privredni vjesnik Tržište sredstava za čišćenje I dok čiste, Hrvati vole domaće proizvode intervju Andrea Gross Bošković Hrvatska agencija za hranu

Transkript

1 Adria Hotel Forum Novi pravilnici Vinjete TURIZAM Svijet financija privredni vjesnik prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik 15. veljače 2016., godina LXII, broj 3915 Tržište sredstava za čišćenje I dok čiste, Hrvati vole domaće proizvode intervju Andrea Gross Bošković Hrvatska agencija za hranu Kruzeri Globalna glad za plovećim gradovima Novi brend Vilinski svijet lutaka

2 Tjedni gospodarski TV magazin Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama: TV NOVA Pula TV ŠIBENIK Na kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.

3 sadržaj 3915 / 15. veljače ADRIA HOTEL FORUM 6 Predviđa se uspješna investicijska godina Čak 40 posto više investicija u hrvatski turizam očekuje se ove godine 34 Kada dizajnerici tkanina šapće bajke Andrea Gross Bošković investicije 8 Umjesto prodaje, unos kapitala Crikvenički Jadran pokreće investicijski ciklus koji će u šest godina premašiti 300 milijuna kuna 10 Hotel koji će oživiti Salonu Dolis inženjering u gradnju hotela ulaže šest milijuna eura intervju 12 Andrea Gross Bošković U očima Europske agencije za sigurnost hrane, Hrvatska agencija za hranu je primjer budućim zemljama članicama, kaže ravnateljica PV ANALIZA 16 Tržište sredstava za čišćenje U ovoj grani industrije posluje tridesetak tvrtki sa 1117 radnika koji su ostvarili prihod od 972 milijuna kuna paragraf 24 Pravilnik o turizmu Pojednostavljuju se uvjeti poslovanja u privatnom i kamping smještaju. Kako su te vijesti dočekali djelatnici u turizmu? TURIZAM 28 Globalna glad za plovećim gradovima Potražnja za kruzerima u svijetu je porasla čak 60 posto, a brodari već ugovorili izgradnju 50 brodova vrijednosti veće od 35 milijardi dolara priča s razlogom 34 Vilinski svijet lutaka Dizajnerica Jasmina Kosanović svoju je ljubav prema tekstilu pretvorila u bajkoviti posao Svijet financija 54 Manje blokiranih, manji i dug U godinu dana blokiranih manje za 13 posto privredni vjesnik Glavni urednik Darko Buković Izvršne urednice Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić Lektura Sandra Baksa PV grafika Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović MARKETING Tel: marketing@privredni.hr Tajnica redakcije I glavnog urednika Bruna Ivić Bajamić Tel: , Faks: redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr Nakladnik Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, Zagreb Direktor Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d veljače broj 3915 Privredni vjesnik 3

4 gost komentator Dario Mamić Turbulentni sektor maloprodaje Ekonomska politika trebala bi biti odgovornija prema realnom sektoru te omogućiti poslovanje u okruženju koje je debirokratizirano i što je moguće manje porezno opterećeno Dario Mamić, član Uprave tvrtke Tommy, Split Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na redakcija@privredni.hr Maloprodaja nije prepoznata kao strateška djelatnost, a trebala bi biti, jer se preko maloprodaje odvija plasman domaće proizvodnje U prošloj godini zabilježen je rast BDP-a. Ta činjenica je u svakom slučaju ohrabrujuća za gospodarstvo i građane nakon godina pada gospodarske aktivnosti. Povoljnijim kretanjima pogodovale su i objektivne okolnosti, a prije svega izrazito dobra turistička sezona s rekordnim prihodima što pokazuje koliki je značaj turizma kao gospodarske grane u Hrvatskoj. Turizam se pokazao kao ključni segment gospodarstva u Hrvatskoj, što je s jedne strane dobro jer za to imamo dobre resurse, dok je s druge strane rizično za budućnost jer prihod od turizma ovisi i o čimbenicima na koje često nije moguće utjecati. Kad je riječ o mojim očekivanjima, teško je ocijeniti kakve će biti mjere ekonomske politike u godini jer to ovisi o nizu čimbenika, primarno političkih. Sve prognoze upućuju na minimalni rast BDP-a u ovoj godini, premda je nužno biti oprezni optimist. Smatram da bi ekonomska politika trebala biti odgovornija prema realnom sektoru kao generatoru razvoja te omogućiti poslovanje u okruženju koje je debirokratizirano i što je moguće manje porezno opterećeno. Javna potrošnja, u svim pojavnim oblicima, trebala bi biti racionalizirana, kontrolirana i usklađena sa stvarnim mogućnostima gospodarstva, a monetarna politika mora za cilj imati stabilnost. Mišljenja sam da ekonomska politika treba za budućnost definirati strateške ciljeve odnosno strateške gospodarske grane i djelatnosti, u kojima postoje resursi i u kojima možemo globalno biti konkurentni, ili po cijeni ili po kvaliteti. Takve gospodarske grane, inicijative i projekte treba dodatno poticati. U Hrvatskoj se trgovina, kao djelatnost, na razini gospodarstva podcjenjuje. Maloprodaja nije prepoznata kao strateška djelatnost, a takva bi trebala biti, jer se preko maloprodaje odvija plasman domaće proizvodnje koja ne može opstati bez ozbiljne povezanosti s trgovinom, posebno u domaćem vlasništvu. Hrvatski maloprodajni lanci bolje surađuju s hrvatskim proizvođačima od lanaca koji su u stranom vlasništvu. Maloprodaja je u današnjim okolnostima vrlo složena djelatnost koja traži brojna specijalistička znanja i vještine. To odavno nije aktivnost po načelu jeftino kupi - skupo prodaj kako se ponekad prikazuje. Tommy je značajan investitor koji inicira novo zapošljavanje i uz te investicije vezano je poslovanje niza obrtnika i manjih tvrtki, bilo u segmentu izvođenja radova ili u segmentu proizvodnje i plasmana roba. Sve te tvrtke s kojima surađujemo su u najvećem dijelu svog poslovanja vezane uz Tommy. Osim u prodajna mjesta, investiramo i u vlastite skladišne i logističke kapacitete. Tommy je tržišno orijentirana i racionalno vođena kompanija i svake godine nam raste tržišni udio. Tijekom svih godina poslovanja prilagođavali smo se tržišnom okruženju te smo uvijek nastojali ponuditi dobar asortiman i uslugu kombinirano s povoljnim cijenama. Smatramo da smo na taj način pronašli nišu i da smo stoga prepoznati kod potrošača. Dovoljno je reći da dnevno u Tommyju kupuje više od kupaca. U Tommyju imamo razvojni i investicijski plan s ciljem daljnjeg ulaganja u rast i razvoj poslovanja, uvažavajući primarno načelo stabilnosti poslovanja. Stoga i u ovoj godini planiramo rast prihoda i tržišnoga udjela, iako očekujemo i vrlo turbulentan i neizvjestan period u sektoru maloprodaje u Republici Hrvatskoj. 4 Privredni vjesnik broj veljače 2016.

5 BROJKE, BROJKE U Hrvatskoj sve manje obrta obrta djelovalo u Hrvatskoj na dan 31. prosinca ,4% manje nego na isti dan osobe zaposlene u obrtima (u godinu dana pad od 1,1 posto) u 5 godina nestala obrta (11,8 posto) u kojima je radilo osoba proizvodni zanati: 8060 obrta (10,6 posto od ukupnog broja obrta) ili 4,3 posto manje nego potkraj uslužno zanatstvo: obrta (36,6 posto od ukupnog broja obrta) ili 0,3 posto manje nego potkraj ugostiteljstvo i turizam: obrta (16,6 posto od ukupnog broja obrta) ili 3 posto manje nego potkraj trgovina: obrt (13,8 posto od ukupnog broja obrta) ili 6,9 posto manje nego potkraj prijevoz osoba i stvari: 7208 obrta (9,5 posto od ukupnog broja obrta) ili 1,8 posto manje nego potkraj ribarstvo, marikultura i poljodjelstvo: 4254 obrta (5,6 posto od ukupnog broja obrta) ili 4,4 posto manje nego potkraj Rast broja obrta: samo u sektoru Frizeri, kozmetičari, njega tijela i fitness obrta (7,4 posto od ukupnog broja obrta) ili 1,8 posto više nego potkraj Izvor: Hrvatska obrtnička komora 15. veljače broj 3915 Privredni vjesnik 5

6 Adria Hotel Forum Međunarodna hotelsko investicijska konfe Predviđa se iznimno uspješna investicijska godina Ove se godine očekuje obnova zračne luke Mali Lošinj, podizanje kategorije Hotela Park u Rovinju na pet zvjezdica, izgradnja Luxury Resort & Spa Costabella pored Rijeke, izgradnja turističkog kompleksa Frapa Resort Medine u Rogoznici te autokampa Punta Nova u Povljani pored Zadra piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr 2,2 mlrd očekivana ulaganja u turistički sektor do % više investicija nego lani očekuje se mil u hrvatski turizam uložila turska Dogus Grupa još 300 mil namjeravaju uložiti u hrvatske hotele Turizam je jedna od najvažnijih gospodarskih djelatnosti u Hrvatskoj, a kako bi se što bolje razvijao potrebne su dodatne investicije u hotelijerstvu. Prema Strategiji razvitka hrvatskog turizma do očekuje se ulaganje od 2,2 milijarde eura u cijeli sektor te izgradnja novih hotelskih soba. Iako su uglavnom domaći investitori dosad ulagali u tzv. brownfieled investicije tj. obnovu hotela - pa je tako kroz 25 novih hotela prošle godine zarađeno pola milijarde eura - to još uvijek nije dovoljno za hrvatski turizam, rečeno je na prošlotjednom Adria Hotel Forumu - međunarodnoj hotelsko investicijskoj konferenciji održanoj u Zagrebu na kojoj su se okupili domaći i strani investitori. Otvarajući konferenciju, premijer Tihomir Orešković je napomenuo kako se ubrzano radi na inovacijama i poticanju investicija, pa se predviđa da će ovo biti iznimno uspješna investicijska godina za hrvatski turizam. Napomenuo je kako se očekuje 40 posto više investicija u odnosu na Orešković je izdvojio pet strateških projekata za ovu godinu: obnovu zračne luke Mali Lošinj, podizanje kategorije Hotela Park u Rovinju na pet zvjezdica, izgradnju Luxury Resort & Spa Costabella pored Rijeke, izgradnju turističkog kompleksa Frapa Resort Medine u Rogoznici te autokampa Punta Nova u Povljani pored Zadra. Iako to sve dobro zvuči, postavilo se pitanje kakvi su izgledi za investicije u budućnosti? Sanja Čižmar iz konzultantske tvrtke Horwath HTL je istaknula kako su u Europi u zadnjih šest godina u kupnju hotela investirane 82 milijarde eura. Od toga je gotovo tri četvrtine koncentrirano u Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Francuskoj, Italiji i Španjolskoj. Gdje je u svemu tome Hrvatska? Prilagoditi zakonodavstvo investitorima Da u hotelijerstvu još uvijek kaskamo za konkurentskim zemljama, podsjetio je Anton Kliman, ministar turizma, koji je rekao kako Italija ima hotela dok ih je u Hrvatskoj zasad samo 1000 te zato treba stvoriti bolje investicijske uvjete za potencijalne ulagače. Uz to, pravni okvir treba pratiti investicije što znači da trebamo prilagoditi zakonodavstvo potrebama investitora. Država koja je to već učinila je Crna Gora Kroz 25 novih hotela prošle godine zarađeno je pola milijarde eura čije je pozitivne primjere investiranja istaknuo tamošnji ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović. On je kazao kako su u protekle tri godine izgrađena 32 nova hotela, smanjeni su porezi i inicijalni troškovi za hotelijere za oko 20 posto, dok je PDV na smještaj u turizmu sedam posto. U idućih pet godina planira se izgradnja još 76 hotela u Crnoj Gori. Gvozdenović je izdvojio neke investicijske projekte u kojima sudjeluju inozemni investitori, primjerice projekt Sve- 6 Privredni vjesnik broj veljače 2016.

7 rencija ti Stefan koji vodi turistička grupacija Aman Resort, zatim projekt izgradnje marine za mega jahte pod nazivom Porto Montenegro, čiji je investitor Regent, te projekt Mamula u kojem se u turističke svrhe valorizira kulturna baština tj. unutrašnjost tvrđave pretvara se u luksuzni hotel u što je dosad uloženo 15 milijardi eura. Dodao je kako postoji volja i želja za suradnju s Hrvatskom, ali i ostalim državama u istočnom Jadranu upravo u turizmu, jer se na malom geografskom prostoru nude mnogi različiti sadržaji. S njim se složio Andreas Santis iz NCH Capitala sa sjedištem u New Yorku koji je istaknuo kako područje istočnog Jadrana nudi razne mogućnosti za ulaganja u hotelsku industriju. No, pritom je veliki izazov preobraziti greenfield investicije u zrele projekte koji će pratiti pravni okvir. Govoreći o ulaganjima NCH Capitala u turizam u svijetu, Santis je rekao kako je ta tvrtka uložila 3,8 milijardi američkih dolara u brzorastuća tržišta, a nedavno su počeli ulagati i u zemlje Latinske Amerike. Najviše ulažu u poljoprivredu, zatim u nekretnine, bankarstvo te u hotelijerstvo. Usmjereni smo na ulaganja u mješovita odmarališta te u kombinaciju rezidencijalnih objekata i hotela. Zanimaju nas investicije u nekretnine u Hrvatskoj, a u središtu našeg interesa nalaze se poznati hoteli koji imaju reputaciju, rekao je on, ocijenivši kako u Hrvatskoj još vlada vrlo nepovoljna investicijska klima, pa je predložio ubrzanje izdavanja raznih dozvola te pojednostavljanje administracije. Cijelo okruženje treba biti naklonjeno i prilagođeno ulaganjima i investitorima. I dalje se suočavamo s problemima vezanim za ulaganja u hrvatski turizam i to nas jednostavno iscrpljuje, naglasio je Santis. Spori povrat u luksuznom segmentu Jedna od stranih tvrtki koja već ulaže u hrvatski turizam je turska Dogus Grupa. U Hrvatskoj djeluju šest godina i vlasnici su šest hotela. Dosad su uložili 200 milijuna eura u hrvatski turizam, a želja im je investirati još 300 milijuna eura u naše hotelijerstvo. Došli smo u Hrvatsku jer vjerujemo da ta zemlja ima mnogo turističkih mogućnosti. Kada smo uzeli u obzir sve komparativne prednosti vaše zemlje, shvatili smo što nedostaje, a to su turistički objekti, pa smo se s ciljem poboljšanja turizma odlučili na investicije, rekao je Burak Baykan, direktor Dogus Grupe. Izrazio je i uvjerenje kako će u budućnosti ulaganja u luksuzni segment turizma, primjerice hotele visoke kategorije, u što kraćem roku donijeti povrate investicija. No, da nisu samo strani investitori zainteresirani za ulaganja u hrvatski turizam dokaz je rovinjska turistička tvrtka Maistra. Ta tvrtka ulaže u luksuzne hotele, a usmjereni su na visoku razinu kvalitete u hotelijerstvu. Objašnjavajući zašto ne ulažu u turističke objekte srednje razine kvalitete, Tomislav Popović, predsjednik Uprave Maistre, je istaknuo kako će ta tvrtka pričekati još nekoliko godina kako bi investirala u takve objekte. Maistra je igrač koji želi ostati u Hrvatskoj i dalje se baviti turizmom iako je povrat na ulaganja niži nego u investicijama u ostale gospodarske grane, rekao je. Inače, povrat investicije u luksuzne hotele iznosi od pet do osam posto godišnje, dok za objekte srednje kategorije stopa povrata investicije iznosi od devet do 11 posto godišnje. Zanimaju nas investicije u nekretnine u Hrvatskoj. No, cijelo okruženje treba biti naklonjeno i prilagođeno ulaganjima i investitorima. I dalje se suočavamo s određenim problemima vezanim za ulaganja u hrvatski turizam i to nas jednostavno iscrpljuje. Andreas Santis, NCH Capital, New York 15. veljače broj 3915 Privredni vjesnik 7

8 INVESTICIJE Strateški poslovni plan crikveničkog Jadrana do 20 Umjesto klasične prodaje, unos kapitala Cilj Strategije jest nastavak investiranja u unapređenje kvalitete i standarda uz repozicioniranje te podizanje kategorije. Šestogodišnji investicijski ciklus trebao bi iznositi 301,3 milijuna kuna, a nakon provedenih ulaganja 69 posto kapaciteta bilo bi u kategoriji četiri zvjezdice uz otvaranje 617 novih radnih mjesta piše Vladimir Rončević 28,4 mil kn teška investicija u hotele Omorika i Varaždin na 152 mil kn trebali bi porasti prihodi u (povećanje od 146%) 492 mil kn vrijednost Jadrana (rast od 217%) Crikvenička turistička tvrtka Jadran, koja u vlasništvu na Crikveničkoj rivijeri ima osam hotela, dva autokampa i turističko naselje, predstavila je Strateški poslovni plan društva za razdoblje od do godine, koji je izradila međunarodna savjetodavna kuća Horwath HTL, specijalizirana za turizam. Tijekom jeseni godine stručnjaci iz Horwath HTL-a, u suradnji s menadžmentom Jadrana i lokalnom zajednicom, sagledali su postojeći tržišno-financijski položaj tvrtke i analizirali cjelokupno poslovanje, temeljem čega su određene i ključne odrednice poslovanja do Cilj Strategije jest nastavak investiranja u unapređenje kvalitete i standarda uz repozicioniranje te podizanje kategorije, prema čemu bi svi objekti trebali podignuti kategorizaciju za jednu ili dvije zvjezdice. Ukupan iznos šestogodišnjeg investicijskog ciklusa trebao bi iznositi 301,3 milijuna kuna, a 43 posto ukupno predviđenih investicija realiziralo bi se tijekom i godine. Rast prihoda po smještajnoj jedinici Nakon planiranih ulaganja i unapređenja kvalitete objekata, u godini 69 posto smještajnih kapaciteta Jadrana bilo bi u kategoriji četiri zvjezdice. Trenutačno je u tijeku investicijski ciklus u vrijednosti 28,4 milijuna kuna u hotelima Omorika i Varaždin, kojim će se kategorizacija tih hotela podići na razinu četiri zvjezdice. Hotel Varaždin pozicionirat će se kao lječilišni hotel. Osim investicijskog ciklusa, strateškim planom predviđena je i izmjena organizacijske strukture Jadrana, prema kojoj bi se iz postojećih šest profitnih centara formirala tri klastera prema geografskom određenju objekata - Dramalj, Crikvenica i Selce. Realizacijom plana predviđen je rast prihoda sa sadašnjih 62 milijuna kuna u na 152 milijuna kuna u godini, što je povećanje od 146 posto uz rast EBITDA-e (zarade prije kamate, poreza, deprecijacije i amortizacije) sa sadašnjih osam milijuna kuna u na 57 milijuna kuna Prema ključnim pokazateljima poslovanja u tom bi razdoblju Iz postojećih šest profitnih centara formirala bi se tri klastera prema geografskom određenju objekata trebala porasti i godišnja zauzetost smještajnih jedinica te ukupni prihodi po smještajnoj jedinici. Sve to, kako je planirano, dovelo bi do povećanja ukupne vrijednosti Jadrana sa sadašnjih 155,1 milijun kuna na 492 milijuna, što predstavlja planirani rast od 217 posto. Predviđa se i značajan društveni te ekonomski utjecaj razvoja Jadrana na ukupno gospodarstvo Crikveničke rivijere i Kvarnera i to prosječnim godišnjim doprinosom BDP-u od 117 milijuna kuna za razdoblje do godine, a uz otvaranje 617 radnih mjesta kroz izravno i neizravno zapošljavanje. Na realizaciju ciljeva zacrtanih Strateškim planom razvoja Jadrana osvrnuo se i Miroslav Dragičević, direktor Horwath HTL-a, koji je pojasnio zašto je dokapitalizacija optimalni 8 Privredni vjesnik broj veljače 2016.

9 25. godine Hotel Kaštel Hotel Esplanade Hotel Omorika Hotel Varaždin Hotel International Hotel Zagreb Hotel/paviljoni Ad Turres Hotel/paviljoni Slaven Dokapitalizacija osigurava izravan unos kapitala u Jadran koji ga odmah može iskoristiti za daljnji razvoj i pokrivanje obveza model promjene vlasničke strukture. Nakon izlaska iz stečaja Uprava je stabilizirala poslovanje tvrtke, ali je to i dalje potkapitalizirana tvrtka s velikim potencijalom daljnjeg razvoja i kod takvih tvrtki klasičnom prodajom ne može se postići njihova realna cijena, smatra Dragičević. Stoga je predložen model dokapitalizacije koji osigurava dugoročnu stabilnost tvrtke što jamči ulazak institucionalnog ili privatnog investitora u vlasničku strukturu. Time se osigurava izravan unos kapitala u tvrtku koji Jadran može odmah iskoristiti za daljnji razvoj i pokrivanje postojećih obveza. Kod klasične prodaje novac bi završio u državnom proračunu i tvrtka od njega ne bi imala velike koristi, naglasio je Dragičević, dodavši kako je to optimalni model i za postojeće dioničare, sadašnje i bivše radnike. Zaposlenici vjeruju Upravi Uz Strateški poslovni plan, predstavljeni su i rezultati istraživanja razine zadovoljstva zaposlenika koji su pokazali da zaposlenici cijene poslodavca te imaju povjerenja u Upravu, što pokazuje i veća prosječna ocjena Uprave u odnosu na prošlu godinu. Velika većina njih smatra da Uprava tvrtku, nakon izlaska iz stečaja, vodi u dobrom smjeru, a motivacija zaposlenika također je na zavidnoj visini te je dodatno povećana u odnosu na prošlogodišnje istraživanje. Slično je i s mišljenjem zaposlenika o imidžu tvrtke u lokalnoj zajednici, ali i na nacionalnoj razini. Ovim planom ambiciozno određujemo dugoročni smjer razvoja Jadrana, ali istodobno pokazujemo i posebnu brigu o dioničarima. U stečaju je više od 850 bivših i sadašnjih radnika namirilo polovinu svojih potraživanja kroz dionice, a provedbom ovog plana mogu očekivati stabilizaciju vrijednosti dionica te u drugoj fazi povećanje vrijednosti dionica i interesa ulagača. Uvjeren sam da ćemo plan uspješno realizirati i da će Jadran pridonijeti podizanju standarda i kvalitete Crikvenice i cjelokupne Crikveničke rivijere kao turističke destinacije, a uz to biti snažan pokretač gospodarskog razvoja ovog kraja i ukupnog turizma u Hrvatskoj, ocijenio je predsjednik Uprave Jadrana Dino Manestar. Nakon izlaska iz stečaja Uprava je stabilizirala poslovanje tvrtke, ali je to i dalje potkapitalizirana tvrtka s velikim potencijalom daljnjeg razvoja. Miroslav Dragičević, direktor Horwath HTL-a 15. veljače broj 3915 Privredni vjesnik 9

10 INVESTICIJE Dolis inženjering ulaže šest milijuna eura u gradnju hotela Hotel koji će oživiti drevnu Salonu Projekt uređenja arheološkog parka nazvan Salona - arheološki park, najveći je nacionalni projekt u koji su uključeni arheologija, znanost, hortikultura, turizam i rekreacijski centri. Ukupno je vrijedan oko 25 milijuna eura. Nositelji projekta, Grad Solin i Arheološki muzej Split, odnosno Ministarstvo kulture, kandidirali su ga i za sredstva iz EU fondova piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr 47 soba s ukupno 95 ležajeva imat će hotel 5000 m 2 površina hotela plus 3,5 ha javne površine i 60 ha prostora same Salone Strategijom razvoja turizma do godine u hrvatskom turizmu planiraju se investicije od oko sedam milijardi eura. Međutim, jedan segment koji je do prije pet-šest godina bio u punom zamahu i na koji se naš turizam mislio u budućnosti oslanjati - segment malih obiteljskih hotela - posljednjih godina jako je usporio u razvoju. Malim obiteljskim hotelima su ranije bila namijenjena čak dva poticajna programa: Poticaj za uspjeh i Pod starim krovovima. Međutim, gradnja takvih hotela, pogotovo hotela baština, ili u svijetu poznatih heritage hotela, posljednjih nekoliko godina je usporena i ne razvija se prema zacrtanim planovima. Istina, njihova ekspanzija prije desetak godina bila je dobrim dijelom uvjetovana situacijom u kojoj je bio tada rastući graditeljski sektor i banke koje su stvarale poticajno ozračje za investiranje. Uz to je i država kroz spomenuta dva projekta poticala njihovu gradnju. No u tom je dijelu u međuvremenu napravljen korak unazad. Usporen je razvoj malih obiteljskih hotela, a s druge strane broj ležajeva u privatnom smještaju je u velikom porastu. Solin dobiva novi hotel U takvoj situaciji ohrabrujuće zvuči odluka solinske obitelji Dolić o gradnji hotela sa 47 soba, kapaciteta 95 ležajeva, na ulazu u arheološko nalazište Salona koje bi uskoro trebalo dobiti UNESCO-vu zaštitu. Otvaranje hotela Porta Salona kategoriziranog s četiri zvjezdice Dolići planiraju polovinom prosinca, a gradnja je već u punom zamahu. 10 Privredni vjesnik broj veljače 2016.

11 Hotel Porta Salona, površine oko pola hektara, zajedno sa susjednom javnom površinom ulaza u Salonu veličine 3,5 hektara i prostorom same Salone od 60 hektara, bio bi tako jedinstvena atrakcija. I inače povijesno-kulturna baština pruža velike komercijalne i marketinške mogućnosti, smatra Stipe Dolić, direktor tvrtke Dolis inženjering, koja je investitor u hotel. Usporede radi, Pompei koji su tri puta manji imaju dva milijuna posjetitelja godišnje, a Salona još ne može organizirano prihvatiti turiste i posjetitelje koji, istina, dolaze, ali se to dovoljno ne iskorištava. Prostor lokaliteta čak nije ograđen, tako da ga bilo tko može posjetiti, ali i devastirati. Hotel će biti smješten u zelenoj i hortikulturno pažljivo uređenoj oazi, što je i zahtjev konzervatora pod čijim nadzorom će se graditi, objašnjava Stipe Dolić. Nositelji projekta računaju na oko 85 posto sredstava iz strukturnih fondova Kao značajan arheološki lokalitet, Salona i projekt njezina uređenja u prigodi su povući sredstva iz fondova Europske unije, a investicija obitelji Dolić u hotel Porta Salona vrijedna je šest milijuna eura. Radi se o jedinstvenom projektu uređenja ulaza u arheološki park Salona nakon kojega bi turisti, motivirani posjetom kulturnim spomenicima, mogli posjetiti i ovaj jedinstveni arheološki lokalitet. Upravo je ovo idealan trenutak da se iskoristi prigoda, odnosno da se povuku sredstva, te ovaj lokalitet na dostojan način prezentira svjetskoj javnosti. Zbog jedinstvenosti povijesti Dioklecijanove palače i Salone i njihove isprepletenosti, kao i blizine Trogira, Kaštela, Klisa te otoka Brača, Hvara i Visa, destinacija Split-Solin može se svrstati u najvredniju svjetsku arheološku i sakralnu baštinu, pojašnjava Stipe Dolić. Komercijalni i javni sadržaji Projekt uređenja arheološkog parka nazvan Salona - arheološki park najveći je nacionalni projekt u koji su uključeni arheologija, znanost, hortikultura, turizam i rekreacijski centri. Ukupno je vrijedan oko 25 milijuna eura. Nositelji projekta su Grad Solin i Arheološki muzej Split, odnosno Ministarstvo kulture, koji su ga i kandidirali za dobivanje sredstava iz EU fondova. Računa se na oko 85 posto sredstava iz strukturnih fondova jer kod apliciranja na europske fondove prednost imaju integrirani projekti čija održivost počiva na spoju komercijalnog i nekomercijalnog. Osim gradnje hotelskih i kongresnih kapaciteta na jednom od tri prilaza lokalitetu, planirana je izgradnja i znanstvenog kompleksa i odjela kao i arheološkog deponija, te popratna infrastruktura namijenjena prezentacijama i edukaciji gostiju. U prvoj fazi realizacije projekta predviđa se krajobrazno uređenje s velikim zelenim zonama, a nakon toga gradnja komunalne infrastrukture. Hotel će aktivno surađivati s upravom arheološkog parka. U samom hotelu nalazi se prostor namijenjen posjetiteljima Salone, bez obzira na to jesu li gosti hotela, u kojem mogu nešto pojesti, osvježiti se, poslati elektroničku razglednicu ili kupiti suvenir, kao i dvorana namijenjena održavanju kongresa, radionica i predavanja. Hotel će se predstaviti svim arheološkim i teološkim fakultetima, arheološkim muzejima i klasičnim gimnazijama. Uostalom, arhitekt Nenad Kezić ga je na taj način i projektirao, ističe Stipe Dolić. Pompei koji su tri puta manji imaju dva milijuna posjetitelja godišnje, a Salona još ne može organizirano prihvatiti turiste i posjetitelje. Hotel će biti smješten u zelenoj i hortikulturno uređenoj oazi, što je i zahtjev konzervatora. Stipe Dolić Poznato marijansko svetište Solin i za kongrese i za hodočasnike Zahvaljujući blizini Zračne luke Split i autoceste, hotel se izvan sezone namjerava puniti gostima na poslovnim putovanjima. Opremljen je za održavanje poslovnih sastanaka, a kongresi će se uglavnom održavati radnim danima. Vikendima hotel će se popunjavati gostima na city break putovanjima, a imat će i ponudu vjenčanja s posebnim željama. Kongresne aktivnosti hotela bit će povezane i s vjerskim putovanjima, s obzirom na to da je Solin važno marijansko svetište, iz kojeg kreću procesije za Sinj o blagdanu Velike Gospe. Zajedno s obližnjim Splitom, Kaštelima i Trogirom ima vrijednu vjersku povijest, a nije nevažna ni činjenica da se nalazi na putu prema Međugorju. Sezona kongresa najvažnija je u razdoblju od 1. veljače do 30. lipnja i od 15. rujna do 10. prosinca te se odlično nadovezuje na kupališnu sezonu. Već postoje načelni dogovori o ugovoru za punjenje kapaciteta s agencijama Thomas Cook, Elite Travel i Kompas. Za goste koji žele prijevoz, bilo do plaže ili povijesnih znamenitosti, on će se organizirati čim to gost zatraži. Hotel će s koncesionarima plaža sklopiti ugovor za poseban tretman gostiju hotela, otkriva Stipe Dolić. 15. veljače broj 3915 Privredni vjesnik 11

12 INTERVJU Andrea Gross Bošković, ravnateljica Hrvatske agencije za hranu Cjenjeniji u Europi nego u Hrvatskoj U očima EFSA-e (Europske agencije za sigurnost hrane) Hrvatska agencija za hranu je primjer budućim zemljama članicama. Nekada se znamo našaliti kako smo bolje prepoznati u regiji i Europi nego u vlastitom dvorištu, ali nadamo se da će se i to promijeniti u vremenu koje je pred nama piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr U hrvatskoj općoj i političkoj javnosti često se mogu čuti manje ili više argumentirane kritike o tome kako imamo previše državnih agencija. Naravno, postoje agencije i agencije. O tome zašto je prije 10 godina uopće osnovana Hrvatska agencija za hranu (HAH) i koje su njezine temeljne zadaće, za Privredni vjesnik govori ravnateljica Andrea Gross Bošković. HAH je i jedna od kontakt-točaka nacionalnog sustava brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje - Sigurnost hrane je definitivno jedno od strateških pitanja Republike Hrvatske. Stoga je Hrvatska u okviru pretpristupnih pregovora, još godine, prilikom preuzimanja pravne stečevine Europske unije, definirala osnivanje Hrvatske agencije za hranu za poslove procjene rizika, a što je kasnije prenijela i u Zakon o hrani, upravo s ciljem postizanja većeg stupnja sigurnosti hrane i neovisne procjene rizika, po uzoru na zapadne europske zemlje. Sjedište HAH-a je u Osijeku i ponosni smo što smo još jedan od tragova decentralizacije. Iako puno manja (i proračunom i brojem zaposlenih) od svojih zapadnih uzora, Hrvatska agencija za hranu s uspjehom obavlja svoje zadaće: davanja stručnih i znanstvenih mišljenja te izvješća u području sigurnosti hrane, mišljenja koja služe kao potpora ili podloga nadležnim tijelima prilikom donošenja odluka ili zakona u području sigurnosti hrane. Nadalje, HAH provodi različita istraživanja kako bi osigurao relevantne podatke za procjenu rizika, prati percepciju potrošača (Eurobarometar) te obavještava javnost i nadležna tijela o dobivenim rezultatima. HAH je također i jedna od kontakt-točaka nacionalnog sustava brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (RASFF) u okviru kojeg izrađuje inicijalnu procjenu rizika. Temeljem Pravilnika o pravilima uspostave nacionalne mreže institucija u području sigurnosti hrane i hrane za životinje, HAH je uspostavio nacionalnu mrežu institucija kojom koordinira razmjenjujući informacije između nacionalnih institucija, EFSA-e i srodnih institucija na EU razini. Prilikom nedavne međunarodne konferencije koju HAH već tradicionalno organizira u povodu Svjetskog dana hrane, izvršni direktor Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) Bernhard Url pohvalio je desetogodišnju suradnju s HAH-om kao važnim partnerom u značajnim projektima. Rekao je kako je impresioniran rele- 12 Privredni vjesnik broj veljače 2016.

13 Znamo da je bolje spriječiti, nego liječiti, stoga držimo da je posao koji radimo vrlo značajan i odgovoran, kaže Andrea Gross Bošković 15. veljače broj 3915 Privredni vjesnik 13

14 INTERVJU Recept za bolju poljoprivredu i prehrambenu industriju Prema vašim iskustvima, kakve su realne mogućnosti hrvatske poljoprivredne i prehrambene proizvodnje u smislu konkurentnosti proizvodnje i ponude zdrave i sigurne hrane europskom tržištu? - Naša zemlja izuzetno je bogata prirodnim resursima koji su dugi niz godina slabo korišteni u proizvodnji. Neeksploatirano tlo bogato organskom tvari i nezagađeno teškim metalima i ostalim kontaminantima na području većeg dijela Hrvatske idealno je za proizvodnju hrane proizvedene na ekološki način. Vodni kapaciteti i zalihe vode kao i raspoređenost vodotokova na površini Hrvatske omogućavaju navodnjavanje velikih površina i visoku proizvodnju pojedinih visokoisplativih i radnointenzivnih kultura. Tehnološkom razvijenošću Hrvatska zaostaje za naprednim poljoprivrednim zemljama u Europi i svijetu i ne može se nositi s njima u prinosima po hektaru i grlu, stoga svoj razvoj treba temeljiti prije svega na radnointenzivnim i visokodohodovnim kulturama u kojima će se naplatiti znanje pojedinaca i raspoloživa radna snaga velikog broja nezaposlenih osoba. Proizvodnja povrća i voća te uzgoj i prerada ljekovitog bilja trebaju biti osnova biljne proizvodnje. Proizvodnju voća i povrća treba osmisliti u dva smjera i to: ekološka proizvodnja na nezagađenom tlu i proizvodnja u staklenicima i plastenicima gdje će se iskoristiti energija toplih izvora vode i/ili energija nastala kao nusprodukt stočarskih farmi i biopostrojenja. I kod jedne i kod druge proizvodnje novostvorena vrijednost zahtijeva dosta ljudskog rada, što predstavlja značajni pomak u rješavanju nezaposlenosti, posebice osoba s nižom školskom spremom. Ovakve smjernice i rješenja značajno bi pomogli razvoju ruralnih područja na istoku Hrvatske. Velike poljoprivredne površine koje su trenutno neobrađene izuzetno su pogodne za stočarsku proizvodnju prvenstveno visokokvalitetnog mesa koje se trenutno uvozi. Osim što bi se riješio i izbjegao uvoz janjećeg i junećeg mesa, zaustavilo bi se nepoželjno pošumljavanje poljoprivrednih površina te sačuvalo pogodno poljoprivredno tlo. Nekada pašnjačke površine od Karlovca do Splita pogodne su za napasanje stoke i proizvodnju mesa nekoliko puta veću od hrvatskih potreba. Pravilnom organizacijom proizvodnje i otkupa na ovim područjima značajno bi se povećao dohodak i ruralni razvoj, potakla demografska obnova te smanjile migracije ruralnog stanovništva u urbane prostore. Svi ovi pomaci u poljoprivrednoj proizvodnji značajno bi pridonijeli i razvoju prehrambene industrije te zapošljavanju stručnog kadra koji se školuje na našim sveučilištima. vantnošću znanstvenih projekata kojima rukovodi HAH što je enorman doprinos sigurnosti hrane. Čime ste zavrijedili takve pohvale i o kakvim se značajnim projektima radi? - Dobiti ovakvu pohvalu je doista veliko priznanje i uistinu smo svi bili ponosni zbog toga. Treba reći da su ovakvoj ocjeni pridonijeli svi koji trenutačno rade i svi koji su i ranije radili na bilo kojoj poziciji Agencije, uključujući i naše vanjske stručnjake u vijećima, znanstvenim odborima i radnim grupama. Tijekom godine HAH je potpisao dva projektna ugovora s EFSA-om. Radi se o prikupljanju i prijavi podataka za zoonoze i antimikrobnu rezistenciju te o pilot-projektu implementacije novog načina prikupljanja i prijavljivanja podataka za različite kemijske kontaminante, pesticide te rezidue veterinarskih lijekova, kakav će biti obvezan od godine. Na taj način HAH je omogućio institucijama koje prikupljanju podatke (ministarstva, zavodi, instituti) osigurati sredstva za nadogradnju sustava sredstvima koja EFSA osigurava upravo za ove potrebe. Dakle, to neće biti trošak države. Ukupni iznos realiziranih sredstava kroz ova dva projekta bit će oko eura. Uz još nekoliko projekata na kojima radimo, a koje također financira EK, ukupni doprinos iznosi oko polovine sredstava koja su nam osigurana putem državnog proračuna, čime su ispunjeni zahtjevi o samofinanciranju kako bi se rasteretio državni proračun. Dr. Url bio je posebno iznenađen činjenicom da na dnevnoj bazi na svim tim poslovima radi grupica od dvadesetak ljudi, jer on jako dobro razumije složenost naše djelatnosti. Iza nas je vrijeme božićnih i novogodišnjih blagdana kada si ljudi međusobno žele prvenstveno puno zdravlja. Pored općih kriterija o načinu života, jedan od preduvjeta dobrog zdravlja je i zdrava hrana. Što je uopće zdrava hrana? - Ova sintagma često upućuje na to da treba razlikovati zdravu i nezdravu hranu. Svakako da se hrana razlikuje po sastavu, pa samim tim i po nutritivnim, odnosno hranjivim svojstvi- 14 Privredni vjesnik broj veljače 2016.

15 ma ili tvarima. Ovakvim pristupom, u stvari, aludiramo na to da je hrana proizvedena na industrijski način nezdrava ili manje zdrava od hrane koja je proizvedena na neindustrijski način. Međutim, puno ljudi ne zna da, primjerice, industrijskim načinom zamrzavanja hrane ne dolazi do uništavanja vitamina u povrću za razliku od zamrzavanja u domaćinstvu. Zaboravljamo da konzerviranjem hrane produžavamo rok trajnosti proizvoda, ali istovremeno korištenjem određenih konzervansa i/ili aditiva djelujemo i na sprečavanje razvoja štetnih miroorganizama ili mikotoksina koji mogu izuzetno štetno utjecati na naše zdravlje. Zahvaljujući novim tehnologijama proizvodnje hrane naša prehrana može biti itekako zdrava i raznovrsna. Ono o čemu zapravo trebamo voditi brigu je pravilna i uravnotežena prehrana, dovoljno kretanja i fizičke aktivnosti te mentalna aktivnost sukladna uzrastu kao preduvjeti dobrog zdravlja. Kakva je razlika između zdrave hrane i sigurne hrane? - U formalno pravnom smislu, dakle u okviru propisa, jasno je definirano što se podrazumijeva pod pojmom sigurna hrana. Ono što je Zakonom o hrani definirano, može se sažeti u jednu rečenicu: sigurna hrana je ona koja neće štetno djelovati na zdravlje konzumenta. Dakle, sigurna hrana je danas apsolutni imperativ i odgovornost je na svim subjektima u poslovanju s hranom da upravo takvu hranu osiguraju na tržištu. S druge strane, zdrava Sigurna hrana je danas apsolutni imperativ i samo takvu hranu smije se staviti na tržište hrana je novostvoreni pojam koji se u stvari veže uz način prehrane i opisuje učinak hrane na zdravlje, ali koji se ipak treba promatrati u kontekstu metabolizma i zdravstvenog stanja pojedinca. Iz opisanoga se može jasno zaključiti da zdrava i sigurna hrana nisu sinonimi. Na koji način HAH i njezin europski pandan EFSA, skrbe o sigurnosti hrane u Hrvatskoj, odnosno u EU? - Sustav sigurnosti hrane, kako ga definira Europski zakon o hrani, temelji se na dokumentu FAO/WHO o analizi rizika u području sigurnosti hrane. To znači da je načinjena jasna distinkcija, odnosno funkcionalno razdvajanje procesa, između institucija koje provode procjenu rizika i institucija koje upravljaju rizicima. Kako bismo u potpunosti demistificirali ono što HAH zapravo radi, navest ću znanstveno mišljenje o učinku smanjenog unosa kuhinjske soli u prehrani ljudi koje je poslužilo kao stručni i znanstveni temelj za donošenje Nacionalne strategije za smanjenje unosa soli putem hrane u Republici Hrvatskoj. Primjera je puno, a iz njih se može vidjeti da HAH radi na prevenciji od bolesti podrijetlom od hrane. Znamo da je oduvijek poznata sintagma bolje spriječiti, nego liječiti, stoga držimo da je posao koji radimo vrlo značajan i odgovoran, jer svi znamo koliki su troškovi liječenja, kako se to odražava na ukupnu ekonomsku situaciju u društvu, a da ne govorimo o tome da je zdravlje ono najvažnije što čovjek posjeduje. Što se konkretno promijenilo u poslovanju HAH-a otkako smo članica EU-a? - Prije svega, poslovanje HAH-a se intenziviralo ulaskom u EU. Kao punopravna članica sada smo aktivni akteri brojnih procesa. Nakon dugotrajnog pretpristupnog perioda bili smo potpuno spremni odgovoriti na sve zadaće koje smo dobili ulaskom u EU i drago nam je da nas EFSA danas vidi kao primjer novim budućim zemljama članicama. Nekada se znamo našaliti kako smo bolje prepoznati u regiji i Europi nego u vlastitom dvorištu, ali nadamo se da će se i to promijeniti u vremenu koje je pred nama. Ono o čemu zapravo trebamo voditi brigu je pravilna i uravnotežena prehrana, dovoljno kretanja i fizičke aktivnosti te mentalna aktivnost sukladna uzrastu - kao preduvjeti dobrog zdravlja. 15. veljače broj 3915 Privredni vjesnik 15

16 PV ANALIZA Tržište sredstava za čišćenje I dok čiste, Hrvati vole domaće proizvode U proizvodnji sredstava za pranje i čišćenje u Hrvatskoj prema zadnjim podacima registrirane su 33 tvrtke, pri čemu većina tvrtki proizvodi male količine, uglavnom tekućih proizvoda za pranje i čišćenje. U ovoj grani industrije zaposleno je oko 1117 radnika, a ostvaren je prihod od 972 milijuna kuna piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr Davna su to bila vremena kad se za čišćenje doma koristio ocat, pčelinji vosak ili alkohol. Ponuda se danas razvila u tolikoj mjeri da za svaku zonu ili nečistoću imamo posebno sredstvo za čišćenje. U proizvodnji sredstava za pranje i čišćenje u godini u Hrvatskoj su registrirane 33 tvrtke, pri čemu većina tvrtki proizvodi male količine, uglavnom tekućih proizvoda za pranje i čišćenje. U ovoj grani industrije zaposleno je oko 1117 radnika, a ostvaren je prihod od 972 milijuna kuna, dok je ukupni prihod godinu ranije odnosno iznosio 954 milijuna kuna. Podaci tako pokazuju da proizvodnja sredstava za pranje i čišćenje svojom kvalitetom već godinama uspješno konkurira uvoznim proizvodima i bilježi kontinuirani rast. Usprkos krizi i recesiji, ova je proizvodnja u godini iznosila tone, dok je u iznosila čak tona, što predstavlja godišnju stopu rasta veću od sedam posto. 16 Privredni vjesnik broj veljače 2016.

17 15. veljače broj 3915 Privredni vjesnik 17

18 PV ANALIZA Saponia na čelu kolone Saponia je jedan od vodećih proizvođača sredstava za čišćenje s tradicijom dugom 122 godine. Njezin put razvoja kretao se od obrtničke radionice za proizvodnju sapuna do najvećeg proizvođača deterdženata i sredstava za pranje u kućanstvu u ovom dijelu Europe. U godini Saponia Grupa ostvarila je ukupni prihod veći od 1,05 milijardi kuna, s time da u tom rezultatu prihodi od prodaje na hrvatskom tržištu sudjeluju sa 54,4 posto, dok prihodi od prodaje u inozemstvu sudjeluju sa 45,6 posto. Potrošači i promjene u načinu života određivali su smjer razvoja i unapređenja proizvoda te je danas Saponia sa svojim brendom Arf prisutna u većini domaćinstava u Hrvatskoj, kaže direktorica marketinga Saponije Tihana Kostenko. Početak izgradnje povjerenja potrošača u naše proizvode potječe iz vremena kad je glavno i gotovo jedino sredstvo za čišćenje bio Vim. Promjene u strukturi površina u domaćinstvu i nastojanje da se u što kraćem vremenu kvalitetno očisti cijeli dom iniciralo je razvoj Arfa. Široka paleta univerzalnih i specijaliziranih sredstava za čišćenje pod ovom krovnom markom iz godine u godinu bilježe rast prodaje i stvara se sve čvršća veza između brenda i potrošača, istaknula je direktorica marketinga Saponije. Dodaje kako je Arf cream njihov najznačajniji proizvod, vodeći po tržišnom udjelu u kategoriji abrazivnih sredstava za čišćenje u Hrvatskoj, ali i u cijeloj Adria regiji. Unatoč sve većoj zastupljenosti specijalista Za rast proizvodnje najzaslužnije su naše najveće tvrtke Saponia, Labud i Meteor, kaže Marina Biškupec Početak izgradnje povjerenja potrošača u naše proizvode potječe iz vremena kad je glavno i gotovo jedino sredstvo za čišćenje bio Vim. Tihana Kostenko, direktorica marketinga Saponije Za takav rast proizvodnje najzaslužnije su naše najveće tvrtke Saponia iz Osijeka, Labud iz Zagreba i Meteor iz Đakova, istaknula je Marina Biškupec iz Sektora za industriju i IT Hrvatske gospodarske komore. i padu volumena cijele kategorije, Arf cream je i godine imao rast prodaje za tri posto, dok je na izvoznim tržištima prodaja rasla za 10 posto. Takav trend očekujemo i ove godine, a poseban naglasak u tržišnoj komunikaciji stavljen je na daljnji rast udjela specijaliziranih sredstava za čišćenje s obzirom na to da je u cijela grupa proizvoda Arf ostvarila rast prodaje za devet posto u odnosu na 2014., a proizvodnja je dostigla skoro 7000 tona, ističe Tihana Kostenko, te napominje kako je preduvjet za daljnji rast, pogotovo u uvjetima relativno niske lojalnosti potrošača, kontinuirano ulaganje u razvoj novih proizvoda te inoviranje postojećih, uz neophodna ulaganja u tehnološku podršku. Veći izvoz nego uvoz Dvije druge domaće tvrtke koje ostvaruju značajne rezultate u proizvodnji sredstava za čišćenje su Meteor i Labud. Meteor je u ostvario oko 53 milijuna kuna, a Labud nešto više od 153,4 milijuna kuna prihoda. Važno je istaknuti kako je đakovački Meteor tijekom prošle godine postao vlasnik Labuda, te tako juriša na još jači tržišni udio. Kako raste proizvodnja, raste i izvoz, a uvoz stagnira. Tako je u godini izvoz sredstava za pranje i čišćenje pripremljenih za maloprodaju bio veći za 2437 tona i iznosio je tona - a najveći izvoznik je Saponia, dok je uvoz bio tona. Domaći su proizvođači svojom tradicijom i kvalitetom stekli povjerenje potrošača, tako da danas na našem tržištu više od 40 posto sredstava za pranje i čišćenje čine domaći proizvodi, istaknula je Marina Biškupec. Važnost kupovanja domaćih proizvoda Prema zadnjim istraživanjima koje je objavio HGK godine, gotovo 98 posto građana je čulo za akciju Kupujmo hrvatsko, a više od 18 Privredni vjesnik broj veljače 2016.

19 Pregled broja registriranih tvrtki, prihoda i broja zaposlenih u periodu od do godine Broj registriranih tvrtki Ukupan prihod (milijuni kn) Broj zaposlenih Izvor: DZS, obrada: HGK Pregled proizvodnje sredstava za pranje i čišćenje u periodu od do godine u tonama Odnos uvoza i izvoza preparata za pranje i čišćenje u tonama Izvor: DZS, obrada: HGK Izvor: DZS, obrada: HGK 91 posto slaže se da treba kupovati hrvatske proizvode te je gotovo 80 posto njih spremno izdvojiti nešto više novca za hrvatski proizvod jednake kvalitete kao strani. Arf cream je najznačajniji proizvod Saponije, vodeći po tržišnom udjelu u Hrvatskoj, ali i u cijeloj Adria regiji Ako uspoređujemo ovaj podatak s podacima iz kada je tek 70 posto građana izjavilo da preferira hrvatske proizvode, vidljiv je znatan pomak u svijesti hrvatskog potrošača. Naravno, u praksi na tržištu postoji jasan raskorak između izjava i stavova hrvatskih potrošača i navika u kupnji. Još uvijek je znatna razlika između postotka potrošača koji izjavljuju da preferiraju hrvatske proizvode i onih koji stvarno to i čine, kaže voditeljica marketinga Labuda Milica Damjanović te dodaje kako se u zadnjih pet godina i na tržištu primjećuju znatni pomaci u navikama potrošača u korist hrvatskih proizvoda te da tome svjedoči i rast tržišnih udjela i prodaje hrvatskih proizvoda u odnosu na inozemne. Milica Damjanović ističe kako je više razloga koji pridonose takvim navikama potrošača, kao što su kontinuirano ulaganje i rast konkurentnosti hrvatskih proizvoda, zatim atraktivne cjenovne ponude, širina asortimana i neosporan rast kvalitete i praćenja modernih trendova u ponudi domaćih proizvoda. U Labudu i Meteoru su posebno ponosni na tri svoja glavna brenda Čarli, Sanitar i Permetal. Naravno da taj uspjeh nije došao preko noći i rezultat je kontinuiranog rada i ulaganja, ali je svakako i rezultat prepoznavanja kvalitete i povećane lojalnosti hrvatskih potrošača prema našim proizvodima, na čemu smo izuzetno zahvalni i to nas potiče da budemo još bolji. Osim toga, tu je i kontinuirano osvješćivanje potrošača o važnosti kupnje domaćeg proizvoda te prisutnost u medijima, odnosno oglašavanje. Neosporan je i presudan utjecaj hrvatskih maloprodajnih lanaca koji potenciraju plasman i pozicioniranje kvalitetnih hrvatskih proizvoda kako na domaćem tako i na inozemnim tržištima, kaže Milica Damjanović te dodaje kako se recesija također trajno odrazila na promjene navika potrošača i dodatno izoštrila percepciju o važnosti kupovanja kvalitetnih domaćih proizvoda koji potiču domaće gospodarstvo. Neosporan je i presudan utjecaj hrvatskih maloprodajnih lanaca koji potenciraju plasman i pozicioniranje kvalitetnih hrvatskih proizvoda kako na domaćem tako i na inozemnim tržištima. Milica Damjanović, voditeljica marketinga Labuda 15. veljače broj 3915 Privredni vjesnik 19

20 AKTUALNO Naplata cestarine Teretni prijevoznici žele vinjete Predloženi model trebao bi uvažiti činjenicu da je stalnim korisnicima, hrvatskim građanima i profesionalnim prijevoznicima potrebno osigurati adekvatne popuste, kaže Ljubica Herceg Vukadinović naglasivši da se dosad prometna politika u Hrvatskoj uglavnom bavila prometnom tehnikom i izgradnjom infrastrukturnih objekata odnosno autocesta. Ako bi te vinjete bile namijenjene za nas prijevoznike i cjenovno povoljnije, one bi sigurno dugoročno pridonijele smanjenju naših troškova i samim time povećale našu konkurentnost. Kristijan Barun, prokurist u tvrtki Lagermax AED Croatia Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković nedavno je najavio mogućnost uvođenja vinjeta kao sustava naplate cestarine na autocestama. Predsjednik Udruženja cestovnoga teretnog prometa pri HGK-u Darko Vukadinović pozdravlja prijedlog uvođenja vinjeta. Hrvatski teretni prijevoznici izravno su zainteresirani za uvođenje takvog sustava naplate koji bi im donio niz koristi te povećao konkurentnost, ističe Vukadinović. Ministar Butković kazao je da je već naručio izradu preliminarne analize, a Vukadinović smatra da bi kvalitetna analiza teretnog prijevoza u Hrvatskoj, sublimirana u kvalitetnom timskom radu priznatih domaćih prometnih stručnjaka, dovela do primjenjivih zaključaka i smjernica o sadašnjem stanju djelatnosti te projekciji trendova u narednom srednjoročnom razdoblju. To bi bio dobar temelj i za analizu opravdanosti uvođenja vinjeta za naplatu cestarina, odnosno projekcije toga kakve bi sve koristi imala društvena zajednica, kaže Povećanje prometa I direktorica Sektora za promet i veze HGK Ljubica Herceg smatra da je uvođenje vinjeta vrlo kvalitetan prijedlog koji će donijeti višestruke koristi za sustav autocesta u Hrvatskoj i njegove korisnike. Uvođenje vinjeta trebalo bi povećati prihode HAC-a, pridonijeti povećanju prometa na autocestama i rasteretiti državne ceste, skratiti vrijeme putovanja, smanjiti gužve na naplatnim kućicama i ubrzati protok vozila na autocestama, navodi Ljubica Herceg upozoravajući da bi predloženi model trebao uvažiti činjenicu da je stalnim korisnicima, hrvatskim građanima i profesionalnim prijevoznicima koji će imati godišnje vinjete potrebno osigurati adekvatne popuste da bi ih se stimuliralo na korištenje. Ovako koncipirani model dugoročno će smanjiti troškove prijevoza, povećati i olakšati kretanje putnika - ponajprije dnevne migracije - te će biti zamašnjak cjelokupnoga gospodarstva, zaključuje Ljubica Herceg. Kristijan Barun, prokurist u tvrtki Lagermax AED Croatia, kaže nam kako se trenutačno ne zna ništa više o tom prijedlogu uvođenja vinjeta, dakle tko će i na koji način koristiti taj sustav naplate cestarina. Ako bi te vinjete bile namijenjene za nas prijevoznike i cjenovno povoljnije, one bi sigurno dugoročno pridonijele smanjenju naših troškova i samim time povećale našu konkurentnost, ističe Barun. Do odluke o uvođenju vinjeta trebat će pričekati završetak izrade detaljne studije o tome. Dakle, još je rano reći kako će izgledati konačni model. (B.O.) 20 Privredni vjesnik broj veljače 2016.

21 Investitor Kenya Electricity Generating Company Končar ugovorio revitalizaciju hidroelektrane u Keniji Končar-Inženjering za energetiku i transport ugovorio je s kenijskim investitorom Kenya Electricity Generating Company projekt revitalizacije hidroelektrane Kamburu u vrijednosti od gotovo 14 milijuna eura. Riječ je o električnoj opremi koja uključuje i rehabilitaciju svih triju generatora na hidroelektrani, dok turbinsku opremu, kao konzorcijski partner, isporučuje Litostroj Power. Ovaj projekt korak je dalje prema još većoj našoj prisutnosti u Africi gdje imamo brojne reference u isporukama elektroenergetske opreme. Kad govorimo o afričkom tržištu, u tijeku je i realizacija rehabilitacije dviju hidroelektrana - Mulungushi i Lunsemfwa - u Zambiji, navodi direktor PJ Proizvodnja električne energije u Končar-Inženjeringu za energetiku i transport Darijo Runjić. Na projektu hidroelektrane Kamburu iz Končara sudjeluju i društva Generatori i motori, Mjerni transformatori, Distributivni i specijalni transformatori te Sklopna postrojenja. Početak radova na prvom agregatu očekuje se u prvoj polovini godine. Vrijedi podsjetiti da je za HE Kamburu Končar godine isporučio i pustio u pogon tri vertikalna generatora, opremu za automatsku regulaciju napona i demagnetizaciju te tri komandne ploče za automatsko pokretanje, kontrolu i zaustavljanje uz ostalu pripadajuću opremu. Kenya Electricity Generating Company, koja upravlja sa 14 hidroelektrana i proizvodi 80 posto ukupno proizvedene električne energije u Keniji, ima puno razloga za zadovoljstvo jer je oprema koju joj je isporučio Končar bila četiri desetljeća u eksploataciji. (I.G.) Početak radova na prvom agregatu očekuje se u prvoj polovini Prvi sastanak vodstva HGK s ministrom turizma Partnerstvo u stvaranju boljih uvjeta poslovanja Hrvatska gospodarska komora nudi partnerstvo Ministarstvu turizma u stvaranju što boljih uvjeta poslovanja za članice iz turističkog sektora. Konkretno, rad na rješavanju poreznog tretmana svih subjekata u turizmu, ali i na zakonima o pomorskom dobru i turističkom zemljištu te drugim proceduralnim preprekama ulaganjima i poslovanju u zemlji, rekao je predsjednik HGK Luka Burilović prilikom sastanka s ministrom turizma Antonom Klimanom. Sastanku su prisustvovali i potpredsjednici HGK Josip Zaher i Želimir Kramarić te direktorica Sektora za turizam Leila Krešić Jurić. Želja nam je da turizam čini relativnih 10 posto u strukturi BDP-a, s doprinosom od 10 milijardi eura, jer bi to značilo da su i druge gospodarske grane daleko konkurentnije, istaknuo je ministar Kliman te naglasio važnost ulaganja u turizmu. 15. veljače broj 3915 Privredni vjesnik 21

22 S MARKOVA TRGA Sjednica hrvatske vlade Državnom imovinom upravljat će Tomislav Boban Mladen Pejnović razriješen je dužnosti, a predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom postao je negdašnji ravnatelj Agencije za upravljanje državnom imovinom, preteče DUUDI-ja piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr su Elizabeta Kos i Mario Njavro. Donesena je odluka kojom se razrješuje dosadašnji član Glavne skupštine društva HP-Hrvatska pošta. Na osobni zahtjev opozvana je članica Nadzornog odbora Središnjeg klirinškog depozitarnog društva Zrinka Vrhovski. Opozvani su dosadašnji predstavnici i zamjenici predstavnika Vlade Republike Hrvatske u Gospodarsko-socijalnom vijeću, dok je na dijelu sjednice otvorenoj za javnost ministrica rada i mirovinskoga sustava Nada Šikić iznijela prijedlog o imenovanjima predstavnika Vlade u Gospodarsko-socijalnom vijeću. U sastav Vijeća predlažu se ministrica socijalne politike i mladih Bernardica Juretić, ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Tomislav Tolušić, ministrica rada i mirovinskoga sustava Nada Šikić, ministar gospodarstva Tomislav Panenić, ministar financija Zdravko Marić i ministar zdravlja Dario Nakić. Opozvani su dosadašnji predstavnici i zamjenici predstavnika Vlade u Gospodarskosocijalnom vijeću Na zatvorenom dijelu prošlotjedne sjednice Vlade raspravljalo se o kadrovskim pitanjima. Mladen Pejnović razriješen je dužnosti predstojnika Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom. Novim predstojnikom imenovan je Tomislav Boban. Boban je u mandatu Jadranke Kosor bio imenovan ravnateljem Agencije za upravljanje državnom imovinom, pretečom DUUDI-ja, a razriješila ga je bivša vlada Zorana Milanovića u travnju Pomoćnicima ministra gospodarstva imenovani su Zdeslav Matić, Željko Pravdić i Ivan Sertić. Ante Mišura razriješen je te ponovno imenovan pomoćnikom ministra poljoprivrede. Razriješeni su pomoćnici ministra poljoprivrede Davorka Hajduković i Dražen Kurečić, a novim pomoćnicima imenovani Jačanje sastava Ministar gospodarstva Tomislav Panenić izložio je amandman Vlade na Konačni prijedlog zakona o izmjeni Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske. Ovim amandmanom predlaže se propisati da su članovi Povjerenstva Vlade za upravljanje strateškim trgovačkim društvima potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske nadležan za upravljanje državnom imovinom i potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske kojeg odredi Vlada, kazao je ministar te pojasnio kako će se predloženim amandmanom omogućiti da Vlada imenuje sve članove Povjerenstva, te će se ojačati njegov sastav, a radi učinkovitog upravljanja trgovačkim društvima i drugim pravnim osobama od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku. 22 Privredni vjesnik broj veljače 2016.

23 aktualno Tomislav Panenić u Klubu izvoznika Lidera Otvoreni smo za inicijative i prijedloge Poticat će se aktivnija uloga gospodarske diplomacije, u čemu bi trebale sudjelovati i ostale potporne institucije gospodarstva, kao što su HUP i HGK, istaknuo je ministar gospodarstva Poduzetnici ubuduće ne bi trebali strahovati od svakog dolaska inspektora. Ministar gospodarstva Tomislav Panenić najavio da će za lakše prekršaje, ustanovljene prvi put, biti dovoljno izreći samo opomene. Prestanak dosadašnje prakse po kojoj su prekršaji propisa odmah značili i visoke novčane kazne, ministar Panenić najavio je gostujući prošli tjedan u Klubu izvoznika tjednika Lider. Ministar je najavio i objedinjavanje Državnog inspektorata u jednu instituciju. Sada su inspektori raštrkani po ministarstvima pa im nedostaje koordinacija. Poduzetnici stoga mogu očekivati da će ih inspekcije obilaziti rjeđe, a da će svoj Prestaje se s dosadašnjom praksom po kojoj su prekršaji propisa odmah značili i visoke novčane kazne posao obaviti u kraćem vremenu, rekao je Panenić. Vlada će nastojati uvesti i promjene u sustavu javne nabave. Umjesto najniže ponude, prednost bi trebale imati tzv. ekonomski najpovoljnije ponude, u kojima će se uz cijenu ocjenjivati i drugi elementi. Vrata Ministarstva gospodarstva bit će otvorena za poduzetničke inicijative i prijedloge, rekao je Panenić, najavljujući i ubrzanje natječaja za poticaje iz europskih fondova. Na tim je procesima i sam skupio dosta iskustva. I drugi ministri će pridodati svoja, na čelu s premijerom Tihomirom Oreškovićem, koji je u poslovnoj karijeri pokazao da zna kako izvoziti i kako oživotvoriti neku investiciju. Ministar je dodao i da će se poticati aktivnija uloga gospodarske diplomacije, u čemu bi trebale sudjelovati i ostale potporne institucije gospodarstva, kao što su HUP i HGK. Treba nam fleksibilnija administracija Poduzetnici od Vlade očekuju fleksibilniju administraciju, stvaranje uvjeta za jednostavnije investicije i lakši pristup izvorima financiranja, rekao je Damir Bulić, predsjednik Uprave Kraša. Uštedu na administrativnim troškovima usmjerili bi u razvoj i istraživanje te plasman novih proizvoda. Gospodarska diplomacija, kaže, mogla bi u tome pomoći. Zbog svjetske krize rast prodaje na tržištima konditorskih proizvoda u razvijenim zemljama nije velik, pa bi trebali tražiti nova izvozna područja. Kraš je, primjerice, uspio otvoriti tržište Saudijske Arabije i okolnih zemalja i ondje ostvaruje rast prodaje i po 20 posto godišnje. Sa 2500 zaposlenih, od toga 2000 u Hrvatskoj, ostvaruje prihod od milijardu kuna, a oko 47 posto proizvodnje izvozi. Konditorska industrija u Hrvatskoj je snažna, i uz Švicarsku i Belgiju, rijedak primjer da se više proizvoda izveze nego što se proda na domaćem tržištu. Uz dobru ekonomsku politiku i diplomatsku podršku, taj bi rezultat mogao biti još mnogo bolji, smatra Bulić. (I.V.) 15. veljače broj 3915 Privredni vjesnik 23

24 PARAGRAF Izmjene i dopune pravilnika u turizmu 24 Privredni vjesnik broj veljače 2016.

25 Jednostavnije poslovanje ili atak na standard? Zajednica obiteljskog turizma i Kamping udruga Hrvatske s jedne strane pozdravljaju nove pravilnike o turizmu kojima se pojednostavljuju uvjeti poslovanja u privatnom i kamping smještaju, a s druge strane neki hotelijeri i hostelijeri smatraju kako se time ruše standardi i smanjuje kvaliteta piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr Nakon što su nedavno objavljeni prijedlozi izmjena i dopuna četiriju pravilnika s ciljem unapređenja poslovanja smještajne ponude u turizmu, oglasile su se neke strukovne udruge u toj gospodarskoj djelatnosti. Jedna od njih je Zajednica obiteljskog turizma koja djeluje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), a njena predsjednica Danijela Čavlović kaže kako je zasad stupio na snagu jedino Pravilnik za Zajednica obiteljskog turizma pozdravlja svaku mjeru kojom se pojednostavljuje registriranje te djelatnosti pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu, koji je usklađen sa Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti koji je na snazi od kolovoza No, za njega kao i za preostala tri pravilnika - o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli, zatim o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine kampovi, te pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu - otvorena je javna rasprava koja traje do 1. ožujka ove godine. Govoreći o novom Pravilniku za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu, Danijela Čavlović je rekla kako je u privatnom smještaju naglasak na sigurnosti gostiju i funkcionalnosti prostora, pa tako više nema dosadašnjih ograničenja u pogledu visine prostorija. Naime, prema starom pravilniku to je iznosilo minimalno 240 centimetara, pa je predstavljalo veliku barijeru kod kategorizacije tradicijskih objekata koji nisu imali tu visinu, pa su morali tražiti izuzeće od zadanih normativa za minimalne uvjete, istaknula je Danijela Čavlović. Dodala je kako je za to trebalo podnijeti zahtjev ministru turizma uz prilaganje isprave kojom se potvrđuje da objekt spada u zaštićeno kulturno-povijesno dobro. No, to je dodatno kompliciralo i poskupljivalo proceduru. Ovim novim pravilnikom to je ograničenje uklonjeno, pa tako sada visina prostorija u nekom objektu, od poda do stropa, mora omogućiti nesmetano, sigurno i udobno kretanje gosta. Pojednostavljeni pravilnici Zajednica obiteljskog turizma pozdravlja svaku mjeru kojom se pojednostavljuje registriranje te djelatnosti koja čini 50 posto ukupnog hrvatskog turizma i njome se bavi više od Hosteling je jedna od kategorija turizma koja ne treba nikakva nova izmišljanja. Sve već postoji u svijetu i jako dobro je razvijeno. Tonči Glavina, direktor hostela Eklata, Zaostrog 15. veljače broj 3915 Privredni vjesnik 25

26 PARAGRAF Snižavanje standarda u hotelima ničemu ne vodi i to nije u redu. Roman Špoljar, direktor zagrebačkog hotela Aristos Zajednica obiteljskog turizma pozdravlja svaku mjeru kojom se pojednostavljuje registriranje te djelatnosti koja čini 50 posto ukupnog hrvatskog turizma i njome se bavi više od domaćinstava i tvrtki. Danijela Čavlović, HGK domaćinstava i tvrtki. Danijela Čavlović kaže kako se u Zajednici nadaju da će se uskoro ukinuti i obveza dobivanja energetskih certifikata za iznajmljivače u turizmu. S time se slaže i novi ministar zaštite okoliša Slaven Dobrović koji je izjavio kako smatra da su energetski certifikati još jedna administrativna barijera kojoj nije cilj podizanje ekoloških standarda smještajnih objekata. Novi pravilnik o kampovima pozdravlja Kamping udruga Hrvatske (KUH). Taj pravilnik donosi neke novine, primjerice uvođenje pojma glamping opreme i definiranje mobilehomeova i spavaonica tj. kamping kućica. Glamping oprema bit će svaka vrsta opreme koja pruža viši standard od uobičajenog, kao što je šator s kupaonicom. Jedan od najpoznatijih glampinga nalazi se na Bledu, dok se nekoliko takvih kampova u našoj zemlji nalazi u Istri. Osim glampinga, moderniziranje kampinga prema novom pravilniku vidljivo je i u uvođenju komercijalnog pojma resort te nove vrste tzv. kamp odmorišta. Povećani su i standardi za kamp kategorije pet zvjezdica, pa je tako povećan broj potrebnih obiteljskih kupaonica, perilica za rublje i sanitarija za djecu. Ograničenja za mobilehomeove Jedan od najpoznatijih kamping resorta u Hrvatskoj zasigurno je Zaton Holiday Resort. Voditelj kampa u Zatonu Marinko Marinović kaže kako je suglasan sa gotovo svime u pravilniku o kampingu, ali ipak ima i jednu primjedbu. Ona se odnosi na ograničenje da se u kampovima samo 30 posto ukupne površine može popuniti mobilehomeovima. Mislim da ne bi trebalo robovati navikama, a takva ograničenja utječu na prihode cijelog kampa. Naime, mobilehomeovi su duže zauzeti nego klasične parcele na kojima se nalaze šatori ili kamp-kućice. Osim toga, i prihodi kampa koji imaju mobilehomeove su barem dvostruko veći nego oni koji imaju samo klasične kampparcele, istaknuo je Marinović. Dodao je kako u konkurentskim zemljama na Mediteranu ne postoje takva ograničenja. No, Marinović naglašava kako se u KUH-u već godinama bore s time da se podigne postotak zauzetosti kampparcela s mobilehomeovima i to barem na 40 posto. On dodaje kako pozdravlja i uvođenje glampinga te glamping šatora jer je to turistima atraktivno. Naime, kako kaže, mnogi turisti dolaze u posjet kampu koji ima glamping samo da to vide. Pritom je istaknuo primjer jednog austrijskog kampa koji je napravio parcelu uz cestu s glampingom koji se tijekom dana okreće, pa gosti ciljano tamo odlaze kako bi to vidjeli, a oni koji su na proputovanju tamo se zadrže jednu noć kako bi osjetili što znači boraviti u glamping šatoru. Da nije baš sve tako sjajno s tim pravilnicima, mišljenja je Roman Špoljar, direktor zagrebačkog hotela Aristos. Naime, on smatra kako snižavanje standarda u hotelima ničemu ne vodi i da to nije u redu. Tako navodi primjer smanjivanja Članovi domaćinstva nekog OPG-a više ne moraju svakog travnja pribavljati potvrdu o zdravstvenom stanju broja rezervnih jastuka u sobama, pa zatim činjenicu da hoteli s pet zvjezdica više ne moraju imati bazene, za što kaže da nije dobro jer bi, prema njegovom mišljenju, standarde trebalo podizati, a ne spuštati. Uz to, hotele iste kategorije treba standardizirati. To znači da hoteli, bez obzira na to koju kategoriju imali, trebaju biti koliko god je to više moguće - isti, 26 Privredni vjesnik broj veljače 2016.

27 kad je o komforu riječ. Hoteli u Zagrebu manje-više jesu takvi, no uspoređujući ih s onima na Jadranu, daleko su bolji nego hoteli iste kategorije na Jadranu. Ono što je na Jadranu četiri zvjezdice, u Zagrebu ne bi moglo proći ni pod tri zvjezdice, kazao je Špoljar. Dodao je kako nam je apsolutni prioritet zadržati goste kvalitetnom ponudom koja je i cjenovno praćena. Hosteling ne treba nova izmišljanja Novi pravilnik obuhvaća i poslovanje hostela. Što o tome kažu hostelijeri, upitali smo Tončija Glavinu, direktora hostela Eklata iz Zaostroga. On je rekao kako se slaže s većinom izmjena navedenih u pravilniku iako se na hostele ne odnosi mnogo promjena. Čini mu se kako se pravilnici mijenjaju na brzinu kako bi to pomoglo da se ova sezona što lakše odradi. Trebalo bi pojednostaviti poslovanje hostela, a za to trebaju što konkretniji prijedlozi. Problem je i u tome što su naši pravilnici značajno stroži nego što je to u drugim zemljama. Hosteling je jedna od kategorija turizma koja ne treba nikakva nova izmišljanja. Sve već postoji u svijetu i jako dobro je razvijeno, istaknuo je Glavina. U hostelima u zapadnim zemljama dovoljno je da je u sobi samo krevet i ormarić s ključem, a kod nas se traži još toga, poput noćnih svjetiljki. Ipak, prema novom pravilniku i u Hrvatskoj će to biti pojednostavljeno. Moj stav je da smo prenormirani i pred sebe stavljamo prevelike zahtjeve. Usluga je to što nekoga stavlja na određenu poziciju. Kritike i ocjene gostiju su važna stvar koju svatko može pročitati. Treba ostaviti gostu da odluči sam što želi i gdje želi boraviti, rekao je Glavina. Prema novom pravilniku o OPG-ovima, sobe u kategoriji koja je označena s dva sunca imat će vlastite sanitarije, a ne više zajedničke kao što je to bilo do sada. No, ukida se odredba o minimalnoj visini prostorija, a ostaje propisano da se gost mora nesmetano, sigurno i udobno kretati. U Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti već je prošle godine izmijenjena jedna od najvažnijih stavki u pravilniku o OPGovima, a to je da članovi domaćinstva nekog OPG-a više ne moraju obavljati zdravstvene preglede te dobivati potvrdu o zdravstvenom stanju. Naime, oni su jednom godišnje, i to u travnju uoči početka turističke sezone, trebali obavljati zdravstvene preglede. To nije imalo smisla iz još jednog razloga, a to je da se na OPG-ovima na kontinentu, gdje se i nalazi većina tih objekata, turizam odvija tijekom cijele godine. Kategorizirati seoska domaćinstva Govoreći o pravilniku o OPG-ovima, Davorka Šajina, vlasnica Agroturizma Ograde pored Pazina, je istaknula kako smatra da bi seoska domaćinstva trebalo posebno kategorizirati, i to po posebnim pravilima. Nama je prioritet tradicija, proizvodnja domaćih proizvoda i domaće životinje. Naime, na selu postoje objekti koji su sazidani na tradicionalan način i jako je velik problem da svaka soba ima svoju kupaonicu. Tim se preinakama ulazi u nešto što remeti tradicionalni izgled svake kuće. Smatram da je to samo jedan prijedlog na kojem se treba još dosta raditi, rekla je Davorka Šajina. U prijašnjem pravilniku je, među ostalim, pisalo i koliko se osoba može poslužiti u jednom OPG-u. Tako je ranije to bilo 50, pa onda 80 osoba, a u novom pravilniku to nije jasno naznačeno. Davorka Šajina kaže da samo novosagrađeni OPG može imati sobe s vlastitom kupaonicom. Ona smatra kako treba podijeliti seoska domaćinstva na ona koja su pravi agroturizam, i to s uslugom hrane i smještaja, koja drže životinje te imaju vlastitu proizvodnju mesa i voća, te na ona koja su ustvari kuće za odmor i grade se kao imitacija autohtonih sela. Ne može se staviti u istu kategoriju staro i novo gospodarstvo. Trebamo se ugledati na susjede i njihove pravilnike. Naši su gosti Austrijanci, Nijemci i Francuzi u čijim je zemljama već razvijen seoski turizam. Gosti tako nešto očekuju, način života tipičan za naš kraj, zaključila je Davorka Šajina. Ne može se staviti u istu kategoriju staro i novo gospodarstvo. Trebamo se ugledati na susjede i njihove pravilnike. Naši su gosti Austrijanci, Nijemci i Francuzi u čijim je zemljama već razvijen seoski turizam. Gosti tako nešto očekuju, način života tipičan za naš kraj. Davorka Šajina, vlasnica Agroturizma Ograde, Pazin 15. veljače broj 3915 Privredni vjesnik 27

28 TURIZAM Potražnja za kruzerima porasla čak 60 posto 28 Privredni vjesnik broj veljače 2016.

29 Globalna glad za plovećim gradovima Brodari su do godine ugovorili izgradnju 50 brodova za kružna putovanja, vrijednosti veće od 35 milijardi dolara. S obzirom na to da se ovi brodovi uglavnom grade u europskim brodogradilištima, prilika je to i našoj brodograđevnoj i pratećoj industriji, misli Antun Asić, ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr Cruising turizam, koji je svoj suvremeni razvoj počeo krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina, prevladao je svoju pionirsku fazu i dosad prerastao u zrelu industriju. Potražnja za ovim oblikom turizma, koji u kratkom vremenu svojim putnicima nudi posjete većem broju odredišta, u zadnjih 10 godina u svijetu je povećana za više od 60 posto, a ponuda izražena u raspoloživim noćenjima za više od 80 posto. U Mediteranu, gdje je plovilo 20 posto svjetskih kapaciteta brodova na kružnim putovanjima, evidentirano je ipak manje smanjenje broja uplovljavanja u luke u odnosu na rekordnu godinu. To se u proteklih nekoliko godina odrazilo na broj putnika i ticanja i u Dubrovniku. U potrazi za novim tržištima brodari ovih plovećih hotela osvajaju nova zemljopisna područja poput Dalekog istoka i Australije, gdje vide mnogoljudno tržište sklono potrošnji. Kako bi zadovoljili potražnju, brodari su do godine ugovorili izgradnju 50 brodova za kružna putovanja ukupnog kapaciteta postelja. Brodovi i putnici 760 stranih kruzera u Hrvatskoj plovilo od 1. do 11. mjeseca putnika ili 9,7% više putovanja i 2,6% više putnika nego godinu ranije došlo u Hrvatsku kruzerima 262 kruzera sa putnika posjetila Split kruzera s oko putnika najavilo dolazak u Split u kruzera uplovila u luku Dubrovnik- Gruž (rast 4,5%) sa putnika ili manje nego u veljače broj 3915 Privredni vjesnik 29

30 TURIZAM Na tržištu se pojavljuju i novi brodari poput Richarda Bransona i njegova brenda Virgin. Sve to ukazuje na daljnji razvoj ove djelatnosti. Antun Asić, ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Vrijednost ovih brodova nadilazi 35 milijardi američkih dolara. S obzirom na to da se ovi brodovi uglavnom grade u europskim brodogradilištima, ovo je prilika i našoj brodograđevnoj i pratećoj industriji za uključivanje u proizvodni lanac tih plovećih gradova, smatra Antun Asić, ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik. Asić kaže kako brodari, svjesni svoje izloženosti i fokusa javnosti, stalno nastoje smanjiti štetne utjecaje na okoliš. Danas se stoga na brodove redovno ugrađuju filteri ispušnih plinova koji emisiju štetnih plinova svode na minimum, a u narudžbi su i prvi brodovi na LNG i hibridni pogon. Brodski otpad separira se i uklanja po najstrožim ekološkim zahtjevima, a za brodske podvodne boje protiv obrastanja trupa koristi se tehnologija koja ne šteti okolišu. Na tržištu se pojavljuju i novi brodari poput Richarda Bransona i njegova brenda Virgin. Sve to ukazuje na daljnji razvoj ove djelatnosti, a na lukama i gradovima, poglavito Mediterana, je da se što bolje organiziraju kako bi zajedno s brodarima sudjelovali u kreiranju turističkog doživljaja putnika i što bolje iskoristili potencijale koje djelatnost pruža, pojašnjava Asić. Rezultati hrvatskih luka Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u razdoblju od siječnja do studenoga ostvareno je 760 kružnih putovanja stranih brodova u Hrvatskoj. Na tim brodovima bilo je putnika, koji su kod nas boravili ukupno 1529 dana. To je u prosjeku boravak oko dva dana. U odnosu na isto razdoblje broj putovanja veći je za 9,7 posto, a broj putnika koji su na taj način ušli u Hrvatsku veći je za 2,6 posto. Ukupan broj dana boravka tih Mediteranom plovi 20 posto svjetskih kapaciteta brodova na kružnim putovanjima putnika u istom razdoblju veći je za 1,3 posto. U strukturi kružnih putovanja, najviše stranih brodova evidentiralo je prvi ulazak u hrvatsko teritorijalno more u Dubrovačko-neretvanskoj (64,1 posto) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (22,8 posto), što je ukupno 86,9 posto. Ostalih 13,1 posto stranih brodova na kružnim putovanjima evidentiralo je prvi ulazak u hrvatsko teritorijalno more u ostalih pet županija: Zadarskoj (6,3 posto), Istarskoj (2,5 posto), Šibensko-kninskoj (2,2 posto), Primorsko-goranskoj (2,0 posto) i Ličko-senjskoj (0,1 posto). Prethodne, u luku Dubrovnik-Gruž i na sidrište ispred povijesne jezgre Dubrovni- 30 Privredni vjesnik broj veljače 2016.

31 Dubrovnik Home port Zarada 10 puta veća nego od običnih cruiser gostiju Home port ili luka ukrcaja za neku kompaniju ono je čemu se teži u cruising turizmu. Sezonu u Luci Dubrovnik-Gruž obilježila je kompanija Thomson Cruises i njihov kruzer Thomson Celebration. Thomson Celebration je brod za obitelji s djecom, kapaciteta 1254 putnika i 520 članova posade. Thomson Cruises koristila je tako luku Dubrovnik-Gruž za luku ukrcaja generirajući ukupno ukrcanih i iskrcanih putnika ili četverostruko više nego prethodne godine. Ova praksa nastavit će se i u Značaj luke ukrcaja nije samo u porastu broja putnika u luci, nego ima i šire gospodarsko značenje. Tako se povećava promet Zračne luke Dubrovnik, dio putnika ostaje dodatno u višednevnim aranžmanima u hotelima, dodatni transferi putnika i slično, a što sve skupa generira dodatnu direktnu i indirektnu potrošnju, pojašnjava Antun Asić. Goran Hrnić, predsjednik Uprave Gulliver travela, agencije koja servisira ovaj kruzer i putnička je agencija ovog brodara, otkriva da direktne koristi ima dubrovačka zračna luka čiji bi se promet trebao povećati za tri posto. Zarada u ovom slučaju je 10 puta veća nego od običnih gostiju na kružnim putovanjima, a procjenjuje se da će čak 40 posto gostiju kruzera ostati još sedam dana u nekom od dubrovačkih hotela. Inače, u godini imali smo 26 tjedana smjene turista na Thomson Celebrationu. Mi smo ovaj posao shvatili i kao pokus za dobivanje još brodova koji bi Dubrovnik izabrali kao home port. Ovo je svakako kvalitetan pomak i vjerujemo kako možemo puno više, ističe Hrnić. ka uplovila su 603 broda za kružna putovanja, što je 4,5 posto više nego u godini. Rast broja dolazaka nije pratio i rast broja putnika: u godini doplovilo nam je putnika ili manje nego u godini. Uzrok tom nerazmjeru broja dolazaka i broja putnika Antun Asić nalazi u smanjenju veličine brodova. Prosječni putnički kapacitet broda u godini bio je za 150 putnika manji nego u prethodnoj. Ove godine u Dubrovniku prema sadašnjem stanju rezervacije očekujemo 616 dolazaka brodova na kružnim putovanjima i oko putnika, što je blago povećanje u odnosu na 2015., ističe ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik. Od hrvatskih luka, kruzeri najviše dolaze u luke Dubrovnik i Split Asić ističe kako u segmentu cruising turizma na Mediteranu ova godina nije dobro počela - zbog terorističkih napada u Istanbulu te stalnih prijetnji terorizmom. Vodeći svjetski brodari kružnih putovanja otkazali su uplovljavanja u turske luke. Većina je svoje itinerere preusmjerila u grčke luke, a manji broj, oko par desetaka ticanja, u svoje itinerere uvrstilo je i Dubrovnik. Ovakvi uzroci promjena itinerera najgore su što se u turizmu može dogoditi. U takvoj situaciji je svatko dugoročni gubitnik jer uz prisutan negativni psihološki element koji djeluje na putnike i posadu, sve to dovodi i do povećanja troškova brodara i luka, usporavanja protoka putnika i općenito do smanjenja zadovoljstva putnika, uz dugoročnu prijetnju pada potražnje. Ne smijemo zaboraviti da je turizam prvenstveno doživljaj i ako je taj doživljaj ograničen preprekama, onda za njega opada interes i kupci će ga mijenjati nekim drugim doživljajem, pojašnjava Asić. Planovi Dubrovačke luke Prema njegovim riječima, razvojni planovi Lučke uprave Dubrovnik predvidjeli su gradnju cruise terminala, poslovno-garažne zgrade i autobusnog kolodvora na lučkom području. Krajem prošle godine Upravno vijeće Lučke uprave donijelo je odluku o dodjeli koncesije za gradnju ovih objekata trgovačkom društvu Dubrovnik Interational Cruise Port Investment. Koncesija je dodijeljena na 40 godina i pregovori oko sklapanja Ugovora za koncesiju su u tijeku. Početak realizacije projekta predviđen je za kraj ove godine, a njen završetak u kolovozu Cijeli projekt predviđa investiciju od 93,7 milijuna eura. Ovim projektom za luku Dubrovnik dobio bi se prvenstveno suvremeni terminal za putnike s brodova na kružnim putovanjima, proširenje i poboljšanje usluge, dok Tijekom godina evidentiran je kontinuiran trend porasta dolazaka brodova na kružnim putovanjima kao i porast broja putnika u Luku Split. Milan Blaževski, ravnatelj Lučke uprave Split 15. veljače broj 3915 Privredni vjesnik 31

32 TURIZAM bi ostalim nelučkim sadržajima Grad Dubrovnik dobio novu ponudu za građane i turiste, početak dubrovačkog waterfronta, te jedno suvremeno prometno putničko čvorište. Osim tog projekta, koncesionar Luka Dubrovnik planira ulaganje od oko 15 milijuna kuna u pontonsku obalu u duljini od oko 400 metara na predjelu luke Batahovina ispod Mosta dr. Franje Tuđmana, koja bi se koristila do izgradnje čvrste obale. Ta gradnja bi prema planu trebala početi godine. Splitska luka: velike investicije Prema podacima koje nam je dao Milan Blaževski, ravnatelj Lučke uprave Split, tijekom splitsku luku su posjetila 262 broda na kružnim putovanjima sa putnika. Prema njegovim riječima, u godini najavljeno je 287 posjeta brodova na kružnim putovanjima, s kojih se očekuje dolazak oko putnika. Tijekom godina evidentan je kontinuirani trend porasta dolazaka brodova na kružnim putovanjima kao i trend porasta broja putnika, što potvrđuje da je interes za destinaciju - Split u kontinuiranom porastu. Lučka uprava Split je u postupku provedbe Projekta obnove infrastrukture Luke Split. Svrha Projekta je modernizacija te luke i proširenje kapaciteta za prihvat brodova u domaćem i međunarodnom putničkom prometu. Projektom će se izgraditi dva veza. Prvi vez izgradit će se na vanjskom dijelu lukobrana gradske luke za prihvat brodova duljine do 270 metara, a drugi isto na vanjskom dijelu lukobrana za brodova duljine do Čak i Ličkosenjska županija bilježi svoje kruzing-turiste 320 metara. Sagradit će se i dvije ro-ro rampe širine 28 metara preko kojih će se obavljati ukrcaj i iskrcaj vozila i putnika, manipulativne površine, spojni priključci, privezni sadržaji i instalacije za pomoć pri navigaciji, ističe Blaževski. Zaštita okoliša u Luci Split uspostavit će se po načelima EcoPorta. Sustav upravljanja zaštitom okoliša po načelima Eco- Port EMS-a uključuje klasični sustav upravljanja kvalitetom i zaštitom okoliša, tradicionalni sustav akcijskih planova zaštite okoliša - planova za očuvanje okoliša i razradu upravljačkih dokumenata institucije, te je okrenut svim partnerima, posebno društvenoj zajednici i komunikaciji sa zajednicom, pojašnjava Blaževski. Radovi na izgradnji vezova su započeli 12. lipnja 2014., a projekt se, prema riječima Blaževskog, odvija prema planu. Do kraja obavljeni su radovi na gradilištu u vrijednosti 12,6 milijuna eura. Dovršetak prvog veza očekuje se travnju, a drugog u rujnu ove godine. Potpuni dovršetak projekta predviđen je za kraj ožujka Projekt obnove infrastrukture Luke Split kao i izgradnja putničkih vezova dio je i investicijske strategije Vlade kao potpora jačanju turističke mreže u Hrvatskoj, a samim time i grada Splita. Realizacijom ovakvog projekta dobiva se nova kvalitetna infrastruktura kojom se povećava kvaliteta i sigurnost lučkih usluga, omogućuje se produženje sezone za privez brodova u međunarodnom prometu, veća mogućnost za prihvat novih brodova na vezu, te u konačnici i aktiviranje svih gospodarskih subjekata i dionika grada Splita kao i regije. Konačno, na ovaj način Lučka uprava Split, kao neprofitna javna ustanova, obavlja i svoje temeljne djelatnosti a to je unapređenje pomorskog dobra te stvaranje preduvjeta za pružanje usluga od općeg interesa, zaključuje ravnatelj Lučke uprave Split. 32 Privredni vjesnik broj veljače 2016.

33 AKTUALNO Rat priopćenjima Kakofonija na slobodnom tržištu Frcaju iskre između dva najveća opskrbljivača električnom energijom na tržištu, HEP-a i tvrtke RWE Energija, a jednima i drugima jedini cilj je, čini se, slobodno tržište i zaštita prava potrošača Proteklog tjedna hrvatska poslovna javnost mogla je posvjedočiti pravom malom ratu priopćenjima dvaju najvećih opskrbljivača električnom energijom na našem tržištu, HEP-a i njegova najbližeg konkurenta, tvrtke RWE Energija. RWE Energija, koja u Hrvatskoj ima više od korisnika u kućanstvima i 5000 poslovnih korisnika, upozorila je da HEP pokušava onemogućiti direktnu prodaju električne energije ostalim opskrbljivačima jer je u zadnjih nekoliko mjeseci u više navrata putem objava i Više od kućanstava odabralo je novog opskrbljivača, najčešće baš RWE Energiju oglasa u medijima upozoravao građane na nepoštene i zavaravajuće načine prodaje pojedinih tržišnih opskrbljivača. HEP u svojim medijskim proglasima, navodi RWE, iznosi niz neargumentiranih optužbi na račun pojedinih tržišnih opskrbljivača, bez konkretnih podataka o tome tko su ti opskrbljivači ili njihovi prodajni predstavnici. Objavljivanje ovakvih paušalnih upozorenja možemo protumačiti jedino kao nepošten pokušaj opstrukcije tržišne utakmice, izjavio je Zoran Miliša, predsjednik Uprave RWE Energije. S obzirom na to da je najveći broj kupaca električne energije promijenio opskrbljivača upravo sklapanjem ugovora s našim prodajnim predstavnicima u vlastitom domu, ovakvim postupanjem HEP zapravo pokušava uništiti slobodno tržište električne energije tako što želi jedan potpuno legalan način prodaje staviti izvan zakona. U RWE-u vjeruju da je gubitak tržišnog udjela razlog što HEP na ovakav način pokušava onemogućiti prelazak korisnika drugim opskrbljivačima. Unatoč svim opstrukcijama koje HEP aktivno provodi, u Hrvatskoj je više od kućanstava odabralo novog opskrbljivača električne energije. Više od polovine odabralo je RWE Energiju. U većini slučajeva motiv za promjenu bio je povoljnija cijena. Prema našim procjenama, navedeni broj bio bi i veći od korisnika da je tržište u potpunosti slobodno. Naime, u više od 50 posto slučajeva promjena opskrbljivača ne uspije se izvršiti upravo zbog različitih oblika navedenih opstrukcija, istaknuo je Miliša. Žalbe građana Hrvatska elektroprivreda pak najoštrije odbacuje optužbe RWE-a. Napominjemo kako HEP pozdravlja proces liberalizacije, ali i osuđuje nepoštene, nemoralne i zavaravajuće metode prodaje nekolicine opskrbljivača, koje između ostalog uključuju lažno predstavljanje, krivotvorenje potpisa, neovlašteni ulazak u domove građana, neistinito prikazivanje popusta, ali i sklapanje ugovora s nedovoljno informiranim građanima visoke životne dobi. HEP odlučno odbacuje optužbe tvrtke RWE Hrvatska da opstruiramo liberalizaciju tržišta. Dapače, edukativno-informativna kampanja HEP-a u vezi sa zaštitom prava potrošača upravo pridonosi stvaranju zrelog i odgovornog tržišta, ističe se u priopćenju Hrvatske elektroprivrede. Povod kampanji bila je činjenica da je HEP tijekom proteklih mjeseci zaprimio više desetaka upita medija i na stotine žalbi građana na očito nepoštene metode kojima određeni opskrbljivači dolaze do novih kupaca. Izuzetno veliki broj prijava građana kao i učestalost evidentiranih zahtjeva za raskid ugovora s pojedinim opskrbljivačima svjedoči o eskalaciji zavaravajućeg postupanja. Stoga, apeliramo na nadležne institucije da se angažiraju na utvrđivanju razmjera ove pojave i sankcioniranju odgovornih, a prevarene i/ili obmanute građane da svoj slučaj prijave najbližoj policijskoj postaji te Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji, ističu u HEP-u. (B.O.) 15. veljače broj 3915 Privredni vjesnik 33

34 PRIČA S RAZLOGOM Jasmina i lutkice Vilinski svijet lutaka Dizajnerica Jasmina Kosanović svoju je ljubav prema kostimografiji i tekstilnom dizajnu pretvorila u bajkoviti posao. Većina kupaca njenih unikatnih lutki dolazi iz inozemstva piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr Priča o Jasmini i lutkicama traje službeno od godine kada je napravljena prva lutka koja se može pronaći u dućanu u središtu Zagreba u Petrinjskoj ulici, nasuprot hotela Astorija. Povijest je nešto duža jer sam se ovim bavila i prije, a je započeo ozbiljan rad koji je prešao u posao, kaže dizajnerica i vlasnica tvrtke Jasmina i lutkice Jasmina Kosanović. Završila sam dizajn odjeće na Tekstilno tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. To je bila moja prva ljubav i zapravo tada, kao niti prije toga, nisam razmišljala o lutkama. I prije diplome sam već imala neke honorarne poslove među kojima je bio i posao voditeljice likovnih radionica. Tražili su me da im napravim lutku kojom će ukrasiti izlog i koju ću moći izrađivati zajedno s djecom. No kako sve što radim zakompliciram, tako sam to učinila i s tim zadatkom. Napravila sam lutku, pa onda i cijeli niz njih, koje sam morala napraviti s kolegicama i tada mi je na vrata zakucao prvi kupac, nastavlja Jasmina Kosanović. Tkanina govori što želi biti Iza toga slijedili su prvi sajmovi, prigodne prodaje i posao se počeo širiti. Kako sama kaže, nije bilo namjere, ni pomisli da će se nakon prve lutke profesionalno baviti lutkama jer su joj se u glavi rojile ideje o kostimima i kazalištu. Kada počnem raditi i razmišljati o lutki, neke ideje se dogode jako brzo i to u doticaju s materijalom. Kada odem u nabavu tkanina ili mi neka od njih dođe pod ruku, stvarno mi kaže - ja sam lisica, ili ja sam medo, lutka ili vila. Zove me da napravim nešto iz nje. To je najčešći način. No kada me netko nazove i kaže - želim da mi napraviš miša 34 Privredni vjesnik broj veljače 2016.

35 ili žabu, taj proces traje puno duže. Žaba i miš su se u meni kuhali dobrih šest mjeseci. Jednostavno nisu htjeli van. Crtala sam, skicirala, birala materijale i igrala se, ali nikako nisu izlazili van! No kada sam pronašla pravu tkaninu, likovi su se sami stvorili, ističe Jasmina Kosanović. Zanimljvo je da se većina lutki izrađuje bez ikakvog skiciranja ili pripreme, samo rezanjem materijala na licu mjesta i šivanjem dijelova te sklapanjem u lutku. Unikatnost prepoznaju samo stranci No u Hrvatskoj mnogi nisu dovoljno svjesni činjenice da je svaki proizvod u dućanu autorski i unikatni rad, te da niti jedna lutka koju Jasmina napravi nije kopija neke druge. Kada osoba dođe u dućan, važno mi je da to zna. Nažalost, u nas se to ne doživljava. Pomalo se to mijenja i ljudi počinju shvaćati da su ovo dekorativne unikatne lutke. Stranci su definitivno moja publika. Najčešće je riječ o Amerikancima, Englezima i Francuzima. To čak i kupci iz Bugarske puno više razumiju nego hrvatski kupci, kaže ona. Budućnost prodaje svojih lutki vidi u novom web shopu. Iako uz naš dućan u Zagrebu, proizvode možete pronaći i u nekoliko specijaliziranih dućana u Dubrovniku, Istri ili drugim mjestima na jadranskoj obali, većina kupaca me pronalazi u Zagrebu. Uglavnom je riječ o turistima, specifičnom krugu ljudi koji razumiju da ovo nije štancanje. Može nas se naći na društvenim mrežama i tim putem zatražiti određenu lutku, no sve fotografije koje su tamo objavljene su fotografije lutki koje su već pronašle svog kupca, naglašava Jasmina Kosanović. Logistika za stvaranje web shopa bit će velika jer su proizvodi raznoliki i svaki je poseban. Još jedan veliki problem je i poštarina. Često nam stranci Budućnost prodaje svojih lutki vidi u novom web shopu dođu u okviru turističkog obilaska Hrvatske ili ovog dijela Europe i kada kupe lutku, zatraže da je kroz neko vrijeme, dok su oni na putu, pošaljemo na njihovu kućnu adresu. Cijena poštarine ponekad naraste na razinu koštanja same lutke! Meni kao proizvođaču suludo je da lutka primjerice stoji 300 kuna, a poštarina za nju više od 200 kuna, zaključuje Jasmina Kosanović. Da je riječ o posebnoj poduzetniciumjetnici govori i činjenica da se Jasmina često veže za svoje proizvode pa neki od njih upravo stoga nikada neće otići iz dućana. No, možete ih vidjeti, možda se i poigrati s njima, i kupiti njihovu braću i sestre u prekrasnom malom dućanu koji će vas vratiti u svijet bajki. Kada odem u nabavu tkanina ili neke od njih dođu do mene, stvarno mi kaže - ja sam lisica, ili ja sam medo, lutka ili vila. No kada me netko nazove i kaže - želim da mi napraviš miša ili žabu, taj proces traje puno duže. Žaba i miš su se u meni kuhali dobrih šest mjeseci. Jednostavno nisu htjeli van. Jasmina Kosanović 15. veljače broj 3915 Privredni vjesnik 35

36 predstavljamo OPG Branko Bočina, Kaštel Stari Juta spiza za svako nepce Svoje paprike obrađujemo ručno i ne koristimo insekticide, pesticide i umjetno gnojivo, kaže Branko Bočina, proizvođač ljutih umaka Lani su Bočina i njegovi suradnici u Splitu organizirali i prvo natjecanje u degustiranju ljutih paprika i umaka. Ove će se godine natjecanje održati u sedam dalmatinskih gradova, a započet će polovinom rujna da bi se potom održavalo svaki vikend u drugom gradu. Bočina obrađuje 2000 četvornih metara u Kaštelanskom polju u čemu mu pomaže baka i članovi obitelji. Svoje paprike obrađujemo ručno i ne koristimo insekticide, pesticide i umjetno gnojivo. Koristimo samo stajsko gnojivo, a papriku zalijevamo vodom. Potrebne su nam velike količine vode jer mediteranska klima nije baš najpovoljnija za uzgajanje paprika, kaže Bočina, dodajući kako je lani zasadio dvadesetak vrsta paprika. A SAD MALO O NAMA m 2 obrađuje Bočina u Kaštelanskom polju 500 stabljika feferona posađeno različita ljuta umaka proizvodi OPG Bočina Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na redakcija@privredni.hr Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Branko Bočina osnovano je prošle godine kada se njegov osnivač uvjerio da umaci od ljute paprike mogu postati zanimljiv i atraktivan posao. Te umake Bočina kao osnivač ovog OPG-a na tržište plasira pod nazivom Juta spiza. Od rujna prošle godine umaci se mogu pronaći u određenom broju pizzerija i ugostiteljskih objekata te u nekoliko specijaliziranih trgovina, što im daje nadu za budući razvoj posla, no Bočina je najzadovoljniji prodajom putem web shopa. Bočina je započeo eksperimentirati s ljutim paprikama napravivši prvi ljuti umak U degustaciji pomagali prijatelji Bočina je započeo eksperimentirati s ljutim paprikama napravivši prvi ljuti umak. Naime, on je veliki ljubitelj Tabasca, ali je shvatio da mu je on preskup. Stoga je započeo s proizvodnjom vlastitih umaka, a pri degustaciji i ocjenjivanju su mu pomagali prijatelji. Paralelno je povećavao količinu zasađenih ljutih paprika, a prekretnica je godina kada je zasadio 500 stabiljka feferona i kada je napravljen originalni, kako ga je Bočina nazvao, V4 ljuti umak. Umak je razgrabljen za samo nekoliko mjeseci što je rezultiralo i osnivanjem OPG-a te je započeo s komercijalnim plasmanom svojih proizvoda. Iste godine Bočina je povećao asortiman na četiri različita umaka. Prvi umak V4 nazvao je Prase, drugi je nazvao Fumada koji se uklapa kao dodatak ribljim jelima te uz bijelo meso. Potom je napravljena Partenca, pa super-ljuti umak Furija. Partencu smatram najboljim umakom koji sam ikad kušao, a naišao sam i na stotine istomišljenika. On dobro dođe onima kojima ne odgovara intenzitet mirisa super-ljutih paprika. Radi se o donekle blažem umaku, pojašnjava Bočina. Ističe kako mu je ova prva prava poslovna godina u kojoj bi se trebao uvjeriti koliki je komercijalni potencijal njegovih proizvoda. Planira uvesti na tržište još nekoliko umaka te neke pikantne ajvare i kisele krastavce. Ima planove vezane i uz podizanje plastenika. Kooperacija ga ne zanima jer želi osobno nadzirati kompletnu proizvodnju. (J.V.) 36 Privredni vjesnik broj veljače 2016.

37 Zašto nas ostavljaju? POGLED IZNUTRA IGOR PURETA predsjednik Uprave Grawe Hrvatska, coach i mentor Radnici očekuju da imamo dovoljno povjerenja u to da znaju kako posao treba biti obavljen umjesto da im svaki dan govorimo kako i što trebaju raditi Svaki, pa i najmanji tim i svaka organizacija želi u svom sastavu imati najbolje ljude. Želi najbolje varioce, najbolje prodavače, najbolje administratore, najbolje rukovoditelje ukratko, ljude najbolje u onome što je toj organizaciji potrebno! Svaki menadžer ili voditelj zna da je jedina razlika između njegovog i nekog drugog odjela u istoj organizaciji ili konkurentskoj tvrtki znanje, iskustvo, motivacija, žar, želja, kreativnost i inovativnost koju njegovi ljudi imaju. I to je točno! Ako promatramo timove unutar tvrtke, svi oni dijele istu viziju, misiju, svi posluju na istim strateškim načelima, svima su zajednička ista načela upravljanja ili kodeks ponašanja. Jednako je i kad uspoređujemo organizacije na tržištu. Svima je tržište jednako dostupno, svima je zakonodavac jednako propisao obveze, sve jednako pritišću rokovi izvješćivanja. Stoga upravo razliku između organizacija ili timova čine ljudi koji ih čine, uključujući i njihova voditelja ili menadžera. Stoga se svaki voditelj trudi dovesti u svoj tim što više osoba koje će, uz jednake resurse koji su im na raspolaganju, dati više od ostalih. Također se trudi oduprijeti zahtjevima onih koji bi željeli postati članovi njegova tima, a za koje je procijenio da tu razliku neće donijeti. U tu svrhu angažiraju se svi odjeli čija im stručnost pomaže da lakše utvrde potrebnu ili željenu razinu stručnosti te razvijenost emocionalnih i socijalnih kompetencija kandidata. I nakon što smo uz silan napor izabrali pravu osobu za popunjavanje svog tima, dogovorili s njom više nego izdašan paket nagrađivanja kojim je ona zadovoljna i koji treba osigurati da svoje znanje, iskustvo i motivaciju stavi u službu zajedničkog cilja, čini se da je sve postavljeno kako treba. No, izgleda da tek tu počinje problem te da čak i takvi pojedinci, koji su se činili idealnim izborom i za čiju smo se plaću dobro izgnjavili sa svojim šefom, mogu biti nezadovoljni! I ne samo da su nezadovoljni, nego ubrzo napuštaju našu tvrtku tražeći neka druga, zelenija, dvorišta. Nije problem ako to učini jedna osoba, ali je problem kad odlazak kvalitetnih ljudi iz našeg tima dosegne zabrinjavajuće razmjere pa svima postane jasno da nije problem u tim ljudima već u voditelju i organizacijskoj klimi razvijenoj unutar tog tima. Prema jednom američkom istraživanju s kraja protekle godine, svi razlozi zbog kojih kvalitetan radnik napušta organizaciju su vezani uz njegova voditelja. Radnici očekuju da imamo dovoljno povjerenja u to da znaju kako posao treba biti obavljen umjesto da im svaki dan govorimo kako i što trebaju raditi. Također, ako od njih tražimo da rade njima besmislene poslove, osjećat će se prevarenima i umornima. Ako smo voditelj koji većinu svog radnog vremena provede u fazi mikro menadžmenta, pazeći na svaki pokret svojih ljudi, na dobrom smo putu da nas, barem prema rezultatima tog istraživanja, trećina (i to onih najboljih) radnika napusti. Uz ove mikro menadžerske sitnice, radnicima je jako važno u kakvom okruženju se nalaze. Zanima ih kakva načela Svaki se voditelj trudi dovesti u svoj tim što više osoba koje će, uz jednake resurse, dati više od ostalih zastupa tvrtka i provode li se ona i na nižim razinama ili ostaju samo puste riječi generalnog direktora odnosno članova uprave. Hoće li se načela na kojima je tvrtka sazdana ili koje propagira primjenjivati i u našem timu ovisi isključivo o nama. Ako mi kao voditelji razmišljamo imalo drugačije od onoga što od nas očekuje viši menadžment ili organizacija, svi članovi tima će to primijetiti. A osim što će primijetiti, počet će ta ista načela tumačiti onako kako oni misle da je to najbolje, i to isključivo za - njih same! Time naši problemi postaju još veći, jer ne samo da imamo problem zato što ne poštujemo načela organizacije, što je već samo po sebi loše, već nemamo nikakvo pravo zahtijevati od radnika da ih se oni pridržavaju! U takvoj se situaciji kvalitetni članovi tima također osjećaju prevareno. Tijekom procesa izbora za radno mjesto na koje su došli dobili su uvjeravanja da su načela i organizacijska kultura na visokoj razini. Usporedili su ih s vlastitim načelima i zaključili da su obje grupe načela kompatibilne. Ipak, realnost ih je brzo demantirala. Uz to, otkrivanjem da se nalaze u timu (ili čitavoj organizaciji) u kojem većina članova ne postupa po načelima na kojima oni temelje svoj rad, dovodi ih do toga da se počnu zatvarati u sebe. Time se gasi komunikacija unutar tima, pa onda i komunikacija na svim drugim razinama: s voditeljem i kolegama izvan tima. Tako nestaje jedan od osnovnih preduvjeta zadovoljstva radnim mjestom. Tim radnicima, za koje smo se tako dugo borili, ne preostaje ništa drugo nego potražiti novu organizaciju u kojoj njihova očekivanja i obećani odnosi neće biti iznevjereni. 15. veljače broj 3915 Privredni vjesnik 37

38 vijesti Hrvatski restorani na Good Franceu Na događanju pod nazivom Goût de France/ Good France koji slavi francusku gastronomiju, a održat će se 21. ožujka na raznim lokacijama diljem svijeta, među ostalima sudjelovat će i devet hrvatskih restorana. Ove će se godine Goût de France održati drugi put zaredom, a okupit će 1500 kuhara na pet kontinenata. Oni će istodobno posluživati večere u restoranima diljem svijeta te će time naglasiti važnost postignuća francuske kuhinje i njenih glavnih vrijednosti - dijeljenja, uživanja, poštivanja i principa visoke kvalitete. Francuzi i Amerikanci zainteresirani za Muzil TURIZAM Izbor za najbolju europsku destinaciju Zadar je najbolji u Europi! Nakon trotjednog glasovanja čitatelja portala European Best Destinations za izbor najbolje europske destinacije godine, najboljim turističkim odredištem proglašen je Zadar. U glasovanju su sudjelovala čitatelja tog portala, a za Zadar je glasalo čitatelja. Hrvatski grad je tako iza sebe ostavio 19 proslavljenih gradova i turističkih odredišta poput Atene, Beča, Amsterdama, Barcelone, Rima, Pariza, Milana, Praga, Madrida... Zahvaljujući društvenim mrežama i kampanji Biraj Zadar koju je volonterski vodila skupina mladih entuzijasta, za Zadar su, među ostalima, glasovali i neki sportaši poput Luke Modrića i Collina Jacksona. Zadar je titulu najbolje europske destinacije dobio kao grad posebne kulturne i povijesne vrijednosti, ali i suvremeni turistički grad koji iz godine u godinu posjećuje sve više turista iz svih krajeva svijeta. Turistima su posebice atraktivne zadarske gradske zidine, utvrde te morske orgulje. Na tituli nabolje europske destinacije u godini Zadru i Zadranima je čestitao ministar turizma Anton Kliman. On je rekao kako je to prekrasno priznanje čestitka svim turističkim radnicima u Gradu Zadru, Zadarskoj županiji i šire. Nadamo se da će to biti motivacija za daljnje unapređenje razvoja destinacije te poticaj drugim turističkim destinacijama diljem Hrvatske. Zadar je dokaz da se trud isplati!, naglasio je Kliman. Inače, vlasnik portala European Best Destinations je istoimena europska udruga (EBD) sa sjedištem u Bruxellesu, nastala s ciljem promicanja kulture i turizma u Europi. (S.P.) Ninu dodijeljen službeni logo najromantičnije destinacije Europe Nin u znaku ljubavi Za realizaciju projekta Muzil koji je nekada bio vojno sjedište, a u planu je njegova preobrazba u turističko odredište, u Državni ured za upravljanje držanom imovinom stigle su dvije neobvezujuće investicijske ponude. Za Muzil, koji se nalazi na istoimenom poluotoku u Puli, zainteresirani su francuski Boygues Batiment International i američki Forbes Real Estate LLC. Nin je poznat kao jedan od najstarijih gradova na Mediteranu i prva prijestolnica Hrvata, a marketinški je obrađen i kao najstariji hrvatski kraljevski grad. Prije šest godina dobio je nagradu EDEN - europska destinacija izvrsnosti, a prošle godine započelo je brendiranje Nina kao jedne od najromantičnijih destinacija u Europi. Direktorica Turističke zajednice Nina Marija Dejanović kaže kako od veljače taj grad nosi titulu najromantičnije destinacije Europe koju mu je dodijelila organizacija European best destinations (EBD) i od tada se nalazi među 48 odabranih turističkih odredišta Starog kontinenta. Uoči ovogodišnjeg Valentinova, direktor EBD-a Maximilien Lejeun je Ninu odobrio korištenje službenog loga romantične destinacije Europe, rekla je Marija Dejanović. Taj će logo odsad koristiti Grad Nin i tamošnja Turistička zajednica kao i tvrtka Nin turizam u svim svojim promidžbenim alatima. Inače, EBD svake godine provodi izbor za najbolju europsku destinaciju, a osim najbolje ocijenjenih turističkih odredišta, na internet portalu EBD-a mogu se saznati informacije o tome gdje se u Europi nalaze najbolje plaže, ljetni glazbeni festivali i skijališta. (S.P.) 38 Privredni vjesnik broj veljače 2016.

39 Plitvička jezera odredište koje treba vidjeti Plitvice važnije od Eiffelovog tornja i Sagrade Familie Listu od 20 europskih odredišta koje svatko za života mora vidjeti predvodi najpoznatiji hrvatski nacionalni park piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr Prema mišljenju čitatelja internetske stranice Places To See In Your Lifetime, 20 odredišta koje svatko u svom životu mora vidjeti nalazi se u Europi, a listu tih odredišta predvodi naš Nacionalni park Plitvička jezera. Na drugom mjestu je slap Seven Sister u Norveškoj, a zatim slijede slap Seljalandsfoss na Islandu, Eiffelov toranj u Francuskoj, dvorac Neuschwanstein u Njemačkoj, Oia-Santorini u Grčkoj, Vernazza u Italiji, Keizersgracht u Nizozemskoj, Hallstatt u Austriji, Gasadalur na Farskim otocima, Blausee u Švicarskoj, Blue Lagoon na jugozapadu Islanda, Preikestolen u Norveškoj, Gorges Du Verdon u Francuskoj, Litice Mohera u Irskoj, plaža Dona Ana u Portugalu, Grand Canal u Italiji, Sagrada Familia u Španjolskoj, Viadukt Glenfinnan u Škotskoj te Karlov most u Češkoj. S obzirom na činjenicu da Plitvička jezera neprekidno dobivaju pohvale i nagrade stranih medija, turističkih radnika i posjetitelja, upitali smo Ognjena Borčića, savjetnika za odnose s javnošću NP-a Plitvička jezera, čime to naš najstariji nacionalni park privlači domaće i strane posjetitelje. Must see odredište Plitvice već dugi niz godina slove u svijetu kao jedna od najljepših turističkih destinacija, a strani časopisi neprekidno pišu kako je to must see odredište - odnosno mjesto koje se jednostavno mora posjetiti i vidjeti. Slijedom toga - ali prije svega zbog prirodnih ljepota Plitvičkih jezera koja su zapravo prirodni fenomen živopisnog procesa sedrenja i stvaranja sedre i sedrenih barijera kao i neprekidne promjene vodotokova i slapišta - Plitvice su veoma privlačne posjetiteljima, rekao je Borčić. Dodao je kako je temeljna zadaća u tom nacionalnom parku zaštita, očuvanje, promicanje i korištenje tog prirodnog fenomena. Borčić kaže kako su Plitvice planetarno popularna turistička destinacija, a da je tome tako, pokazuju podaci o broju posjetitelja kojih je iz godine u godinu sve više. Tako je ovaj nacionalni park prošle godine imao rekordnu sezonu kada je zabilježeno 1,35 milijuna posjetitelja što je 14,6 posto više nego godinu ranije. Dolaze posjetitelji iz cijeloga svijeta, a po zemlji dolaska najbrojniji su Nijemci. Nakon toga su posjetitelji iz zemalja Azije, na trećem mjestu su Japanci, a zatim Talijani, Nizozemci i Francuzi. Tek na 10. mjestu nalaze se domaći gosti. Važno je istaknuti kako je Nacionalni park Plitvička jezera otvoren 365 dana u godini, istaknuo je Borčić. Dodao je kako sve više turista dolazi u razdoblju pred i posezone, čime se pokazuje da uprava parka uspijeva u svom nastojanju da privuče turiste tijekom sva četiri godišnja doba. Svima koji rade u NP-u Plitvička jezera, objašnjava Borčić, najvažnije je zadovoljstvo posjetitelja - jer samo takav posjetitelj cijeni i zna promovirati ovaj nacionalni park u svijetu. 1,35 mil posjetitelja na Plitvicama to je 14,6% više nego godinu ranije 15. veljače broj 3915 Privredni vjesnik 39

40 HRWWWATSKA Pametni Dubrovnik Najveći Smart City projekt u Hrvatskoj Građanima i brojnim turistima bit će značajno olakšano snalaženje, a unaprijedit će se prometna sigurnost i energetska učinkovitost grada Projekt Smart City omogućit će i besplatni gradski Wi-Fi velike brzine i propusnosti U Dubrovniku je započeo najveći Smart City pilot-projekt u Hrvatskoj vrijedan više od 1,5 milijuna kuna koji je omogućio Hrvatski Telekom sa svojim partnerima. Zahvaljujući ovom pilot-projektu Dubrovnik će i službeno postati prvi inovacijski, testni, razvojni, ali i prodajni Smart City centar HT-a. Građanima i turistima bit će olakšano snalaženje, a unaprijedit će se prometna sigurnost i energetska učinkovitost grada. Ovaj projekt HT svrstava u sam vrh regionalnih i europskih tehnoloških lidera u promoviranju, predstavljanju i implementaciji Internet of Things/Smart City tehnološkog okvira. Upravo su naše investicije u razvoj mobilne i fiksne infrastrukture, kao i povećanje kapaciteta za širokopojasni pristup internetu te IP transformacije omogućile početak realizacije ovoga zahtjevnog projekta, istaknuo je Davor Tomašković, predsjednik Uprave Hrvatskog Telekoma. Radovi su započeli na Obali Stjepana Radića ugradnjom najsuvremenijih magnetnih parkirnih senzora na 30 parkirnih mjesta, zahvaljujući kojima će vozači u realnom vremenu znati stanje zauzeća parkinga. Sigurnost grada povećat će multisenzorski videonadzor zahvaljujući kojem će se bilježiti prometni prekršaji, prevelika brzina, pretjecanje i neovlaštena upotreba lijevog prometnog traka, ali će se pratiti i nepropisni parking. Projekt Smart City omogućit će i besplatni gradski Wi- Fi velike brzine i propusnosti (50 Mbit/s). Osim toga, ovaj projekt uključuje i sustav daljinskog upravljanja javnom rasvjetom i ugađanje intenziteta osvjetljenja i potrošnje javne rasvjete ovisno o kretanju ljudi i prometa pored rasvjete. Također, ugradit će se brojni senzori koji će pratiti kakvoću zraka i druge parametre koji utječu na okoliš. Informacije će u prvoj fazi biti dostupne akademskoj i istraživačkoj zajednici te institucijama za javno zdravstvo, a u drugoj fazi planirano je da određene informacije na primjeren način budu objavljene u javnosti. Osim HT-a kao nositelji projekta uključeni su i CISCO Systems, Sensity, Zumtobel, RAO, Mobilisis, SmartSense, Elektroteam... Projekt će biti u funkciji 15. ožujka. (B.O.) START-up srijeda Poslovni anđeo investirao u start-up Wemy Na Start-up srijedi, redovitom druženju poduzetnika, ulagača i savjetnika, lansirana je aplikacija za odabir odjevne kombinacije Wemy, u koju je već odlučio investirati član Hrvatske mreže poslovnih anđela CRANE Hrvoje Prpić. Iza aplikacije stoji tim mladih Zagrepčana, a prvi su je put, kao polaznici Zagrebačkog inkubatora poduzetništva (ZIP), još u prosincu prikazali članovima CRANE-a. Wemy je potencijalno vrlo viralna aplikacija. Ona je direktni konkurent Instagramu koji je danas treća najjača socijalna mreža na svijetu i ako se svidi tinejdžerima, može izazvati revoluciju na tom polju, ocijenio je Prpić. Aplikacija funkcionira tako da korisnik obuče željenu kombinaciju, fotografira se, uploada fotografiju, a ostali korisnici, potpuni neznanci, daju svoju ocjenu. Aplikacija je dostupna u verziji za android, a ubrzo se očekuje i pokretanje ios verzije. Hrvoja smo upoznali preko ZIP-a i odmah nam je dao odlične savjete o razvoju našeg start-upa jer je i sam prošao taj put. U Hrvatskoj ima jako malo kvalitetnih investitora/mentora koji razumiju cijeli proces stvaranja kompanije, posebice kad su u pitanju start-upi, izjavio je Dino Mileta, biznis developer u start-upu Wemy. (B.O.) 40 Privredni vjesnik broj veljače 2016.

41 Vipnet i Viber Suradnja telekom i ott industrije Ovakva partnerstva mogu biti putokaz kako uspješno monetizirati eksponencijalni rast potražnje za podatkovnim prometom Jedan od ključnih trendova u telekom industriji eksponencijalan je rast potražnje za podatkovnim prometom. Omogućavanje korištenja podatkovnog prometa za telekom operatore podrazumijeva značajne investicije u fiksne i mobilne mreže nove generacije, ali ujedno otvara prostor za suradnju s OTT (Over the Top) igračima - kao što su Viber i WhatsApp - u povezivanju korisnika. Tako su Vipnet i Viber predstavili ekskluzivnu zajedničku Super vibre promociju za Vipme prepaid korisnike koja omogućuje dodatni podatkovni promet za komuniciranje putem Vibera. Suradnja Vipneta i globalno uspješne kompanije Viber dobar je primjer i izgledan budući scenarij na globalnoj razini pri čemu će najviše profitirati upravo korisnici. S druge strane, ovakva partnerstva mogu biti putokaz kako uspješno monetizirati eksponencijalni rast potražnje za podatkovnim prometom. Primjer koji možda i najbolje dočarava tu činjenicu je glasovna komunikacija koja danas zauzima manje od pet posto Vipnetovih mrežnih kapaciteta, izjavio je Lordan Kondić, direktor marketinga Vipneta. Atanas Raykov, voditelj telekom partnerstava i generalni direktor Vibera za Središnju i Istočnu Europu i Lordan Kondić, direktor marketinga Vipneta Viber je jedna od vodećih svjetskih aplikacija za razmjenu poruka koja danas broji više od 664 milijuna jedinstvenih korisnika širom svijeta. Bitno je istaknuti da se Središnja i Istočna Europa, sa 32 milijuna korisnika, nalaze među tri najzastupljenije regije na svjetskoj razini. Naša je težnja nuditi lokalna rješenja i strategije sadržaja. Ponuda koju danas predstavljamo istinski je jedinstvena na hrvatskom tržištu i dovodi iskustvo korištenja Viberom na novu razinu, omogućujući cjenovno prihvatljiv pristup, prve stickere na hrvatskom jeziku i besplatan pristup tisućama stickera putem mreže Vipneta, izjavio je Atanas Raykov, voditelj telekom partnerstava i generalni direktor Vibera za Srednju i Istočnu Europu. (B.O.) HGK gradi štand za svoje članice Hrvatske tvrtke na CeBit-u Na sajmu CeBIT 2016, koji se održava od 14. do 18. ožujka u njemačkom Hannoveru, Hrvatska gospodarska komora organizira nastup na nacionalnom štandu na kojemu će nastupiti tri hrvatske IT tvrtke: Span, Alfatec i Neoinfo, sve iz Zagreba. Nacionalni štand gradi se na površini od tridesetak četvornih metara i nalazit će se u paviljonu 6, s oznakom D52. Ovo je prvi put nakon godine da HGK za svoje članice gradi štand na najvećem svjetskom sajmu informatike, budući da hrvatske informatičke tvrtke nisu u prošle tri godine iskazale interes za štandom na CeBIT-u, nego je HGK sufinancirao odlazak na business-to-business poslovne razgovore u organizaciji Europske poduzetničke mreže (EEN) na tom sajmu. Ponovno probuđeni interes za izlaganjem na štandu budi nadu u veći izvozni angažman hrvatskih informatičara na zapadnoeuropskom tržištu kojemu Hrvatska, zbog znanja i kvalitete IT kadrova, predstavlja izvrsno odredište za nearsourcing, izdvajanje i ugovaranje poslova na bliskoj lokaciji, izjavio je Tomislav Radoš, potpredsjednik HGK za industriju i IT, energetiku i zaštitu okoliša, te dodao da HGK sufinancira troškove izgradnje i opremanja štanda sa 50 posto, a ostatak troškova snose tvrtke-izlagači. Tvrtka Supracontrol iz Zagreba se odlučila za nastup na vlastitom štandu, bez potpore Komore, kao i tvrtka Decode. (B.O.) 15. veljače broj 3915 Privredni vjesnik 41

42 EU INFO Platforma REFIT Bolja regulativa donosi bolje rezultate Europska komisija pokrenula je platformu REFIT s ciljem da se, temeljem iskustava svih sudionika tržišta, pojednostavi regulativa bitna za poslovanje. REFit-ov internetski portal otvoren je za sve građane kako bi dostavili svoje prijedloge za smanjenje nepotrebnih regulatornih opterećenja Europska komisija je proteklog tjedna u Bruxellesu organizirala prvi sastanak platforme REFIT. Na njemu se okupilo 48 predstavnika različitih dionika, Europskog gospodarskog i socijalnog odbora, Europskog odbora regija i vlada svih država članica kako bi zakonodavstvo EU-a i njegovu provedbu u državama članicama učinili efikasnijima. Ova inicijativa okuplja širok krug stručnjaka u području konkretnog učinka zakonodavstva EU-a u praksi, što će stvoriti osnovu za uključivu suradnju pri postizanju zajedničkog cilja ostvarenja bolje regulative radi postizanja boljih rezultata. Želimo li ostvariti ono što građani od nas očekuju, preispitivanje i poboljšanje postojećih propisa EU-a jednako su važni kao i donošenje novih prijedloga, istaknuo je prvi potpredsjednik Komisije Frans Timmermans, koji ujedno i predsjeda platformom REFIT. Zakonodavstvo EU-a mora ostati svrsishodno, ažurno i što jednostavnije. Kako bismo to osigurali, moramo čuti mišljenje onih koji ga doista dobro poznaju: građana, malih poduzetnika i javnih službenika, koji se svakodnevno susreću s prednostima, a ponekad i neučinkovitostima naših zakona i načinom njihove provedbe u državama članicama. Svrha platforme REFIT je prikupiti njihova mišljenja, ocijeniti ih i pretvoriti u pragmatične i operativne prijedloge Europskoj komisiji, kaže Timmermans. Kako sudjelovati? Europska komisija je na svojim web stranicama omogućila sudjelovanje svim zainteresiranima preko internetskog formulara koji se nalazi na Podatke iz formulara, koji treba popuniti na engleskom jeziku, Komisija može iskoristiti kako bi prepoznala mogućnosti za pojednostavljenje i smanjenje opterećenja zanteresiranih kroz program REFIT. U samom formularu sudionici mogu i iznijeti svoja mišljenja o tome kako poboljšati sadašnji sustav, te kolike bi uštede u radnim satima i novcu bile učinjenje provedbom pojednostavljenja postupaka. Član grupe predstavnika vlada u ovom tijelu iz Hrvatske do sada je bio bivši pomoćnik ministra gospodarstva Vedran Kružić. Sve druge predstavnike platforme moguće je pronaći na web stranici smart-regulation/refit/refit-platform/index_en.htm#tab-2. Tko čini platformu? Platforma REFIT najavljena je u okviru Plana za bolju regulativu. Sastoji se od skupine koja broji 18 članova i dva predstavnika Europskog gospodarskog i socijalnog odbora i Odbora regija te skupine predstavnika vlada s po jednim stručnjakom na visokoj razini iz svake od 28 država članica EU-a. Članovima će podršku u radu pružati Glavno tajništvo Komisije. Članovi skupine dionika odabrani su putem javnog poziva na podnošenje prijava. Komisija je nastojala postići uravnoteženu zastupljenost različitih sektora, interesa, regija i spolova. 42 Privredni vjesnik broj veljače 2016.

43 Smanjenje opterećenja Rad platforme REFIT usmjeravat će njezini članovi, uglavnom na temelju informacija primljenih od građana putem alata pod nazivom Smanjenje opterećenja (Lighten the Load). Ovaj novi internetski portal otvoren je za sve građane kako bi dostavili svoje prijedloge za platforma refit okuplja širok krug stručnjaka u području konkretnog učinka zakonodavstva europske unije u svakodnevnoj poslovnoj praksi smanjenje nepotrebnih regulatornih opterećenja s kojima se suočavaju u svakodnevnom životu. Članovi platforme procijenit će utemeljenost doprinosa dionika i razmotriti praktične načine daljnjeg postupanja s njihovim prijedlozima, a da se pri tome ne ugroze ciljevi politike. Komisija će razmotriti sve prijedloge zaprimljene putem platforme te će sustavno i javno objasniti što u vezi s njima namjerava poduzeti. Države članice pozvat će se da učine isto putem svojih predstavnika u okviru platforme, u slučajevima kada se prijedlozi odnose na nacionalno prenošenje i provedbu zakonodavstva EU-a. Na prvom sastanku članovi platforme su raspravljali o programu rada za Skupina je putem alata Smanjenje opterećenja primila već približno 250 prijedloga. Isproban koncept Program REFIT od svojeg je pokretanja u već ostvario rezultate u mnogim područjima poslovanja. Mjerama tog programa, primjerice, naknade za usklađenost sa zakonodavstvom o kemikalijama za MSP-ove smanjene su do 90 posto, uvođenjem alata e-nabave smanjeni su troškovi javne nabave do 20 posto, a uvedena su i razna izuzeća za MSP-ove kad je riječ o posebno teškim regulatornim opterećenjima. U svojem Programu rada za Komisija je utvrdila 40 inicijativa u okviru REFIT-a u različitim područjima politika. (K.S.) Zakonodavstvo EU-a mora ostati svrsishodno, ažurno i što jednostavnije. Kako bismo to osigurali, moramo čuti mišljenje onih koji ga doista dobro poznaju: građana, malih poduzetnika i javnih službenika. Svrha platforme REFIT je prikupiti njihova mišljenja i pretvoriti ih u prijedloge Europskoj komisiji. Frans Timmermans, prvi potpredsjednik EK 15. veljače broj 3915 Privredni vjesnik 43

44 Najava Poljoprivredna konferencija Slavonika Inspirirati nove generacije za poljoprivredu Konferencija će 17. ožujka okupiti 32 stručnjaka, te oko 300 sudionika od koji će njih više od stotinu biti studenti s agronomskih fakulteta iz Osijeka i Zagreba Poljoprivreda je donedavno bila jedna od vrlo važnih gospodarskih grana u Hrvatskoj s udjelom do 15 posto u BDP-u prije dvadesetak godina, a danas je s manje od četiri posto udjela u BDP-u vrlo slabo iskorištena kao potencijal razvoja naše zemlje, rekao je dekan Agronomskoga fakulteta u Zagrebu Zoran Grgić. Nijedna zemlja nije se obogatila od poljoprivrede, ali to je resurs iza kojeg stoje najveći lobiji svijeta. Miroslav Kovač, predsjednik organizacijskog odbora konferencije U organizaciji udruge Zemlja i ljudi u Osijeku će se 17. ožujka organizirati poljoprivredna konferencija Slavonika. Cilj konferencije je pobuditi zanimanje za poljoprivredu kod mladih ali i svih drugih generacija, jer se o ovoj grani gospodarstva govori samo kad su u pitanju poljoprivredne krize. Nijedna zemlja nije se obogatila od poljoprivrede, ali to je resurs iza kojeg stoje najveći lobiji svijeta. Žalosno je da nakon 20 godina u Hrvatskoj ne proizvodimo puno više hrane i da je sve ostalo samo na dobrim razmišljanjima povezivanja zelene i plave Hrvatske. Svjesni smo da ne možemo odlučivati, ali možemo inspirirati, potaknuti i povezati određene poljoprivredne segmente. Komunikacija je početak. Ako postoji dobra volja i želja, postoji i rješenje, izjavio je predsjednik organizacijskog odbora konferencije Miroslav Kovač. Konferencija će biti jednodnevnog karaktera, a na njoj se očekuju 32 stručnjaka, te oko 300 sudionika od koji će njih više od stotinu biti studenti s agronomskih fakulteta iz Osijeka i Zagreba. Poljoprivreda je donedavno bila jedna od vrlo važnih gospodarskih grana u Hrvatskoj s udjelom do 15 posto u BDP-u, kaže dekan Zoran Grgić Afirmacija sela Poljoprivreda sadrži jedan vrlo bitan segment, a to je ruralna ekonomija. Točnije, finalna proizvodnja na poljoprivrednim gospodarstvima, usluge seoskoga turizma, izravna prodaja poljoprivrednih proizvoda i niz drugih djelatnosti pridonose povećanju prihoda poljoprivrednoga gospodarstva, odnosno pridonose ne samo očuvanju sela nego i njegovoj afirmaciji i stvaranju poželjnog načina života, naglasio je dekan Poljoprivrednoga fakulteta u Osijeku Vlado Guberac te istaknuo kako je poljoprivreda znatno više od same gospodarske aktivnosti jer je njena društvena, kulturna i okolišna uloga nemjerljiva. (I.G.) 44 Privredni vjesnik broj veljače 2016.

45 predstavljamo OPIUM PET, Zagreb Vau, mijau, baš sam si lijep U Opium Petu omogućujemo sve što je potrebno za besprijekornu higijenu i zdravlje vašeg ljubimca, od tretmana pranja i šišanja do njege noktiju i ušiju, ističe kaže Tea Matičević Najčešća greška koju vlasnici pasa i mačaka čine jest ta da svoje ljubimce na prvo uređivanje ne dovedu u salon, već to pokušaju sami. Kod dugodlakih pasa često se događa da im se dlaka nestručnim kupanjem još više zapetlja ili da se šampon ne ispere dobro pa dolazi do alergijskih reakcija na koži. No, sve se to može promijeniti ako vašim ljubimcima usluge uređivanja pružaju stručne osobe koje za uređivanje koriste kvalitetan šampon koji bi se trebao lako zapjeniti i brzo i lagano isprati jer ostaci šampona mogu izazvati svrbež i ljuštenje kože kod nekih ljubimaca. Za vrlo osjetljive životinje postoje specijalni šamponi koji ne sadrže sapunske sastojke. Mali i veliki dlakavci od sada mogu iskusiti kraljevski tretman u novootvorenom salonu za njegu kućnih ljubimaca Opium Pet u zagrebačkom Centru Kaptol. Za taj projekt zaslužna je kreativna direktorica Opiuma Tea Matičević. Novootvoreni salon za njegu kućnih ljubimaca osigurava odlične standarde higijene i njege Najvažnije nam je da se naši čupavi klijenti osjećaju sigurno. Jer to je, u konačnici, najvažnije i njihovim vlasnicima, ističe Tea Matičević napominjući kako će iskusni tim pružiti kućnim ljubimcima vrhunske tretmane pranja, šišanja, njege noktiju i ušiju. Opium Pet smješten je iznad frizerskog studija Opium. Na taj način klijenti mogu ubiti jednim udarcem dvije muhe i dogovoriti u jednom terminu uređivanje vlastite kose i njegu svojih najdražih ljubimaca. Detalji pažljivo odabrani Kao što u našem prvom studiju Opium okupljamo stručni tim koji individualno pristupa svakom klijentu, bez obzira na to koliko to zahtijeva vremena, tako i u Opium Petu omogućujemo sve što je potrebno za besprijekornu higijenu i zdravlje vašeg ljubimca, od tretmana pranja i šišanja do njege noktiju i ušiju. Vjerujem da će svi četveronožni posjetitelji nakon naših tretmana bez sumnje ispustiti zadovoljno vau ili mijau, kaže Tea Matičević. Primarne boje salona Opium Pet su žutozelena te antracit siva i bijela. Također, svaki detalj je pažljivo odabran, od češljeva, fenova za ispuhivanje i sušenje, kada za pranje, posudica za vodu i hranu. Besprijekorno iskustvo zaokružuju djelatnice, koje su kvalificirane i obučene za svoj posao i koje znaju ne samo urediti, okupati i ošišati ljubimca, nego posjeduju i vještine ophođenja s njima. Riječju, novootvoreni salon za njegu kućnih ljubimaca osigurava odlične standarde higijene i njege. Ljubimce, pse i mačke, redovito bi trebalo četkati u razdoblju između dvaju odlazaka u salon jer će na taj način posao biti lakši ne samo frizeru nego i vašem ljubimcu. (I.G.) Najvažnije nam je da se naši čupavi klijenti osjećaju sigurno. Jer to je, u konačnici, najvažnije i njihovim vlasnicima. Tea Matičević, kreativna direktorica Opiuma Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na redakcija@privredni.hr 15. veljače broj 3915 Privredni vjesnik 45

46 HRVATSKA&REGIJA Nestaju bosanskohercegovački privredni gig Gasi li se posljednji gospodarski dinosaur? Energoinvest, nekada jedna od bosanskohercegovačkih gospodarskih perjanica, danas tiho umire gušeći se u dugovima, a radnici prosvjeduju zbog neisplaćenih plaća i doprinosa piše Zdravko Latal latal@privredni.hr oko 700 mil $ godišnje bio je nekada vrijedan izvoz Energoinvesta 10 mil $ Irak duguje Energoinvestu više od 20 godina 100 mil $ težak naftni projekt u Alžiru u kojem se nudi i sudjelovanje Energoinvestu Sjećate li se još, možda, imena velikih kompanija nositelja predratnog razvoja Bosne i Hercegovine, primjerice UNIS-a, jednog od nositelja industrijskog razvoja i vojne industrije, Šipada, nositelja svih poslova u drvnoj industriji i jednog od velikih izvoznika, UPI-ja, kombinata prehrambene industrije, Željezare Zenica, kemijske industrije u Tuzli, zrakoplovne industrije Soko iz Mostara, proizvođača mlaznih zrakoplova Orao, Galeb i Soko, te helikoptera Gazela, koji je uz sve to proizvodio i dijelove za Boeing. Zasigurno vam je još uvijek u sjećanju i kompanija Energoinvest, s godišnjim izvozom od oko 700 milijuna američkih dolara. Bosna i Hercegovina prije rata, zahvaljujući upravo ovim, ali i drugim velikim tvrtkama nije imala nezaposlenih, dok je njen godišnji vanjskotrgovinski promet bio u plusu od oko 120 milijuna dolara. Rusija i danas iz tih godina duguje Bosni i Hercegovini 124 milijuna klirinških dolara. Bilo pa prošlo, ali se nije zaboravilo. Upravo jednom od tih giganata iz proteklih vremena - Energoinvestu - Irak i danas, nakon više od 20 godina, duguje 10 milijuna dolara. Sada Energoinvest tiho umire, a radnici prosvjeduju zbog neisplaćenih plaća i doprinosa. Pokojni tvorac Energoinvesta Emerik Blum je sretan što sve to ne mora gledati. Energoinvestovi radnici su u proteklih mjesec dana svakog ponedjeljka u 11 sati prosvjedovali zbog neisplaćenih plaća još iz kolovoza prošle godine i drugih doprinosa. Problemi, ali i uspješan rad Dužničko stanje već godinama sputava napredak tvrtke, a sindikat je u potrazi za pojasom za spašavanje zatražio smjenu Nadzornog odbora i Uprave. Najavljuje se i restrukturiranje kompanije, no na koji način bi se to trebalo 46 Privredni vjesnik broj veljače 2016.

47 anti Uprava za indiretno oporezivanje Rast poreznih prihoda Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) zabilježila je u siječnju rast prihoda od indirektnih poreza. Po osnovi poreza na dodanu vrijednost, trošarina, carina i cestarina u siječnju godine prikupljeno je 478 milijuna konvertibilnih maraka, što je 13 milijuna KM ili 2,76 posto više u odnosu na siječanj prošle godine. UIO je u siječnju ove godine privredi vratio 83 milijuna KM, što je za dva milijuna KM manje nego u isto vrijeme lani, a država, entiteti i Distrikt Brčko dobili su 395 milijuna KM, što je za 14 milijuna KM više nego lanjskoga siječnja. Po osnovi posebne cestarine za izgradnju autocesta od 0,10 KM Federacija BiH je dobila 4,5 milijuna KM, Republika Srpska 2,9 milijuna KM i Distrikt Brčko 0,2 milijuna KM. napraviti, to javnosti za sada nije priopćeno. Ali je zato direktor Energoinvesta Enes Čengić medijima kazao kako je Vlada Federacije BiH pokazala zanimanje da se preseli iz zgrade SDP-a, bivšeg sjedišta Saveza komunista BiH u kojoj se nalazi od početka rata, u zgradu Energoinvesta. Pripremne radnje su u tijeku, dok bi se zaposlenici Energoinvesta trebali preseliti u manju zgradu koja je smještena do Energoinvestovog nebodera. No, problem za takvo restrukturiranje jest činenica da se veliki dio poslovnih prostora iznajmljuje brojnim inozemnim i domaćim predstavništvima. Uz sve te poslovne probleme radnici Energoinvesta su potkraj godine, i prije ugovorenog roka, u Albaniji završili jedan od najvećih poslijeratnih poslova - izgradnju posljednje dionice 104 kilometra 110 kv dalekovoda od ukupno 249 kilometara dalekovoda i Vlada FBiH želi se preseliti u zgradu Energoinvesta u kojoj se veliki dio poslovnih prostora iznajmljuje rekonstruirali pet trafostanica. Radovi su počeli u ožujku godine. Sarajevska kompanija u Albaniji gradi i dalekovod od 400 kv. Energoinvestu se, koji u Alžiru radi više od 40 godina, nudi da sudjeluje u realizaciji jednog naftnog projekta vrijednog 100 milijuna dolara, ali nelikvidnost i zaduženost ugrožavaju život zadnjeg od bivših gospodarskih bosanskohercegovačkih giganata. Agencija za statistiku BiH Izvoz u plusu, uvoz u minusu BiH je lani, prema podacima Agencije za statistiku BiH, ostvarila izvoz od 8,9 milijardi KM što je rast od 3,5 posto na godišnjoj razini. Istodobno, uvezeno je roba u vrijednosti od 15,8 milijardi KM ili 2,1 posto manje nego u Pokrivenost uvoza izvozom bila je 56,7 posto, dok je vanjskotrgovinski deficit iznosio 6,8 milijardi KM. Ovi pozitivni pomaci realizirani su uglavnom zahvaljujući rastu izvoza u zemlje EU-a od tri posto i koji je dosegnuo 6,4 milijarde KM, dok je uvoz imao rast od 1,1 posto i iznosio je 9,9 milijardi KM. Izvoz u zemlje Cefte iznosio je 1,3 milijarde KM što je smanjenje od 1,8 posto, dok je uvoz od 1,9 milijardi KM bio veći za pet posto. Zavod za statistiku RS-a priopćio je da je izvoz ovog entiteta iznosio 2,5 milijardi KM, što je smanjenje od 6,6 posto, dok je uvoz vrijedio 4,2 milijarde KM uz pad od 13,1 posto. (Z.L.) Industrijska proizvodnja BiH Lani rast od 10,9 posto Prema podacima Agencije za statistiku BiH za prosinac 2015., indeks industrijske proizvodnje u BiH na godišnjoj razini zabilježio je rast od 10,9 posto. Proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju povećana je 56,5 posto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju 28,3 i intermedijalnih proizvoda od 13,2 posto. Proizvodnja energije zabilježila je pad od 1,8 posto, a kapitalnih proizvoda rast od 6,8 posto. (Z.L.) Štednja u BiH 525 milijunaša Prvi put nakon rata štednja građana BiH premašila je iznos od 10 milijardi KM, a 525 građana na štednim knjižicama čuva više od milijun KM, piše Slobodna Bosna. Štednja građana u Federaciji BiH potkraj prosinca iznosila je 7,4 milijarde KM, a u RS-u 2,8 milijardi KM. Štednja građana, unatoč krizi, od kraja pa do kraja povećana je za 90 posto ili za pet milijardi KM. U zadnjih nekoliko godina štednja građana raste po visokoj stopi od 10 posto. (Z.L.) 15. veljače broj 3915 Privredni vjesnik 47

48 HRVATSKA&REGIJA Slovenske napetosti među logističarima Koparska bomba nezadovoljstva U Luci Kopar Slovenskim željeznicama predbacuju da pripremaju teren za privatizaciju Luke i lučkih djelatnosti, dok Vlada gradnju drugog kolosijeka pruge do Divače želi graditi po modelu javno-privatnog partnerstva piše Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr Uđe li Slovenija pravodobno u gradnju drugog kolosijeka, požnjet će ukupnih makroekonomskih učinaka za više od tri milijarde eura. Ne izvede li taj projekt, pretrpjet će u sljedećih tridesetak godina do tri milijarde eura gubitaka. Jože P. Damjan, ekonomist Objašnjenje iz Stuttgarta da je Daimler AG, zbog zastoja na slovenskim željeznicama morao preusmjeriti četiri vlaka sa 738 Mercedesovih automobila iz mađarske tvornice u Kecskemetu u njemačku luku Bremerhaven, odmah je pretvoreno u detonator za bombu nezadovoljstva koje u Luci Kopar tinja od dana kada je Vlada Mire Cerara obznanila da za gradnju drugog kolosijeka željezničke pruge Kopar-Divača nema prostora u javnim sredstvima. Slovenska vlada posebno je navukla bijes na sebe porukom da za dodatni kolosijek ne bi trebao biti problem naći sredstva u modelu javno-privatnog partnerstva ako je točno sve što se govori za postojeću prugu: da je gotovo zagušena, odnosno da se bez udvostručenja prometne propusnosti jedan od ključnih čimbenika slovenskog razvoja blokira na dulje vrijeme. Naći će se financijer ako je pruga tako važna i njezin doprinos ekonomici tako velik, uzvraća Vlada. Konsolidacija javnih financija Doista, Vlada je opsjednuta problemom javnog duga i njegovo smanjenje smatra prioritetom prioriteta. S Vladom koja je odlučila po svaku cijenu konsolidirati javne financije suglasan je i Mojmir Mrak, profesor međunarodnih financija i politika EU-a. Mala država s javnim dugom koji premašuje 80 posto BDP-a, u slučaju neke nove krize, postaje iznimno ranjiva, upozorava Mrak uz opasku da se razvoj Luke Kopar i svih pratećih djelatnosti ne bi smio stavljati na oltar uravnoteženja javnih financija. Na istom stajalištu predstavnici zgrožene javnosti u tekstovima i javnim nastupima kojima ne prestaju bombardirati medijsku scenu, uporno dokazuju da Vlada griješi kada važan infrastrukturni projekt gura u skrbništvo javno-privatnog partnerstva. Zagovornici drugog kolosijeka neprekidno nižu brojke kao potvrdu ispravnosti zahtjeva da se taj projekt ne odgađa u dalju budućnost. 48 Privredni vjesnik broj veljače 2016.

49 vijesti Osvajanje tržišta - željeznicom Kopar zazire od Trsta, Rijeke i Pireja Lučki radnici u Kopru ultimativno zahtijevaju da se drugi kolosijek izgradi što prije, uz sudjelovanje javnih izvora financiranja i da sve to bude bez posljedica za postojeću vlasničku strukturu. Podlogu za takav zahtjev treba tražiti u sljedećem: da se težište razvoja u Europi premješta u njen središnji i istočni dio, da nove točke razvoja trebaju odgovarajuću logističku podršku čiji su važan dio luke. U trci za nove razvojne prilike pobjedit će one luke koje novim središtima razvoja ponude brži i bolji željeznički razvoz robe. U tom pogledu Luka Kopar doživljava Rijeku i Trst kao izravne konkurente, a izrazito se pribojava konkurenta što su ga u Pireju osnažili investitori iz Kine. Kineski Cosco Pacific za četiri godine rada u Pireju uspio je učetverostručiti kontejnerski promet, uz ambiciju da u godini pretovari 6,2 milijuna kontejnera. Da su kineske ambicije dugoročno utemeljene, potvrđuje gradnja pruge Beograd-Budimpešta. U Kopru su iznimno osjetljivi na ono što se događa u Rijeci, odnosno u njenom željezničkom zaleđu (gradnja pruge prema Budimpešti s uspostavom blok-vlakova). Posebno je zapaženo da se u privatizaciju Luke Rijeka umiješao poljski OT Logistic što se u Kopru tumači da Hrvatska u poljskoj vizuri postaje značajan strateški partner u logistici Jugoistočne Europe. Trst je posebno nezgodan za slovenske logističke ambicije. U okviru programa Sblocca Italia (Deblokirati Italiju) Talijani do godine planiraju udvostručiti pretovar kontejnera (sa 10 na 20 milijuna TEU). Takve su ambicije nezamislive bez odgovarajuće željezničke infrastrukture i tko prvi ponudi brži i bolji prijevoz robe, taj će i uzeti veći dio logističkog kolača. Pepsi iz Radenske Vijest da će Radenska proizvoditi Naru, Inku i Voćko dočekana je u Sloveniji s pozornošću kakva vjerojatno premašuje vrijednost zaključenog ugovora kojim Badel 1860 prepušta program bezalkoholnih pića tvrtki Kofola. Češka tvrtka lani je preuzela Radensku i sada kupnjom robnih marki želi učvrstiti položaj vodećeg proizvođača bezalkoholnih pića. Kofola je potkraj prošle godine preuzela punjenje i prodaju Pepsija, pa je kupnja ovih triju robnih marki bila logičan potez, izjavio je Marian Šefčovič, generalni direktor Radenske i menadžer Kofole za jadransku regiju. Najizravniji u nizanju takvih pokazatelja bio je ekonomist Jože P. Damjan. Uđe li Slovenija pravodobno u gradnju drugog kolosijeka, požnjet će ukupnih makroekonomskih učinaka za više od tri milijarde eura. Ne izvede li taj projekt, pretrpjet će u sljedećih tridesetak godina do tri milijarde eura gubitaka, rezolutan je Damjan. Ugrožavanje radnih mjesta Početkom veljače zaposlenici Luke Kopar zajedno s dva djelujuća sindikata uputili su pismo premijeru i predsjednicima ključnih koalicijskih stranaka. Aktualnu vlast upozoravaju da svojim ponašanjem ugrožava 4000 radnih mjesta i obezvređuju činjenicu da se svaki euro zarađen u Luci oplemenjuje s više eura u slovenskom gospodarstvu. Vladi i Slovenskim Vlada je opsjednuta problemom javnog duga i njegovo smanjenje smatra prioritetom prioriteta željeznicama lučki radnici predbacuju da stvaranjem psihoze izvanrednog stanja zapravo pripremaju teren za privatizaciju Luke i lučkih djelatnosti. Slovenske željeznice odbacuju većinu takvih optužbi. Iako je sporna pruga do Kopra bila u siječnju zatvorena pet dana, ipak su željezničari prevezli 14 posto više vlakova nego u siječnju godine. Generalni direktor SŽ-a Dušan Mes priznao je da je njegova tvrtka nedavno ugostila direktora Austrijskih saveznih željeznica ÖBB te da su razgovarali o uspostavi strateškog partnerstva u željezničkom teretnom prometu na području Italije, Mađarske i Jugoistočne Europe. U Luci Kopar sada još više strahuju da im se iza leđa sprema igra u kojoj bi se moglo trgovati njihovim statusnim položajem. Vlasničke rošade Svi dioničari Holdinga PMP, preko kojeg su menadžeri držali u vlasništvu pet posto Perutnine Ptuj, prodali su svoje udjele novom vlasniku SIJ-u. Time su Slovenske čeličane stekle većinska prava u važnoj prehrambenoj industriji. To će vlasništvo SIJ još i povećati u nastavku preuzimanja koje je otvoreno do 25. veljače. Pristane li i Peradarska zadruga Ptuj prodati svojih 13 posto dionica, SIJ bi povećao opseg vlasništva na 90 posto. 15. veljače broj 3915 Privredni vjesnik 49

50 HRVATSKA&REGIJA Podrška u vidu povoljnih kredita za investicije i obrtni kapital Godina poduzetništva u Srbiji Vlada Srbije najavila je da će ove godine podržati male i srednje tvrtke sa 1,5 milijardi dinara (oko 13 milijuna eura) što je trostruko više nego godine piše Ljiljana Lukić Ljiljana.Lukic@pregled.rs Ranije su postojala dva koncepta ekonomskog rasta prvi, zasnovan na stranim investicijama, te drugi na reindustrijalizaciji, ali je pravo rješenje u razvoju poduzetništva, koje je zajednički nazivnik svih razvijenih ekonomija. Marko Čadež, predsjednik Privredne komore Srbije Vlada Srbije proglasila je godinom poduzetništva potvrđujući i na taj način strateško opredjeljnje za razvoj sektora malih i srednjih tvrtki. Stoga je to postalo dežurna tema na skupovima kako domaćim tako i međunarodnim, a o poduzetništvu se razgovaralo i na prvoj sesiji dijaloga u okviru Njemačko-srpske inicijative za održivi rast i zapošljavanje prošloga tjedna. U palači Srbija (gdje je nekoć bilo Savezno izvršno vijeće) u Novom Beogradu, u dijalogu s partnerima iz Njemačke, srpski premijer Aleksandar Vučić najavio je da će država u kao Godini poduzetništva podržati male i srednje tvrtke sa 1,5 milijardi dinara (oko 13 milijuna eura) što je trostruko više nego godine. Ova sredstva će se rasporediti preko partnerskih poslovnih banaka u vidu povoljnih kredita za investicije i obrtni kapital. Glavni tajnik za međunarodnu razvojnu politiku njemačkog Ministarstva za ekonomsku suradnju i razvojnu politiku Peter Feiler rekao je da je i Njemačka spremna pomoći srpskom poduzetništvu. Prošle godine smo potpisali sporazum o kreditnim linijama u visini od 38,5 milijuna eura za poticanje malih i srednjih tvrtki u Srbiji, posebno u poljoprivrednim dijelovima zemlje. Dogovoren je i sporazum o inovativnom poljoprivrednom osiguranju, a pokrenut je i nacionalni dijalog za borbu protiv nezaposlenosti mladih, istaknuo je Feiler. U Vladi Srbije prošlog tjedna održana je druga sjednica Savjeta za mala i srednja poduzeća, poduzetništvo i konkuretnost na kojoj je ministar gospodarstva i predsjednik Savjeta Željko Sertić članove savjeta upoznao sa strateškim planovima Vlade Srbije u Godini poduzetništva. Naš glavni zadatak je sinkroniziranom akcijom usmjeriti sredstva i kapacitete prema malim i srednjim poduzećima i poduzetnicima kao zdravom dijelu gospodarstva i promjenom propisa unaprijediti poslovno okruženje kako bi se taj sektor razvijao, rekao je Sertić. Široka inicijativa Ministar je objasnio kako je Godina poduzetništva široka inicijativa u koju su uključena ne samo ministarstva i državne institucije, nego i komore, udruženja gospodarstvenika i nevladin sektor - svi koji razumiju koliko je to važno za razvoj zemlje. Želimo mijenjati svijest, potaknuti i ohrabriti ljude da se upuste u poduzetništvo, a konkretnim primjerima ćemo pokazati kako u Srbiji postoje ljudi koji su se osamostalili, razvili poslove i danas su uspješni poduzetnici, naglasio je ministar. Poduzetnici su ranije neopravdano bili druga liga, rekao je Čadež Članovima Savjeta je na sjednici predstavljen i Izvještaj o provođenju Strategije za podršku razvoju malih i srednjih poduzeća, poduzetništva i konkurentnosti koju je Vlada usvojila prošlog proljeća, a predstavljene su i daljnje aktivnosti na realizaciji Strategije i utvrđeni načini njihove koordinacije. Savjet za mala i srednja poduzeća, poduzetništvo i konkuretnost, koji čine ministri resora najvažnijih za sektor malog i srednjeg poduzetništva, predstavnici drugih državnih institucija, ali i poslovne zajednice, formiran je s ciljem da se osigura učinkovita koordinacija aktivnosti na provođenju Strategije i drugih mjera Vlade Srbije koje su usmjerene na sektor malih i srednjih tvrtki i poduzetništva. 50 Privredni vjesnik broj veljače 2016.

51 Za predsjednika Privredne komore Srbije (PKS) Marka Čadeža poduzetništvo je, uz rast izvoza i velike investicije, glavni pokretač srpskog gospodarstva. Čadež je najavio podršku Komore jačanju i razvoju tog oblika poslovanja, koji je bio nepravedno zapostavljen, a tu je podršku prošloga tjedna i pokazao posjetom Čačku i susretom s lokalnim poduzetnicima. Poduzetnici su ranije neopravdano bili druga liga, rekao je Čadež, dodajući da se situacija mijenja i da je razvoj poduzetništva prioritet za Vladu Srbije. Podsjećajući da je država osigurala značajna sredstva za razvoj tog sektora u godini, Čadež je naglasio da će PKS pomoći malim i srednjim tvrtkama da se povežu s velikim kompanijama, izađu na strana tržišta i nabave novu opremu. Kako je objasnio, Komora ne može kreditirati privredu, ali može pomoći Ministarstvu privrede da se fondovi namijenjeni razvoju poduzetništva iskoriste na što efikasniji način. Dva koncepta rasta Ranije su postojala dva koncepta ekonomskog rasta prvi, zasnovan na stranim investicijama, te drugi na reindustrijalizaciji domaćeg gospodarstva, ali je pravo rješenje u razvoju poduzetništva, koje je zajednički nazivnik svih razvijenih ekonomija i na kojem počiva rast i razvoj njihovih gospodarstava, smatra predsjednik PKS-a. Poduzetnici su, prema riječima Marka Čadeža, kreativni ljudi koji imaju svježe ideje i stvaraju nove brendove. Kompanije koje je posjetio u Čačku predstavljaju kreativni vrh poduzetničkog duha tvrtka Maruška je svjetski brend u svojoj branši, izradi unikatnih, svilenih, rukom slikanih marama, šalova i kravata, a tvrtka Dessert uspješan primjer primjene dualnog obrazovanja u praksi jer su u radionici angažirane učenice iz Čačka koje će tu dobiti i posao. Imamo jasan signal od Vlade da su poduzetništvo i poduzetnici prioritet, rekao je Čadež dodajući kako je PKS umrežen s komorama u svijetu te može dosta pomoći tvrtkama koje ne mogu same izaći na inozemno tržište. U razgovoru s predstavnicama Udruženja poslovnih žena Čačka, predsjednik PKS-a je istaknuo kako će zajedno definirati konkretne probleme s kojima se suočavaju mikro, mala i srednja poduzeća i poduzetnici i u suradnji s državnim organima, bankama i međunarodnim institucijama rješavati jednu po jednu prepreku. Najavio je i nove usluge PKS-a, kao što su elektronički servisi, B2B portali za direktnu prodaju, ali i proaktivniji odnos prema Vladi u zastupanju interesa privrede i preduzetnika. Njemačka je spremna pomoći srpskom poduzetništvu. Prošle godine smo potpisali sporazum o kreditnim linijama u visini od 38,5 milijuna eura za poticanje malih i srednjih tvrtki u Srbiji, posebno u poljoprivrednim dijelovima zemlje. Peter Feiler, glavni tajnik za međunarodnu razvojnu politiku njemačkog Ministarstva za ekonomsku suradnju i razvojnu politiku Disney koči poduzetništvo u Srbiji Poduzetnici Čačka su od predsjednika Privredne komore Srbije zatražili pomoć u rješavanju konkretnih problema u poslovanju. Za vlasnicu kompanije Dessert Zoricu Selaković najveći problem je korištenje likova Disneyevih junaka na tortama, kako bi mogli nastaviti nuditi svoje proizvode, dok je Maruški, prema riječima vlasnice Mare Topalović, potrebna podrška za izlazak na nova tržišta, iako već izvoze u Rusiju, SAD i Finsku. Privredna komora Srbije, kako je rekao Čadež, angažirat će se na rješavanju problema oko autorskih prava za izradu torti na kojima su likovi Disneyevih junaka i pomoći internacionalizaciji poslovanja Maruške. 15. veljače broj 3915 Privredni vjesnik 51

52 SVIJET FINANCIJA PV Tjedni REPORT U tjednu od 1. do 7. velječe ukupno je bio 801 stečajni postupak, što je 142 postupka više u odnosu na tjedan ranije. U predstečajnoj nagodbi je uložen jedan prijedlog, a devet ih je odbijeno. Započelo je 13 postupaka predstečajne nagodbe. Izbrisano je 58 subjekata ili dva posto više nego prethodni tjedan. Osnovano je 295 trgovačkih društava pri čemu uobičajeno prednjači Zagreb (110), zatim Rijeka (48), Split (28), Varaždin (27) te Pazin (24). Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a (167), te ukupno 128 d.o.o.-a. STEČAJEVI Stečajni postupak 50 Početak postupka 36 Obustava i zaključak 10 Zaključak postupka 4 Skraćeni stečajni postupak 615 Početak postupka 58 Početak i zaključak postupka 557 Brzi stečajni postupak 136 Početak i zaključak postupka 136 Predstečajne nagodbe 48 Uložen prijedlog 1 Obustava postupka 6 Odbijanje prijedloga 9 Početak postupka 13 Zaključak postupka 19 BRISANI SUBJEKTI 0 Brisani subjekti 58 Broj brisanih subjekata 58 Likvidacija 50 Početak postupka 50 Zaključak postupka 0 OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA 0 Poslovni subjekti 295 d.o.o. 128 j.d.o.o. 167 d.d. 0 Osnovani subjekti po gradovima Izvor podataka: Pazin 24 Rijeka Varaždin 27 Zagreb Sisak Karlovac 0 4 Zadar 20 Šibenik 7 Split 28 Bjelovar 10 Sl. Brod 7 Dubrovnik 15 Osijek 12 Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad rast bez promjene EBRD i ZagREBačka banka Orbico preuzima distributera Heinekena u Poljskoj Dobivenim kreditom od 40 milijuna eura financirat će se Orbicovo preuzimanje većinskog udjela u poljskom distributeru Distribev kao i unapređenje poslovanja podružnica u Bugarskoj i Sloveniji Europska banka za obnovu i razvoj kreditira Orbico sa 20 milijuna eura namijenjenih širenju tvrtke i unapređenju poslovanja. Kredit EBRD-a prati i financiranje Zagrebačke banke u istom iznosu, priopćeno je iz EBRD-a. Ovim kreditom Orbico će financirati preuzimanje većinskog udjela u vodećem poljskom distributeru Distribev sp.z.o.o, čime će znatno ojačati svoje poslovanje u Poljskoj te unaprijediti poslovanje svojih podružnica u Bugarskoj i Sloveniji. Orbico je, podsjetimo, vodeći hrvatski distributer proizvoda široke potrošnje. Istoimeno holding poduzeće je, pak, najveća takva kompanije u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi koja posluje u 18 zemalja. Tvrtka ima strateške partnerske odnose s najvećim svjetskim proizvođačima te ima važnu ulogu na susjednim tržištima zahvaljujući dobroj povezanosti s malim i srednjim poduzećima. Orbico je razvio jedinstven program podrške domaćim i regionalnim proizvođačima za širenje na strana tržišta, pružajući im marketinške i logističke usluge, kao i usluge pristupa klijentima. Primjerice, akvizicija poljskog Distribeva olakšat će proizvođačima iz Hrvatske i iz BiH plasman njihovih proizvoda u Poljsku. Zajedničko financiranje EBRD-a i Zagrebačke banke omogućit će Orbicu snažniji razvoj međunarodnog poslovanja te dodatno ojačati njegovu ulogu poveznice između poduzeća zemalja članica EU-a i zemalja koje se žele pridružiti EU, kazala je Vedrana Jelušić Kašić, direktorica EBRD-a za Hrvatsku. Marko Remenar, član Uprave Zagrebačke banke, istaknuo je kako ovo nije samo važan korak za Orbico, već i za cijeli niz Orbicovih partnera kojima se također otvaraju nova tržišta, a samim time je ovo i značajan iskorak za hrvatsko gospodarstvo. Intenzivan rast u regiji traži pouzdanog partnera u financiranju novih akvizicija. Do sada nas je u tome pratila Zagrebačka banka s kojom imamo iznimno uspješnu suradnju, ne samo u Hrvatskoj, već i u drugim državama. Financiranje akvizicije Distribeva, distributera Heinekena na poljskom tržištu, uz Zagrebačku banku pratio je i EBRD. Vjerujem da ćemo i u budućim akvizicijama pronaći interes u suradnji, naglasio je Branko Roglić, vlasnik Orbica. 52 Privredni vjesnik broj veljače 2016.

53 Hrvatska robna razmjena u godini I izvoz i uvoz uzlazno Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska je lani izvezla roba i usluga u vrijednosti od 87,5 milijardi kuna, a uvezla u vrijednosti od 139,8 milijardi kuna Hrvatski izvoz u prošloj godini povećan je za 8,5 milijardi kuna, odnosno bio je 10,7 posto veći nego u 2014., pokazali su prvi podaci Državnog zavoda za statistiku objavljeni prošlog tjedna. Ukupno je izvoz vrijedio 87,5 milijardi kuna, od čega na izvoz u ostale zemlje Europske unije otpada 58,2 milijarde kuna. Dinamičan rast izvoza započet još u drugoj polovini nakon pristupanja Hrvatske EU bio je dijelom posljedica ukidanja svih trgovinskih barijera, a dijelom povećanja izvoza, odnosno provoza roba inozemnog podrijetla. Rast je nastavljen i u kada je iznosio devet posto, a dodatno je dinamiziran prošle godine. Osim toga, bila je prvenstveno obilježena velikim utjecajem oporavka brodogradnje na rast izvoza, ističu analitičari Hrvatske gospodarske komore. Prema dostupnim podacima za 11 mjeseci, vrijednost izvoza djelatnosti proizvodnje ostalih sredstava, koju u najvećoj mjeri čini brodogradnja, povećana je na godišnjoj razini čak dva i pol puta (144,7 posto) te je povećanje vrijednosti izvoza ove djelatnosti činilo približno 22 posto ukupnog povećanja izvoza, kažu u HGK-u. Pored ove djelatnosti, najviše je povećan izvoz gotovih metalnih proizvoda, ali je značajan rast izvoza zabilježen i kod niza drugih djelatnosti poput prehrambene, farmaceutske i kožarske industrije. Ukupan rast izvoza bio bi i izraženiji da pretežno zbog pada cijene sirove nafte na globalnom tržištu nije došlo do značajnog pada vrijednosti izvoza naftnih derivata koji su godinama bili jedan od najvažnijih hrvatskih izvoznih proizvoda. Povećanje vrijednosti izvoza brodgradnje činilo je oko 22 posto ukupnog rasta izvoza Utjecaj kretanja cijena nafte Kretanje uvoza također je obilježeno povećanom dinamikom u odnosu na prošlu godinu. Prema prvim rezultatima, vrijednost uvoza lani je povećana za sedam posto, a dosegnula je 139,8 milijardi kuna. Značajan rast uvoza zabilježen je kod niza proizvoda, pri čemu su se najviše isticala motorna vozila (povećani uvoz automobila, dijelom i zbog njihova daljnjeg izvoza), proizvodi kemijske industrije te električna energija. Pad prosječne cijene sirove nafte za gotovo 50 posto bitno je utjecao i na ukupnu vrijednost uvoza jer je došlo do znatnog smanjenja vrijednosti uvoza sirove nafte te naftnih derivata. Pritom je ukupna vrijednost uvoza povećana za 8,6 milijardi kuna, a vrijednost uvoza ovih roba smanjena za 3,8 milijardi kuna. Iz toga se može zaključiti da je kretanje cijena sirove nafte na svjetskom tržištu znatno utjecalo na kretanje salda robne razmjene, odnosno bez njihova pada, rast deficita koji trenutačno iznosi 1,3 posto, bio bi daleko izraženiji. Tako bi se već lani u znatno većoj mjeri potvrdila očekivanja da će oporavak gospodarstva ponovno dovesti do negativnih trendova u kretanju robnog deficita. Unatoč znatno dinamičnijem rastu robnog izvoza od uvoza, u ostvaren je blagi rast deficita vanjskotrgovinske razmjene, ocijenio je Zvonimir Savić, direktor Sektora za ekonomske analize HGK. (I. V.) 15. veljače broj 3915 Privredni vjesnik 53

54 SVIJET FINANCIJA Financijska agencija Manje blokiranih, manji i dug I lanjskoga prosinca dominirali su poslovni subjekti u dugotrajnoj blokadi, pa je tako njih koji su blokirani više od 360 dana imali dospjeli nepodmireni dug od 21,356 milijardi kuna, a zapošljavali su djelatnika Prema podacima Financijske agencije, zbog dospjelih a nepodmirenih dugova posljednjeg dana prošle godine bilo je blokirano poslovnih subjekata ili 4,8 posto manje nego u studenome. Oni su ukupno dugovali 25,14 milijardi kuna, što je za 1,2 posto manje nego u studenome. U odnosu na stanje godinu dana ranije, riječ je o smanjenju broja blokiranih poslovnih subjekata za 6211 (13 posto) i smanjenju njihovog prijavljenog nepodmirenog duga u iznosu od 4,45 milijardi kuna (15 posto). U blokadi je bilo pak građana, što je za 2770 građana ili 0,9 posto manje nego u studenome, a dugovali su 36,52 milijarde kuna ili 0,5 posto više nego u studenome. U prosincu je bilo blokirano građana koji su dugovali 36,52 milijarde kuna Dominacija dugotrajno blokiranih Promatramo li pojavu insolventnosti prema trajanju blokade, i lanjskoga prosinca dominirali su poslovni subjekti u dugotrajnoj blokadi, kako po broju tako i po iznosu blokade. Ili drugim riječima kazano, poslovnih subjekata koji su blokirani više od 360 dana imali su dospjeli nepodmireni dug od 21,356 milijardi kuna ili 84,9 posto iznosa ukupnoga duga. Ti su subjekti zapošljavali djelatnika. Kod poslovnih subjekata u dugotrajnoj blokadi dominiraju oni koji su blokirani pet i više godina, njih je 38,5 posto, dok je iznos njihovog prijavljenog duga 10,2 milijarde kuna. Promatra li se insolventnost prema trajanju blokade i vrsti poslovnih subjekata, pravnih i fizičkih osoba, vidljivo je da dominiraju pravne i fizičke osobe u dugotrajnoj blokadi. Više od dvije trećine poslovnih subjekata ili njih odnosi se na poslovne subjekte bez zaposlenih koji zajedno duguju 17,196 milijardi kuna. Od ukupno blokiranih poslovnih subjekata, njih su pravne osobe, čiji je dug dosegnuo 18,123 milijarde kuna, a zapošljavaju ukupno radnika. Najmanje duguju pravne osobe u blokadi do 30 dana, 382,3 milijuna kuna, a najviše pravne osobe u blokadi neprekidna trajanja više od 360 dana, 14,587 milijardi kuna. Najveći dio pravnih osoba (80,4 posto), odnosno njih , koje su u dugotrajnoj blokadi, pravne su osobe bez zaposlenih. Njihov je ukupan dug 11,362 milijarde kuna. U odnosu na stanje u studenome prošle godine, broj insolventnih pravnih osoba u dugotrajnoj blokadi smanjen je za tri posto, a iznos nepodmirenog duga za 1,6 posto. 54 Privredni vjesnik broj veljače 2016.

55 Broj blokiranih POSLOVNIH SUBJEKATA, broj zaposlenih i iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, na dan 31. prosinca prema ročnosti (iznosi u tisućama kuna) Trajanje blokade Broj blokiranih poslovnih subjekata Struktura u % Broj zaposlenih Struktura u % Iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje Struktura u % do 30 dana , , , dana , , , dana , , , dana , , ,2 više od , , ,9 dana Ukupno , , ,0 Pregled broja blokiranih PRAVNIH OSOBA, broj zaposlenih i iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, na dan 31. prosinca (iznosi u tisućama kuna) Trajanje blokade Broj blokiranih pravnih osoba Struktura u % Broj zaposlenih Pregled broja blokiranih FIZIČKIH OSOBA, broj zaposlenih i iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, na dan 31. prosinca (iznosi u tisućama kuna) Izvor: Financijska agencija obrađeni podaci iz Očevidnika o redoslijedu plaćanja Struktura u % Iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje Struktura u % do 30 dana , , , dana , , , dana , , , dana , , ,5 više od 360 dana , , ,5 UKUPNO , , ,0 Trajanje blokade Broj blokiranih fizičkih osoba Struktura u % Broj zaposlenih Struktura u % Iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje Struktura u % do 30 dana 743 3, , , dana 467 2, , , dana 959 4, , , dana , , ,0 više od , , ,4 dana Ukupno , , ,0 Zbog nepomirenih dugova u razdoblju do 60 dana bile su blokirane 2802 pravne osobe, što je za 350 pravnih osoba (11,1 posto) manje nego krajem studenoga Njihov ukupni dug iznosio je 792,9 milijuna kuna što je 24,8 milijuna ili tri posto manje nego u studenome. I kod fizičkih osoba prednjače dugotrajno blokirani Posljednjeg dana protekle godine blokiranih fizičkih osoba koje su zapošljavale radnika dugovale su 7,018 milijardi kuna. Fizičke osobe u blokadi duljoj od godinu dana imaju udio od 83,3 posto u ukupnom broju blokiranih fizičkih osoba. Drugim riječima kazano, njih sa 7025 zaposlenih dugovalo je 6,768 milijardi kuna. Kao i kod pravnih osoba, najmanji je iznos prijavljenog dospjelog nepomirenog duga kod nelikvidnih fizičkih osoba koje su u blokadi do 30 dana, 19 milijuna kuna, a najveći kod fizičkih osoba u blokadi neprekidna trajanja više od 360 dana. Kod dugotrajno blokiranih fizičkih osoba, njih 68,9 posto ili , su fizičke osobe bez zaposlenih radnika, a njihov ukupan dug iznosi 4,388 milijardi kuna. Prema stanju krajem studenoga godine broj fizičkih osoba u blokadi dužoj od godinu dana smanjen je za 3,1 posto, a iznos njihovog nepodmirenog duga 1,1 posto. U odnosu na stanje godinu dana ranije, broj fizičkih osoba smanjen je za 12,3 posto, a iznos za 2,8 posto. Prema stanju na dan 31. prosinca godine, zbog nepodmirenog duga u razdoblju do 60 dana, bilo je blokirano 1210 fizičkih osoba, što je za 138 fizičkih osoba ili za 10,2 posto manje nego u studenome. Njihov evidentirani prijavljeni dospjeli dug iznosio je 48,6 milijuna kuna ili 5,5 milijuna (10,1 posto) manje nego potkraj prethodnog mjeseca. (V.A.) 15. veljače broj 3915 Privredni vjesnik 55

56 vijesti Spačva ostvarila 163,3 milijuna kuna prihoda Spačva je u ostvarila prihode od 163,3 milijuna kuna, što je 22,25 posto više u odnosu na kada su prihodi iznosili 133,5 milijuna kuna. U očitovanju koje je objavljeno na Zagrebačkoj burzi navode kako je plan poslovnih prihoda za prošlu godinu iznosio 154,5 milijuna te da je premašen za 5,64 posto. Ostvareni prihodi u na inozemnom tržištu iznosili su 118,7 milijuna, a na domaćem 44,6 milijuna kuna. Najznačajniji rast prihoda dogodio se u području prodaje peleta i briketa. Izvoz oružja i vojne opreme 1,5 milijardi kuna svijet financija Tržište novca Zagreb Novčano tržište bez napetosti Iako je u drugom tjednu veljače novčano tržište dinamičnije, pokazatelji o kretanju ponude i potražnje novca te kratkoročna kamatna stopa ostali su nepromijenjeni. Početak prošlog tjedna obilježio je kraj razdoblja održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija. Zbog visoke likvidnosti sustava nikakve napetosti na novčanom tržištu nije bilo. Redovitom mjesečnom isplatom mirovina likvidnost sustava dodatno je poboljšana te je višak likvidnosti u sustavu rekordno visok dosegnuvši gotovo 11 milijardi kuna. U prošlu je srijedu započelo novo razdoblje održavanja obvezne pričuve što također nije imalo gotovo nikakav utjecaj na odnos ponude i potražnje novca. U ovakvim okolnostima potražnja za pozajmicama krajnje je niska kao i kamatne stope. Prošli je tjedan središnja banka održala redovitu tjednu obrnutu repo aukciju uz nepromijenjenu fiksnu kamatnu stopu Kretanje na Tržištu novca Zagreb u mil. kn Potražnja Ponuda Promet 800 od 0,5 posto. Pristigle ponude iznosile su 160,5 milijuna kuna i prihvaćene su u potpunosti. Iako je početak razdoblja održavanja obvezne pričuve, interes sudionika za dodatnom likvidnošću viši je samo za 30 milijuna kuna nego na prethodnoj obrnutoj repo aukciji. Dodatno jačanje kunske likvidnosti sustava moglo bi uslijediti nakon početka najavljenih novih operacija središnje banke. Hrvatska narodna banka planira održati četiri strukturne repo operacije u ovoj godini. Prva će biti održana 16. veljače s namirom 18. veljače, fiksnom repo stopom od 1,8 posto i dospijećem 18. veljače godine. Ovim operacijama bankama se otvara pristup dugoročnijim izvorima kunske likvidnosti po kamatnoj stopi konkurentnoj ostalim izvorima kunske likvidnosti banaka, pri čemu će se kao kolateral prihvaćati dužnički vrijednosni papiri izdavatelja iz Hrvatske. [Jelena Drinković] Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb u % Vrijednost potpisanih izvoznih ugovora hrvatskog oružja i vojne opreme u iznosila je oko 1,5 milijardi kuna i bila je na razini izvoza u prethodnoj godini. Oružje i vojna oprema domaće proizvodnje izvozili su se na tržišta zemalja NATO-a i Europske unije, ali i na tržišta Afrike, Azije, Južne i Sjeverne Amerike, pa čak i Australije i Novog Zelanda. Potpisan je također i vrijedan ugovor o izvozu strojeva za razminiranje tvrtke DOK-ING u Saudijsku Arabiju, navodi RH Alan, državna agencija koja se bavi izvozom i uvozom oružja i vojne opreme Hrvatsko devizno tržište Kuna oslabjela u odnosu na franak Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je od prošlog ponedjeljka do petka u odnosu na valuta srednji tečaj za devize AUD australski dolar 4,80748 CAD kanadski dolar 4, JPY japanski jen (100) 6, CHF švicarski franak 6,94171 GBP britanska funta 9, USD američki dolar 6, EUR euro 7, Izvor: HNB primjena od američki dolar neznatno ojačala za 1,4 posto. U usporedbi s eurom u promatranom razdoblju kuna je neznatno ojačala za 0,2 posto, dok je u odnosu na švicarski franak neznatno oslabjela i to za 0,3 posto. Tako je euro tjedan zaključio na 7,63 kune, američki dolar na 6,75 kuna, dok je švicarski franak kraj prošlog tjedna dočekao na 6,94 kune. 7,655 6,875 EUR USD CHF 7,650 7,645 7,640 7,635 7,630 pon. uto. sri. čet. pet. 6,850 6,825 6,800 6,775 6, ,00 6,98 6,96 6,94 6,92 6,90 56 Privredni vjesnik broj veljače 2016.

57 vijesti Međunarodno tržište kapitala Trgovanje na svjetskim burzama u znaku medvjeda Rast prihoda Sunce osiguranja Analize brojnih svjetskih agencija potvrđuju kako su prošlotjedno trgovanje i cijene dionica na svjetskim burzama u znaku tržišta medvjeda što u praksi predstavlja pad cijena i indeksa na većini svjetskih burzi. Naime, rasprodaja na svjetskim burzama, započeta početkom godine, još uvijek ne jenjava. Tako je prošli četvrtak indeks 300 vodećih europskih dionica potonuo za daljnjih 3,7 posto, zaronivši na najnižu razinu od kolovoza Wall Street je od početka godine u minusu više od 10 posto, što je najgori početak godine u njegovoj povijesti. Analitičari smatraju kako je panika na tržištima posljedica nekoliko razloga, a ne jednog iznenadnog šoka. Tržište je pod snažnim pritiskom dionica banaka jer su ulagači zabrinuti zbog njihove profitabilnosti i rekordno niske kamatne stope. Analitičari ističu kako svjetskom tržištu na ruku ne ide ni politika američke središnje banke koja je u prosincu lani povećala ključne kamatne stope po prvi put od godine. Iz Feda stižu poruke kako će usporiti tempo povećanja kamata zbog usporavanja rasta američkog gospodarstva, niske inflacije i previranja na financijskim tržištima. Mirovinski fondovi Blagi pad vrijednosti Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskoga fonda Mirexa B krajem prošlog tjedna iznosila je bodova. Njegova vrijednost u odnosu na pretprošli petak bilježi pad za 0,5 posto. Vrijednost Mirexa A iznosila je bodova i također predstavlja pad od 0,7 posto. Mirex C zabilježio je neznatan rast od 0,1 posto, te krajem prošlog tjedna iznosio bodova. MIREX - tjedni 0,2% 0,0% -0,2% -0,4% -0,6% MIREX - mjesečni 2,0% 1,5% 1,0% 0,5% 0,0% -0,5% -1,0% FTSE NAsdAQ DAX fond datum (kn) vrijednost Obvezni mirovinski fondovi - OMF kategorija A CAC NIKKEI promjena (%) Dow Jones 2015 (%) MIREX A , ,5714-3,05 AZ - A , ,4263-2,31 Erste Plavi - A , ,6786-4,17 PBZ CO - A , ,6609-2,99 Raiffeisen OMF - A , ,7384-3,85 kategorija B MIREX B , ,3794-1,63 AZ - B , ,3352-0,95 Erste Plavi - B , ,5227-2,59 PBZ CO - B , ,4140-2,74 Raiffeisen OMF - B , ,3603-1,63 kategorija C MIREX C , ,0032 1,01 AZ - C , ,0171 1,12 Erste Plavi - C , ,0014 1,18 PBZ CO - C , ,0070 0,88 Raiffeisen OMF - C , ,0250 0,92 Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF Raiffeisen DMF , ,4139-2,46 AZ Profit , ,3369-2,94 Croatia osiguranje , ,3741-2,02 AZ Benefit , ,0320 0,78 Erste Plavi Expert , ,5662-3,24 Erste Plavi Protect , ,0430 0,87 Sunce osiguranje je u ostvarilo ukupan prihod od 84 milijuna kuna koji je za jedan posto viši od prihoda u Ukupan rashod iznosi 75 milijuna kuna i manji je za 4,7 posto. Ostvarena bruto dobit iznosi oko 9,8 milijuna kuna. Prema podacima za 2015., ukupno zaračunata bruto premija na hrvatskom osiguravateljskom tržištu veća je za 1,92 posto i iznosi kuna. Tržište neživotnih osiguranja je završilo sa 132,9 milijuna kuna manje, odnosno sa kune premije. Povećan dug županija, općina i gradova Ukupni direktni dug županija, gradova i općina od do godine više se nego udvostručio - s dvije milijarde kuna u godini porastao je na 4,5 milijardi kuna u i to uglavnom zbog kredita i zajmova, pokazuje analiza Instituta za javne financije. Podaci Instituta pokazuju i da je ukupni direktni dug županija, gradova i općina po stanovniku od do godine više nego udvostručen, sa 480 na oko 1000 kuna. U promatranom razdoblju najviše su se zaduživali gradovi, posebice Zagreb, potom županije, a najmanje općine. 15. veljače broj 3915 Privredni vjesnik 57

58 vijesti Tiskara Vjesnik u minusu Tiskara Vjesnik, u većinskom državnom vlasništvu, u ostvarila je 64,3 milijuna kuna prihoda, što je čak 18 posto manje nego te je imala ukupan gubitak od 6,8 milijuna kuna. Najnovije poslovno izvješće tako pokazuje trend negativnog poslovanja Vjesnika čiji su dioničari na glavnoj skupštini lanjskog studenoga odbili dati razrješnicu upravi za 2014., ali su i donijeli odluku da se oko 16 milijuna kuna gubitka iz te godine prebaci u Inače, prihodi od tiskanja čine gotovo 92 posto ukupnih prihoda Vjesnika. Vipnet investirao 72,4 milijuna eura Vipnet je u prihodovao 371,3 milijuna eura, uz konsolidiranu EBITDA od 83 milijuna eura. U usporedbi sa prihodi su manji za 1,8 posto, a EBITDA za 1,5 posto. Vipnet u priopćenju navodi da je tijekom pokrenuo opsežan transformacijski program kako bi uspješno kompenzirao negativne učinke regulatornih opterećenja i povećanja naknada za frekvencijski spektar. Lani je investirao 72,4 milijuna eura, većinom u daljnje širenje 4G+/ LTE i fiksne mreže, što je porast od 3,5 posto u odnosu na godinu. svijet financija BURZA Pad Crobexa uz promet od gotovo 53 milijuna kuna Ulagači na Zagrebačkoj burzi prošlog su tjedna bili manje aktivni nego tjedan ranije. Tako je redovni dionički promet iznosio 52,9 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja sakupilo je gotovo 24 milijuna kuna što predstavlja tek 45 posto ukupnog redovnog prometa. Pet od 10 najlikvidnijih izdanja tjedan je završilo porastom cijene, a tjedne promjene najlikvidnijih Top 10 po prometu ZAGREBAČKA BURZA THE ZAGREB STOCK EXCHANGE UKUPAN TJEDNI PROMET: ,22 kn TJEDNI DIONIČKI PROMET: ,46 kn index zadnja vrijednost tjedna promjena CROBEX 1.592,8400-0,67% CROBEX10 933,5900-0,46% CROBIS 105, ,18% CROBIStr 146, ,27% 10 dionica s najvećim rastom cijene 10 dionica s najvećim padom cijene tjedna promjena tjedna promjena tjedna promjena zadnja cijena zadnja cijena zadnja cijena kretale su se u rasponu od +1,48 posto do -2,59 posto. Promet veći od milijun kuna sakupilo je 11 izdanja, dok je sa 23 izdanja trgovano u iznosu većem od pola milijuna kuna. Indeks Crobex pao je za 0,67 posto te je tjedan završio na 1.592,84 boda. Crobex10 bilježi pad za 0,46 posto na 933,59 bodova. Sektorski indeksi završili su u rasponu od +0,50 posto koliko je porastao CRO- BEXturist do -5,79 posto koliko je pao CROBEXkonstrukt. Najlikvidnije je bilo redovno izdanje Adris Grupe s prometom u iznosu od 7,8 milijuna promet Adris grupa d.d. - red. +1,48% 480, ,95 Končar - EI d.d. -1,24% 638, ,56 Valamar Riviera d.d. +0,57% 22, ,76 HT d.d. -0,62% 140, ,80 Adris grupa d.d. - povl. -0,29% 341, ,04 Jamnica d.d. 0,00% , ,00 Podravka d.d. +0,81% 317, ,27 Kraš d.d. +0,02% 500, ,58 Ericsson Nikola Tesla d.d. -2,59% 940, ,07 Zagrebačka banka d.d. +0,26% 38, ,27 promet Turbos WTI nafta short P +67,35% 82, ,50 Turbos WTI nafta short O +57,14% 110, ,55 Vjesnik d.d. +50,33% 4,51 982,64 Turbos zlato long 9 +40,13% 145, ,60 Turbos DAX short T +34,32% 118, ,50 Croatia airlines d.d. +30,00% 87, ,70 Genera d.d. +29,17% 155, ,16 Turbos E-mini S&P 500 s. G +26,33% 13, ,50 Turbos srebro long C +22,36% 15, ,00 Turbos E-mini S&P 500 s. F +21,03% 20, ,32 promet Turbos zlato short 7-54,88% 85, ,00 Turbos DAX long E -40,69% 42, ,15 Turbos E-mini S&P 500 l. F -39,68% 7, ,97 Turbos WTI nafta long P -36,34% 50, ,50 Turbos DAX long F -29,92% 83, ,05 Franck d.d. -22,60% 441, ,18 Turbos zlato short 8-17,52% 182, ,00 Petrokemija d.d. -17,07% 10, ,27 Institut IGH d.d. -14,85% 86, ,23 Puljanka d.d. -14,04% 6,00 546,32 kuna te porastom za 1,48 posto na 480 kuna. Končar EI bilježi pad cijene za 1,24 posto na 638,99 kuna. Valamar Riviera trgovana je u iznosu od 3,7 milijuna kuna, a cijena joj je za 0,57 posto porasla na 22,93 kune. Porast cijene bilježi pet od 10 najlikvidnijih izdanja. Dobitnik tjedna je spomenuto redovno izdanje Adrisa, a po porastu ga slijede sedma najlikvidnija Podravka sa zadnjom cijenom od 317,80 kuna. Izdanju Zagrebačke banke cijena je za 0,26 posto porasla na 38 kuna, a sakupilo je promet od milijun kuna. Minimalni porast od 0,02 posto zabilježio je osmi najlikvidniji Kraš koji je tjedan zaključio prometom od 1,2 milijuna kuna i cijenom od 500,12 kuna. Četiri izdanja ovoga tjedna bilježe pad cijene. Gubitnik je drugi tjedan zaredom deveti najlikvidniji Ericsson NT s cjenovnim padom za 2,59 posto na 940 kuna, a sakupio je promet od 1,1 milijun kuna. Slijedi spomenuti Končar EI, a nakon njega HT koji je uz promet od 3,3 milijuna kuna tjedan zaključio i padom cijene za 0,62 posto na 140,22 kune. Povlašteno izdanje Adris Grupe protrgovano je u iznosu od 2,7 milijuna kuna, a cijena mu je za 0,29 posto pala na 341 kunu. Tjedan bez postotne promjene zabilježila je Jamnica s prometom od 1,5 milijun kuna. [Iztok Likar, 58 Privredni vjesnik broj veljače 2016.

59 vijesti INVESTICIJSKI FONDOVI Pali svi dionički, a rasli svi novčani fondovi Prije Valentinova raste potrošnja Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond) valuta vrijednost udjela tjedna promjena [%] DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 17,2180-0,35 HI-growth 10,0587-5,33 ZB euroaktiv 115,5930-6,87 ZB trend $ 133,0437-7,15 FIMA Equity kn 84,0445-1,38 KD Prvi izbor kn 12,0538-7,63 Ilirika Europa 102,8548-6,11 PBZ Equity fond 9,6087-1,21 HPB Dionički kn 96,8569-2,12 Erste Adriatic Equity 80,8100-0,28 NETA Global Developed kn 78,6303-6,73 ZB aktiv kn 104,3364-1,38 Capital Two kn 86,1064-1,39 Ilirika Azijski tigar 38,4394-4,44 Platinum Global Opportunity $ 13,5394-3,03 KD Nova Europa kn 4,4887-7,48 OTP indeksni kn 37,4500-0,73 Platinum Blue Chip 88,4060-5,89 NETA Frontier kn 465,1932-2,60 OTP MERIDIAN 20 82,9682-3,29 A1 kn 82,1400-0,34 NETA US Algorithm kn 123,6237-8,45 NETA New Europe kn 65,3184-0,61 Ilirika BRIC 56,6250-7,80 CROBEX10 kn 90,2849-0,55 KD Energija kn 6,7355-7,81 ZB BRIC+ 66,5480-7,27 Allianz Equity 134,7112-0,38 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen Dynamic 114,6600 0,03 Raiffeisen Harmonic 100,6400 1,44 Raiffeisen zaštićena glavnica 101,6900 0,05 ZB Future ,9726-4,42 ZB Future ,7123-5,65 ZB Future ,0577-5,94 ZB Future ,1387-6,00 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global 152,9332-1,24 PBZ Global fond 13,1448-3,97 HI-balanced 11,9454-3,62 Protekli je tjedan od 79 aktivnih otvorenih investicijskih fondova poraslo njih 30, a palo 49. Pad veći od jedan posto zabilježilo je 35 fondova, dok je samo jedan fond porastao više od jedan posto. Na ljestvici od 10 fondova s najvećim rastom nalazi se pet obvezničkih, tri posebna te po jedan mješoviti i novčani fond. Ovoga tjedna svih 28 dioničkih fondova je zabilježilo pad vrijednosti. Najveći pad, za čak 8,45 posto, bilježi NETA US Algorithm. Tri od sedam posebnih fondova bilježe porast vrijednosti. Drugi tjedan zaredom vrijednost je uvećana posebnim fondovima pod upravljanjem RBA Investa, a umanjena svim ZB Future fondovima. Od 15 mješovitih fondova samo je HPB Global zabilježio porast vrijednosti. Sedam od 10 obvezničkih fondova zabilježilo je rast. Najznačajniji porast bilježi PBZ Short term bond fond kojem je vrijednost uvećana za 0,12 posto. Svih 19 novčanih fondova je poraslo. Najviše je, za 0,03 posto, rastao PBZ Dollar fond. Promatramo li prinose ostvarene od početka ove godine, među dioničkim i mješovitim fondovima nema fondova s porastom vrijednosti. Kod posebnih fondova najviše je rastao Raiffeisen Harmonic, a obvezničke predvodi HPB Obveznički. [Iztok Likar] naziv(fond) od do godine valuta vrijednost udjela tjedna promjena [%] ICF Balanced kn 118,8054-0,25 HPB Global kn 91,5863 0,08 OTP uravnoteženi kn 100,8433-1,44 KD Balanced kn 7,9068-3,17 Allianz Portfolio kn 150,5840-0,59 Smart Equity 100,8994-0,33 PBZ Conservative 10 fond 104,6277-0,41 You Invest Active 93,3800-2,04 You Invest Balanced 95,7300-1,26 You Invest Solid 97,5800-0,59 Smart Equity II 94,7598-0,82 PBZ Flexible 30 fond 95,9224-1,36 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond 188,5352 0,02 HI-conservative 13,6736-1,11 Raiffeisen Bonds 170,8200 0,02 PBZ Bond fond 124,4617-0,07 Capital One kn 203,6479 0,07 HPB Obveznički 153,3853 0,06 NETA Emerging Bond kn 77,0310-1,85 Erste Adriatic Bond 114,3000 0,03 Raiffeisen Classic 102,7900 0,06 PBZ Short term bond fond kn 100,8720 0,12 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,1321 0,01 ZB plus kn 175,2948 0,01 ZB europlus 150,3803 0,00 PBZ Euro Novčani 139,1486 0,01 Raiffeisen Cash kn 157,4800 0,01 Erste Money kn 151,1200 0,01 HI-cash kn 151,8772 0,01 PBZ Dollar fond $ 131,3060 0,03 HPB Novčani kn 143,3957 0,01 OTP novčani fond kn 132,9946 0,01 Money One kn 129,3655 0,01 Allianz Cash kn 118,2843 0,01 Erste Euro-Money 115,4600 0,02 Auctor Cash kn 110,3552 0,02 Raiffeisen eurocash 105,6000 0,01 HPB Euronovčani 106,2134 0,01 Locusta Cash kn 1350,8755 0,02 NETA MultiCash kn 108,2783 0,00 OTP euro novčani 102,5460 0,01 Istraživanje Master- Card Love Index otkrilo je ponašanje kupaca iz više od 200 zemalja svijeta uključujući i Hrvatsku. Ukupna potrošnja u razdoblju prije Valentinova u prosjeku se povećala za 22 posto od do Čak 98 posto Hrvata kupuje u klasičnim prodavaonicama, dok se samo dva posto odlučilo za internetske trgovine. U najviše transakcija ostvareno je u restoranima (70 posto), a najmanje u cvjećarnicama (četiri posto) i papirnicama (jedan posto). Potrošnja u restoranima porasla je sa 21 posto u na 32 posto u godini. Poreznoj upravi poslano devet milijuna računa Građani Hrvatske i dalje u velikoj mjeri podupiru fiskalizaciju. U trećem kolu nagradne igre Traži račune i ulovi kune Poreznoj upravi poslali su 174 poštanske vreće, koje sadržavaju oko omotnica s ukupno računa. Doda li se tome i 265 poštanskih vreća pristiglih u prva dva kola, stiglo je ukupno računa za provjeru. 15. veljače broj 3915 Privredni vjesnik 59

60 knjigometar Amir Muharemi Indija - temeljne postavke vanjske politike Meandar Media Riječ je o drugoj knjizi Amira Muharemija, hrvatskog veleposlanika u Indiji. I dok postoji niz knjiga koje se bave indijskom poviješću, politikom kao i njenim mjestom u međunarodnoj zajednici napisanih na engleskom jeziku, ovo je prva knjiga u Hrvatskoj koja ima za cilj na jednom mjestu sabrati temeljne odrednice moderne indijske političke povijesti. Autorov je cilj ponuditi uvod u političku povijest Indije, polazište od kojeg će čitatelj sam dalje krenuti u vlastito istraživanje. Mohamedou Ould Slahi Dnevnik iz Guantanama Profil Knjiga Potresno svjedočanstvo čovjeka koji je već 13 godina zatvoren u logoru Guantanamo zajedno s drugim muslimanima osumnjičenim za terorizam i suradnju s Al-Qa idom iako nikakva optužnica protiv njega nije podignuta. Mohamedou Ould Slahi u svojem dnevniku opisuje život u tom logoru, svakodnevni režim, kako izgledaju ispitivanja, detaljno opisuje svoj slučaj, što mu se ondje događalo, kako je bio podvrgnut fizičkom i psihičkom pritisku te mučenju. Njegovi odvjetnici godinama su se borili da dnevnik bude objavljen. Roman pripovijeda o seobama u jednoj židovskoj porodici čiji su članovi smisao svojih života pokušavali naći u raznim europskim podnebljima, u potrazi za zemljom u kojoj će naći smirenje. Uzevši Istanbul za ishodište i žarišnu točku svojega romana, Levi priča o svijetu njegovih ulica, kuća, otoka, kao i o mikrosvjetovima svojih junaka koje sudbina izaziva na različite načine. Pravi junak romana zapravo je Istanbul, grad koji kroji živote svojih stanovnika čak i kad oni igrom slučaja završe na tko zna kojim meridijanima. Mario Levi Istanbul je bio bajka Fraktura Olav Johansen je čistač, plaćeni ubojica sa stalnim angažmanom kod jednog od najmoćnijih šefova kriminalnog podzemlja Osla. Nakon još jednog uspješno obavljenog zadatka, Olav se javlja šefu ne bi li preuzeo novi posao, međutim, zadatak koji mu ovaj dodijeli - odmah mu je jasno - može mu osigurati moć, ali se jednako tako može prometnuti i u njegovu najveću pogrešku. Od lovca, Olav vrlo lako može i sam postati lovina. Šef, naime, ovaj put poželi likvidaciju - svoje žene, a maske padaju, jedna za drugom... Jo Nesbo Krv na snijegu Fokus Komunikacije David Mitchell Koštani satovi Vuković&Runjić Nakon svađe s majkom zbog dečka, petnaestogodišnja Holly Sykes bježi od kuće. No ona nije tipična tinejdžerica nego, kao senzibilno dijete kojeg su svojedobno kontaktirali glasovi koje je znala tek kao ljude s radija, pravi je gromobran psihičkih fenomena. Holly je privukla pozornost skupine opasnih okultista i njihovih neprijatelja. No Hollyn bijeg tek je uvod u šokantan nestanak koji cijelu obitelj rani. Ova tajna obilježit će šest desetljeća Hollyna života i sve koje na tom životnom putu sretne. Jessica Nadel Zeleno povrće za svaki dan Mozaik knjiga Od vafla s tikvicama i cimetom, do čipsa od kovrčavog kelja, pa čak i kolača sa špinatom - otkrijte više od 100 recepata u kojima se upotrebljava zeleno povrće. Mnoga od tih jela ne sadrže gluten, a uz svako dolazi i tablica s podacima o prehrambenim vrijednostima. Želite li uz pomoć lizalica od čokolade i avokada dodati nešto više zelenoga lisnatog povrća u prehranu svoje djece ili pak započeti dan tropskim zelenim sokom ili ukusnim palačinkama od špinata, u ovoj knjizi sve ćete to pronaći. 60 Privredni vjesnik broj veljače 2016.

61 pst! PONUDA / SURAdnjA / TRAŽenje Poslovne usluge Frugalitas, Zagreb, Tvrtka daje administrativne, knjigovodstvene, računovodstvene i savjetodavne usluge za trgovačka društva, samostalne djelatnosti, udruge i ostalo. Kontakt: Ivana Šantek, boss@boss.com.hr, , Savjetodavne usluge Neo Pro India, Gurgaon, Indija, Tvrtka s više od 14 godina iskustva nudi usluge traženja kupaca tj. poslovnih partnera na tržištu cijele Indije za bilo koju vrstu projekata. Kontakt: Darshana Parekh, darshana.parekh@neo-pro.in, +91/ Internet kiosk SmaartMobile, Beograd, Srbija, Tvrtka predstavlja Kiosk Strane - besplatni web servis poglavito za tvrtke koje se tek registriraju. Nude web stranicu za one koji je nemaju, a služi kao marketing za one koji web stranicu već imaju. Uz pomoć ovog servisa dolazi se do većeg broja klijenata, što omogućava veći poslovni uspjeh. Kontakt: Igor Maksimović, igor.maksimovic@smaartmobile.com, +381/64/ Savjetovanje Atia Consulting, Sarajevo, Bosna i Hercegovina, Tvrtka pruža usluge implementacije sustava upravljanja kvalitetom (ISO 9001, ISO 14001, HACCP, OHSAS 18001, ISO 22000, ISO 20000, ISO i ISO 50001), različitih treninga iz ovog sektora te certificiranja sustava upravljanja kvalitetom zajedno s partnerskom certifikacijskom tvrtkom iz Italije. Svoje usluge pružaju na području Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore. Implementiraju i održavaju softverske sustave koji podrazumijevaju ITSM, BPM i Agile softverska rješenja. Partneri za zajednički rad koji su zainteresirani postati zastupnici za Hrvatsku trebaju se javiti na info@atia-consulting.com.ba. Kontakt: Anel Tanović, anel.tanovic@atia-consulting.com.ba, +387/70/ , +387/61/ Leasing weba Radoš Tim, Zagreb, Tvrtka je začetnik usluge web leasinga. Usluga je namijenjena korisnicima koji si ne mogu priuštiti vrhunsku web stranicu i platiti je odmah. Uz mogućnost mjesečnog plaćanja tvrtka omogućava svakom klijentu bezbroj pogodnosti koje su uključene u cijenu. Kontakt: Andrej Radoš, info@radostim.hr, 099/ Računovodstvo Servis centar, Konščina, Tvrtka pruža usluge online računovodsva, e- poreznog i poslovnog savjetovanja. Jednostavno, sigurno online knjigovodstvo donosi velike uštede u odnosu na klasično računovodstvo. Pogodno je za male i srednje poduzetnike te neprofitne organizacije. Kontakt: Ivan Vnučec Sekovanić, ivan@servis-centar.hr, , Dizajn web stranica Klik online, Zagreb, Tvrtka nudi dizajn i izradu novih te doradu već postojećih web stranica. Kontakt: Nedeljka Pavić, uprava@klik-online.hr, 091/ IZBOR IZ NADMETANJA Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/ fax.: 01/ nadmetanja@briefing.hr HRVATSKA Plug-in hibridna vozila Nacionalni park Plitvička jezera nabavlja plug-in hibridna vozila putem operativnog leasinga s ostatkom vrijednosti. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,2 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 1. ožujka. Radovi na izgradnji vodnokomunalnih objekata Liburnijske vode nabavljaju radove na izgradnji vodnokomunalnih objekata aglomeracije Liburnija Procijenjena vrijednost nabave iznosi 11,2 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 26. veljače. Uređaji za detekciju tragova eksploziva Zračna luka Pula nabavlja uređaje za detekciju tragova eksploziva (ETD uređaji). Procijenjena vrijednost nabave iznosi kuna. Rok dostave ponuda je 29. veljače. Radovi na rekonstrukciji i izgradnji kompleksa Gradskih bazena Grad Požega nabavlja radove na rekonstrukciji i izgradnji kompleksa Gradskih bazena s pratećim sadržajima. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 11,5 milijuna kuna. Rok dostave ponuda 29. veljače. Regija Set top box i VDSL modemi Pošta i telekomunikacije Kosova nabavlja set top box komada i VDSL modema komada. Rok dostave ponuda je 16. ožujka. Gume i zračnice za vozila Pošta Slovenije nabavlja komada guma i zračnica za razne vrste vozila. Rok dostave ponuda je 8. ožujka. Nabava asfalta Ceste Mostar nabavljaju asfalt. Procijenjena vrijednost nabave iznosi konvertibilnih maraka. Rok dostave ponuda je 22. ožujka. 15. veljače broj 3915 Privredni vjesnik 61

62 stečajevi, nekretnine, dražbe Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: Prodaju se robna kuća, hotel, zemljište i šuma Prodaje se nekretnina stečajnoga dužnika Termocommerca - riječ je o poslovnoj zgradi površine 1658 metara četvornih i dvorištu od 2224 metra četvornih u Solinu, procijenjene vrijednosti kuna. Dražba će se održati 17. veljače u 9.10 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, sudnica 96/II. (mala dvorana). Prodaja će biti po načelu viđeno-kupljeno. Nekretninu je moguće razgledati u prethodnom dogovoru sa stečajnim upraviteljem na broj telefona: 091/ i uz uplatu naknade troškova od 500 kuna. Jamčevina iznosi 10 posto od procijenjene vrijednosti. Prodaje se šuma ukupne površine 2119 metara četvornih u Završju, Općina Grožnjan, procijenjene vrijednosti kuna. Dražba će se održati 16. veljače u 9 sati u zgradi Općinskog suda u Bujama, raspravna dvorana broj 22. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Poreze i pristojbe u vezi s prodajom dužan je platiti kupac. Osobe zainteresirane za kupnju nekretnine mogu putem sudskog ovršitelja nesmetano, uz prethodnu najavu na broj 052/ razgledati nekretninu. Na javnoj dražbi, kao kupci, mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije do dana održavanja ročišta za dražbu dale jamčevinu uplatom iznosa od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Jamčevina se uplaćuje na račun Suda broj HR , pozivom na broj Poslovni prostor u Zagrebu, ukupne površine 200,04 metra četvornih prodaje se za ,70 kuna. Rok za predaju ponuda je 19. veljače, a ponude se imaju dostaviti u zatvorenoj omotnici na adresu: Jure Marušić, stečajni upravitelj, Bleiweisova 21, Zagreb, s naznakom Ne otvaraj-ponuda za predmet St-664/14. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije do 19. veljače uplatile jamčevinu u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnine na račun stečajnoga dužnika Transing d.o.o. u stečaju, Kulmerska 8/A, Zagreb, OIB: , IBAN: HR , model 05, poziv na broj uz opis plaćanja Jamčevina za St-664/14. Kupcu čija ponuda ne bude prihvaćena bit će vraćena jamčevina u roku od osam dana. Zainteresirani mogu dobiti detaljnije informacije na telefon stečajnoga upravitelja 091/ Prodaju se robna kuća, te hotel s restoranom i dvorište ukupne površine metara četvornih, procijenjene vrijednosti kuna, u Otočcu. Javna dražba održat će se i ako na njoj bude sudjelovao i samo jedan ponuditelj i to 19. veljače u 9.40 sati u zgradi Trgovačkog suda u Zagrebu, Stalna služba u Karlovcu, Ljudevita Šestića 4, soba broj 4, prizemlje. Prodaja je po načelu viđeno-kupljeno što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Jamčevina se uplaćuje u iznosu od 10 posto od utvrđene vrijednosti na račun sudskog depozita Trgovačkog suda u Zagrebu (OIB ) kod Hrvatske poštanske banke d.d. Zagreb, Jurišićeva 4, (OIB ) IBAN HR model broj Ukoliko kao kupci sudjeluju strane osobe, osiguranje uplaćuju na SWIFT BICCODEHPBZHR2X u istom iznosu, broj , poziv na broj Građevinsko zemljište površine metara četvornih prodaje se za kuna u Vodnjanu. Dražba će se održati 22. veljače u 9.30 na Općinskom sudu u Puli, Kranjčevićeva 8, soba 16. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Poreze i pristojbe vezane uz kupnju na dražbi snosit će kupac. Nekretnina se može razgledati 18. veljače u 10 sati. Kao kupci na javnoj dražbi mogu sudjelovati pravne i fizičke osobe koje su položile jamčevinu tri dana prije održavanja ročišta za javnu dražbu u iznosu od 10 posto od vrijednosti nekretnina. Osiguranje se uplaćuje na žiro-račun ovoga suda broj HR , pozivom na broj Uplata jamčevine neće se uzeti u obzir ukoliko ista na dan održavanja ročišta ne bude vidljiva na računu Općinskog suda u Puli. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti sucu prije nego što pristupi dražbi. Ponuditeljima čija ponuda nije prihvaćena vratit će se osiguranje odmah nakon zaključenja javne dražbe. 62 Privredni vjesnik broj veljače 2016.

63 tenderi tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti. Više informacija na: tenderi.hgk.hr Žice i kabeli KNG-Kärnten Netz GmbH je objavio natječaj za nabavu izoliranih žica i kabela niskog napona do 1 kv za ispitivanje sustava za proizvodnju biljaka. Natječaj je otvoren do 1. listopada, a prijave na njemačkom jeziku se predaju na KNG-Kärnten Netz GmbH, Arnulfplatz 2, Postfach 200, Julia Schusser, 9020 Klagenfurt; Austria, julia.schusser@kelag.at, Više podataka o nadmetanju na i Elektronski sustavi Općina Karlstad traži nabavu zapovjednog, nadzornog, komunikacijskog i računalnog sustava zajedničke platforme e-usluga za Värmland te usluge savjetovanja i razvoja programske podrške. Natječaj je otvoren do 24. ožujka, a prijave na švedskom jeziku se predaju na Karlstads kommun, Upphandlingsenheten, Carina Levin, SE Karlstad, Sweden, carina.levin@karlstadsinkopscentral.se. Više podataka o nadmetanju na Upphandling/Announcement.aspx?id= Modernizacija željeznice Državna uprava željezničke infrastrukture Republike Češke objavila je natječaj za izradu pripremne i projektne dokumentacije za modernizaciju postojeće i izgradnju novih dionica pruge koja spaja predgrađe i zračnu luku s centrom Praga. Dokumentacija za nadmetanje dostupna je kod: SŽDC s.o., Stavební správa západ, Sokolovská 278/1955, Praha 9. Osoba za kontakt: ing. Marek Chromčák Praha 1, Češka Republika, chromcak@szdc.cz. Telefaks: Kriterij za odabir ponude je najniža cijena. Sustav upravljanja za vrtiće Fredrikstad kommune, Fredrikstad, Norveška, traži nabavu računalnog sustava za administrativne poslove upravljanja vrtićima. Natječaj je otvoren do 17. veljače, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Fredrikstad kommune, Postboks 1405, Karin Nordal, 1602 Fredrikstad, Norway, post@ fredrikstad.kommune.no. Više podataka o nadmetanju na Supplier/CompanyInformation/Index/2226. Rasvjetna oprema i električne svjetiljke Riigi Kinnisvara Aktsiaselts, Tallinn, Estonija, traži nabavu električnih svjetiljki i rasvjetne opreme. Natječaj je otvoren do 22. veljače, a prijave na estonskom jeziku se predaju na: Riigi Kinnisvara Aktsiaselts, , Lelle 24, Alo Pikk, Tallinn, Estonia, alo.pikk@ rkas.ee. Više podataka o nadmetanju na Oprema za mjerenje i kontrolu Elering AS, Tallin, Estonija, traži nabavu opreme za mjerenje i kontrolu. Natječaj je otvoren do 1. ožujka, a prijave na estonskom jeziku se predaju na Elering AS, , Kadaka tee 42, Marit Saaretalu, Tallinn, Estonia, marit.saaretalu@elering.ee. Više podataka o nadmetanju i elektronička dostava ponuda ili zahtjeva za sudjelovanje na Elektroničke oglasne ploče Švicarske željeznice (SBB) objavile su natječaj za nabavu elektroničkih oglasnih ploča za postavljanje na peronima i prikazivanje odlazaka/dolazaka vlakova. Osim ploča traži se i usluga montiranja. Natječaj je otvoren do 1. ožujka, a prijave na njemačkom jeziku se predaju na SBB AG Einkauf Infrastruktur Energie und Elektroanlagen, Hilifikerstraße 3, Bern 65, I-ESP-EI-EEN-ELA, 3000 Bern, Switzerland. Daljnje podatke daje: SBB AG Einkauf Infrastruktur Energie und Elektroanlagen - servlet/search?notice_nr= Dizelsko gorivo Societta Transporti Provincionale raspisao je natječaj za nabavu dizelskog goriva za vlastite potrebe za autobuse. Natječaj je otvoren do 31. svibnja, a prijave na talijanskom jeziku se predaju na S.T.P. SpA - Società Trasporti Provinciale, Viale Lovri 22, Francesco Lucibello, Bari, Italia, f.lucibello@stpspa.it. Više podataka o nadmetanju na veljače broj 3915 Privredni vjesnik 63

64 privredni vjesnik JEDEM DOMA Domaća hrana za one koji ne stignu kuhati Servis zapošljava pomno odabrane domaćice koje za klijente diljem Zagreba odlaze u nabavu i pripremaju obroke u njihovu domu. Pravi su im hit paketi Imamo goste i Sretan rođendan - a to znači da uoči posjeta gostiju ili proslave rođendana sav posao u kuhinji odradi iskusna domaćica piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr Željka Maras, osnivačica i vlasnica Jedem doma Više nemate izgovora kad je riječ o pripremi prave domaće hrane, pa čak i kad sami nemate vremena ili znanja jer je na tržištu prisutna usluga koja vam upravo to omogućava. Jedem doma je servis za pomoć u kućanstvu, odnosno nabavu namirnica i kuhanje. Iza ovog jedinstvenog projekta nalazi se mlada poduzetnica Željka Maras. Servis zapošljava pomno odabrane domaćice - kućne pomoćnice zavidnih kulinarskih sposobnosti, koje za klijente diljem Zagreba odlaze u nabavu kvalitetnih namirnica na Dolac te im pripremaju obroke u njihovu domu. Gotovo cijela branša pomoći u kućanstvu u Hrvatskoj dosad se odvijala u zoni sive ekonomije. Rijetke su obitelji koje imaju kućnu pomoćnicu u radnom odnosu ili koje naknadu domaćici isplaćuju preko računa, sa svim zakonom propisanim davanjima. Uglavnom su to kontakti preko oglasnika ili usmene preporuke i u pravilu rad na crno. Klijent najčešće nema kontrolu nad time koga pušta u svoj dom, a poseban je izazov to što je na taj način vrlo teško naći kvalitetnu kućnu pomoćnicu. Za potrebe čišćenja i glačanja još nekako, ali naći onu koja vrhunski kuha gotovo je nemoguća misija, kaže Željka Maras te dodaje kako su si u servisu Jedem doma uistinu dali truda da u višemjesečnom selekcijskom postupku pronađu domaćice koje sjajno kuhaju i u čije se kulinarsko usavršavanje neprestano ulaže. Domaćice u uniformama Osim toga, one su u radnom odnosu s našom tvrtkom, sa svim pravima i obvezama. Klijent za svoju uslugu dobiva račun i ima veću sigurnost u to koga pušta u svoj dom jer je u transparentnom angažmanu s našim servisom kao pravnom osobom. Profesionalnom dojmu za razliku od amaterske razine iz oglasnika pridonosi i do detalja osmišljena usluga visoke kvalitete s razrađenim vizualnim identitetom, pa tako naše domaćice dolaze u klijentov dom u uniformama, jela skladište u staklene posudice s logotipom Jedem doma, a klijentima ostavljaju lijepo dizajnirane poruke kako jela naknadno doraditi prije konzumacije, kaže Željka Maras. Najpopularnija im je usluga kuhanje tijekom radnog tjedna po principu jedan dan za cijeli tjedan, tako da se u jednom dolasku djelatnice 64 Privredni vjesnik broj veljače 2016.

65 pokrije potreba za kuhanim obrocima za nekoliko dana unaprijed. Također nude i uslugu nabave namirnica i pripreme obroka tijekom vikenda za one klijente koji se ni vikendom ne žele zamarati odlaskom na tržnicu i boravkom u kuhinji. Pravi su hit i paketi Imamo goste i Sretan rođendan, tu je riječ o pripremi jela uoči posjeta gostiju ili proslave rođendana, kada sav posao u kuhinji odradi iskusna domaćica. Ideju sam dobila slušajući svoje brojne prijatelje i poznanike koji ne stignu ili ne vole kuhati te kako im na kraju dana nedostaje fino skuhan obrok u toplini vlastita doma. S druge strane postoji cijeli niz žena koje sjajno kuhaju, iako su se možda za svoga radnog vijeka bavile posve drugim karijerama, i koje su sretne što im se pruža prilika da svoju strast za kulinarstvom pretvore u zaposlenje, pojašnjava Željka Maras. Kao najzahtjevniji zadatak u poslovanju izdvaja pozicioniranje servisa u postojeću zakonsku regulativu budući da je riječ o usluzi koja u tom obliku ne postoji u klasifikacijama djelatnosti, pa samim time niti u jasno definiranim propisima. Sljedeće na popisu zahtjevnih zadataka je bilo pronaći djelatnice koje su kadre ostvariti razinu vrlo visoke kvalitete usluge, a rudarski dio posla predstavlja i proboj na tržište, odnosno promjena ustaljene svijesti ljudi da sve vezano uz Najpopularnija im je usluga kuhanje tijekom radnog tjedna po principu jedan dan za cijeli tjedan vlastito kućanstvo moraju raditi sami. Da ne bude zabune, ja ne sudjelujem u pripremi obroka. Ja sam osnivačica i direktorica servisa Jedem doma. U radnom odnosu u ovom trenutku imamo dvije djelatnice, ali s pojačanim interesom na tržištu planiramo u vrlo skoroj budućnosti udvostručiti svoje kapacitete, kaže Željka Maras te dodaje kako djelatnice ovog servisa nisu profesionalne kuharice već odlične domaćice i vrsne kuharice amaterke. Može i paleo, bezglutenski ili LCHF One znaju prepoznati kvalitetnu namirnicu, spretne su i uredne u kuhinji, sjajno kuhaju, imaju ugodnu osobnost i pozitivan stav prema životu, pouzdane su i povjerljive osobe. Namirnice za pripremu jela nabavljaju se isključivo na dan pružanja usluge na zagrebačkoj tržnici Dolac, kaže vlasnica servisa. Ponuda jela koju pripremaju proteže se od tradicionalnih jela hrvatske kontinentalne i primorske kuhinje do posebno osmišljenih jela za one klijente koji prakticiraju bezglutensku, paleo ili LCHF prehranu. Popularnost jela ovisi i o sezoni. U zimskom periodu najpopularnija jela su sarma, istarski žgvacet i lungić u umaku od suhih šljiva za klijente sklone tradicionalnoj domaćoj hrani, a za one koji njeguju nešto drugačiji pristup prehrani najpopularnija jela su tikvice punjene puretinom i prosom, popečci od blitve i knedle od kus-kusa. Egzotičnih zahtjeva nije bilo, ali bilo je izazovnih zadataka. Jedna draga klijentica koja inače ne kuha poželjela je šnicle na način svoje pokojne svekrve, ne znajući reći po kojem je receptu svekrva pripremala to jelo. No uz puno istraživanja i truda uspjeli smo odraditi i tu naizgled nemoguću misiju, otkriva nam male tajne Željka Maras. Nakon što razviju i uhodaju posao u Zagrebu, namjera im je proširiti se i na druge veće gradove u Hrvatskoj u kojima zasad nije moguće koristiti uslugu Jedem doma. U široj poslovnoj viziji im je stvaranje franšize te širenje na susjedne zemlje, kao i širenje spektra usluga na ostale srodne poslovne niše. 15. veljače broj 3915 Privredni vjesnik 65

66 U obući Borovo Zagrebačka Filharmonija osvojila Carnegie Hall Slavlje glazbe i elegancija od uha do pete Borovo je suradnju sa Zagrebačkom filharmonijom započeo lani, kada su dizajnirali i proizveli vrhunsku kožnu obuću za njihove nastupe. Naši glazbeni majstori nedavno su ih promovirali ni manje ni više nego u slavnom Carnegie Hallu Orkestar Zagrebačke filharmonije održao je u subotu 6. veljače veliki koncert na najprestižnijoj američkoj glazbeničkoj adresi: u Carnegie Hallu. Prepuna dvorana dugotrajnim im je aplauzom čestitala na veličanstvenoj glazbenoj večeri. Zagrebački su glazbenici pod ravnanjem mladog maestra Krešimira Batinića izveli Idilu hrvatskog skladatelja Blagoja Berse te solistički dio uz pijanista Maleka Jandalija, s kojim su promovirali njegov najnoviji album Soho. Zagrebački filharmoničari u SAD su i otputovali na poziv tog uglednog skladatelja i pijanista sirijskog podrijetla, ujedno i humanitarca koji je svoje glazbeno djelovanje usmjerio na pomaganje djeci ratom razorene Sirije. Album Soho Jandali je snimio u triju s Abdulrahimom Alsiadiom, sirijskim virtuozom na udu tradicionalnom arapskom žičanom glazbalu, i s violončelisticom Laurom Metcalf. Koncertu Zagrebačke filharmonije nazočilo je mnoštvo diplomata, među kojima su bili i veleposlanica SAD-a u Zagrebački filharmoničari, njih 80-ak, nose klasičan model muške cipele Borovo napravljene od lakirane goveđe kože, zanimljivog imena Elegant Batman UN-u Samantha Power te hrvatski veleposlanik u SAD-u Joško Paro. No, ono što ugledni gosti nisu mogli čuti, bila je američka promocija elegancije kreirane u vukovarskoj tvornici obuće Borovo. Naime, treći nastup Zagrebačke filharmonije u Carnegie Hallu, u njenoj 145 godina dugoj povijesti, ujedno je bio prvi u obući tvrtke Borovo. Elegant Batman Suradnju sa Zagrebačkom filharmonijom započeli smo u godini kada smo za potrebe glazbenika dizajnirali i proizveli kvalitetnu kožnu obuću za njihove nastupe. Izuzetna nam je čast da su nam zagrebački filharmoničari ukazali povjerenje da postanemo dio njihove oprave. Stručnost i kvaliteta Borova još je jednom prepoznata, sada od strane naših velikih glazbenika, priopćili su iz Borova. Inače, klasičan model muške cipele Ele- gant Batman koje nosi svih 80-ak glazbenika Zagrebačke filharmonije napravljen je od lakirane goveđe kože. Pred cipelama Borova na glazbeničkim nogama sada je još dosta koraka po Americi: nakon što su održali koncert i u njujorškom Sveučilištu Fordham, u New Yorku će još snimiti i nosač zvuka s Jandalijem. Na taj će način biti sačuvan i dostupan vrijedni glazbeni materijal i nastup Orkestra u Carnegie Hallu. Inače, Borovo nije više posve nepoznata marka na američkom tržištu: nedavno je prestižni američki modni časopis Vogue jedan od modela tenisica Startas proglasio obućom koja će ove godine biti modni hit. 66 Privredni vjesnik broj veljače 2016.

67 Provjereni partner gospodarstva! privredni vjesnik Tu smo zbog vas i vašeg posla Potvrđena kvaliteta u novom formatu. Uvijek uz gospodarstvo. PRETPLATITE SE! NEK POSLOVNI TJEDAN ZAPOČNE S PRIVREDNIM VJESNIKOM! Pretplatnik dobiva sva tjedna izdanja Privrednog kao i posebna izdanja 400 naj, Financijska industrija te Poslovna očekivanja, kao i sva druga posebna izdanja koja će PV izdati ili objaviti u suradnji s drugima. Analitičan, aktualan, ozbiljan i vjerodostojan. Tjednik za one koji odlučuju. Svaki tjedan pred vama! Pretplatnik dobiva BESPLATNO elektroničko izdanje Privrednog vjesnika, kao i elektroničko izdanje na engleskom jeziku PV INTERNATIONAL. Svaki pretplatnik za vrijeme trajanja pretplate dobiva ulaz u jedinu digitaliziranu bazu PV ARHIV, mjesto sa svim izdanjima Privrednog vjesnika od s mogućnošću pretraživanja po ključnim riječima. U cijenu pretplate uključena dostava na traženu adresu! JEDINSTVENO! godišnja pretplata: ZA HRVATSKU 850 kuna sa PDV-om (752,21 kn + PDV ) Studentska i učenička pretplata 50% popusta 425 kuna s PDV-om (376 kn + PDV) ZA INOZEMSTVO 125 EUR + poštarina ovisno o zemlji dostave Pretplaćujem se na Ime tvrtke/institucije/fizičke osobe: OIB: Ime odgovorne osobe: Adresa: Adresa za dostavu PV izdanja: (ako je različita od adrese) Datum: primjerak/primjeraka Privrednog vjesnika i njegovih izdanja. Popunjenu narudžbenicu pošaljite faksom na +385 (0) , poštom na adresu Privredni vjesnik, Kačićeva 9, HR Zagreb, ili na pretplata@privredni.hr. privredni vjesnik

68 međunarodna konferencija Biznis plus poslovnog kluba 31. ožujka organizatori PRIVREDNI VJESNIK