starijih osoba. Dobro izvori cinka: meso, školjkaši, mekinjasti proizvodi, leguminoze i mliječni proizvodi. Bijeli luk Bijeli luk je popularno sredstvo protiv prehlade. Zaustavlja razvoj i virusa i bakterija i čak stimuliše imunitet tijela. Nema tako mnogo studija koje pokazuju da bijeli luk štiti od prehlade u praksi, ali jedna engleska studija pokazuje u svakom slučaju preventivni efekat. Grupa koja je jela bijeli luk je imala ukupno 24 naprema 65 prehlada u drugoj grupi. Usto su simptomi brže nestali kod grupe koja je jela bijeli luk. c Droga u piću Mnogi su čuli da se govori o stavljanju droge u piće ženama. Tableta se neprimjetno ispusti u piće, žena se osjeća čudno, smušeno, a dan kasnije gubi pamćenje. Šta se ustvari desilo? Niko ne zna u kojoj mjeri je to uobičajeno u Švedskoj. Zato će sada zdravstvo, policija, tužilaštvo i Državna kriminaltehnička laboratorija zajedno registrovati problem i iznalaziti metode za bolje uočavanje prekršaja. Registrovanje će početi u Västra Götalandu. Brottsoffermyndigheten je izdvojio kr za projekat koji bi se trebao proširiti na cijelu zemlju. Važno je da se žrtva shvati ozbiljno i da se što prije uzmu probe da bi se utvrdio trag i kako je osoba drogirana, kaže dr. Kai Knudsen (Sahlgrenska sjukhuset). U V. Britaniji se istraži između i slučajeva drink spiking svake godine. Jedna pretraga policijskog registra je pokazala da se samo u Göteborgu za godinu dana zbilo 107 slučajeva dodavanja u piće. Uobičajene droge u ovom slučaju su lijekovi kao bensodiazepin i druga sredstva za smirenje ili spavanje. Takođe se i Rohypnol pojavio kao droga za silovanje u više švedskih slučajeva. Pierre Andersson (Accent) c kvinna žena 37 Zašto nam pušenje škodi Ta štetna navika izaziva 30 % poznatih vrsta raka, ali i niz drugih bolesti Kad je riječ o uzrocima smrti koje možemo izbjeći, ovisnost o cigaretama je na prvom mjestu. Procjenjuje se da pušenje udvostručuje rizik obolijevanja od koronarne bolesti srca i infarkta srca, šest puta povećava vjerovatnoću emfizema, deset puta vjerovatnoću obolijevanja od raka pluća i skraćuje život za 5 do 8 godina. Štetnije je za žene Jedno istraživanje Sjevernoameričkog društva radiologa otkrilo je da su žene koje puše u većoj opasnosti da obole od raka pluća nego muškarci pušači, iako neka novija istraživanja govore da je ona podjednaka. Ali, dokazano je da ženski organizam ima manju sposobnost ispravljanja štete na genima izazvane kancerogenim materijama iz dima cigareta. Osim toga, kod žena je sistem obnove sporiji nego kod muškaraca i one teže izbacuju iz organizma štetne materije. Pušenje je činilac kojeg treba uzeti u obzir i u nastanku raka maternice, usana, usne šupljine, jezika, grla, grkljana, ždrijela, jednjaka, mokraćnog mjehura i bubrega. Druge štetne posljedice pušenja u organizmu žene su, npr. raniji ulazak u menopauzu, tri puta veća vjerovatnoća spontanog pobačaja te veći rizik nastanka osteoporoze zbog gubitka kalcija iz kostiju. List BH Saveza žena u Švedskoj I kod muškaraca i kod žena pušenje je u 90 % slučajeva odgovorno za hroničnu opstruktivnu bolest pluća, a ona je po učestalosti četvrti uzrok smrti kod nas. Osim toga, pušenje izaziva nepovratnu štetu na krvnim žilama. Kako nastaje ovisnost Cigaretni dim koji udahnete šalje štetne materije u krv, kojom one, a posebno nikotin, vrlo brzo stižu u mozak. Nikotin djeluje na nervni sistem pa se pojačano luče materije poput dopamina, serotonina i noradrenalina. One stvaraju osjećaj ugode koji potiče na daljnje pušenje. Nikotin djeluje vežući se za posebne bjelančevine nikotinske receptore koji, kada se ne popune nikotinom, sudjeluju u nastanku sindroma apstinencije. Kako možete prestati pušiti Do godine, kada je Svjetska zdravstvena organizacija priznala da pušenje stvara ovisnost, ono se smatralo tek lošom navikom koja se mora prevladati s malo snage volje. Danas se zna da treba provesti potpuno liječenje, to jest odvikavanje. psihološka pomoć: odlazak terapeutu jača motivaciju. Cilj je razbiti vezu između pušenja i svakodnevnog života (pušenje zbog stresa i sl.). zamjenska nikotinska terapija: preporučuje se osobama s jakom tjelesnom ovisnošću o pušenju. Njome se sprječava sindrom apstinencije, jer se nikotin koji se udisao pušenjem zamjenjuje nikotinskim flasterima ili gumama za žvakanje. Ova terapija se ne smije primjenjivati duže od tri mjeseca. lijekovi: Bupropion (Wellbutrin) je lijek protiv depresije koji se izdaje na recept i kojim se postiže da ovisnici o nikotinu ne puše godinu dana. Održava visok nivo dopamina, kontrolišući time želju za pušenjem i sprječavajući sindrom apstinencije. c 23

24 Školstvo Čuvari bosanskog jezika Treća Konferencija nastavnika bosanskog jezika Formirano Društvo (Udruženje) nastavnika bosanskog jezika u Švedskoj Piše: Ševko Kadrić Modersmålslärare i bosniska har på sin 3:e konferens den oktober i Göteborg grundat sin förening. Vid konferensen har deltagit ca 50 modersmålslärare i bosniska från hela Sverige. Mats Wennerholm från Myndigheten för skolutveckling var också med. Konferensen har anordnats i samarbete av Myndigheten för skolutveckling och webbsidan Tema Modersmål Bosniska och var rik på presentationer av lärarnas strålande erfarenheter i olika miljö och deras smarthet att göra undervisningen mer intressant, attraktiv och spännande. U Göteborgu je 25. i 26. oktobra održana 3. Konferencija nastavnika bosanskog jezika u Švedskoj. Organizatori ove, kao i prethodne dvije, bili su Uprava za razvoj školstva (Myndigheten för skolutveckling) i web stranica Tema Modersmål Bosanski jezik. Uz prisustvo pedesetak nastavnika iz cijele Švedske, vrijeme bavljenja bosanskim jezikom u Göteborgu spada u red najintenzivnijih, najorganizovanijih i najozbiljnijih bavljenja maternjim jezikom Bosanaca u ovoj zemlji. Konferencija se odvijala u znaku zabrinjavajućeg trenda koji se direktno odražava na nastavu maternjih jezika u Švedskoj i posebno na nastavu bosanskog jezika. Skorašnje političke promjene u ovoj zemlji govore da je trend socijalne izbalansiranosti i zaštite ugroženih socijalnih dijelova društva, skoro preko noći zamijenjen bespoštednim kapitalističkim trendom i ambijentom u kom bogati postaju još bogatiji a siromašni još siromašniji. U tom kontekstu se smanjuju svi izdaci za socijalna organizovanja pa i potrebe minoriteta u koje spada i maternji jezik. na temu stanja u nastavi maternjeg jezika u uvodnom izlaganju su govorile: Sevleta Hrustić, Sabina Šabaredžović i Tifa Krkić a o maternjem jeziku kao mjestu susreta govorio je Mats Wennerholm iz Uprave za razvoj školstva (Myndigheten för skolutveckling). Ono što je zajedničko, i prvima i drugom izvještaču, je poentiranje na nedovoljno iskorištenim mogućnostima sama maternjeg jezika kao neodvojivog dijela odgoja i obrazovanja učenika švedskih škola. Škole su obavezne da omoguće učenicima ostvarenje njihovog prava na obrazovanje iz maternjeg jezika, ali samo ako to oni traže, naglasio je Wennerholm. Iskustvo govori da tamo gdje takvih traženja nema, škole kadrovske i predmetne mogućnosti koriste na druge načine koji njima ekonomski, kadrovski ali i programski više odgovaraju. Wennerholm je i nastavnicima bosanskog jezika, tamo gdje postoje takve mogućnosti, otvorio još jednu mogućnost nastave, a to je ona na distancu (detaljnije konferencija je obilovala prezentiranjima sjajnih iskustava nastavnika u različitim sredinama i njihovoj dovitljivosti da nastavu bosanskog jezika učine interesantnijom, poželjnijom. Tako su Gaca Radetinac i Fredrik Karlsson govorili o pozitivnom iskustvu iz Karlskrone kroz projekat Ne bez mog jezika, gdje su učenici bosanskog jezika i vodiči kroz muzej mornarice u ovom gradu. Refija Nokić iz Trollhättana je pokazala i demonstrirala kako je vrlo uspješno dobila pomoć preko interneta iz Bosne od tuzlanskog profesora Kemala Halilovića. Naime dovoljno je ući na internet i u pretraživaču (Google) potražiti ime Halilovića i dobiti čitav niz vrlo atraktivnih učenja jezika kroz igru. Posebno popularna je igra Milioner urađena po uzoru na popularnu televizijsku igru. Ono gdje dolazi do izražaja kreativnost, program i cilj nastave samog nastavnika maternjeg jezika jeste mogućnost da on sam u program unese svoje teme i pitanja. Fajko Zulfić je sa mnogo šarma i samouvjerenosti govorio sa kojom lahkoćom on razrješava probleme vezane za predmet, roditelje, upravu škole. Veliki dio odgovornosti leži na nama nastavnicima, maternji jezik, kao i svi ostali, traži veliko pedagoško znanje, životne sadržaje ali i istrajnost svakog od nas, naglasio je ovaj iskusni nastavnik iz Kristianstada. Prvog dana Konferencije svoje knjige Vježbanku i roman Kuća, koji je pisan na laganom bosanskom jeziku, predstavio je Amir Osmančević iz Malmöa. ono što konferenciji daje novu dimenziju življenja i borbe za naš maternji jezik jeste činjenica da je 26. oktobra poslije duge diskusije o ciljevima i programu rada, formirano Društvo nastavnika bosanskog jezika u Švedskoj. Naime duži vremenski period nastavnici bosanskog jezika imaju potrebu za esnafskim organizovanjem. Pokazalo se da zavisno od sredine do sre- Dio učesnika ovogodišnje Konferencije nastavnika bosanskog jezika 24 List BH Saveza žena u Švedskoj 37 žena kvinna

25 Udruženje nastavnika bosanskog jezika u Švedskoj Obavještenje - Poziv nastavnicima bosanskog jezika koji žive i rade u Švedskoj Poštovane kolegice i kolege! Obavještavamo vas da je 26. oktobra formirano Udruženje nastavnika bosanskog jezika Švedske, na Godišnjoj konferenciji u Göteborgu, uz prisustvo 49 nastavnika. Cilj Udruženja, pored ostalog, je stvaranje uslova za bolju saradnju nastavnika bosanskog jezika, razmjena iskustava, nabavka literature, organizovanje češćih susreta i dr. Više informacija o Udruženju naći ćete na našoj stranici: skolutveckling.se/bosniska/ Ovim putem vas pozivamo na saradnju i da nam se pridružite. Dovoljno je da se javite telefonom ili om bilo kom članu Izvršnog odbora Udruženja (kontakt podaci su na našoj stranici). Linköping, novembra Alma Ćoralić, sekretar Udruženja Tfn: alma.koralic@kristinedal.stenungsund.se dine ali i okolnosti u kojima nastavnik radi predmet ima sasvim druge mogućnosti pa i program. Saradnja u tom stručnom dijelu ostvarivanja cilja nastave je svakako na prvom mjestu. Drugi važan momenat je stručna saradnja kod izvođenja same nastave koju je moguće obogatiti pripremama postavljenim na internet stranici, što rade i drugi nastavnici u ovoj zemlji. Treći, ništa manje važan način saradnje, jeste opticaj ideja, programa, pa i gostiju koji u pojedinim sredinama podstiču, predmet, nastavnika i sadržaje koji afirmišu bogatstvo višejezičnosti, odnosno bosanskog jezika, sadržaje koji podstiču roditelje i učenike da koriste svoje pravo na maternji jezik. Da ovdje istaknemo imena onih koji su pred učesnicima Konferencije preuzeli obavezu da ovom organizovanju daju smisao i ostave trag u sredini u kojoj živimo: Sabit Kalkan, Alma Ćoralić, Mehmed Muhedinović, Izet Olević, Gaca Radetinac, Ljiljana Ivanišević, Amir Osmančević, Tifa Krkić, Aida Dervišević. Osnivanje Društva (Udruženja) je pozdravljeno aplauzom što govori o odobravanju ali i očekivanju. Skup je još jednom aplaudirao, ovog puta uz dodjelu priznanja ali i vrijednu nagradu za saradnju u afirmaciji jezika koja je pripala malenkosti potpisanog. c U današnjoj Švedskoj govorimo više jezika. Sve više djece odrasta u višejezičnim porodicama. Njega i razvoj višejezičnosti djece i omladine u predškolskim ustanovama i školama su od presudnog značaja i za pojedinaca i za društvo. Tema Modersmål je inicijativa, sastajalište i sredstvo te važne djelatnosti. Postoji više inicijativa, npr. jezične smjernice osmišljene u eu. Tu se posebno naglašava značaj maternjeg jezika. Internet predstavlja korjenito poboljšanje pretpostavki za razvoj jezičnih znanja. Na web stranici Tema Modersmål radi skoro 100 nastavnika na tridesetak jezika na pronalaženju linkova s tekstovima, slikama i zvukom koje djeca i učenici mogu koristiti za svoj jezični razvoj. Za sve više jezika postoje čak i interaktivne mogućnosti za kontakt između nastavnika, učenika i roditelja. Jezik je nosilac znanja i osnova za susret s drugim osobama. Jezik nam je potreban da bismo mogli misliti, maštati, postavljati pitanja i rješavati probleme. Da bi djeca mogla razvijati i svoj maternji i švedski jezik potrebna je saradnja. Novi programi, databaze znanja, prevodilački alati i ostalo što se danas razvija na npr. Internetu pruža domaćinstvima korjenito povećan pristup materijalima. Sarađuju li roditelji, djeca i škola s tim novim sredstvima, postoji očito povećana mogućnost razvoja jezika i znanja na višem nivou. Veliki su izazovi u nastavničkom pozivu a možda posebno u radu nastavnika jezika s učenicima čiji maternji jezik nije švedski. Jezični identitet i razvoj znanja su blisko vezani. Kako prihvatamo, podržavamo i primjenjujemo jezike je od presudnog značaja i za pojedinca i za društvo. Višejezičan materijal Jezik nam daje samosvijest Roditelji Nastavnici maternjeg jezika Språk identitet och kunskapsutveckling är intimt sammankopplade. Hur vi möter, stödjer och använder oss av alla språk har en avgörande betydelse för individen och för samhället. I Sverige på 2000-talet talar vi många språk. Allt fler barn växer upp i flerspråkiga familjer. Hur väl förskolan och skolan kan ta tillvara och utveckla barns och ungdomars flerspråkighet har en avgörande betydelse för individerna och för samhället. Tema Modersmål är ett initiativ, en mötesplats, en resurs för detta viktiga arbete. Pored svega, praktično postoje velike potrebe za materijalom koji se može koristiti ovdje u Švedskoj, potreba za kolegama radi diskusije i podrške. Tema Modersmål je alternativa za nastavnike maternjeg jezika za pronalaženje materijala, kolega i informacija koje se tiču samog poziva. Susreti uživo su takođe važni za kasniju razmjenu iskustava na mreži. Zato jezične radne grupe s Teme Modersmål organizuju godišnje konferencije za kolege u oblasti jezika. Metode Kako uticati na mogućnost pružanja povoljne višejezične djelatnosti u predškolskim ustanovama i školama? Pružaju li nove informacijske i komunikacijske tehnologije dodatna rješenja ili postoje potpuno nova polja rada? Možda će već sutrašnji nastavnik maternjeg jezika raditi kao višejezični pedagoški savjetnik? Metode koje se danas razvijaju u saradnji s Temom Modersmål su i.o. učenje na daljinu, tematsko prikupljanje i prezentacija višejezičnih sredstava i usluga. Dobro došli na Najinovativniju višejezičnu i multikultaralnu web stranicu u Evropi! (m.o.) c kvinna žena 37 List BH Saveza žena u Švedskoj 25

26 Kultura Ni za lijeka naše knjige na Sajmu nema Od 27. do 30. septembra održan Sajam knjiga u Göteborgu Piše: Meho Baraković Årets bokmässa i Göteborg var utan bosniskt deltagande. Bosnien och Hercegovinas Ungdomsförbund hade tidigare någon typ av exklusiv rätt att presentera bosniska böcker. Men av någon anledning uteblev Ungdomsförbundet i år. För att allt inte skulle vara bekymmer och elände, har kulturföreningen Broarna Mostovi anordnat två sevärda litterära kvällar angående bokmässan. Den första var med professorn och författaren Ševko Kadrić (27 september i Hjällbo bibliotek) och den andra med författarinnan Bela Džogović (30 september i Folkets hus i Hammarkullen). Knjiga. Kažeš knjiga. Kažeš održan Sajam knjiga 2007 (Bokmässan) u Göteborgu. Da održan je veliki praznik knjige. Naime, već dugi niz godina krajem septembra u Göteborgu se održava velika i značajna svetkovina Slovu, Riječi, zapravo Knjizi. Ovogodišnji Sajam knjiga održan je u vremenu od 27. do 30. septembra i to je bila prilika da se susretnu i (upoznaju) svi oni koji se na ovaj ili onaj način bave i druže sa knjigom. I oni što knjige pišu i oni što knjige čitaju, ovoga puta našli su se pod jednim krovom i na veličanstvenom skupu. Sajam knjiga u brojkama Ostaće zabilježeno, zasigurno, podosta brojki koje najilustrativnije i najbolje govore o veličini i značaju ove manifestacije. Tako recimo, za četiri dana trajanja Sajma, ovu manifestaciju posjetilo je slovom i brojem posjetilaca, što je u odnosu na prošlu godinu povećanje za ravno posjetilaca. Izlagača je bilo 881, što je za 31 izlagača više u odnosu na godinu. Površina izložbenog prostora iznosila je, čak, m 2, što je također, više u odnosu na godinu dana ranije. Predstavljeno je 20 zemalja. Bilo je prisutno (akreditovano) oko novinara iz Švedske i inostranstva. Održano je, kako stoji u pregledu sajamskih veličina, 426 različitih seminara. Zaista, priča iliti kazivanje o minulom Sajmu knjiga u Göteborgu, nastavlja se konstatacijom: književnika i predavača koji su učestvovali na seminarima bilo je 754. Broj programskih tačaka o kojima se govorilo iznosio je I na kraju (mada se o Sajmu u obliku brojki još može govoriti) ukupan broj učesnika u različitim sajamskim programima, iznosio je osoba. Ipak, dvije sitnice ostaće nedorečene i nezapisane. Koliko je desetina hiljada knjiga i naslova bilo ponuđeno na štandovima i koliko su novca izdavači i knjižari ubrali za četiri sajamska dana. Naročito zadnjeg, četvrtog, dana sajma kada se vrši masovna rasprodaja knjiga, po veoma niskim i prihvatljivim cijenama, svi su dobro ušićarili. I oni što knjige prodaju i oni što ih tada u većim količinama kupuju. Svi su imali razloga da budu sa osmijehom na licu i da ne kriju radost nakon urađenog posla. Sajam bez bh. štanda Kako je bilo najavljivano u četvrtak (27. septembra) u popodnevnim satima trebala je g. Vojka Đikić iz Sarajeva, na centralnoj tribini Sloboda govora, izvršiti promociju časopisa Sarajevske sveske. Da li je do toga i došlo, autoru ovoga teksta nije poznato. Također nije poznato zbog čega bh. (bosanskohercegovačkog) štanda nije bilo. Ranijih godina, neku vrstu ekskluzivnog prava na prezentaciju bh. knjiga na ovom sajmu imao je Bosanskohercegovački omladinski savez. Nešto se unutar tog saveza izdogađalo i kao posljedica toga je nemanje bh. štanda. I šteta, i jazuk, reklo bi se. A, evo i zašto!? Već je prošlo petnaest i više godina od dolaska prvih bh. prognanika u Švedsku. Sada u ovom skandinavskoj zemlji nastaje i književnost na bosanskom jeziku. Da je to zaista tako, čini se vrijednim pomenuti podatak da je prošle (2007.) godine objavljeno čak trinaest (13) knjiga na bosanskom i švedskom jeziku, autora koji žive u Švedskoj. Evo samo nekoliko imena autora i njihovih knjiga. Kulturno udruženje Broarna Mostovi organizovalo je povodom Sajma knjiga u Göteborgu književne večeri Ševke Kadrića i Bele Džogović 26 List BH Saveza žena u Švedskoj 37 žena kvinna

27 Midhat Ajanović Ajan, karikaturista, animator i pisac (u ostavci, kako sam za sebe kaže, prošle godine objavio je i treće izdanje svog romana Jalijaš, ovoga puta u izdanju Enkidu Edukativni centar iz Sarajeva. Također, ovaj roman je preveden i objavljen na švedskom jeziku pod naslovom Värstingen från Sarajevo u izdanju Una Förlag iz Göteborga. Monografiju pod naslovom Vezeni snovi Broderade drömmar (dakle dvojezično na bosanskom i švedskom jeziku) gospođa Seadeta Zahirović Mišić objavila je prošle godine u izdanju Ars 7 iz Sarajeva. Dvije knjige za djecu Bele Džogović Leptiri i Nas je dvanaest Vi är tolv (i bosanski i švedski) nose na sebi oznaku godina izdanja. Nadalje, pomenimo roman Umihana Nizame Granov Čaušević. Pa, potom roman Odisej sa planine Ševka Kadrića, ali i zbirku pjesama Halka Enise Popović Čengić. I još je knjiga izdato prošle kalendarske godine. Sve ovo zorno govori da knjiga ima, ali bh. štanda na Sajmu knjiga nema. Neko bi se morao ozbiljnije pozabaviti ovim propustom, koji je očigledan Dvije književne večeri Da sve ne bi bilo tuga i jad, kada je riječ o prezentaciji bh. književnosti u Göteborgu, a u povodu Sajma knjiga, Kulturno udruženje Broarna Mostovi iz Göteborga, organizovalo je dvije književne večeri. U Biblioteci na Hjällbu svoje književno predstavljanje imao je profesor i pisac Ševko Kadrić (27. septembra), a koji dan kasnije (30. septembra) publici su se u prostorijama Folkets husa na Hammarkullenu, predstavili dječija pjesnikinja Bela Džogović i njen suprug Fehim iz Kalmara. Posjeta na ove dvije književne manifestacije nije bila brojčano velika, ali dovoljna da se na pristojan i kulturan način obilježi vrijeme knjige u gradu Göteborgu. Ipak, posjetioci i publika su se sreli sa svojim sugrađanima, piscima i razgovarali o knjizi i književnosti. Dugo i strpljivo. Svako od prisutnih imao je priliku i da čuje i da kaže ponešto. Kamo sreće da je ovakvih susreta i druženja i više, ali i drugim povodima. Ne samo kada je Sajam knjiga u Göteborgu c Doris Lessing Motivacija glasi: epičarka ženskog iskustva koja je sa skepsom, žarom i vizionarskom snagom uzela jednu raskoljenu civilizaciju u promatranje. Britanska književnica Doris Lessing rođena je 22. oktobra kao Doris May Tayler u Kermanshahu u Perziji (danas Iran). Doris je odrasla u Južnoj Rodeziji (danas Zimbabve), a je napustila Afriku i nastanila se u Londonu gdje je objavila svoj prvi roman. Većina njenih ranih radova se odnosi na Afriku a od 1960-ih godina je nadahnuta sufizmom, tasawwufom (na zapadu se obično prevodi kao islamski misticizam) i autorima kao što su Idries Shah, Rabi a al- Adawiyya i Jalal al-din Rumi. Konačno žena Doris Lessing, dobitnica Nobelove nagrade za književnost je, pored 93 muškarca, tek jedanaesta žena (10,6 %) dobitnica te nagrade Svojim monumentalnim djelom The Golden Notebook, 1962., (prevedeno na švedski kao Den femte sanningen Peta istina) dokazala se kao književnica svjetskog ranga. Tu knjigu mnogi, ali ne i Doris lično, smatraju izuzetnim feminističkim djelom. Peta istina govori o mladoj ženi, književnici Anni Wulf, koja nakon polomljene veze bira da živi sama, ponekad zajedno s prijateljicama. Djelo snažno oslikava uslove koje društvo nameće samohranoj ženi i na kakve uloge se ona manje-više prisiljava. Knjiga sadrži očite autobiografske elemente a satkana je od dužih prozaističkih spletova praćenih fragmentima iz pet različitih spomenara u kojima glavna junakinja analizira svoju situaciju. (h.t.) c Preporučujemo: kvinna žena 37 Kulturno udruženje Broarna Mostovi ovih dana priređuje Izložbu knjiga i rukopisa Mehe Barakovića u Göteborgu i Susret s književnikom Midhatom Ajanovićem Ajanom u Boråsu List BH Saveza žena u Švedskoj 27

28 Tanka nit Anesa Karaica-Košuta je rođena prije 20 godina u Mostaru, a od prošle godine živi u Karlskroni. Njena prva poetska zbirka Tanka nit uskoro stiže do čitalaca Piše: Elvira Isaković-Burina Senzibilitet žene, njena istančana i prefinjena čulnost koja je sposobna sjediniti se sa prirodom, disati i osjećati sa njom, biti vjetar, oranica, sunce, oganj i morska dubina, treperiti na vjetru, blistati na suncu, rominjati sa kišom i talasati se sa vodom, nesumnjivo je osnovna pokretačka energija bošnjačke književnosti, ona tanka nit koja se provlači kroz sve sfere življenja. Sretna sam što se taj kontinuitet senzibiliteta nastavlja u djelima naših učenika koje mladost ne priječi da spoznaju stvarnost i istinu. u djelu anese karaica-košuta pronalazimo razvojnu liniju poetskog izricanja od ekspresije i ekspanzije lirskog senzibiliteta, ode životnim radostima, prošlim ljubavima, zavičajnim ljepotama, borbe sa neumoljivim silama zla koje opsjedaju bosansku stvarnost, ali i islamsku mističnost spoznaje životne istine. Prva zbirka poezije ove mlađahne pjesnikinje uskoro bi trebala ugledati svjetlo dana i bez obzira kako je ona nominirala, smatram da je zbirka lirski akvarel duše koji oslikava nježne boje i ljepote mladosti. Strukturu zbirke čine tri ciklusa koji povezuje njenu poeziju evolutivnom niti od prvih prkosnih zavičajnih pjesama, prvih ljubavnih iskustava i na kraju zasigurno zrelog misaonog pjesničkog izricanja koji iznosi reminiscencije o svrsi i cilju postojanja. U prvim pjesmama uočljiva je težnja za deskripcijom osjećaja pa te pjesme nose teret suvišnog gomilanja prijedloga, veznika i zamjenica, dok se u kasnijim pjesmama teži nominalizaciji osjećaja i njegovom metaforiziranju. patriotski ciklus pjesama slavi i veliča ljepote rodnog Stoca. U pjesmi Pjesmom te branim, ti prvi stihovi iskazuju opis personificirane ljepote grada koga pjesnikinja brani stihovima a krvopiji, zločinu imperativom poručuje: skapaj, svog ti Stoca ne dam. U ovaj ciklus ušle su i pjesme koje svjedoče o ratnim strahotama koje su na pjesnikinju ostavile neizbrisiv trag i krvavi pečat na njenom djetinjstvu i mladosti. Pjesnikinja ne želi da bude samo posmatrač događaja. Njena duhovna energija oslobađa nepomirljivosti pred silama zla, historijom i represijom koje su posljedica novih, tmurnih događaja koji se dešavaju i mimo naše volje. elementi islamske filozofije misticizma uočljivi su u jednom broju pjesama koje smatram najuspjelijim. Takve su pjesme: Latice, Čudna pjesma, Ostavljanje, Samari. U pjesmi Memoar prošlosti postojanje, život i istina se relativiziraju. Život se posmatra kao čudo prilika u kome postoji mogućnost da se sretnu istovrsne jedinke, postoji mogućnost da sretnemo: nekog ko će biti ti. Ali ne očekuj da ga prepoznaš. Česta upotreba imperativne forme svjedoči o intertekstualnoj vezi Anesine poezije sa religijskim diskursom čime se direktno apeluje na čitaoca i zahtijeva njegova misaona reakcija. Istančanost u izražavanju dolazi do svog punog izražaja u pjesmi Latice. Pjesma je natopljena upitnošću o načinu spoznaje Univerzuma, isticanjem ideje o prolaznosti, odnosno ništavosti ovozemaljskog života i okrenutosti jedinoj Istini za koju vrijedi živjeti i stvarati. Pjesma reflektuje tesavvufske simbolime i alegorije. Ona nastoji putem mirisa, boje i zvuka dovesti do zanosa duha. Ističe estetsko stanje, koje briše razlike između ja i ne-ja, između tuge i radosti. Ideal njenog življenja, je duboko vjerovanje u Vječnu Istinu. Ona se pita: Gdje su tajne svijeta u kojem živimo? Zašto smo se rodili? Gdje je pravi početak i kraj razumijevanja bitka? Anesa smatra da je čovjek odsjaj Božje Svjetlosti Latica i istražuje puteve sreće koji će ga odvesti u blizinu Njegovu: život je more mi kapljice, prošlost pogažen cvijet mi samo latice. Pjesnikinja slika Michele Clement: Untitled, List BH Saveza žena u Švedskoj 37 žena kvinna

29 Anesa Karaica-Košuta är född i den vackra staden Mostar i Bosnien och Hercegovina. För ett och ett halvt år sedan kom hon till Sverige dragen av kärlek. Anesa är 20 år gammal och gift. Hennes framtidsmål är att utbilda sig till journalist och författare. Anesa har kommit hit dragen av kärlek och hennes poesi bevisar också att dikterna författas av kärlek av kärlek till sin älskade, till sitt fosterland eller till den allsmäktige. Hennes första poesibok Den tunna tråden är en kohesionshelhet uppväxt från hennes språkrikedom, sinnrikhet och metafor. Kvinnans sensibilitet, hennes förfinade sensualitet förmögen att förena sig med naturen, att andas och känna med den, rinner upp från Anesas poesi. nevidljivu sliku vidljivog svijeta pa je tu pjesničku viziju kao kategoriju teško izraziti. Ona predočava superiorniji vančulni svijet, koji je po njenom uvjerenju realnost. Jasno je da to nije eksplicitna religiozna poezija, jer je motiv sakriven iza profanog. Ideal Ljepote kao osnovno određenje za Boga vidljiv je u svakom pažljivo iščitanom stihu, ma kakvim riječima da je kazan. ljubavna lirika je vjerojatno jedan od najistančanijih jezičnih iskaza i svakako najdublje uvjetovana ne samo pjesnikinjinom ličnom anamnezom nego i njenim uvijek sasvim specifičnim poimanjem jezika. Anesa pokazuje jaku imaginaciju i mističan pogled na svijet koji boji njeno umjetničko stvaralaštvo misticizmom i spiritualizmom. Njen buntovno-revolucionarni pjesnički i duhovni svijet prožet je posebnim pjesničkim jezikom, dubokim, neposrednim vizijama, uvidima u metafiziku dobra i zla, simbolima. Prema autorici, ljubav je u svojoj prirodi tiha, nevidljiva, kao nježan vjetar u pokretu i zato ne trpi nikakvo artikuliranje, ona je jednostavno dio ljudskog bića, dio postojanja i kozmičke ravnoteže. U svojoj nakani ostvarenja ljubavi autorica kazuje šta osjeća i pritom često osjeća mladalački strah od mogućeg gubitka. Ona zna ili barem intuitivno predosjeća, kako je priznati ljubav mač s dvije oštrice i da su mogućnosti gubitka i dobitka jednake. To se može vidjeti u pjesmi Otkucaji srca u kojoj lirski subjekt slika panteističku viziju svijeta, svijeta prirode i čovjeka koji postoji u skladu sa načelima te iste prirode koja donosi jednako u cikličkim razmacima i proljeća i jeseni i zime i ljeta i suše i poplave. Oči, more bez obala osluškuju zov ptica, zrake sunca, jutra osluškuju zov prirode i ponašaju se u skladu sa prirodom prepuštajući budućnosti i sudbini svoj život na volju: Sudbina, možda si mi, možda sam ti. Lirski subjekat kroz retoričko pitanje: Sutra kome će te ono odvesti? iščekuje odgovor na odaslanu ljubavnu poruku. Ono što je neupitno vidljivo, bez obzira na dvoznačnosti, jest to da autorica prije izricanja ljubavi nije imala povratnu informaciju o obostranoj ljubavi od voljene osobe. U strepnji dočekala je jedino udaljavanje i oproštaj od nje. Ona iz prijašnjih događaja izvlači iskustvo i usvaja pravila igre. Uz usvojeno ljubavno gradivo, autorica nudi čitatelju iskustvenu, vrijednosnu i bolnu istinu njene ljubavne situacije kroz slike lirskih akvarela mladalačke duše, te ukazuje na vlastitu naivnost i manjak iskustva u ljubavi. poezija anese karaica-košuta je dokaz da se pjesme pišu iz ljubavi, bilo da je u pitanju ljubav prema rodnoj grudi, Bošnjacima, voljenoj osobi ili Svevišnjem. Ona otvara sasvim nove poetske prostore lirskog sazviježđa i razvija etički sistem u želji da se afirmiše ljudskost, toplina, čovječnost, sloboda i otadžbinsko osjećanje. Knjiga je koheziona cjelina izrasla na bogatstvu jezika, misaonosti i metafore. Iskreno se nadam da će ova tanka nit koju posjeduje mlada pjesnikinja povezati mnoge do sada nespojive pojave, napraviti sponu njenog odrastanja i zrelosti, istoka i zapada kojima istovremeno i pripada i ne pripada i otvoriti puteve za buduća poetska ostvarenja. c Montie Talbert: Steps From Antiquity, 2006 Bladen Fråga inte när och varför, kommer inte att få veta Säg om såret till ingen, kommer att läkas snabbare Var tyst om hatet så gör det mindre ont Livet är havet, och vi är små droppar Förgången är en trampad blomma, och vi är dess blad Latice Ne pitaj zašto i kada, nećeš saznati Nikom ne reci za ranu, prije će prestati Prešuti gnjev, manje će boljeti Život je more, mi kapljice Prošlost pogažen cvijet, mi samo latice Pjesma Htjela bih da pišem pjesmu o tebi o ljubavi o snovima Htjela bih da volim a bojim se da neću znati Htjela bih da pišem pjesmu o srušenom mostu i jablanima u koje gleda Htjela bih pisati o palmi iz ranog djetinjstva zašto možda zbog sjete ili sjećanja U duši sagori želja kao što ni svi pupoljci ne procvjetaju do kraja ako ružu posiječeš u proljeće Anesa Karaica-Košuta kvinna žena 37 List BH Saveza žena u Švedskoj 29

30 Kristina Lugn ili poezija egzistencijalne ugroženosti Potreban je šaljiv pristup patnji, inače postaje patetično. (Kristina Lugn) Priredio i preveo: Haris Tucaković Kristina Lugn (Foto: Elisabeth Ohlson Wallin) Ali ja želim zapravo mnogo radije 1 pratiti jednog starijeg obrazovanog gospodina do pustog potkrovlja dok sat otkucava ponoć ja želim zapravo mnogo radije lutati bez tutora na kiši strogo zabranjenim alpskim vrhom u stopu za obrazovanim gospodinom Ja želim da dođeš sad! Ja želim da dođeš sad odmah! Ti koji nisi stalno uznemiravan apstinencijalnim krizama i hemoroidima ali imaš vremena i strpljenja slušati zdrav razum i seljačku pamet u šarmantnoj kombinaciji Ti koji ne misliš da je važno što teško kontrolišem svoju frizuru i svoje bolesne krznene životinje koje stalno gmile iz mraka kad mi je teško zaspati i grickaju gadne rupe po mom lijepom bijelom čaršafu Ti koji ne misliš da je važno što se one loše ponašaju za stolom i grozno zaudaraju dok dolaze sa svojom užasnom glađu pišteći i kukajući i jadikujući i plačući do Dux-ležaja kojeg sam čuvala nadajući se boljim vremenima Ako si me spreman uzeti onakvu kakva jesam i ne misliš se srditi na moju migrenu i moje donje rublje ako želiš malo pomoći kad se ne može dobiti neka pomoć i ako si jedan obrazovan dobroodjeven gospodin veselog raspoloženja i živahnog intelekta onda nije važno ako imaš neki manji hendikep teškoće pri kontaktu obavezu izdržavanja i isturenu donju vilicu i hepatitis i parodontitis i lošu stolicu Najvažnije je da si dobar i da me možeš čuvati od svega opasnog što se množi u česmama i vitrinama koje sam kupila na otplatu od moje mame * * * Postoji masa žena mojih godina 2 koje imaju još slabije razloge da vole sebe same i tjeraju druge da to ipak rade iako nisu ni lijepe ni vrijedne na neki drugi način. Galop galop. Možda ipak i nije tako besmisleno bojiti biljnim bojama. Kretanje je takođe dobro naročito za mozak. I izražavanje osjećanja u keramici. Jer se istovremeno dobije masa predmeta koji kući daju posebnost. Nešto čime se može ponositi Galop galop. * * * Nije ništa tako lako eksploativo 3 kao ljudska samoća. To je osnova svog mog poslovanja. * * * Ja znam jodlati. 4 Šumska vila me tome naučila. Naučila me kako se pere runska vuna na devedestpet stepeni da se ne zgužva i da se glas ne ošteti. Mljekara je uvijek bila zatvorena dok sam bila mala. Svi policajci su bili piromani i ja sam ih voljela jer bi držali moju ruku u svom džepu dok su se mali dječaci igrali ispod Velikih kola u najtajnijim šumskim područjima muških toaleta, onim koje je moja kuma ukrala iz porodične sehare. Uvijek kada bih pjevala širila bi se najdomaćija slova u moje ime iznad zaključanih vratnica kuća u nizu. I čim bih osjetila milovanje po obrazu znala bih da sam izložena krivičnom djelu. Ja nemam pojma šta se radi kada se plače. Ali znam jodlati. 30 List BH Saveza žena u Švedskoj 37 žena kvinna

31 * * * Ti ćeš dobiti panoramski prozor 5 kao dječiji dodatak. Zvjezdano nebo će biti tapeta tvoje dnevne sobe i Mozart će pisati muziku. Ti ćeš dobiti dom koji te voli. Ti ćeš dobiti smisao za humor. I Strindbergova sabrana djela. I svu moju unučad. Moj dar tebi je da ćeš govoriti mnoge jezike i ustrajati u svakom vremenu. Ti ćeš dobiti dobru vezu sa zemljom i vrtoglavu visinu krova s gipsanim reljefima. Ti ćeš dobiti život koji ti sve prašta. Bićeš bistrog mozga. I snažnih osjećanja. Biće ti zabavno. Sve to stoji u kućnom osiguranju. Niko te neće uznemiravati. Moja alimentacija tebi je da se nikada ne prestaneš nadati. Ti ćeš dobiti hrabro srce. I odvažan intelekt. I dobru sposobnost rasuđivanja. Onaj kome vjeruješ ti neće ispustiti ruku. Moj božićni dar tebi je ako padaš da se bližnji raduju da te prihvate. Ljubazan osmijeh će ići cijelim tvojim putem. Oslobađanje od vojne obaveze ću poslati iz moje samoće. Ti nećeš naslijediti ništa od mene. Ali ćeš dobiti sav novac. * * * Treba mi tišina 6 i samoća i skladno jezičko ruho. Treba mi diskrecija i postojana realna osnova. Moj radni zadatak baš sada je da se pokušam izvući iz svojih vlastitih formulacija. Tužan je posao živjeti. Ako to čovjek ne shvati nikada neće biti veseo. * * * Priuštiću sebi pravi odmor 7 nakon borbe sa smrću ostati kući i puniti baterije čitati sve knjige koje nisam stigla i samo biti s najbližima dugo jutrom spavati, snivati i biti lijepa. Kao kad se čežnja vrati sa svog dugog progonstva kvinna žena 37 kao kad dijete vjeruje majci kao kad izbjeglica iznenada dođe kući u tom osjećanju želim odahnuti nakon faze istjerivanja. Kristina Lugn, pjesnikinja i dramatičarka, rođena je 14. novembra u mjestu Tierp, šezdesetak kilometara sjeverno od Uppsale. Od je aktivna kao umjetnički direktor pozorišta Brunnsgatan Fyra u Stockholmu. Dobila je više uglednih nagrada od kojih su najznačajnije Književna nagrada Selma Lagerlöf (1999.) i Bellmanova nagrada (2002.). Prošle, 2006., godine je izabrana u Švedsku akademiju u kojoj je na stolici broj 14 naslijedila Larsa Gyllenstena. Švedska akademija je osnovana po uzoru na Francusku akademiju (osn ) s osnovnim zadatkom da radi na jasnoći, izražajnosti i ugledu švedskog jezika. Akademija broji 18 doživotnih članova i između ostalog imenuje dobitnike više visokovrjednovanih odlikovanja i stipendija, uključujući i Nobelovu nagradu za književnost. kristina lugn je debitovala zbirkom pjesama ako ja ne a prvi veliki uspjeh postigla zbirkom Traži se poznanstvo starijeg obrazovanog gospodina. Jedina je prava nasljednica velike pjesnikinje Sonje Åkesson ( ) čija je pojava 60-tih godina prošlog stoljeća predstavljala revoluciju u švedskoj poeziji i bila uzor mnogih tada probuđenih feminističkih pokreta. Međutim, Sonja Åkesson je u svom prividnom realizmu svakodnevnice i oštroj kritici društva koje oblikuje savremenu ženu obraćala znatno veću pažnju na klasnu perspektivu. Kod Kristine Lugn je u fokusu egzistencijalna ugroženost, a njena poezija je u svakom slučaju njena vlastita. Čini se da je poezija Kristine Lugn blisko vezana s njenom osobnošću, njenim licem i njenim glasom. Njen izgovor je polagan i razgovijetan a naglašavanje neobično. Poezija je spontana, potpuno bez šminke, prožeta strahom, usamljenošću, materinstvom, komplikovanim nadrealističkim odnosima između polova, neočekivanim promjenama misli, oštrim ironijama i apsurdnim crnim humorom uz sveprisutnu smrt. Ili kao što je sama rekla u jednom intervjuu Moje pisanje govori o mom enormnom strahu da ne izgubim ljude, čak i sebe samu. To je moja jedina tema. 8 Objavila je 8 zbirki poezije: ako ja ne (1972.), Mom mužu, kad bi znao čitati (1976.), Ubijte ga! (1978.), Ako čujete pucanj (1979.), Percy Wennerfors (1982.), Traži se poznanstvo starijeg obrazovanog gospodina (1983.), Pasje vrijeme (1989.) i nakon duže List BH Saveza žena u Švedskoj pauze Doviđenja, prijatno! (2003.). dramski opus kristine lugn je blisko vezan s njenim pjesništvom i neobično je bogat napisala je ništa manje nego tridesetak komada 9. Haotični dijalozi u apsurdnim situacijama se više čine kao paralelni monolozi u kojima retorski izgovorene replike padaju u vodu bez slušalaca. Niko ustvari ne čuje šta druga osoba govori. Osjete se uticaji Samuela Becketta (Čekajući Godoa u Noćnim orijentirima itd.) i Harolda Pintera (The Caretaker/Nastojnik u Teti Cvijeti itd.) ali njen svijet ipak nije tako nerealističan niti mračan kao Beckettov. Njen prvi dramski komad Kad izbije panika u kolektivnoj podsvijesti pojavio se a zatim su slijedili Vidi, to krvari (1987.), Ono lijepo kao da nestaje (1989.), Teta Cvijeta i Idla djevojčice (1993.), Silver Star (1995.), Rut i Ragnar (1997.), Noćni orijentiri (1998.) i Vidi, los (1999.). Tokom ove decenije pravo je proradio njen dramatičarski nerv i iz nje se doslovno izlilo desetak izvanrednih komada među kojima se ističu Ukradeni dragulji (2000.), Neiskorišteni talent (2002.), Žene kraj Labuđeg jezera (2003.), Vera (2005.), Ima života tamo u Vällingby-u (2005.) i Katarina Velika (2006.). Drame Kristine Lugn su šaljive i vrlo zabavne ili kao što sama kaže Potreban je šaljiv pristup patnji, inače postaje patetično. 1 Men jag vill faktiskt mycket hellre Lugn, Kristina. Samlat lugn. Dikter och Dramatik [Bekantskap önskas med äldre bildad herre]. Stockholm: Bonnier Alba, s Det finns en massa kvinnor i min ålder Lugn, Kristina. Samlat lugn. Dikter och Dramatik [Hundstunden]. Stockholm: Bonnier Alba, s Det finns inget så lätt exploaterat Lugn, Kristina. Samlat lugn. Dikter och Dramatik [Hundstunden]. Stockholm: Bonnier Alba, s Jag kan joddla Lugn, Kristina. Samlat lugn. Dikter och Dramatik [Hundstunden]. Stockholm: Bonnier Alba, s Du ska få ett panoramafönster i barnbidrag Lugn, Kristina. Hej då, ha det så bra! Dikter av Kristina Lugn. Stockholm: Albert Bonniers Förlag, s Jag behöver tystnad Lugn, Kristina. Hej då, ha det så bra! Dikter av Kristina Lugn. Stockholm: Albert Bonniers Förlag, s Jag ska unna mig en rejäl semester Lugn, Kristina. Hej då, ha det så bra! Dikter av Kristina Lugn. Stockholm: Albert Bonniers Förlag, s Ring, Lars. Från avskydd till älskad. Svenska Dagbladet, 15. sept Wirmark, Margareta. Kristina Lugn, vardagspratets dramatiker. Mälardalens högskola. Litteratur och språk, nr. 2 (2006): Kristina Lugn m.fl. s. 20. c 31

32 Poezija Zilfa Đugumović ( Sedef Malmö) Lastva Kad sjetim se... sunca što s istoka zarudi, pa oboji zlatom krošnje i doline, pa snenu Lastvu iz sna probudi i sedef svoj prospe na rosne tišine Pa namigne murvi okom boje vatre, a ona ustreptala zanosno mu njiše, zapleše mu ludo, ma hoće da se satre dok srebri se biserima od sinošnje kiše... Kad sjetim se... vjetra kad zaigra, taj vragolan pusti, pa šeretski zapiri oko struka ruži, nju rumen svu obli, kap nektra ispusti, a on blaženo opijen nastavi da kruži... Kad sjetim se... svega što pod kožom krijem, te bogde što me hrani i grije, svega što je nekad bilo... da li se to desi il se samo snilo? Kad sjetim se... mjeseca nabreklog, tamo povrh gore, što plaštom uvija nebesko prostranstvo, tad sklopim oči i u tamu kriknem Lastvo! ti bijaše moje najljepše pijanstvo! Slađa Zubčević-Viđen ( Sedef Malmö) Rumeno jutro Rumeno jutro kada se budi poželi beskraj golemu Pogledaj u gomilu nepoznatih ljudi u tuđem svijetu u ničemu... Sretna sam masku na licu nosim smijem se ljudima oko mene Istinu nikad neću da prosim razumna sam jer mislim na tebe... Želim Ti opet rumena jutra u tvojoj bašti hiljade ruža Ljubav će možda i doći sutra Sad uzmi ono što Ti se pruža Safija Jovančević (Banja Luka) Dijaspora Majka me je povela za ruku Hajde sine u zemlju daleku Sudbina me odvede daleko Osta majka uplakana Sestre braća i Ljubav jedina Vrijeme prođe Ja se vratih u svoj zavičaj Jer u svijetu nigdje Bosne nema Ni života kojeg ona pruža Svijet je mali a zavičaj veliki Jer u njemu žive plemeniti ljudi Koji su mi snagu dali Da se vratim u svoj zavičaj Iz daljine pjesma se čuje Ah meraka u večeri rane Sastala se družba akšamlija Ostatak ove pjesme Zapjevajte vi Dragi naši iz dijaspore Gosp. Sitnica U razgovoru sa gosp. Jasminom Hamulom, kojeg i Vi poznajete, spomenula sam i Vas i da posjedujem Vašu vizit kartu, ali da nisam u mogućnosti da Vas nazovem. Gosp. Hamula se ponudio i obavio razgovor sa Vama u mojem prisustvu, tako da se sada uspostavio kontakt sa Vama. Rekli ste mu da trebam nešto da napišem o sebi, pa to sada činim ovom prilikom. Vidjela sam Vidjela sam mržnju pa sad znam šta ljubav je. Jer između ljubavi i mržnje samo korak je... Vidjela sam tugu pa sad znam šta radost je. Jer između radosti i tuge samo korak je... Vidjela sam starost pa sad znam šta mladost je. Jer između mladosti i starosti samo korak je... Interes za književnost počeo je iz srednje škole, pa čak i odlučnost da studiram književnost. Međutim, život me je odveo na drugu stranu, odnosno prema pravu godine, kad mi je muž umro i kad sam ostala sama, jer djece nemam, pojavila se želja za pisanjem ljubavne poezije. Počela sam pisati, da bi se g. učlanila u multietničko udruženje pod nazivom Žene to mogu Banja Luka i u horsku sekciju. Počela sam da pjevam u horu, koji je vrlo uspješan i po pozivima koje smo dobijali, počeli da gostujemo po gradovima BiH. Npr. Tuzla, Doboj, Jajce, Laktaši, Vrbanja itd. Jedne prilike sam slučajno pokazala horovođi, odnosno profesoru Nenadu Simiću, svoju pjesmu. Tekst mu se dopao i rekao mi da nastavim sa pisanjem ljubavne poezije. Kad sam 19. jula o.g. recitovala pjesmu Dijaspora, morala sam se, po pozivu, vraćati dva puta sa istom pjesmom. To je samo jedan dio mog životnog puta. Do sada imam napisanih 50 pjesama, a pjesma Vozila se po Vrbasu lađa postala je lična karta našeg hora. S poštovanjem, Safija Jovančević Skendera Kulenovića 9 Banja Luka Tel P.S. Šaljem Vam 20 kom. mojih pjesama Zahvaljujemo Muharemu Sitnici-Sići na dostavljenom Safijinom pismu i pjesmi. Vidjela sam dušmane pa sad znam šta prijatelj je. Jer između prijatelja i dušmana samo korak je... Vidjela sam smrt pa sad znam šta život je. Jer između života i smrti samo korak je... Vidjela sam mržnju, tugu, starost, smrt i dušmane; Pa tek sada znam šta ljubav, radost, mladost, prijatelj i život je... c 32 List BH Saveza žena u Švedskoj 37 žena kvinna

33 BAJKe ZA KLINCE I KLINCEZE Hans Christian Andersen: Carevo novo ruho Prije mnogo, mnogo godina živio jedan car koji je iznad svega volio novu odjeću. Sav svoj novac on je trošio na to da se što se ljepše obuče. On se nije brinuo za svoje vojnike, nije mario za pozorište a niti da se izveze u šetnju kroz šumu, ukoliko mu ne bi bilo stalo da pokaže neku svoju novu odjeću. On je u toku dana svakog sata mijenjao odjeću. I kao što se za vladara obično kaže da se nalazi u vijećnici, tako se za njega govorilo Car je u svojoj garderobi. U tom velikom gradu u kojem se nalazio njegov dvor bilo je veoma živo i veselo. Svaki dan su ga posjećivali mnogi stranci, ali jednog dana mu dođoše i dvije varalice. Rekoše mu da su tkači i da mogu istkati tkaninu kakva se samo zamisliti može. Ne samo da njihove boje i šare izazivaju divljenje nego i odijelo od te tkanine ima neobičnu osobinu ono je nevidljivo za svakog ko nije sposoban za svoju službu ili je neoprostivo glup. O, divna je ta tkanina! pomisli car. Kad budem imao odjeću od takve tkanine, ja ću znati ko u mome carstvu nije na visini svog položaja. A moći ću i razlikovati pametne od glupih. Ta mi se tkanina mora odmah otkati! I dade car toj dvojici varalica veliki novčani predujam, s tim da odmah počnu s radom. Varalice odmah poštovaše dva prazna razboja i počeše tobože da rade. Do kasne noći su tako tkali na praznim razbojima i sve tražili da im donose najfiniju svilu i najčistije zlato, i sve su to trpali u svoju torbu. Baš bih želio da vidim koliko li su već otkali pomislio je car, ali mu je bilo malo teško na srcu kada se sjetio da glupi ljudi, kvinna žena 37 a i oni što ne odgovaraju svom pozivu, neće moći vidjeti tu čudesnu tkaninu. Bio je uvjeren da se on za sebe nema šta pribojavati, ali ipak je odlučio da prvo pošalje nekog drugog da vidi kako posao napreduje. Čitav grad je već znao kakvu će čudotvornu moć imati ta tkanina i svi su nestrpljivo očekivali ko će se od njihovih susjeda pokazati kao glup a ko nedostojan svog položaja. Poslaću ja tkačima svog starog i poštenog ministra odlučio je car. On će najbolje da izvidi kako ide sa tkanjem. On je pametan i niko bolje od njega ne vrši svoje službovanje! I stari čestiti ministar uđe u odaju gdje su one dvije varalice tkale na praznim razbojima. Sačuvaj me, bože, ja ništa ne vidim! buljeći oči, pomisli stari ministar, ali ništa ne reče. Varalice ga zamoliše da priđe bliže, a onda ga upitaše da li mu se sviđa šara i da li su lijepe boje. Oni su pokazivali na prazan razboj, a jadni stari ministar, ma koliko buljio oči, ništa nije mogao da vidi, jer ničega nije ni bilo. Gospode bože! pomisli ministar da ja nisam glup? Nikada to nisam pomislio. Ali to niko ne smije saznati! Zar ja nisam dorastao za svoj poziv? Ne, ne, ne smijem im reći da ne vidim tkaninu! Pa vi ništa ne kažete! reče jedan od tkalaca. O, tkanina je savršena, prekrasna! Šare su izvrsne, boje su divne! odgovori stari ministar gledajući u razboj kroz svoje naočale. Da, da, reći ću caru da mi se tkanina izvanredno dopada! E, to nam je veoma drago! rekoše List BH Saveza žena u Švedskoj tkalci u jedan glas i počeše nabrajati boje i vrste šara svoje tkanine. Stari ministar je pažljivo slušao kako bi to sve mogao ponoviti kad se vrati u dvor. Tako je i učinio. Poslije toga varalice zatražiše još više novaca, još više svile i još više zlata. Rekli su da im to treba za tkanje, a sve su trpali u svoje džepove. Ništa od svega toga nije uzeto za tkanje i oni su i dalje tkali, na praznim razbojima. Malo zatim car posla još jednog poštovanog službenika da vidi kako ide sa tkanjem i kada će tkanina biti gotova. Ali i sa tim službenikom se dogodilo ono isto što i sa ministrom. On je gledao i gledao, ali nije vidio ništa drugo do prazan razboj. Šta, zar nije lijepa tkanina? upitaše ga varalice pokazujući mu i objašnjavajući nepostojeće šare. Da sam glup nisam pomisli čovjek. Pa šta onda? Znači da nisam dorastao svom položaju? To je zaista smiješno! Ali ne smijem dozvoliti da to drugi primijete! I čovjek poče da hvali tkaninu koju nije vidio i da uvjerava tkače koliko mu se sviđaju njihove prekrasne boje i predivne šare. Da, da, to je nešto prekrasno! rekao je caru kada se vratio u dvor. Čitav grad je sada pričao samo o toj prekrasnoj tkanini. Sada je i car htio da vidi tu tkaninu dok je još na razboju. Sa čitavom pratnjom svojim odabranika, među kojima su bila i ona dva stara velikodostojnika što su već bili tamo, car je došao onoj dvojici varalica i zatekao ih kako iz sve snage tkaju, ali tkaju bez potke i osnove. Zar nije divna tkanina! rekoše ona 33

34 dvojica velikodostojnika. Izvolite, vaše veličanstvo, pogledajte kakve su divne šare, kakve divne boje! i pokazaše na prazne razboje, jer su vjerovali da drugi vide tu tkaninu. Šta je ovo?! pomisli car. Ja ništa ne vidim. Pa to je užasno! Zar sam ja glup? Ili ne zaslužujem da budem car? Pa to bi bilo najstrašnije što bi me moglo zadesiti! Nije htio da prizna da ništa ne vidi, pa je tobože zadovoljno klatio glavom i, gledajući u prazan razboj, ponavljao: O, baš je, baš je lijepo! Taj vaš rad zaslužuje moje najviše priznanje! Sada je i čitava careva pratnja gledala u prazan razboj i ponavljala: E, baš je, baš je lijepo! I savjetovali su caru da se odmah na prvoj procesiji pojavi u odjeći od te divne tkanine. Svi su bili ushićeni, od usta do usta je išlo: Divno! Krasno! Veličanstveno! Obojicu varalica car je odlikovao ordenom viteškog krsta i dodijelio im titulu tkačkog viteza. Cijelu noć uoči svečane procesije varalice su probdjele pored šesnaest zapaljenih svijeća. Svi su mogli da vide kako se tobože žure da završe carevu odjeću. Skidali su sa razboja nepostojeću tkaninu, u vazduhu su je tobože sjekli velikim makazama, šili su je iglama bez konca i najzad su rekli: Evo, odjeća je gotova! Car priđe u pratnji svojih najotmjenijih dvorana, a varalice podigoše ruke kao da nešto drže i rekoše: Evo hlača! Evo kaputa! Evo ogrtača! Sve je kao paučina! Čovjek bi mogao pomisliti da na tijelu nema ništa, ali u tome i jeste prava vrijednost ove tkanine! Da, da, tako je! u jedan glas potvrdiše dvorani iako ništa nisu vidjeli. Hoćete li sada, Vaše Veličanstvo, biti tako ljubazni da odložite svoju staru odjeću! rekoše varalice. Novu ćemo vam dati pred velikim ogledalom! Car skide sa sebe staru odjeću i varalice počeše da mu tobože dodaju komad po komad nove odjeće, a onda ga uhvatiše oko struka i počeše da mu tobože skute namještaju. Oni tako posluju oko njega, a car se pred ogledalom samo vrti i okreće. Bože, kako je divno sašiveno! Kao saliveno je! divila se sva careva pratnja. Kakva šara, kakve boje! Zaista dragocjena odora! Vaše Veličanstvo, napolju, već čekaju nosači sa baldahinom što će ga u procesiji nositi nad vašom glavom! raportirao je komandant parade. Dobro, dobro, ja sam već gotov! odgovorio je car. Dobro mi stoji, zar ne?! i okrenu se pred ogledalom kao da hoće da još jednom pažljivo osmotri svoju raskošnu pojavu. Komornici koji su bili zaduženi da mu nose skute podigli su ih tobože sa poda i krenuli za njim držeći ruke u vazduhu i strahujući da se ne bi primijetilo da te skute i ne vide. I tako je car išao u procesiji pod divnim baldahinom, a iskupljena svjetina na ulicama i prozorima je ponavljala: Bože, novoj carevoj odjeći nema nigdje ravne! Kako su mu divni skuti! Kako mu sve krasno stoji! Niko nije htio da prizna da ništa ne vidi, jer bi time priznao da je glup i da nije dorastao svojoj dužnosti. Dosada nijedna careva odjeća nije doživjela takvo priznanje. Ali najednom je neko dijete povikalo: Pa car je go! Ah, bože moj, taj nedužni glasić! zabrzao je uplašeni otac. Ali već istog trenutka se začuo šapat: Dijete kaže da je car go! Car je bez odore! I odmah zatim počeše da viču svi u jedan glas: Car je bez odore! Bez odore! Car je pretrnuo vidio je i sam da je bez odore, ali je ipak odlučio da u procesiji ostane do kraja, i sada zauze još dostojanstvenije držanje. A komornici iza njega i dalje su nosili nepostojeće skute. c Princeza na zrnu graška Bio jednom jedan princ koji je gorio od želje da se oženi nekom princezom, ali pravom pravcatom princezom. Tako je on krenuo u bijeli svijet i tražio svoju princezu, ali svaki put bi mu nešto zasmetalo. Nije nevolja bila u tome da nije bilo princeza, bilo je mnogo princeza, ali kako da pronađe pravu pravcatu? Uvijek bi se našlo nešto, nešto kako ne treba. Tako se naš princ, poslije dugog i uzaludnog traganja, tužan vratio kući i nastavio da gori od želje za pravom pravcatom princezom. Jedne večeri se nadiže strašna nepogoda. Grmilo je i sijevalo sa svih strana. Kiša je lila kao iz kabla, strahota jedna! I upravo tada se začuje kako neko lupa na gradskoj kapiji, te stari kralj izađe da mu otvori. Kralj na kapiju, kad pred njim stoji neka princeza. Bože mili, kakva li bijaše od tog pljuska i nevremena! Voda joj je curkom curila niz kosu i odjeću, slijevala se u cipele i izlazila na zapetnice. I ta namjernica mu reče da je prava pravcata princeza. Brzo ćemo mi to vidjeti! pomisli stara kraljica, ali ništa ne reče, nego ode u spavaonicu, smače svu posteljinu i na dno ležaja stavi zrno graška. Zatim dovuče dvanaest dušeka, poslaga ih na grašak a onda na njih navali još dvadeset perina od mekih guščjih pahuljica. To je sada bila postelja na kojoj je te noći trebalo da prespava mlada princeza. Ujutro je upitaše kako je spavala. Oh, užasno, grozno! žalila se princeza. Gotovo čitavu noć oka nisam sklopila! Sam bog zna šta je to bilo u mojoj postelji. Ležala sam na nečem tako tvrdom da mi je čitavo tijelo pokriveno modricama! Užasno, kažem vam! Tada se oni uvjeriše da je ona zaista prava pravcata princeza kada je kroz dvadeset dušeka i dvadeset perina osjetila ono zrno graška. Tako osjetljiva može biti samo prava pravcata princeza! I princ je uze za ženu jer je sada znao da je naišao na pravu pravcatu princezu. A grašak staviše u riznicu, gdje se i danas može vidjeti, ako ga neko nije uzeo. Ovo vam je istinita priča! c 34 List BH Saveza žena u Švedskoj 37 žena kvinna

35 PRIMITI $ Pošaljite novac u Bosnu i Hercegovinu za samo 10 minuta, počevši od SEK 110,-* Siguran, brz način za slanje i primanje novca širom svijeta. Ovlašteni zastupnik EN ENKLARE BANK Podložno radnom vremenu zastupnika i lokalnih propisa. * Pored provizije koja vrijedi za prijenos novca, može biti primijenjena kursna lista * koju je odredio MoneyGram ili njegov zastupnik. TM & 2007 MoneyGram. All rights reserved.

36 79 öre/min 20 öre/min 99 öre/min 20 öre/min 20 öre/min 27 öre/min 20 öre/min 1,29 kr/min 20 öre/min 20 öre/min 39 öre/min 1,29 kr/min 20 öre/min 20 öre/min 20 öre/min 25 öre/min För bara 15 kronor extra varje månad ringer du ännu billigare till utlandet från din fasta hemtelefon. Här ser du några exempel. Välkommen in och beställ på telia.se/utland. Auf Wiederhören! Utland (15 kr/mån). Utland förutsätter att du har någon av prisavtalen Mini (0 kr/mån), Kväll & helg (30 kr/mån) eller Dygnet runt (65 kr/mån) och ett fast telefoniabonnemang från Telia (t ex Telia Bas 125 kr/mån). Minutpriserna avser samtal till fasta telefoner i utlandet.