Broj/Број. Година XVIII Уторак, 1. априла годинe. Godina XVIII Utorak, 1. travnja/aprila godine

Transkript

1 Godina XVIII Utorak, 1. travnja/aprila godine ZASTUPNIČKI DOM PARLAMENTARNE SKUPŠTINE BOSNE I HERCEGOVINE 473 Na temelju članka 2.5. st. (2) i (6) Izbornog zakona Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08 i 32/10) i članka 79. stavak (1) Poslovnika Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 33/06, 41/06, 81/06, 91/06, 91/07, 87/09 i 28/12), Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, nakon rasprave o listi kandidata za člana Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine iz hrvatskoga naroda, na nastavku 64. sjednice održanom 26. ožujka godine, donio je ODLUKU O IMENOVANJU ČLANA SREDIŠNJEG IZBORNOG POVJERENSTVA BOSNE I HERCEGOVINE I. Vlado Rogić imenuje se članom Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine iz hrvatskoga naroda. II. Ova Odluka stupa na snagu danom objave u "Službenom glasniku BiH". Broj / ožujka godine Sarajevo Predsjedatelj Zastupničkog doma Dr. Milorad Živković, v. r. На основу члана 2.5 ст. (2) и (6) Изборног закона Босне и Херцеговине ("Службени гласник БиХ", бр. 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08 и 32/10) и члана 79. Broj/Број 25 Година XVIII Уторак, 1. априла годинe ISSN hrvatski jezik ISSN srpski jezik ISSN bosanski jezik став (1) Пословника Представничког дома Парламентарне скупштине Босне и Херцеговине ("Службени гласник БиХ", бр. 33/06, 41/06, 81/06, 91/06, 91/07, 87/09 и 28/12), Представнички дом Парламентарне скупштине Босне и Херцеговине, након расправе о листи кандидата за члана Централне изборне комисије Босне и Херцеговине из хрватског народа, на наставку 64. сједницe одржаном 26. марта године, донио је ОДЛУКУ О ИМЕНОВАЊУ ЧЛАНА ЦЕНТРАЛНЕ ИЗБОРНЕ КОМИСИЈЕ БОСНЕ И ХЕРЦЕГОВИНЕ I Владо Рогић именује се за члана Централне изборне комисије Босне и Херцеговине из хрватског народа. II Ова одлука ступа на снагу даном објављивања у "Службеном гласнику БиХ". Број / марта године Сарајево Предсједавајући Представничког дома Др Милорад Живковић, с. р. Na osnovu člana 2.5 stav (2) i (6) Izbornog zakona Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08 i 32/10) i člana 79. stav (1) Poslovnika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 33/06, 41/06, 81/06, 91/06, 91/07, 87/09 i 28/12), Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, nakon rasprave o listi kandidata za člana Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine iz hrvatskog naroda, na nastavku 64. sjednice, održanom 26. marta godine, donio je

2 Broj 25 - Stranica 2 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, ODLUKU O IMENOVANJU ČLANA CENTRALNE IZBORNE KOMISIJE BOSNE I HERCEGOVINE I. Vlado Rogić imenuje se za člana Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine iz hrvatskog naroda. II. Ova odluka stupa na snagu danom objavljivanja u "Službenom glasniku BiH". Broj / marta godine Sarajevo Predsjedavajući Predstavničkog doma Dr. Milorad Živković, s. r. KOMISIJA ZA RAČUNOVODSTVO I REVIZIJU BOSNE I HERCEGOVINE 474 Na temelju članka 5. stavak 3. Statuta Komisije, Komisija za računovodstvo i reviziju BiH i članka 2. Poslovnika o načinu konstituiranja i rada KRRBiH br /12 od godine, Komisija za računovodstvo i reviziju BiH je, na svojoj sjednici održanoj dana godine, donijela ODLUKU O RAZRJEŠENJU PREDSJEDAVAJUĆEG KOMISIJE Članak 1. Augustin Mišić, dipl. ekonomista iz Mostara razrješava se sa funkcija predsjedavajućeg s danom, godine, zbog isteka mandata. Članak 2. Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenom glasniku BiH". Broj 32/ ožujka godine Predsjedatelj Komisije za računovodstvo i reviziju BiH Prof. dr. Dragan Mikerević, v. r. На основу члана 5. став 3. Статута Комисије, Комисија за рачуноводство и ревизију БиХ и члана 2. Пословникa о начину конституисања и рада КРРБиХ бр /12 од године, Комисија за рачуноводство и ревизију БиХ је, на својој сједници одржаној дана године, донијела ОДЛУКУ О РАЗРЈЕШЕЊУ ПРЕДСЈЕДАВАЈУЋЕГ КОМИСИЈЕ Члан 1. Аугустин Мишић, дипл. економиста из Мостара разрјешава се са функција предсједавајућег са даном, године, због истека мандата. Члан 2. Ова одлука ступа на снагу даном доношења, а објавиће се у "Службеном гласнику БиХ". Број 32/ марта године Предсједавајући Комисије за рачуноводство и ревизију БиХ Проф. др Драган Микеревић, с. р. Na osnovu člana 5. stav 3. Statuta Komisije, Komisija za računovodstvo i reviziju BiH i člana 2. Poslovnika o načinu konstituisanja i rada KRRBiH br /12 od godine, Komisija za računovodstvo i reviziju BiH je, na svojoj sjednici održanoj dana godine, donijela ODLUKU O RAZRJEŠENJU PREDSJEDAVAJUĆEG KOMISIJE Član 1. Augustin Mišić, dipl. ekonomista iz Mostara razrješava se sa funkcija predsjedavajućeg sa danom, godine, zbog isteka mandata. Član 2. Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a objaviće se u "Službenom glasniku BiH". Broj 32/ marta godine Predsjedavajući Komisije za računovodstvo i reviziju BiH Prof. dr. Dragan Mikerević, s. r. (Sl-325/14-G) 475 Na temelju članka 5. stavak 3. Statuta Komisije, Komisija za računovodstvo i reviziju BiH i odredbi članka 2. Poslovnika o načinu konstituiranja i rada KRRBiH br /12 od godine, Komisija za računovodstvo i reviziju BiH je, na svojoj sjednici održanoj dana godine, donijela ODLUKU O RAZRJEŠENJU GENERALNOG TAJNIKA KOMISIJE Članak 1. Tanja Nakić, profesor hrvatskog i engleskog jezika iz Mostara, razrješava se sa funkcije generalnog tajnika Komisije za računovodstvo i reviziju BiH, s danom, godine. Članak 2. Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenom glasniku BiH". Broj 33/ ožujka godine Predsjedavajući Komisije za računovodstvo i reviziju BiH Prof. dr. Dragan Mikerević, v. r. На основу члана 5. став 3. Статута Комисије, Комисија за рачуноводство и ревизију БиХ и одредби члана 2. Пословникa о начину конституисања и рада КРРБиХ бр /12 од године, Комисија за рачуноводство и ревизију БиХ је, на својој сједници одржаној дана године, донијела ОДЛУКУ О РАЗРЈЕШЕЊУ ГЕНЕРАЛНОГ СЕКРЕТАРА КОМИСИЈЕ Члан 1. Тања Накић, професор хрватског и енглеског језика из Мостара, разрјешава се са функције генералног секретара Комисије за рачуноводство и ревизију БиХ, са даном, године. Члан 2. Ова одлука ступа на снагу даном доношења, а објавиће се у "Службеном гласнику БиХ". Број 33/ марта године Предсједавајући Комисије за рачуноводство и ревизију БиХ Проф. др Драган Микеревић, с. р.

3 Utorak, S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 25 - Stranica 3 Na osnovu člana 5. stav 3. Statuta Komisije, Komisija za računovodstvo i reviziju BiH i odredbi člana 2. Poslovnika o načinu konstituisanja i rada KRRBiH br /12 od godine, Komisija za računovodstvo i reviziju BiH je, na svojoj sjednici održanoj dana godine, donijela ODLUKU O RAZRJEŠENJU GENERALNOG SEKRETARA KOMISIJE Član 1. Tanja Nakić, profesor hrvatskog i engleskog jezika iz Mostara, razrješava se sa funkcije generalnog sekretara Komisije za računovodstvo i reviziju BiH, sa danom, godine. Član 2. Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a objaviće se u "Službenom glasniku BiH". Broj 33/ marta godine Predsjedavajući Komisije za računovodstvo i reviziju BiH Prof. dr. Dragan Mikerević, s. r. (Sl-327/14-G) 476 Na temelju članka 5. stavak 3. Statuta Komisije, Komisija za računovodstvo i reviziju BiH i članka 2. stavak 4. Poslovnika o načinu konstituiranja i rada KRRBiH br /12 od godine, Komisija za računovodstvo i reviziju BiH je, na svojoj sjednici održanoj dana godine, donijela ODLUKU O RAZRJEŠENJU ČLANOVA KOMISIJE ZA RAČUNOVODSTVO I REVIZIJU BOSNE I HERCEGOVINE Članak 1. Sa funkcije članova Komisije za računovodstvo i reviziju BiH razrješavaju se: iz Saveza računovođa i revizora Republike Srpske 1. Prof. dr. Novak Kondić 2. Mr. Milan Pucarević iz Saveza računovođa, revizora i financijskih djelatnika FBiH 3. Ekrem Duranović Članak 2. U skladu s članom 1., imenovani se razrješavaju s funkcije s danom godine, zbog isteka četverogodišnjeg mandata. Članak 3. Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenom glasniku BiH". Broj 34/ ožujka godine Predsjedavajući Komisije za računovodstvo i reviziju BiH Prof. dr. Dragan Mikerević, v. r. На основу члана 5. став 3. Статута Комисије, Комисија за рачуноводство и ревизију БиХ и члана 2. став 4. Пословникa о начину конституисања и рада КРРБиХ бр /12 од године, Комисија за рачуноводство и ревизију БиХ је, на својој сједници одржаној дана године, донијела ОДЛУКУ О РАЗРЈЕШЕЊУ ЧЛАНОВА КОМИСИЈЕ ЗА РАЧУНОВОДСТВО И РЕВИЗИЈУ БОСНЕ И ХЕРЦЕГОВИНЕ Члан 1. Са функције чланова Комисије за рачуноводство и ревизију БиХ разрјешавају се: из Савеза рачуновођа и ревизора Републике Српске 1. Проф. др Новак Кондић 2. Мр Милан Пуцаревић из Савеза рачуновођа, ревизора и финансијских дјелатника ФБиХ 3. Екрем Дурановић Члан 2. У складу са чланом 1., именовани се разрјешавају са функције са даном године, због истека четворогодишњег мандата. Члан 3. Ова одлука ступа на снагу даном доношења, а објавиће се у "Службеном гласнику БиХ". Број 34/ мартa године Предсједавајући Комисије за рачуноводство и ревизију БиХ Проф. др Драган Микеревић, с. р. Na osnovu člana 5. stav 3. Statuta Komisije, Komisija za računovodstvo i reviziju BiH i člana 2. stav 4. Poslovnika o načinu konstituisanja i rada KRRBiH br /12 od godine, Komisija za računovodstvo i reviziju BiH je, na svojoj sjednici održanoj dana godine, donijela ODLUKU O RAZRJEŠENJU ČLANOVA KOMISIJE ZA RAČUNOVODSTVO I REVIZIJU BOSNE I HERCEGOVINE Član 1. Sa funkcije članova Komisije za računovodstvo i reviziju BiH razrješavaju se: iz Saveza računovođa i revizora Republike Srpske 1. Prof. dr. Novak Kondić 2. Mr. Milan Pucarević iz Saveza računovođa, revizora i finansijskih djelatnika FBiH 3. Ekrem Duranović Član 2. U skladu sa članom 1., imenovani se razrješavaju sa funkcije sa danom godine, zbog isteka četvorogodišnjeg mandata. Član 3. Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a objaviće se u "Službenom glasniku BiH". Broj 34/ marta godine Predsjedavajući Komisije za računovodstvo i reviziju BiH Prof. dr. Dragan Mikerević, s. r. (Sl-326/14-G)

4 Broj 25 - Stranica 4 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, Na temelju članka 5. stavak 3. Statuta Komisije, Komisija za računovodstvo i reviziju BiH i članka 2. stavak 4. Poslovnika o načinu konstituiranja i rada KRRBiH br /12 od godine, Komisija za računovodstvo i reviziju BiH je, na svojoj sjednici održanoj dana godine, donijela ODLUKU O KONSTITUIRANJU KOMISIJE ZA RAČUNOVODSTVO I REVIZIJU BOSNE I HERCEGOVINE ZA MANDATNO RAZDOBLJE OD DO GODINE Članak 1. Komisija za računovodstvo i reviziju BiH za mandatno razdoblje od do godine konstituira se u sljedećem sastavu: iz Saveza računovođa i revizora Republike Srpske 1. Prof. dr. Dragan Mikerević, predsjedavajući 2. Prof. dr. Duško Šnjegota, član 3. Siniša Mutić, član iz Saveza računovođa, revizora i financijskih djelatnika FBiH 4. Milan Dmitrović, član 5. Augustin Mišić, član 6. Zoran Turković, član iz Udruženja računovođa i revizora Brčko Distrikta 7. Mr. Anka Bulatović, član Članak 2. Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenom glasniku BiH". Članak 3. Stupanjem na snagu ove odluke prestaje da vrijedi odluka br. 46-1/13 od godine. Broj 35/ ožujka godine Banja Luka Predsjedavajući Komisije za računovodstvo i reviziju BiH Prof. dr. Dragan Mikerević, v. r. На основу члана 5. став 3. Статута Комисије, Комисија за рачуноводство и ревизију БиХ и члана 2. став 4. Пословникa о начину конституисања и рада КРРБиХ бр /12 од гoдине, Комисија за рачуноводство и ревизију БиХ је, на својој сједници одржаној дана године, донијела ОДЛУКУ О КОНСТИТУИСАЊУ КОМИСИЈЕ ЗА РАЧУНОВОДСТВО И РЕВИЗИЈУ БОСНЕ И ХЕРЦЕГОВИНЕ ЗА МАНДАТНИ ПЕРИОД ОД ДО ГОДИНЕ Члан 1. Комисија за рачуноводство и ревизију БиХ за мандатни период од до године конституише се у сљедећем саставу: из Савеза рачуновођа и ревизора Републике Српске 1. Проф. др Драган Микеревић, предсједавајући 2. Проф. др Душко Шњегота, члан 3. Синиша Мутић, члан из Савеза рачуновођа, ревизора и финансијских дјелатника ФБиХ 4. Милан Дмитровић, члан 5. Аугустин Мишић, члан 6. Зоран Турковић, члан из Удружења рачуновођа и ревизора Брчко Дистрикта 7. Мр Анка Булатовић, члан Члан 2. Ова одлука ступа на снагу даном доношења, а објавиће се у "Службеном гласнику БиХ". Члан 3. Ступањем на снагу ове одлуке престаје да важи одлука бр. 46-1/13 од године. Број 35/ марта године Бања Лука Предсједавајући Комисије за рачуноводство и ревизију БиХ Проф. др Драган Микеревић, с. р. Na osnovu člana 5. stav 3. Statuta Komisije, Komisija za računovodstvo i reviziju BiH i člana 2. stav 4. Poslovnika o načinu konstituisanja i rada KRRBiH br /12 od godine, Komisija za računovodstvo i reviziju BiH je, na svojoj sjednici održanoj dana godine, donijela ODLUKU O KONSTITUISANJU KOMISIJE ZA RAČUNOVODSTVO I REVIZIJU BOSNE I HERCEGOVINE ZA MANDATNI PERIOD OD DO GODINE Član 1. Komisija za računovodstvo i reviziju BiH za mandatni period od do godine konstituiše se u sljedećem sastavu: iz Saveza računovođa i revizora Republike Srpske 1. Prof. dr. Dragan Mikerević, predsjedavajući 2. Prof. dr. Duško Šnjegota, član 3. Siniša Mutić, član iz Saveza računovođa, revizora i finansijskih djelatnika FBiH 4. Milan Dmitrović, član 5. Augustin Mišić, član 6. Zoran Turković, član iz Udruženja računovođa i revizora Brčko Distrikta 7. Mr. Anka Bulatović, član Član 2. Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a objaviće se u "Službenom glasniku BiH". Član 3. Stupanjem na snagu ove odluke prestaje da važi odluka br. 46-1/13 od godine. Broj 35/ marta godine Banja Luka Predsjedavajući Komisije za računovodstvo i reviziju BiH Prof. dr. Dragan Mikerević, s. r. (Sl-324/14-G) 478 Na temelju članka 5. stavak 2. i 3. Statuta Komisije i odredbi članka 2. Poslovnika o načinu konstituiranja i rada KRRBiH br /12 od godine, Komisija za računovodstvo i reviziju BiH je, na svojoj sjednici održanoj dana godine, donijela

5 Utorak, S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 25 - Stranica 5 ODLUKU O IMENOVANJU PREDSJEDAVAJUĆEG KOMISIJE Članak 1. Prof. dr. Dragan Mikerević imenuje se za predsjedavajućeg Komisije za računovodstvo i reviziju Bosne i Hercegovine na mandatno razdoblje od godinu dana. Članak 2. Sukladno članku 1., imenovani preuzima sva prava i obveze predsjedavajućeg, s godine. Članak 3. Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenom glasniku BiH". Broj 36/ ožujka godine Predsjedavajući Komisije za računovodstvo i reviziju BiH Prof. dr. Dragan Mikerević, v. r. На основу члана 5. став 2. и 3. Статута Комисије и одредби члана 2. Пословника о начину конституисања и рада КРРБиХ бр /12 од године, Комисија за рачуноводство и ревизију БиХ је, на својој сједници одржаној дана године, донијела ОДЛУКУ О ИМЕНОВАЊУ ПРЕДСЈЕДАВАЈУЋЕГ КОМИСИЈЕ Члан 1. Проф. др Драган Микеревић именује се за предсједавајућег Комисије за рачуноводство и ревизију Босне и Херцеговине на мандатни период од годину дана. Члан 2. У складу са чланом 1., именовани преузима сва права и обавезе предсједавајућег, са године. Члан 3. Ова одлука ступа на снагу даном доношења, а објавиће се у "Службеном гласнику БиХ". Број 36/ марта године Предсједавајући Комисије за рачуноводство и ревизију БиХ Проф. др Драган Микеревић, с. р. Na osnovu člana 5. stav 2. i 3. Statuta Komisije i odredbi člana 2. Poslovnika o načinu konstituisanja i rada KRRBiH br /12 od godine, Komisija za računovodstvo i reviziju BiH je, na svojoj sjednici održanoj dana godine, donijela ODLUKU O IMENOVANJU PREDSJEDAVAJUĆEG KOMISIJE Član 1. Prof. dr. Dragan Mikerević imenuje se za predsjedavajućeg Komisije za računovodstvo i reviziju Bosne i Hercegovine na mandatni period od godinu dana. Član 2. U skladu sa članom 1., imenovani preuzima sva prava i obaveze predsjedavajućeg, sa godine. Član 3. Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenom glasniku BiH". Broj 36/ marta godine Predsjedavajući Komisije za računovodstvo i reviziju BiH Prof. dr. Dragan Mikerević, s. r. (Sl-322/14-G) 479 Na temelju članka 5. stavak 3. Statuta Komisije i odredbi članka 2. Poslovnika o načinu konstituiranja i rada KRRBiH, br /12 od godine, Komisija za računovodstvo i reviziju BiH je, na svojoj sjednici održanoj dana godine, donijela ODLUKU O IMENOVANJU GENERALNOG TAJNIKA KOMISIJE Članak 1. Mirela Bojić, dipl. pravnik iz Banja Luke, imenuje se za generalnog tajnika Komisije za računovodstvo i reviziju Bosne i Hercegovine na mandatno razdoblje od godinu dana. Članak 2. Sukladno članku 1., imenovana preuzima sva prava i obaveze s danom, godine. Članak 3. Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenom glasniku BiH". Predsjedavajući Broj 37/14 Komisije za računovodstvo 20. ožujka godine i reviziju BiH Banja Luka Prof. dr. Dragan Mikerević, v. r. На основу члана 5. став 3. Статута Комисије, Комисија за рачуноводство и ревизију БиХ и одредби члана 2. Пословникa о начину конституисања и рада КРРБиХ бр /12 од године, Комисија за рачуноводство и ревизију БиХ је, на својој сједници одржаној дана, године, донијела ОДЛУКУ О ИМЕНОВАЊУ ГЕНЕРАЛНОГ СЕКРЕТАРА КОМИСИЈЕ Члан 1. Мирела Бојић, дипл. правник из Бања Луке, именује се за генералног секретара Комисије за рачуноводство и ревизију Босне и Херцеговине на мандатни период од годину дана. Члан 2. У складу са чланом 1., именована преузима сва права и обавезе са даном, године. Члан 3. Ова одлука ступа на снагу даном доношења, а објавиће се у "Службеном гласнику БиХ". Број 37/ марта године Бања Лука Предсједавајући Комисије за рачуноводство и ревизију БиХ Проф. др Драган Микеревић, с. р.

6 Broj 25 - Stranica 6 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, Na osnovu člana 5. stav 3. Statuta Komisije, Komisija za računovodstvo i reviziju BiH i odredbi člana 2. Poslovnika o načinu konstituisanja i rada KRRBiH br /12 od godine, Komisija za računovodstvo i reviziju BiH je, na svojoj sjednici održanoj dana godine, donijela ODLUKU O IMENOVANJU GENERALNOG SEKRETARA KOMISIJE Član 1. Mirela Bojić, dipl. pravnik iz Banja Luke, imenuje se za generalnog sekretara Komisije za računovodstvo i reviziju Bosne i Hercegovine na mandatni period od godinu dana. Član 2. U skladu sa članom 1., imenovana preuzima sva prava i obaveze sa danom, godine. Član 3. Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a objaviće se u "Službenom glasniku BiH". Broj 37/ marta godine Banja Luka Predsjedavajući Komisije za računovodstvo i reviziju BiH Prof. dr. Dragan Mikerević, s. r. (Sl-323/14-G) USTAVNI SUD BOSNE I HERCEGOVINE 480 Ustavni sud Bosne i Hercegovine je u Vijeću od pet sudaca, u predmetu broj AP 3861/10, rješavajući apelaciju Dragana Veselinovića, na temelju članka VI/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 59. stavak 2. alineja 2, te članka 61. st. 1, 2. i 3. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 60/05, 64/08 i 51/09), u sastavu: Valerija Galić, predsjednica Miodrag Simović, dopredsjednik Seada Palavrić, dopredsjednica Mato Tadić, sudac Mirsad Ćeman, sudac na sjednici održanoj 12. veljače godine donio ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU Djelomično se usvaja apelacija Dragana Veselinovića. Utvrđuje se povreda članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku u postupku koji je okončan Presudom Okružnog suda u Banjaluci broj 11 0 K Kžk od 1. srpnja godine. Odbija se kao neutemeljena apelacija Dragana Veselinovića, podnesena protiv Presude Okružnog suda u Banjaluci broj 11 0 K Kžk od 1. srpnja godine u odnosu na ostale aspekte prava na pravično suđenje iz članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Odluku objaviti u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine", "Službenom glasniku Republike Srpske" i "Službenom glasniku Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine". OBRAZLOŽENJE I. Uvod 1. Dragan Veselinović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Banjaluke, kojega zastupa Zlatko Knežević, odvjetnik iz Novog Grada, podnio je 8. rujna godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude Okružnog suda u Banjaluci (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj 11 0 K Kžk od 1. srpnja godine. II. Postupak pred Ustavnim sudom 2. Na temelju članka 22. st. 1. i 2. Pravila Ustavnog suda, od Osnovnog suda u Banjaluci (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) i Okružnog suda je 1. studenoga godine zatraženo da dostave odgovor na apelaciju, od Okružnog Tužiteljstva Banjaluka (u daljnjem tekstu: Tužiteljstvo) odgovor je zatražen 28. studenoga godine, a od Vrhovnog suda 1. studenoga godine. 3. Osnovi sud je dostavio odgovor na apelaciju 21. studenoga godine, Okružni sud 7. studenoga godine, Tužiteljstvo 4. prosinca godine i Vrhovni sud 16. prosinca godine. 4. Na temelju članka 26. stavak 2. Pravila Ustavnog suda, odgovori sudionika u postupku su dostavljeni apelantu i njegovom punomoćniku 9. siječnja godine. III. Činjenično stanje 5. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelantovih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način. 6. Presudom Osnovnog suda broj K-248/02 od 4. travnja godine apelant je, na temelju Optužnice Tužiteljstva broj KT-I-711/01 od 26. ožujka godine, proglašen krivim što je u razdoblju od 21. siječnja do 28. prosinca godine, u svojstvu ravnatelja Financijske policije Republike Srpske, odobrio fizičkim i pravnim osobama isplatu nepovratnih sredstava iz novčanih sredstava predviđenih za vršenje poslova i rada Financijske policije, prekoračivši granice svojih ovlasti protivno Zakonu o Proračunu i Zakonu o financijskoj policiji, čime je počinio kazneno djelo zlouporabe službenoga položaja ili ovlasti iz članka 337. stavak 4. u svezi sa stavkom 3. Krivičnog zakona Republike Srpske (u daljnjem tekstu: KZ RS) za koje mu je izrečena kazna zatvora u trajanju od dvije godine. 7. Okružni sud je uvažavanjem apelantovoga priziva i po službenoj dužnosti, Rješenjem broj Kž-237/05 od 15. studenoga godine, ukinuo Presudu Osnovnog suda broj K-248/02 od 4. travnja godine i predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovni postupak. Navedenim rješenjem je ukazano na bitne povrede postupka, na koje sud pazi po službenoj dužnosti, te je napomenuto da će u ponovnome postupku prvostupanjski sud otkloniti bitne povrede i izvesti potrebne dokaze na temelju kojih će moći odlučiti o postojanju kaznenoga djela i kaznene odgovornosti, vodeći računa o prizivnim prigovorima i prijedlozima apelanta i njegovoga branitelja. 8. Osnovni sud je u ponovnome postupku donio Presudu broj K-1596/05 od 31. siječnja godine kojom je apelant proglašen krivim što je kao službena ili odgovorna osoba u više navrata, u namjeri da drugome pribavi imovinsku korist, prekoračio granice svojih ovlasti čime je počinio produženo kazneno djelo zlouporabe službenog položaja ili ovlasti iz članka 337. stavak 3. KZ RS zbog kojega je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od tri mjeseca. 9. Okružni sud je Presudom broj Kž-K od 20. listopada godine, uvažavajući apelantov priziv, preinačio presudu Osnovnog suda tako što je apelanta na temelju članka 350. točka 3. Zakona o kaznenom postupku (u

7 Utorak, S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 25 - Stranica 7 daljnjem tekstu: ZKP) oslobodio optužbe da je počinio kazneno djelo koje mu je stavljeno na teret. 10. Vrhovni sud je Rješenjem broj Kžž od 6. studenoga godine, uvažavajući priziv Tužiteljstva, ukinuo presudu Okružnog suda od 20. listopada godine i predmet vratio istom sudu na ponovno suđenje, nalazeći da je pobijana presuda donesena uz bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 364. stavak 1. točka 11. ZKP. Naime, Vrhovni sud je istaknuo kako se pobijana presuda nije mogla ispitati jer je apelant izrekom pobijane presude oslobođen optužbe temeljem odredbe članka 350. točka 3. ZKP-a, a u obrazloženju je navedeno kako u njegovim radnjama nema kaznenoga djela pa su dati razlozi proturječni sami sebi i stanju spisa, zbog čega se činjenično stanje ne može prihvatiti kao pravilno i potpuno utvrđeno. 11. Okružni sud je Presudom broj Kž-K od 28. veljače godine, uvažavajući apelantov priziv, preinačio presudu Osnovnog suda od 31. siječnja godine tako što je apelanta oslobodio optužbe da je počinio kazneno djelo zlouporabe službenoga položaja iz članka 337. stavak 3. KZ RS, na temelju odredbe iz članka 350. točka 1. ZKP. 12. Vrhovni sud RS je Rješenjem broj Kž-ž od 13. studenoga godine, uvažavajući priziv Tužiteljstva, ukinuo presudu Okružnog suda od 28. veljače godine i predmet vratio tome sudu na ponovno suđenje. Vrhovni sud je ocijenio da je pobijana presuda donesena uz bitnu povredu odredaba kaznenoga postupka iz članka 364. stavak 1. točka 11. ZKP, jer je izreka presude proturječna razlozima, zbog čega se činjenično stanje nije moglo prihvatiti kao pravilno utvrđeno, niti primjena KZ ocijeniti pravilnom. S tim u svezi, Vrhovni sud je obrazložio kako pobijana drugostupanjska presuda ne sadrži potpune razloge o svim činjenicama odlučnim za ocjenu postojanja namjere pribavljanja imovinske koristi u konkretnom slučaju, kao bitnoga elementa kaznenoga djela. U pobijanoj je presudi kao osnova za oslobađanje od optužbe naveden članak 350. točka 1. ZKP-a, dakle ako djelo za koje se optužuje po zakonu nije kazneno djelo, pa je pogrešan pristup drugostupanjskoga suda kada najprije obrazlaže da određene odlučne činjenice nisu dokazane, a potom na temelju svoga stava izvodi zaključak da djelo na koje ukazuju dokazi nije kazneno djelo. S tim u svezi, Vrhovni sud je zaključio kako su razlozi pobijane presude proturječni s izrekom, kako obrazloženje ne zadovoljava kriterije propisane u odredbi članka 357. st. 7. i 9. ZKP-a, a radi se o povredama kaznenoga postupka koje su takvoga karaktera da ih nije moguće sanirati odlukom koja se donosi u sjednici vijeća toga suda, zbog čega je pobijana presuda ukinuta i predmet vraćen na ponovno suđenje. 13. Okružni sud je nakon pretresa održanog pred tim sudom donio Presudu broj Kž-K od 30. listopada godine kojom je odbijen kao neutemeljen priziv Tužiteljstva, a apelantov priziv i priziv njegovoga branitelja uvaženi, presuda Osnovnog suda od 31. siječanja godine preinačena tako što je apelant zbog kaznenoga djela zlouporabe službenoga položaja ili ovlasti iz članka 337. stavak 3. KZ RS za koje je tom presudom proglašen krivim, na temelju članka 350. točka 3. ZKP oslobođen optužbe. Nakon izvedenoga dokaznog postupka na pretresu pred tim sudom, analizom i ocjenom dokaza pojedinačno, međusobno i u njihovoj ukupnosti, Okružni sud je zaključio da nema dokaza da se u apelantovim radnjama stječu elementi kaznenoga djela zlouporabe službenoga položaja ili ovlasti iz članka 337. stavak 3. KZ RS a niti drugog kaznenog djela propisanog tim zakonom. 14. Rješenjem Vrhovnog suda RS broj Kžž od 30. ožujka godine uvažen je priziv Okružnog tužiteljstva, ukinuta presuda Okružnog suda od 30. listopada godine i predmet vraćen tome sudu na ponovno suđenje pred potpuno izmijenjenim vijećem. Vrhovni sud je ocijenio da između izreke i razloga pobijane presude postoji proturječnost, zbog čega se nije mogla ispitati pravilnost presude, čime je počinjena bitna povreda odredaba kaznenoga postupka iz članka 364. stavak 1. točka 11. ZKP-a na koju taj sud prema odredbi iz članka 376. stavak 1. točka 1. ZKP pazi po službenoj dužnosti i zbog čega se presuda mora ukinuti. Osim toga, po mišljenju Vrhovnog suda, pobijana presuda je neke odlučne činjenice potpuno pogrešno utvrdila čime je i činjenično stanje pogrešno utvrđeno. Pobijana presuda je ukinuta temeljem odredbe članka 385. st. 1. i 2. ZKP i predmet vraćen drugostupanjskome sudu na ponovno suđenje pred potpuno izmijenjenim vijećem kako bi se otklonili nedostaci u suđenju na koje je ukazano i provedeni dokazi ocijenili u smislu članka 357. stavak 7. ZKP. 15. Okružni sud je Presudom broj 11 0 K Kžk od 1. srpnja godine, odlučujući o prizivima Tužiteljstva i apelanta protiv presude Osnovnog suda od 21. siječnja godine, odbio kao neutemeljen priziv Tužiteljstva a djelomičnim uvažavanjem apelantovoga priziva apelanta proglasio krivim što je kao službena i odgovorna osoba u više navrata, u namjeri da drugome pribavi imovinsku korist, prekoračio granice svojih ovlasti čime je počinio produženo kazneno djelo zlouporabe službenoga položaja ili ovlasti iz članka 337. stavak 3. KZ RS za koje mu je izrečena uvjetna osuda. Uvjetnom je osudom apelantu utvrđena kazna zatvora u trajanju od tri mjeseca i istodobno određeno da se kazna neće izvršiti ukoliko u roku od jedne godine ne počini novo kazneno djelo. U obrazloženju ove presude je navedeno kako je rješenjem Vrhovnog suda od 30. ožujka godine naloženo ponovno suđenje pred potpuno izmijenjenim vijećem, pa je Okružni sud zakazao pretres za 1. srpanj godine na kojemu je sudac izvjestitelj iznio konkretni predmet a okružni tužitelj, apelant i njegov branitelj ostali kod svojih priziva i prizivnih prijedloga izjavljenih na pobijanu presudu. U ponovnome suđenju je izvršen uvid u dokaze izvedene pred prvostupanjskim sudom, i to: uvid u izvješće i nalaz financijskoga vještaka Miroslava Lazendića i njegovo dopunsko izvješće i njegov iskaz koji je u svojstvu vještaka dao pred prvostupanjskim sudom u dva navrata, uvid u zapisnike o saslušanju tri svjedoka, revizijsko izvješće o izvršenju proračuna u financijskoj policiji RS za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca godine, te u ostali dio spisa, nakon čega su svi dokazi ocijenjeni pojedinačno i u vezi s ostalim dokazima. Okružni sud je, polazeći od činjenica iznesenih u apelantovome prizivu kojom je ukazano na bitne povrede odredaba kaznenoga postupka i pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, istaknuo kako su navodi priziva neutemeljeni i paušalno istaknuti. Potom su analizirani pojedinačno dokazi provedeni na pretresu pred prvostupanjskim sudom, na temelju kojih je zaključeno kako je apelant tijekom godine u Banjaluci, u svojstvu ravnatelja financijske policije u Banjaluci, protivno odredbama članka 15. Zakona o proračunu i čl. 26, 27. i 28. Zakona o financijskoj policiji, prekoračujući granice službenih ovlasti, odobrio isplate nepovratnih sredstava grantova fizičkim i pravnim osobama iz novčanih sredstava predviđenih za vršenje poslova i rada financijske policije, kako bi njima pribavio imovinsku korist (pobliže opisano u izreci presude po točkama od 1 do 27), kakav je zaključak pravilno izvela i pobijana prvostupanjska presuda, pravilnom ocjenom dokaza koji su izvedeni i pred Okružnim sudom. Naime, za Okružni sud nije sporno da su sve isplate vršene iz sredstava koje je ostvarila Financijska policija u postupcima inspekcijskoga nadzora u visini od 4% kontrolom utvrđenih i

8 Broj 25 - Stranica 8 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, naplaćenih iznosa javnih prihoda neovisno o tomu koje javne prihode po njihovoj pripadnosti je financijska policija utvrđivala i naplaćivala. Taj iznos, po ocjeni Okružnog suda, predstavlja javni prihod kojega je Financijska policija mogla koristiti za unapređenje rada i modernizaciju a, umjesto toga, ta su sredstva raspoređena i utrošena na fizičke i pravne osobe kako je navedeno u izreci presude, čiju je isplatu omogućio apelant, čime je po mišljenju Okružnog suda prekoračio svoje ovlasti. Apelantovim radnjama su ostvarena sva bitna obilježja kaznenoga djela iz članka 337. stavak 3. KZ RS za koje je proglašen krivim. Ispitujući odluku o kazni, Okružni sud je ocijenio kako je prvostupanjskom presudom kazna prestrogo odmjerena jer nisu došle do izražaja sve olakotne okolnosti na strani apelanta (obiteljstvo, ranija neosuđivanost, humanitarne pobude za dodjelu donacija i protek vremena od izvršenja djela) koje su u ponovnome suđenju ocijenjene kao osobito olakotne i karakteriziraju apelantovu pozitivnu osobnost. S time u svezi, Okružni sud je preinačio pobijanu presudu u dijelu koji se odnosi na kaznenu sankciju, pa je apelantu izrečena uvjetna osuda kojom mu je utvrđena kazna zatvora u trajanju od tri mjeseca čije je izvršenje odloženo na razdoblje od jedne godine. Okružni sud je istaknuo kako smatra da će se i samom prijetnjom prema apelantu ostvariti svrha kažnjavanja odnosno da se s osnovom može očekivati da apelant ubuduće neće vršiti ovakva ili slična kaznena djela. IV. Apelacija a) Navodi iz apelacije 16. Apelant ukazuje da mu je presudom Okružnog suda povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Europska konvencija), kojom je okončan višegodišnji sudbeni postupak u kojemu su se na njegovu štetu desile brojne povrede postupka. S tim u svezi je naveo da je postupak protiv njega pokrenut optužnicom od ožujka godine i da su u daljnjem tijeku postupka donesene dvije presude Osnovnog suda kojima je proglašen krivim, dok je Okružni sud svojim rješenjima te presude ukidao i vraćao na ponovno suđenje, a svojom kasnijom presudom apelanta oslobodio kaznene odgovornosti. Međutim, Vrhovni sud je ukidao presude Okružnog suda i vraćao na ponovni postupak, te je zbog nedonošenja konačne odluke praktično naložio Okružnom sudu da donese osuđujuću presudu. Apelant smatra kako se ključna povreda prava na pravično suđenje odnosi na sukob između odluka Vrhovnog suda i Okružnog suda, pri čemu je Vrhovni sud "vozanjem" predmeta narušio neovisnost u odlučivanju Okružnog suda. S tim u svezi, apelant je istaknuo kako Vrhovni sud u svojim odlukama nije davao upute Okružnom sudu u smislu pravilnoga utvrđivanja činjeničnog stanja, već je neprihvaćanje uslijedilo bez stvarnih i činjeničnih obrazloženja, a konačna odluka kojom je osuđen uvjetnom osudom oprečno svome ranijem stavu, utemeljena je na pogrešno i nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju. Dakle, po apelantovome mišljenju, postojanje ili nepostojanje kaznene odgovornosti je svedeno na nalog Vrhovnog suda Okružnom sudu da donese osuđujuću presudu, koji se nije sam upuštao u tu ocjenu, iako je mogao donijeti meritornu odluku. Apelant dalje ističe kako mu je pravo na nediskriminaciju prekršeno upravo zbog narušavanja načela neovisnosti i donošenja osuđujuće presude. b) Odgovor na apelaciju 17. Vrhovni sud je u odgovoru na apelaciju istaknuo kako se navodi apelacije ne odnose na bilo koju odluku koju je u konkretnom postupku donio taj sud i kako je sve odluke donio u propisanim rokovima. Predloženo je da se apelacija odbije kao neutemeljena. 18. Okružni sud smatra da su navodi iz apelacije neutemeljeni jer taj sud svojom presudom nije povrijedio apelantova prava na koja je apelacijom ukazao. Taj sud je ostao kod obrazloženja svoje presude i razloga iz presude i konačno predložio da se apelacija odbije kao neutemeljena. 19. Osnovni sud je naveo kako prigovor brzine i efikasnosti rješavanja pred tim sudom nema osnova, budući da su u tom postupku donesene dvije presude, prva godine koja je ukinuta i predmet vraćen na ponovno suđenje, tako da se za razdoblje nakon siječnja godine, taj sud nije izjašnjavao. 20. Okružno Tužiteljstvo smatra kako apelacija nije utemeljena, jer su redoviti sudovi postupali sukladno s odredbama ZKP primjenom kojih je praktično iznuđena i dužina trajanja postupka. V. Relevantni propisi 21. U Krivičnom zakonu Republike Srpske ("Službeni glasnik RS" broj 22/00) relevantne odredbe glase: Zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja Član 337. (1) Službeno ili odgovorno lice koje u namjeri da sebi ili drugome pribavi kakvu neimovinsku korist ili da drugom nanese kakvu štetu, iskoristi svoj položaj ili ovlaštenje, prekorači granice svog ovlaštenja ili ne izvrši službenu dužnost, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do tri godine. (2) Ako je djelom iz stava 1. ovog člana nanesena znatna šteta ili je došlo do teže povrede prava drugog, učinilac će se kazniti zatvorom od šest mjeseci do pet godina. (3) Službeno ili odgovorno lice koje u namjeri da sebi ili drugome pribavi kakvu imovinsku korist, iskoristi svoj položaj ili ovlaštenje, prekorači granice svog ovlaštenja ili ne izvrši službenu dužnost, kazniće se zatvorom od šest mjeseci do pet godina (4) Ako je djelom iz stava 3. ovog člana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi KM, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina, a ako taj iznos prelazi KM kazniće se zatvorom od dvije do deset godina. 22. U Zakonu o krivičnom postupku ("Službeni list SFRJ" broj 4/77, Prečišćeni tekst "Službeni list SFRJ br. 14/85, 26/86, 74/87, 57/89, 3/90, 27/90 "Službeni glasnik RS" broj 26/93, 14/94 i 6/97) relevantne odredbe glase: Član 347. (1) Sud zasniva presudu samo na činjenicama i dokazima koji su izneseni na glavnom pretresu. (2) Sud je dužan da savjesno ocijeni svaki dokaz pojedinačno i u vezi sa ostalim dokazima i da na osnovu takve ocjene izvede zaključak da li je neka činjenica dokazana. Član 350. tač. 1. i 3. Presudu kojom se optuženi oslobađa optužbe sud će izreći: (1) ako djelo za koje se optužuje po zakonu nije krivično djelo; (3) ako nije dokazano da je optuženi učinio krivično djelo za koje se optužuje. Član 357. st. 7. i 9. (7) Sud će određeno i potpuno iznijeti koje činjenice i iz kojih razloga uzima kao dokazane ili nedokazane, dajući pri tome naročito ocjenu vjerodostojnosti protivrječnih dokaza, iz kojih razloga nije uvažio pojedine prijedloge stranaka, iz kojih razloga je odlučio da se ne sasluša neposredno svjedok ili vještak čiji je iskaz, odnosno pismeni nalaz i mišljenje pročitan bez saglasnosti stranaka (član 333. stav 2) kojim razlozima se rukovodio pri rješavanju pravnih pitanja, a naročito pri

9 Utorak, S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 25 - Stranica 9 utvrđivanju da li postoji krivično djelo i krivična odgovornost optuženog i pri primjenjivanju određenih odredaba krivičnog zakona na optuženog i njegovo djelo. (9) Ako se optuženi oslobađa optužbe, u obrazloženju će se naročito navesti iz kojih razloga navedenih u članu 350. ovog zakona. Član 359. (1)Protiv presude donesene u prvom stepenu ovlaštena lica mogu izjaviti žalbu u roku od petnaest dana od dana dostavljanja prepisa presude. (2)Pravovremeno izjavljena žalba ovlaštenog lica odgađa izvršenje presude. Član 364. stav 1. tačka 11. (1) Bitna povreda odredaba krivičnog postupka postoji: 11) ako je izreka presude nerazumljiva, protivrječna sama sebi ili razlozima presude, ili ako presuda nema uopšte razloga ili u njoj nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama ili su ti razlozi potpuno nejasni ili znatno protivrječni, ili ako o odlučnim činjenicama postoji znatna protivrječnost između onog što se navodi u razlozima presude o sadržini isprava ili zapisnika o iskazima datim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika. Član 373. stav 1. (1)Pretres pred drugostepenim sudom održaće se samo ako je potrebno da se zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja izvedu novi dokazi ili ponove već ranije izvedeni dokazi i ako postoje opravdani razlozi da se predmet ne vrati prvostepenom sudu na ponovni glavni pretres. Član 376. stav 1. tačka 1. (1) Drugostepeni sud ispituje presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom, ali mora uvijek po službenoj dužnosti ispitati: 1) da li postoji povreda odredaba krivičnog postupka iz člana 364. stav 1. tač. 1, 5, 6, 8 do 11. ovog zakona i da li je glavni pretres protivno odredbama ovog zakona održan u odsutnosti optuženog, a u slučaju obavezne odbrane i u odsutnosti branioca optuženog. Član 385. st. 1. i 2. (1) Drugostepeni sud će uvažavajući žalbu ili po službenoj dužnosti rješenjem ukinuti prvostepenu presudu i vratiti predmet na ponovno suđenje ako utvrdi da postoji bitna povreda odredaba krivičnog postupka, osim slučajeva iz člana 387. stav 1. ovog zakona, ili ako smatra da zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja treba narediti novi glavni pretres pred prvostepenim sudom. (2) Drugostepeni sud može narediti da se novi glavni pretres pred prvostepenim sudom održi pred potpuno izmijenjenim vijećem. Član 387. stav 1. (1)Drugostepeni sud će uvažavajući žalbu ili po službenoj dužnosti presudom preinačiti prvostepenu presudu ako utvrdi da su odlučne činjenice u prvostepenoj presudi pravilno utvrđene i da se s obzirom na utvrđeno činjenično stanje po pravilnoj primjeni zakona ima donijeti drugačija presuda, a prema stanju stvari i u slučaju povrede iz člana 364. stav 1. tač. 5, 9. i 10. ovog zakona. Član 388. st. 1. i 2. (1) U obrazloženju presude, odnosno rješenja, drugostepeni sud treba da ocijeni žalbene navode i da iznese povrede zakona koje je uzeo u obzir po službenoj dužnosti. (2) Kad se prvostepena presuda ukida zbog bitnih povreda odredaba krivičnog postupka, u obrazloženju treba navesti koje su odredbe povrijeđene i u čemu se povrede sastoje (član 364). Član 391. (3) Protiv presude drugostepenog suda dozvoljena je žalba sudu koji odlučuje u trećem stepenu samo u sljedećim slučajevima: 1) ako je drugostepeni sud izrekao smrtnu kaznu ili kaznu zatvora od dvadeset godina, ili ako je potvrdio presudu prvostepenog suda kojom je izrečena teža kazna; 2) ako je drugostepeni sud na osnovu održanog pretresa utvrdio činjenično stanje drugačije nego prvostepeni sud i na tako utvrđenom činjeničnom stanju zasnovao svoju presudu; 3) ako je drugostepeni sud preinačio presudu prvostepenog suda kojom je optuženi oslobođen optužbe i izrekao presudu kojom se optuženi oglašava krivim; (4) O žalbi protiv drugostepene presude rješava sud trećeg stepena u sjednici vijeća u skladu sa odredbama koje važe za postupak u drugom stepenu. Pred ovim sudom ne može se održati pretres. (...) 23. Zakon o budžetu ("Službeni list Republike Srpske" broj 4/00) u relevantnom dijelu glasi: Član 15. Sredstva budžetskih računa ne mogu se koristiti za rashode koji nisu predviđeni budžetom. Prihodi od naknada korisnika usluga ostvareni na tržištu od obavljanja osnovne i ostalih djelatnosti budžetskih korisnika, su prihodi budžetskih korisnika. Vlada će svojim propisom odrediti uvjete i način korištenja tih prihoda iz stava 2. ovog člana. 24. Zakon o finansijskoj policiji ("Službeni list Republike Srpske" broj 15/96) u relevantnom dijelu glasi: Član 26. Novčana sredstva za vršenje poslova Finansijske policije obezbjeđuju se iz: 1. Budžeta Republike Srpske, 2. Dijela javnih prihoda koji ne pripadaju Budžetu, 3. Dijela javnih prihoda koji pripadaju Budžetu. Član 27. stav 1. Sredstva iz člana 26. tačka 1. ovog zakona obezbjeđuju se za plate zaposlenih, materijalne troškove i posebne namjene u Finansijskoj policiji, prema mjerilima koji važe za ministarstva i druge posebne organizacije. Član 28. Radi kvalitetnog obezbjeđenja materijalne opremljenosti, unapređenja rada i modernizacije Finansijske policije saglasno članu 27. stav 3. ovog zakona, izdvaja se 4% od iznosa svih javnih prihoda utvrđenih i naplaćenih u postupku kontrole. Sredstva iz člana 26. tač. 2. i 3. obezbjeđuju se naknadom iz stava 1. ovog člana, koja se naplaćuju u korist računa Finansijske policije, istovremeno sa izmirivanjem poreske obaveze prema budžetu i fondovima. VI. Dopustivost 25. Sukladno članku VI/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine Ustavni sud, također, ima prizivnu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovome ustavu kada ona postanu predmetom spora zbog presude bilo kojega suda u Bosni i Hercegovini. 26. Sukladno članku 16. stavak 1. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi učinkoviti pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnositelj apelacije primio odluku o posljednjem učinkovitom pravnom lijeku kojega je koristio. 27. U konkretnom slučaju predmet osporavanja apelacijom je Presuda Okružnog suda broj 11 0 K Kžk od 1. srpnja godine protiv koje nema drugih

10 Broj 25 - Stranica 10 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, učinkovitih pravnih lijekova mogućih prema zakonu. Potom, osporenu presudu apelantov punomoćnik je primio 14. srpnja godine a apelacija je podnesena 8. rujna godine, dakle u roku od 60 dana, kako je propisano člankom 16. stavak 1. Pravila Ustavnog suda. Konačno, apelacija ispunjava i uvjete iz članka 16. st. 2. i 4. Pravila Ustavnog suda, jer nije očevidno (prima facie) neutemeljena, niti postoji neki drugi formalni razlog zbog kojega apelacija nije dopustiva. 28. Imajući u vidu odredbe članka VI/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 16. st. 1, 2. i 4. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da apelacija ispunjava uvjete glede dopustivosti. VII. Meritum 29. Apelant ukazuje da mu je presudom Okružnog suda povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. Europske konvencije, kao i pravo na nediskriminaciju iz članka II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i članka 14. Europske konvencije. a) Pravo na pravično suđenje 30. Članak II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine: Sve osobe na teritoriju Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i temeljne slobode ovog članka, stavak 2., što uključuje: (e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava vezana za krivične postupke. 31. Članak 6. Europske konvencije u relevantnom dijelu glasi: 1. Prilikom utvrđivanja građanskih prava i obveza ili utemeljenosti bilo kakve kaznene optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravično suđenje i javnu raspravu u razumnom roku pred neovisnim i nepristranim, zakonom ustanovljenim sudom. (...) 2. Svako tko je optužen za kazneno djelo smatra se nevinim dok se njegova krivica po zakonu ne dokaže. 32. U odnosu na primjenjivost članka 6. Europske konvencije, Ustavni sud ističe da se u konkretnom slučaju radi o kaznenom postupku u kojemu je apelant proglašen krivim za produženo kazneno djelo zlouporabe službenoga položaja ili ovlasti koje su propisane zakonom, te mu je izrečena uvjetna osuda kojom mu je utvrđena kazna zatvora u trajanju od tri mjeseca i istodobno određeno da se kazna neće izvršiti ukoliko u roku od jedne godine ne učini novo kazneno djelo. Dakle, u konkretnom postupku je utvrđivana utemeljenost kaznene optužbe protiv apelanta pa je članak 6. Europske konvencije primjenjiv. 33. Ustavni sud ukazuje da se apelacioni navodi o povredi prava na pravično suđenje najvećim dijelom odnose na prigovore koji se tiču dužine trajanja kaznenog postupka koju apelant dovodi u vezu kršenjem načela neovisnosti sudova i konačnom osuđujućom presudom. 34. Glede apelantovih navoda da je u konkretnom slučaju prekršeno načelo neovisnosti sudova i da je konačna osuđujuća presuda proizašla iz sukoba odluka Vrhovnog suda i Okružnog suda koji je zbog stalnog vraćanja na ponovno suđenje morao donijeti osuđujuću presudu, Ustavni sud napominje da prema praksi Europskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Europski sud) sud mora biti neovisan od izvršne vlasti i od stranaka (vidi Europski sud, Ringeisen protiv Austrije, presuda od 16. srpnja godine, serija A, broj 13, stavak 95). Osim toga, dvojbe u vezi s utiskom neovisnosti moraju biti objektivno opravdane, odnosno moraju se pružiti odgovarajući argumenti i dokazi da postoji legitimna dvojba u neovisnost suda zbog pritisaka i utjecaja izvršne vlasti. Međutim, u konkretnom slučaju apelant ovo načelo dovodi u vezu sa "sukobom" odnosno različitim odlučenjem Vrhovnog suda (koji je tri puta ukidao oslobađajuće presude), smatrajući da je Okružni sud pod pritiskom Vrhovnog suda konačno morao "popustiti" i donijeti osuđujuću presudu. 35. S tim u vezi, Ustavni sud opaža kako je Vrhovni sud rješenjem od 6. studenoga godine ukinuo drugostupanjsku presudu i predmet vratio na ponovno suđenje, uz obrazloženje da je pobijana presuda donesena uz bitnu povredu odredaba kaznenog postupka jer ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama a dati razlozi su proturječni sami sebi, zbog čega se činjenično stanje nije moglo prihvatiti kao pravilno i potpuno, pozivanjem na odredbu članka 364. stavak 1. točka 11. ZKP. Drugim rješenjem, od 13. studenoga godine, kojim je ukinuo presudu Okružnog suda i vratio predmet tome sudu na ponovno suđenje, Vrhovni sud je obrazložio kako je uvažavanjem priziva Tužiteljstva pobijana presuda donesena uz bitnu povredu odredaba kaznenoga postupka iz članka 364. stavak 1. točka 11. ZKP jer je izreka proturječna razlozima, pa se činjenično stanje nije moglo utvrditi kao pravilno i potpuno. Osim toga, istaknuto je da se iz pobijane presude nije moglo zaključiti po kojem osnovu je apelant oslobođen optužbe, jer oslobađajuća presuda mora sadržavati jasan i nedvosmislen stav po kojem osnovu je donesena. S tim u vezi je navedeno da je u izreci pobijane presude kao osnova za oslobađanje od optužbi naveden članak 350. točka 1. ZKP, dakle ako djelo za koje se optužuje po zakonu nije kazneno djelo. Stoga je, po mišljenju Vrhovnog suda, pogrešan stav Okružnog suda kada pri donošenju pobijane presude najprije obrazlaže da određene odlučne činjenice nisu dokazane, a potom izvodi zaključak kako djelo na koje ukazuju dokazi nije kazneno djelo. Trećim rješenjem, od 30. ožujka godine, Vrhovni sud je ponovno ukinuo drugostupanjsku oslobađajuću presudu i predmet vratio tome sudu na ponovno suđenje pred potpuno izmijenjenim vijećem, zaključivši da je i pobijana oslobađajuća presuda, kao i ranije presude, donesena uz bitnu povredu odredaba kaznenoga postupka iz članka 364. stavak 1. točka 11. ZKP na koju, u smislu odredbe iz članka 376. stavak 1. točka 1. ZKP, sud pazi po službenoj dužnosti. S tim u vezi je navedeno kako pobijana presuda ima gotovo identična utvrđenja kao i ranije presude koje su prethodnim rješenjima ukinute. 36. U svezi s tim Ustavni sud smatra kako sve naprijed navedeno, u okolnostima konkretnog slučaja, ne ukazuje da je, u smislu stavova iz naprijed navedene odluke Europskog suda, bilo tko iz izvršne vlasti ili Tužiteljstvo kao suprotna stranka u predmetnome kaznenom postupku, vršio ili pokušao izvršiti bilo kakav pritisak na sud, niti to proizlazi iz dokumenata podastrtih Ustavnom sudu, zbog čega se apelantovi navodi vezani za navodno kršenje načela neovisnosti u smislu garancija iz članka 6. Europske konvencije pokazuju neutemeljenim. Ustavni sud napominje kako stalno vraćanje odluke na ponovno suđenje može pokazati da postoje ozbiljni nedostaci u organizaciji sudbenoga sustava (vidi Europski sud, Probmeier protiv Njemačke, presuda od 1. srpnja godine, stavak 64, Izvješća 1997-IV), međutim, u konkretnom slučaju, Vrhovni sud u situaciji postojanja bitne povrede odredaba kaznenoga postupka iz članka 364. stavak 1. točka 11. ZKP u svezi s člankom 376. stavak 1. točka 1. ZKP na koje, osim povreda ukazanih prizivom, pazi i po službenoj dužnosti, nije mogao postupiti drugačije nego predmet vratiti nižestupanjskome sudu na ponovno suđenje. Iz navedenoga proizlazi kako postojanje bitne povrede odredaba kaznenoga postupka kao razloga zbog kojega se pobijana presuda nije mogla ispitati zahtijeva ukidanje presude i ponovno suđenje pred sudom koji ju je donio, uz ispunjenje standarda propisanih u odredbi članka 357. stavak 7. ZKP (sadržaj presude) na koje je Vrhovni sud u svojim rješenjima ukazao, budući da se radi o