Pitanja i odgovori o mokrenju u krevet BKS bosniska/kroatiska/serbiska Brošuru je izdala Švedska akademija za enurezu (Svenska EnuresAkademin)

Relevanta dokument
Frågor och svar om. sängvätning. Broschyren är utgiven av Svenska EnuresAkademin

Frågor och svar om. sängvätning. Broschyren är utgiven av Svenska Enureskademien

Frågor och svar om sängvätning

Frågor och svar om. sängvätning. Broschyren är utgiven av Svenska Enures Akademien

Frågor och svar om. sängvätning. Broschyren är utgiven av Svenska Enures Akademien

Frågor och svar om. sängvätning. Broschyren är utgiven av Svenska EnuresAkademin

Questions and Answers about Bed-wetting English engelska This brochure is published by the Swedish Enuresis Academy

šta treba da kažem svom detetu?

kako je to biti mlad & živeti sa zašticenim licnim podacima

TVÅ SPRÅK ELLER FLERA? DVA ILI VIŠE JEZIKA? Råd till flerspråkiga familjer. Savjeti višejezičnim porodicama

šta trebam reći svom djetetu?

Enures. Diagnostik och behandling. Svenska Enures Akademien, genom Tryggve Nevéus, Anna-Lena Hellström och Annika Lindgren

Objektna metodologija

kako je to biti mlad & živjeti sa zašticenim osobnim podacima

što trebam reći svom djetetu?

Osiguranje u slučaju povrede pacijenta za sve AKO DOŽIVITE POVREDU PRILIKOM PRUŽANJA ZDRAVSTVENE NEGE

TOK KAZNENOG POSTUPKA NA DRUGOSTEPENOM SUDU

Želim da znam. kako mogu da pomognem deci koja su izložena krivicnom delu?

Informacije za pacijente o hirurgiji za lečenje gojaznosti

Adresser till sjukhusskolor Uppdaterad nov 2013

Savjeti i informacije pred tretman implantata

Kopia. Förordnande av sakkunniga i medicinska frågor i de allmänna förvaltningsdomstolarna

Öppna jämförelser. 1. Förlossningar per embryotransfer per klinik och kvinnans ålder. 2. Förlossningar per startad cykel per klinik och kvinnans ålder

På lättläst BosnisKa Kućni budžet i savjeti oko pitanja zaduženosti i dugova

Förordnande av sakkunniga i medicinska frågor i de allmänna förvaltningsdomstolarna

Riksarkivets myndighetsspecifika föreskrifter om gallring och annan arkivhantering

Nationella riktlinjer för medicinsk uppföljning vid ryggmärgsbråck, MMC

Enures. Diagnostik och behandling. Svenska Enures Akademien, genom Tryggve Nevéus, Anna-Lena Hellström och Annika Lindgren

Liten svensk ordlista. Mali švedski rečnik. Grundläggande konversation Osnovna konverzacija. DoviĊenja (Zdravo) Jag kommer från Ja sam iz...

Vama koji ste bili izloženi krivičnom delu

Dobro došli na posao. Annika Creutzer. Bosanski/Hrvatski/Srpski - Bosniska/Kroatiska/Serbiska

NAIZMJENIČNO NA MATERNJEM I NA ŠVEDSKOM JEZIKU

BOSNISKA/SERBISKA/KROATISKA. Prodaja piva srednje jačine

KAKO DOLAZI DO SUDSKOG POSTUPKA

Med busig blåsa men friska njurar

SÄNGVÄTNING ENURES. Mia Herthelius. Njursektionen Astrid Lindgrens Barnsjukhus Karolinska Universitetssjukhuset Huddinge

KAPITEL 10 projektgrupp, externa granskare, bindningar och jäv

Tillstånd för vävnadsinrättning från Inspektionen för vård och omsorg

FISC K5 PERIOD TRUDNOĆE

Inomhusmiljö och hälsa. Seminarium. Inomhusmiljö och hälsa. Umeå, 28 februari 2013

Distribution av avhandling (Dr och Lic) från Odontologiska fakulteten, Malmö högskola

BOSNISKA. Dobra hrana za djecu. izmedju jedne i dvije godine

Adresser för internposten

Familjär hyperkolesterolemi

Sigurnost u svakodnevnom životu Uputstva i saveti pod starije dane!

Vama koji ste bili izloženi kaznenom djelu

Pitanja i odgovori o ekonomskoj pomoći (socijalna pomoć)

Jag vet mitt värde. Bli trygg och delaktig i din blodförtunnande behandling genom självtestning

FAKTA. Pitanja i odgovori u slučaju požara u kući

Panel members that participated year 2004 and/or 2005 plus one of - or all of the years 2006,

Uvod u VHDL. Marijo Maračić

Högskoleämbetets omdömen av specialistsjuksköterske- och omvårdnadsutbildningar per universitet och högskola 2014:

Jag vet mitt värde. Bli trygg och delaktig i din blodförtunnande behandling genom egenvård och självtest

FILOSOFISKA FAKULTETEN INSTITUTIONEN FÖR SKANDINAVISKA SPRÅK OCH LITTERATUR

EXTERNA INKOMSTER PER FINANSIÄRSGRUPP - BIDRAG & UPPDRAG Rullande 12 mån, 5 år kvartalsvis

Tillstånd för vävnadsinrättningar från Inspektionen för vård och omsorg Sida 1 av 6

Švedska. džepni vodič. Činjenice, korisna obavještenja i savjeti novim građanima. Integrationsverket

Lisbeth Engström Pedagogiska institutionen Uppsala universitet Box Uppsala Kristina Hansson

UTBILDNINGSPROGRAMMET SOM FYLLER ETT TOMRUM KUNSKAP OM SMÄRTA VID CANCER

FILOSOFISKA FAKULTETEN INSTITUTIONEN FÖR SKANDINAVISKA SPRÅK OCH LITTERATUR

SIGURNOST PUTOVANJA O prometnoj sigurnosti za djecu s funkcijskim preprekama

Information till barn, ungdomar och närstående

RSV-rapport för vecka 11, 2016

Osoba za kontakte Telefon Broj zaposlenika

Psihijatrijska zdravstvena njega. Informacija za zbrinute prema zakonu o obveznom psihijatrijskom liječenju

RSV-rapport för vecka 13, 2016

Årsrapport BORIS (BarnObesitasRegister I Sverige)

Enkätundersökning Almedalen

KAPITEL 6 projektgrupp, externa granskare, bindningar och jäv

Övergripande 1. Antal cykler med egen äggfrys, äggdonationer (donators- och mottagarcykler) samt spermiedonation IVF (mottagarcykler) och AID

Sorterad på KOMPONENT

Multicenterstudien Leukoplakier/Oral Cancer preliminära data juni 2013

4 Projektgruppen. 4.1 Presentation av projektgruppen och granskare 4.2 Bindningar och jäv KAPITEL 4 PROJEKTGRUPPEN 507

Totalt - Andel instämmer helt och instämmer till stor del (N=2905 varav 1271 Män och 1634 Kvinnor) 92% 92% 90% 90% 85% 81% 82% 80% 70% 70% 67%

Whitepaper sekundärtriage Region Skåne

Universities in Sweden

Transplantationsregister

CANCERGENETISK MOTTAGNING CAP NORR Cancerprevention norra regionen Regionalt Cancercentrum norr Norrlands Universitetssjukhus UMEÅ

Del 4. Läkarprogrammets styrning och ledning Fakulteten för Medicin och Hälsa... 37

Del 4. Läkarprogrammets styrning och ledning Fakulteten för Medicin och Hälsa... 37

Statens beredning för medicinsk utvärdering, SBU

Spelet om hälsan. - vinst eller förlust?

Program IVA-chefsmöte SFAI Jönköping

Svar på skrivelse från Mariana Buzaglo (s) om att fler åtgärder för njursjuka behövs

BARNSMÄRTOMBUDSUTBILDNING

Inbjudan till terapiinriktad utbildning med produktinformation Diabetesdagar i Mellansverige Nyheter och trender inom diabetologins värld

BOSNISKA/KROATISKA/SERBISKA. Prodavati duhan

Blåsknapp, cystostomiknapp (tömningsknapp i urinblåsan)

HUR KAN VI BÄTTRE FÖRSTÅ OCH TA HAND OM BARN SOM ÖVERLEVER CANCER?

Erik: 50% VC sedan årskiftet, tagit över efter Arne Stenberg. Barnkirurgi och Urolog, kliniskt arbetar med Barnurologi. 50%: Objektägare för

Sigurnost u autu ovako štitite sebe i svoje dijete. Information på bosniska

Medfött långt QT syndrom ärftlig svimning

Svenska Barnreumaregistret

Både kvinnor och män flyr, men

Övergripande 1. Antal cykler med egen äggfrys, äggdonationer (donators- och mottagarcykler) samt spermiedonation IVF (mottagarcykler)

Svensk författningssamling

CANCERGENETISK MOTTAGNING Regionalt Cancercentrum norr Norrlands Universitetssjukhus UMEÅ

Mappning Svevac/HSA. Beskrivning för hur mappning mellan Svevacs vaccinationsenheter och HSA-katalogens enheter bör göras

Švedska dobiva nove novčanice i kovanice

Topplistan - Cancerregistret

Transkript:

Pitanja i odgovori o mokrenju u krevet BKS bosniska/kroatiska/serbiska Brošuru je izdala Švedska akademija za enurezu (Svenska EnuresAkademin)

Koliko je mokrenje u krevet uobičajeno? Većina dece u uzrastu od 2 3 godine bude suva, a po pravilu se to prvo dešava preko dana, pa onda noću. Kada dete nakon uzrasta od 5 godina i dalje mokri u snu, to se naziva nevoljno mokrenje u krevet ili enureza. Otprilike svaki peti petogodišnjak i svaki deseti sedmogodišnjak mokri u krevet. Duplo više dečaka nego devojčica je pogođeno tim problemom. U tinejdžerskom dobu, mokrenje u krevet se javlja kod 1 2 % dece.

Šta uzrokuje mokrenje u krevet? I dalje je nejasno zbog čega se deo dece i odraslih sa enurezom ne budi kada ima potrebu za mokrenjem. Međutim, sa istraživanjima se napreduje i tokom poslednjih godina je naše znanje o tome postalo veće. Poznato je da uticaja imaju nasledni mehanizmi. Kod oko 75 % osoba koje pate od nevoljnog mokrenja u krevet, u porodici postoji neko sa istim problemom. Nevoljno mokrenje u krevet skoro nikada nije uslovljeno psihološkim faktorima. Deca koja mokre u krevet su ista kao i ostala deca, ali mokrenje u krevet može da stvara probleme. Deci je neprijatno da o tome govore svojim drugarima i ne usuđuju se npr. da prespavaju kod nekoga, nisu voljni da idu na rekreativne nastave itd. To može dovesti do narušavanja samopouzdanja. Uobičajeno je da roditelji čija deca pate od noćnog mokrenja u krevet, misle da njihova deca spavaju dubljim snom nego ostala dece. Istraživanja su pokazala da je takvu decu teže probuditi, ali da je njihov san inače normalan. Pokazalo se i da najčešće imaju zdrave urinarne kanale, sa normalnom veličinom i normalnim pražnjenjem bešike. Kod dela dece koja mokre u krevet se tokom noći stvara veća količina urina, nego što je to slučaj sa drugom decom istog uzrasta, a ponekad više i od količine koja kod ostale dece nastane i u toku celog dana. Još jedan od razloga mokrenja u krevet može biti i to da mokraćna bešika ne funkcioniše kako bi trebalo. Dete tada može imati problema sa mokrenjem i u toku dana, a povremeno i infekcije mokraćnih kanala koje se navraćaju.

Koja ispitivanja doktori obavljaju? Deca koja mokre u krevet treba da posete lekara ili uroterapeuta/specijalizovanu medicinsku sestru pre početka lečenja. Lekar ili medicinska sestra se upoznaju sa činjenicama o razvoju deteta i eventualnim bolestima, o tome dali dete pati od opstipacije, da li postoje problemi sa mokrenjem u toku dana ili drugi faktori koji bi mogli objasniti enurezu. Potom se obavljaju uobičajena ispitivanja i radi se analiza uzorka urina. Šta možete sami uraditi? Do uzrasta od šest godina, mokrenje u krevet se najčešće ne leči jer mnoga deca prestaju da mokre u krevet spontano. Takođe, enureza je u tom uzrastu retko razlog za zabrinutost. Važno je da se razjasni da dete nije krivo kada se upiški. Izdržljiv madrac koji je lako očistiti može olakšati porodici, ili čaršav sa velikom moći upijanja na recept. Buđenje deteta u nekom trenutku tokom noći, na primer kada roditelji sami odlaze na spavanje, može eventualno da pomogne da dete ostane suvo. Sprečavanje deteta da pije, ne rešava problem mokrenja u krevet, ali je pametno smanjiti unos tečnosti u večernjim satima, posebno pre spavanja. Redovni obroci i navike vezane za odlazak u toalet tokom dana, pomažu detetu da ostane suvo tokom noći.

Koje metode lečenja postoje? U principu, postoje dve metode za lečenje mokrenja u krevet alarm i lekovi. Lečenje uz pomoć alarma Alarm za enurezu je vid lečenja koji može imati dobre efekte kod mokrenja u krevet. To, međutim, zahteva angažovanost i istrajnost deteta, porodice i lekara/medicinske sestre/ uroterapeuta koji leče dete. Veruje se da ova metoda pomaže mozgu da čak i tokom sna prima signale mokraćne bešike, tako da se dete ili probudi i ustane da piški ili se uzdrži do jutra. Alarm aktivira prva kap mokraće. Ideja je da dete prestane sa mokrenjem, probudi se/neko ga probudi, ustane, ode u toalet i tamo završi sa piškenjem. Na početku lečenja, detetu može biti teško da se probudi, a uređaj umesto deteta budi ostatak porodice, ali kada sve počne da funkcioniše, suve noći postaju sve uobičajenije. Alarm se zadržava sve dok dete ne bude dve nedelje potpuno suvo. Kod recidiva se preporučuje novi krug lečenja.

Lekovi Vremenom su isprobani mnogi tretmani lekovima. Danas postoje lekovi na recept koji se koriste kod mokrenja u krevet. Jedan od njih je veoma sličan hormonu koji stvara ljudski organizam - vazopresinu, i ima efekat zaustavljanja proizvodnje urina tokom noći. Lekovi i alarmi se mogu kombinovati ukoliko nije postignut zadovoljavajući efekat jednom od opcija. Lekovi mogu da se daju kontinuirano svake noći, ili samo u posebnim prilikama, kao npr. kada dete spava kod drugara ili treba da ide na rekreativnu nastavu.

Sažetak Mnoga deca imaju problema sa mokrenjem u krevet do školskog uzrasta. Često problem sa mokrenjem postoji u porodici. Problem mokrenja u krevet može, i treba da se reši. Za svakoga postoji pomoć. Najuobičajeniji načini lečenja su alarm i lekovi. Uzrast u kome je prikladno početi sa lečenjem je oko 6. godine. Dete i porodica zajedno sa lekarom biraju najprikladniji vid lečenja u svakom zasebnom slučaju. Ako odabrana metoda ne da rezultate, pređite na drugu metodu ili kombinujte obe metode. Ne odustajte ako ni alarm, ni lekovi nisu imali efekta: Svake godine problem noćnog mokrenja nestane kod oko 15 % dece. Još jedan pokušaj lečenja kasnije, može vrlo verovatno imati efekta. Tokom vremena se mogu dobiti pomoćna sredstva, kao što je na primer besplatni zaštitni čaršav npr. od lokalne medicinske sestre. Na specijalizovanim odeljenjima se nude dalji načini lečenja. Važno je nikada ne kažnjavati i ne osuđivati dete koje mokri u krevet. Umesto toga, dete treba pohvaliti za njegovo učestvovanje u lečenju. Dete će lakše rešiti problem mokrenja u krevet ukoliko pokušate da radite na njegovom samopouzdanju. Posetite i: www.torrnatt.nu och www.svenskaenures.se

www.torrnatt.nu www.svenskaenures.se Pitanja i odgovori o mokrenju u krevet uključeni su u seriju tekstova koje izdaje Švedska akademija za enurezu (Svenska EnuresAkademin). Švedska akademija za enurezu (Svenska EnuresAkademin) osnovana je 1993. kao medicinska grupa eksperata i referentna grupa za pitanja koja se tiču enureze i inkontinencije kod dece i mladih. Članovi su predstavnici opšte pedijatrije, školske zdravstvene zaštite, dečije neurologije/osposobljavanja, dečije nefrologije, dečije urologije, dečije psihijatrije, urologije za odrasle, bubrežne i neurofiziologije, urinoterapije i farmakologije. Ledamöter i SEA, maj 2014 Bruno Hägglöf, Barn- och ungdomspsykatri, Umeå Universitet, Umeå Sven Mattsson, Barn- och ungdomssjukhuset, Universitetssjukhuset, Linköping Tryggve Nevéus, Njur- och urinvägsenheten, Akademiska Barnsjukhuset, Uppsala Anders Arner, Avd för fysiologi och farmakologi, Karolinska Institutet, Stockholm Anna-Lena Hellström, Uroterapiavdelningen, Drottning Silvias Barn- och ungdomssjukhus, Göteborg Gunilla Glad Mattsson, Barn- och ungdomssjukhuset, Universitetssjukhuset, Linköping Maria Herthelius, Nefrosektionen, Barnens sjukhus, Karolinska Universitetssjukhuset Huddinge, Stockholm Annika Lindgren, Skolhälsovården, Utbildningsförvaltningen, Malmö Sivert Lindström, Institutionen för klinisk och experimentiell medicin, Hälsouniversitetet, Linköping Göran Läckgren, Barnkirurgiska kliniken, Barnurologiska sektionen, Akademiska Barnsjukhuset, Uppsala Lars Malmberg, Urologkliniken, Universitetssjukhuset, Lund Lars Engstrand, Institutionen för MTC, Karolinska Institutet, Stockholm Erik Persson, Avdelningen för fysiologi, Institutionen för medicinsk cellbiologi, Uppsala Universitet, Uppsala Ulla Sillén, Barnkirurgiska kliniken, Barnurologiska sektionen, Drottning Silvias Barn- och ungdomssjukhus, Göteborg Hans Smedje, BUP-verksamheten, Stockholms Läns Landsting, Stockholm Arne Stenberg, Barnkirurgiska kliniken, Barnurologiska sektionen, Akademiska barnsjukhuset, Uppsala Damien Brackman (adjungerad), Barneklinikken, Haukelands Universitetssykehus, Bergen, Norge Søren Rittig (adjungerad), Børneafdelning A, Århus Universitetshospital, Skejby, Danmark Jens Peter Nørgaard (hedersmedlem), Urologkliniken, Universitetssjukhuset, Lund Ova brošura je štampana uz ekonomsku pomoć Ferring Läkemedel AB Art. br. 755015. ID br: MINPNE: 201409 Tiraž: 10.000 Ferring Läkemedel AB, Box 4041, 203 11 Malmö Tel: 040-691 69 00. info@ferring.se, www.ferring.se