Ž E N A K V I N N A. decembar mart

Ž E N A List Bosanskohercegovačkog saveza žena u Švedskoj Tidskrift utgiven av Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund i Sverige decembar 2006. mart 2007. 34 K V I N N A

mediteran.nu Subotom ujutro iz Švedske, srijedom ujutro iz BiH 11 Online rezervacije Langesvej 24 DK-3400 Hillerød www.toptourist.dk Danska Švedska + 45 (0) 48 25 38 37 + 46 (0) 42 13 27 20 + 46 (0) 42 18 29 84 + 46 (0) 86 42 13 78 Banja Luka + 387 (0) 65 52 55 85 + 387 (0) 51 37 03 83 Sarajevo + 387 (0) 33 21 40 74 + 387 (0) 61 22 82 23 Radno vreme ponedeljak - petak 9-18 Subotom, nedeljom i praznicima 10-16

& Prishtina Livs Specijalni sponzori kvinna žena 34 3povratne autobusne karte za BiH tombola i još, mnogo, mnogo toga Pokloni od Prishtina Livs i Plivit Trade u vrijednosti 2 000 kr Cjelokupan prihod od tombole ide u fond Djeci u BiH List BH Saveza žena u Švedskoj 12. izvještajna Godišnja skupština BH Saveza žena u Švedskoj Tidaholm, 2007-03-24 (Tidaholms Folkets Park) 12.00 Prijava delegata i gostiju 12.00 Ručak (do 14.30) 14.00 Radni dio Skupštine 15.00 Zabavno-muzički program (za goste) 16.00 Kulturno-umjetnički program 17.30 Zabavno-muzički program Domaćin: Kulturno BH udruženje Tidaholmski ljiljani Tidaholm 3

Ž E N A - K V I N N A ISSN: 1650-5204 Broj/Nummer 34 Godina/Årgång 8 Decembar-Prosinac 2006./ Mart-Ožujak 2007. List BH Saveza žena u Švedskoj Tidskrift utgiven av Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund i Sverige Prvi bosanskohercegovački ženski list izvan Bosne i Hercegovine. Prvi broj: april 1999. Den första bosniska kvinnotidskriften utanför Bosnien och Hercegovina. Första numret: april 1999 Izdavački savjet/utgivningsråd: Vahida Mehinović (predsjednica) Fikret Babović Hidajeta Babović (Danska) Senada Bešić Selma Borovac Sebiha Crnić Enisa Crnkić Emina Čejvan Sajma Dizdarević Belma Hafizović Fatima Kovačić Sehada Lakota Emira Mehmedbašić Đenana Mrzić (Norveška) Asima Pašalić Jasminka Jasna Perić Ismeta Šeremet Haris Tucaković Glavna i odgovorna urednica/chefredaktör: Senada Bešić Grafički urednik/grafisk redaktör: Haris Tucaković Lektor za švedski/korrekturläsare: Petra Berghäll Adresa/Adress: Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund i Sverige Box 353, 541 28 Skövde, Sweden Tfn: +46 (0)500-48 14 86 Fax: +46 (0)500-41 42 01 Mobil: +46 (0)73-556 36 74 E-post: info@bihsavezzena.com Internet: www.bihsavezzena.com Postgiro: 1269573-0 Org. nr: 866601-5824 Tiraž/Upplaga: 1000 Štampa/Tryck: Vadsbo-Tryck AB, Mariestad +46 (0)501-101 97 Printed in Sweden Cijene oglasa/annonspriser: Sv/v: 1/1 = 2 000 SEK; 1/2 = 1 200 SEK; 1/4 = 700 SEK 4-färg: 2 ggr Sv/v; sista sidan: 5 000 SEK Naslovna strana/framsida: Ansambl/Ensemble Kolo bosansko Sarajevo Foto: Haris Tucaković FRAMSIDAN Marija Šestić (BiH) Ola Salo, The Ark (Švedska) Eurosong 2007 Marija Šestić, studentica Muzičke akademije u Banjoj Luci i kćerka Dušana Šestića, autora bh. himne, će ove godine predstavljati BiH na Eurosongu 2007 koji se održava 12. maja u Helsinkiju u Finskoj. Marija Šestić je rođena 1987. godine, i student je Akademije umjetnosti u Banjoj Luci, odsjek klavir. Od šeste godine učestvuje na dječijim festivalima u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Rumuniji i Njemačkoj. Sa 13 godina bila je prvi solo pjevač, sa prostora bivše Jugoslavije, pozvana da Ensemblen för Bosnien och Hercegovinas folkdanser och sånger Kolo Bosansko (Bosnisk ringdans) Sarajevo har grundats år 1993 med målet och grundinriktningen att samla, bearbeta, förädla och presentera folk- danser och sånger, folktradition och respektabelt kulturarv av alla folk i Bosnien och Hercegovina. Kolo Bosansko har på repertoaren danser och sånger från hela Bosnien och Hercegovina och kan erbjuda konserter med 8-10 olika koreografier under en konsert. Invid sånger och danser presenterar de segmenten av folktradition, musik-sceniska föreställningar avsedda för särskilt ändamål (traditionella bröllop osv.), underhållningsprogram och även en hel rad andra intressanta dans- och musikprogram. Förutom talrika uppträdande i Sverige, har Kolo Bosansko framträtt för publikerna i Belgien, Egypten, Slovenien, Spanien, Turkiet, Tyskland, Österrike osv. På framsidan: En detalj från uppträdandet av Kolo Bosansko i Skövde under deras Sverigesturné från den 3 till den 13 november 2005. List BH Saveza žena u Švedskoj Kolo Bosansko učestvuje na MTV-u Berlin. Iste godine objavila je svoj prvi CD. Hari Mata Hari je na prošlogodišnjem Eurosongu 2006 pjesmom Lejla osvojio 3. mjesto i tako je ovogodišnjem predstavniku obezbijedio direktan ulazak u finale. Žrijebanje u dvorani Finlandia Hall su obavili domaćini ovogodišnjeg takmičenja Jaana Pelkonen i Mikko Leppilampi. Naša predstavnica Marija Šestić je dobila 1., a predstavnici Švedske, grupa The Ark, 12. startnu poziciju. NASLOVNICA Ansambl narodnih igara i pjesama Bosne i Hercegovine Kolo Bosansko Sarajevo je osnovan 1993. godine sa ciljem i osnovnom orijentacijom sakupljanja, obrade, umjetničke dogradnje i prezentacije igara i pjesama, respektabilne kulturne baštine, bogate folklorne tradicije i narodnih običaja naroda u Bosni i Hercegovini. Kolo Bosansko na svom repertoaru ima igre i pjesme naroda iz svih krajeva Bosne i Hercegovine i može ponuditi publici izvođenje cjelovečernjih plesnih koncerata, sa 8-10 različitih koreografija u toku jednog koncerta, u kojima su pored pjesme i plesa prikazani segmenti narodnih običaja, zatim muzičko-scenskih predstava namjenskog karaktera, muzičkih programa zabavnog aranžmana i niz drugih interesantnih plesnih i muzičkih programa. Pored brojnih nastupa u Švedskoj, Kolo Bosansko se predstavilo i publici u Austriji, Belgiji, Egiptu, Njemačkoj, Sloveniji, Španiji, Turskoj itd. Na naslovnici: Detalj sa nastupa Kola Bosanskog u Skövdeu tokom turneje u Švedskoj od 3. do 13. novembra 2005. Kontakt: Kolo Bosansko Branilaca Sarajeva 24, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina Tfn/Fax: ++387 (033) 21 25 76, 20 55 38, E-post: bkc@bih.net.ba 34 žena kvinna Foto: Emma Svensson

Haagtribunalen har öppnat dörren till nya folkmord Internationella jurister har definierat detta begrepp så att skulden för folkmord kommer att vara omöjligt att bevisa. Haški sud otvorio vrata za nove genocide Međunarodni pravnici su taj pojam definisali tako da je krivicu za genocid gotovo nemoguće dokazati. assakern på 8,000 muslimer i den M bosniska staden Srebrenica 1995 var folkmord, konstaterar Internationella domstolen i Haag. Domstolen konstaterar att handlingar som utgör folkmord begåtts av medlemmar av den Bosnienserbiska armén, sade domaren Rosalyn Higgins. I samma utslag slår domstolen fast att andra massmord i olika delar av Bosnien under kriget 1992-95 inte utgjorde folkmord. (TT-AFP) Serbien friades på måndagen (2007-01- 26) från anklagelser om folkmord under kriget i Bosnien. Men Internationella domstolen i Haag anser att Serbien ändå bröt mot folkrätten genom att inte agera för att hindra folkmord på bosniska muslimer i Srebrenica 1995. (DN) Internationella domstolen i Haag har beslutat att folkmordet begåtts i Srebrenica, men inte på hela territoriet av Bosnien och Hercegovina. Det är likadant som att besluta att nazisterna begick folkmord mot judarna i fem-sex koncentrationsläger, men inte på hela territoriet. Detta är till sist ett väldigt ovanligt beslut, ty enligt deras logik folkmordet kan helt enkelt inte fysiskt utgöras på varje kvadratcentimeter av landet. (Žarko Puhovski, Ordförande för Kroatiens Helsingforskommittén, FENA) Det finns planetarisk enighet om att det begicks folkmord i Srebrenica och detta har även i måndags vidimerats med FNtribunalens sigill. Som lagbrytarna för denna krigsförbrytelse förklarades de politiska och militära makterna av självförklarade Republika Srpska Internationella jurister har definierat detta begrepp så att skulden för folkmord kommer att vara omöjlig att bevisa. De har med detta trasserat s.k. dödsfabrikens väg som börjar i Auschwitz och fortsätter i Kambodja, Ruanda, Bosnien, Sudan (Gojko Berić, Oslobođenje) Vem är nästa?/ko je slijedeći? (Art Publishing, Sarajevo, 1994.) Refuchess (Art Publishing, Sarajevo, 1994.) okolj nad 8,000 muslimana u bosanskom gradu Srebrenici 1995. je bio P genocid, konstatuje Međunarodni sud u Den Haagu. Sud konstatuje da su radnje koje predstavljaju genocid počinjene od pripadnika Vojske Bosanskih Srba, rekla je predsjednica suda Rosalyn Higgins. U istoj presudi je sud zaključio da ostala masovna ubistva u različitim dijelovima Bosne i Hercegovine tokom rata 1992-95. ne predstavljaju genocid. (TT-AFP) Srbija je oslobođena u ponedjeljak (2007-01-26) optužbi za genocid tokom rata u Bosni i Hercegovini. Ali Međunarodni sud u Den Haagu smatra da je Srbija ipak prekršila međunarodni zakon jer nije djelovala da spriječi genocid nad bosanskim muslimanima u Srebrenici 1995. (DN) Međunarodni sud je zaključio da se genocid dogodio u Srebrenici, ali ne na čitavom teritoriju Bosne i Hercegovine. To je isto kao da su zaključili da su nacisti počinili genocid nad Židovima u pet-šest logora, a ne na cijelom teritoriju. To je u krajnju ruku veoma neobičan zaključak, jer po njihovoj logici genocid jednostavno nije moguće fizički počiniti na svakom kvadratnom centimetru države. (Žarko Puhovski, Predsjednik Helsinškog odbora Hrvatske, FENA) D a je u Srebrenici počinjen genocid, o tome postoji planetarna saglasnost, koja je ovog ponedjeljka ovjerena pečatom Međunarodnog suda pravde. Kao krivci za taj zločin proglašene su političke i vojne vlasti samoproglašene Republike Srpske Međunarodni pravnici su taj pojam definisali tako da je krivicu za genocid gotovo nemoguće dokazati. Time su trasirali tzv. put fabrika smrti, koji počinje u Aušvicu, a nastavlja se preko Kambodže, Ruande, Bosne i Hercegovine, Sudana (Gojko Berić, Oslobođenje) kvinna žena 34 List BH Saveza žena u Švedskoj 5

AKTIVNOSTI Kulturna manifestacija regije Zapad Nakon bogate izložbe ručnih radova predstavili se bh. književnici i umjetnici iz Göteborga: Nizama Granov Čaušević, Zulfa Kotorčić, Meho Baraković, Enisa Popović Čengić, Saida Malkoč Trnka i Hadžera Omerović Piše: Haris TUCAKOVIĆ Kvinnosektionen Fatima Gunić har den 9 december 2006 i Göteborg anordnat en kulturmanifestation för region Väst. Munevera Hebib, Fatima Kovačić och Vahida Mehinović har öppnat programmet och hälsat de närvarande välkomna. Den här gången, invid talrika och väldigt vackra kvinnohantverk, har man ägnat större uppmärksamhet åt att presentera bosniska författare och konstnärer som bor i Göteborg: Nizama Granov Čaušević, Zulfa Kotorčić, Meho Baraković, Enisa Popović Čengić, Saida Malkoč Trnka och Hadžera Omerović. Sekcija žena Fatima Gunić je 9. decembra 2006. u Göteborgu bila domaćin Kulturne manifestacije regije Zapad. Ovog puta je, uz brojne i predivne rukotvorine naših žena, posvećena veća pažnja predstavljanju bh. književnika i umjetnika koji žive i stvaraju u Göteborgu. Susret su otvorile i pozdravile prisutne Munevera Hebib, predsjednica te sekcije, Fatima Kovačić, koordinatorica za regiju Zapad, i Vahida Mehinović, predsjednica Saveza žena. NIZAMA GRANOV ČAUŠEVIĆ je rođena u Janji, a do rata je živjela u Goraždu. Po dolasku u Švedsku je učestvovala u projektu Skriv ett brev till sitt barn (Napiši pismo svom djetetu) koji je 1999. godine rezultirao knjigom Tid att minnas (Vrijeme sjećanja), a u kojoj je objavljena i jedna njena priča. Time je Nizamina ljubav prema književnosti i želja iz rane mladosti da se bavi pisanjem postala stvarnost i ohrabrenje za njena dalja nastojanja. Svoju prvu samostalnu knjigu Hotell Tre Kronor, i to na švedskom jeziku, objavila je četiri godine kasnije. Knjiga nosi naslov izbjegličkog prihvatilišta u kojem sam zajedno sa svojom djecom provela prvih šest mjeseci našeg izbjegličkog života u Švedskoj. Nisam mogla čak ni sanjati da ću nakon deset godina od mog dolaska u Švedsku u istom zdanju, samo renoviranom i sa novim imenom Spar, prezentirati moju knjigu. Ogromnu potrebu da ispričam šta se to desilo meni i mojoj porodici, kao i želju da Šveđanima približim krvavi bosanski rat, pretočila sam u tri stotine stranica knjige Hotell Tre Kronor. Time sam na neki način htjela pokazati i da mi nismo repa bez korijena, nego da itekako imamo i kulturu i historiju i sve drugo. Mnogi su me Nizama Granov Čaušević Šveđani pitali i u razgovoru rekli da im je tek čitanjem te knjige postalo jasno šta se to u Bosni desilo, kaže Nizama Granov Čaušević i dodaje da veliku zahvalnost duguje projektu Göteborgska tidsspeglar, koji njeguje multikulturalnost Göteborga, a koji je i finansirao štampanje knjige. Po nagovoru porodice, rodbine i mnogih Bosanaca i Hercegovaca koji su došli u Švedsku, a nisu dobro savladali jezik, Nizama je prevela knjigu na bosanski i objavila je, u nešto manjem obimu, pod naslovom Hotel Tri krune, naredne, 2004. godine. I ta knjiga je naišla na dobar prijem čitalaca a kompletno izdanje rasprodano. Autorica kaže da namjerava naljeto štampati drugo izdanje te knjige. Nizama je nakon toga s puno entuzijazma počela paralelno pisati dvije stvari, na švedskom i na bosanskom. I kad je poodmakla u tim tekstovima, dala je svom mužu Hajrudinu, koji je inače profesor književnosti, da pročita to što je napisala, a on joj je doslovce ovako odgovorio batali pisanje na švedskom jeziku, piši na bosanskom, mnogo se lakše možeš izraziti i mnogo ljepše na maternjem jeziku. Nizama ga je poslušala i od toga je nastala knjiga Umihana na bosanskom jeziku. Radi se o jednom prelomnom trenutku u životu nas Bošnjaka, a to su pedesete godine prošlog vijeka, kad su rijetki odlučili da svoju žensku djecu pošalju na školovanje u druge gradove. Naravno, uz veliko podozrenje svih ostalih koji to nisu radili. Ali, na sreću, bilo je i takvih roditelja koji su se poveli za naprednijim i svoju djecu slali u školu. Kažem prelomni trenutak, pa kad je sve to naprijed krenulo, onda smo mi među našim Bošnjakinjama imali i jako puno i doktorica i pravnica i učiteljica i profesorica Ali, uvijek ima ono ali, mnogi roditelji koji su svoju žensku djecu dali u školu, ipak su, ako su bili od begovskog soja, kakvi i jesu u ovoj mojoj knjizi, zadržali patrijarhalna razmišljanja kada je u pitanju izbor kćerkinog partnera i to čini dramski zaplet u ovoj knjizi za koju kažu da su je pročitali u jednom dahu. To je uglavnom sadržaj Umihane, knjige o ljubavi, prijateljstvu i umijeću žrtvovanja, rekla je na kraju Nizama Granov Čaušević. ZULFU KOTORČIĆ sam viđao na svim susretima žena u Göteborgu kojima sam od 1999. godine prisustvovao, ali, nažalost, nisam znao o kome se radi. Nizama je ovog puta iskoristila priliku da je predstavi: Naša Zulfa je došla kao izbjeglica kao i svi mi ostali. Ali kad je neko mlad duhom, onda teško stari. Pa je naša Zulfa angažovana, ako niste znali, u Pozorištu na Angeredu (Angereds Teater) u kojem je glumila u dva pozorišna komada rame uz rame sa ostalim švedskim glumcima. I nije 6 List BH Saveza žena u Švedskoj 34 žena kvinna

Dio izloženih ručnih radova domaćina sekcije Fatima Gunić Göteborg Zulfa Kotorčić samo na tome stalo nego je ona dobila glavnu ulogu u jednom dokumentarnom filmu kojeg su snimali studenti sa Filmske akademije. Zulfa ima i zlatne ruke i radi predivne stare narodne nošnje u minijaturi. Zulfa piše i pjesme a ja sam se odlučila za pjesmu Lastavice ptico mila: Lastavice ptico mila kuda širiš lahka krila jesi l Bosni poletjela jesi l je se zaželjela kao i ja ptico mila. Lastavice ptico mila da l ćeš sresti jato svoje da l ćeš naći gnijezdo svoje ili su ga porušili ko i moje ptico mila. Lastavice ptico mila da li ćeš se ovdje vratit da mi kažeš ptico mila jesi li se umorila jesi l gnijezdo sagradila mlade ptiče odgojila novom jatu pridružila kao i ja ptico mila. MEHO BARAKOVIĆ je rođen u Banjoj Luci a najveći dio svog života proveo je u Trebinju. Nakon objavljivanja pjesme Nije više Trebinje juna 1993. u beogradskoj Borbi, zatvoren je, zlostavljan, i dalje kako slijedi. Pušten je, kako kaže, s preporukom koju sam očekivao: da odem iz grada. Ušao sam u prvi autobus Baraković je do tada objavio 8 zbirki poezije, od kojih jednu na talijanskom. Nakon toga slijedi njegov period Plavske zvijeri u kojem nastaje 5 zbirki poezije pisanih u sobi broj 303 hotela Plavsko jezero (pretvorenog u izbjeglički centar) u Plavu, Crna Gora. U tom ciklusu je i Homo Balcanicus, za moj ukus jedna od najdubljih izbjegličkih zbirki poezije, uopšte. Ko prati kulturna, odnosno književna događanja na prostorima Švedske sigurno zna za moju malenkost. Ja sam prvu knjigu objavio 1972., prije 34 godine, kad sam bio vrlo mlad. I samom tom knjigom, koja se zvala Azil, naslutio sam da ću kao pisac i kao čovjek završiti ili otići u neka prostranstva koja se zovu druga zemlja, drugi prostori itd. To je poetsko što čovjek nosi sa sobom, odnosno ta slutnja čovječja je svojstvena samo odabranim, kaže Meho Baraković. Baraković je u Švedsku došao 1995. godine i objavio 3 knjige na švedskom jeziku. Član je Saveza pisaca Švedske i Društva pisaca Bosne i Hercegovine koju smatra svojom matičnom zemljom i ističe da prevashodno sve ono što radi, radi za afirmaciju Bosne i Hercegovine. Puno sam puta bio u prilici da govorim ovako na javnim mjestima i uvijek sam taj svoj govor završavao ili počinjao na način da zamolim svakog čovjeka našeg da govori prvo vrlo pozitivno o zemlji iz koje je došao, i drugo da oko sebe širi pozitivnu energiju jer je Bosna i Hercegovina zemlja koja je ipak u Evropi. Mnogi ne žele i neće da shvate da smo iz Evrope došli u Evropu, kaže Baraković. Govoreći o svojoj dvojezičnoj zbirci Stockholm iznutra i druge pjesme, Baraković je dalje kazao se ne može funkcionisati u Švedskoj kao pisac, ako nemate dvije-tri knjige objavljene na švedskom jeziku. Baraković ne krije duboko razočarenje zbog gašenja trebinjskog lista Izvori (objavljenja su 63 broja), nakon čega je osnovao Kulturno udruženje Broarna-Mostovi koje okuplja prvenstveno osobe iz kulture. U Švedskoj nastaje književnost na bosanskom jeziku koja se mora na neki način Meho Baraković respektovati. Prošle godine na Sajmu knjiga u Sarajevu vidio sam da i u drugim sredinama van Bosne i Hercegovine nastaje jedna književnost koja će kasniji značiti puno više nego što to u ovom trenutku znači, rekao je Meho Baraković najavivši svoju slijedeću, 19. zbirku poezije Göteborg ili ko bi rekao da je to moguće koja bi za par mjeseci trebala doći u ruke čitalaca. ENISA POPOVIĆ ČENGIĆ, Goraždanka iz Čajniča, se bavi, kako kaže, najljepšim od svih poslova poslom nastavnika bosanskog jezika punih 35 godina. U Švedskoj je od 1992. godine. Enisa je, između ostalog, bila i predsjednica Odbora za kulturu pri BH Savezu žena u Švedskoj 2001. i 2002. godine u vrijeme kad je (30. marta 2002.) u Skövdeu organizovana Savezna kulturna manifestacija i izložba ručnih radova koja je okupila preko 350 bh. žena. Skup na kojem se imalo šta vidjeti i čuti. kvinna žena 34 List BH Saveza žena u Švedskoj 7

Enisa Popović Čengić Saida Malkoč Trnka Hadžera Omerović Nikad do tada se naše žene nisu u Švedskoj okupile u tolikom broju. Ovo su trenuci kada mi koji se bavimo lijepom riječju možemo kazati o onom što pišemo i da vam to ostane u jednom lijepom sjećanju. Još jedna lijepa večer, jedan susret sa ljepotom, uz ove prelijepe radove. Donijeli smo komadiće naše Bosne, komadiće koje tako brižno čuvamo u našim švedskim seharama, u našim sjećanjima. Te lijepe stvari samo nastaju prema ljepoti naših majki, naših nana i njihovih stvari. Njihovu ljepotu večeras tu gledamo. Moramo biti ponosni na to. Ja mojim pjesmama želim uvijek da zabilježim upravo to, rekla je Enisa Popović Čengić i izrazila veliko zadovoljstvo što nas vidi u tolikom broju i činjenicom da se geteborški bh. kulturni krug sve više proširuje. Enisa je govorila pjesme Čovjek u kamenu i Sjene iz svoje treće zbirke poezije Halka, knjige izvanredno ilustrovane njenim predivnim keramičkim radovima u raku tehnici. Ovakvih druženja bi trebalo biti više, a i naših pjesama koje govore o ljubavi prema Bosni, ljubavi prema prijateljstvu, prema onom što vrijedi u životu, rekla je na kraju Enisa Popović Čengić. SAIDA MALKOČ TRNKA je dobro znana kulturnim krugovima Göteborga, a ovo je bilo njeno prvo predstavljanje na jednom susretu organizovanom od BH Saveza žena u Švedskoj. Prve pjesme joj je objavljivao Alija Isaković u sarajevskom eminentnom časopisu Život, a prva njena knjiga je izdana 1978. godine u sarajevskoj Svjetlosti. U BiH je objavila tri zbirke poezije i u Švedskoj dvije, obje na švedskom, a prevedena je na turski, engleski, češki i francuski jezik. Član je Saveza pisaca Švedske i član švedskog PEN kluba. Između ostalog, simbol Bosne je ja- buka. Ako se sjećate kako se završava Smrt Omera i Merime A u ruke rumenu jabuku, / Da se znade da su dragi bili. To je ta jabuka koju ja pravim, to je ta jabuka koja je simbol ljubavi, kaže Saida Malkoč Trnka i nastavlja da je, nakon bombardovanja Sarajeva, došla sasvim slučajno u Švedsku. Bili su na putu za Pariz gdje su njeni prijatelji iz djetinjstva, zajedno sa Safetom Sušićem i prof. dr. Predragom Matvejevićem, koji je preveo njene pjesme na francuski, garantovali za njenu porodicu da može doći u Pariz. Međutim, Pariz se nije pokazao nimalo kosmopolitskim. Francuzi ih nisu pustili i rekli su da Saida i njena djevojčica mogu ući, ali ne i njen muž Muhamed jer oni imaju dovoljno muslimana iz Maroka. Nikakve garancije nisu pomogle. Nepune tri godine nakon dolaska u Švedsku objavila je knjigu na švedskom jeziku Frusna bilder, za koju je dobila Nagradu za kulturu grada Göteborga. Saida ističe da je u ovom gradu napravila više od 150 izložbi što neki švedski umjetnici nisu uradili ni za cijeli svoj život. Formirala sam internacionalni ženski nättverk (mrežu) za žene koje su akademski obrazovane, koje govore više jezika, koje pišu poeziju, sviraju, slikaju da se družimo zajedno. Pozivala sam naše žene, Enisu Popović Čengić i druge, i nije bilo biblioteke u ovom gradu i okolini koja nije vidjela naše slike i naše radove. Doprinijela sam, čini mi se na najbolji način, da se stvori jedna slika o bosanskoj ženi kao ženi koja je kreativna, koja zna, koja može i koja hoće i jeste dio Evrope, kaže Saida Malkoč Trnka. Nedavno su imali program posvećen doprinosu šansone u razvoju evropske književnosti i kulture i program o feminizmu koji nije produkt švedskog gledanja na feminizam nego svjetskih i evropskih trendova. Folkuniversitet je pokazao interesovanje da se oba programa ponove. Saida kaže da su njene lutke obišle Londona, Pariz, Peking sve krajeve svijeta jer su bile izložene baš u Gradskom muzeju. Puno stranaca je posjećivalo Göteborg, pa su na taj način zapažene. Pozvala je sve na otvaranje njene izložbe bosanskih pejsaža i drugih motiva rađenih u vuni, 3. februara u Kulturhuset Bagaregården u Göteborgu. Ja imam ovdje jednu lutku koja se zove Tufna. To je lutka koja nije za prodaju, to je lutka koja meni dozvoli da sa 50 godina ostanem dijete. Ova lutka zna na stotine, na hiljade dječijih pjesama. Pošto se jedna djevojčica tako strpljivo družila sa mnom i željno iščekivala da vidi kakve će biti te jabuke koje ja danas uradim, ona će dobiti ovu jabuku jer ona smatra da je ta najljepša, rekla je Saida Malkoč Trnka završavajući svoje predstavljanje jednom jedinom pjesmom koja živi u meni a koja živi i u ovoj lutki u jednom danu 1400 minuta, ljudi se mogu rastati 1400 puta, ali samo jedan rastanak će da boli kada odlazi osoba koja se voli HADŽERA OMEROVIĆ se prije dvije godine, na Godišnjoj skupštini BH Saveza žena u Örebro-u, predstavila svojom knjigom Bošnjačka duša satkanom od 33 kratke priče. Ja pišem prozu i poeziju, a kažu mi da tako interesantno znam čitati. Više volim pročitati nego govoriti o sebi, a za ovo veče sam izabrala priče Teferič i Svileni šal iz Bošnjačke duše i pjesmu Ispovijest iz zbirke poezije koja u pripremi. Ta pjesma je posvećena mojoj majci, rekla je Hadžera. O Hadžeri Omerović najbolje govore njene priče i pjesme koje ona tako iskreno, prisno i toplo izgovara, kao iz duše naše Bosne i Hercegovine. 8 List BH Saveza žena u Švedskoj 34 žena kvinna

Književno veče supružnika Nizame i Hajrudina Kulturno udruženje Broarna-Mostovi iz Angereda, Göteborg, osnovano je februara 2006. Ovo udruženje je privuklo posebnu pažnju Poetskom večeri Bele Džogović i Književnom večeri Nizame Granov Čaušević i Hajrudina Čauševića, i najavljuje Književno veče s Midhatom Ajanovićen Ajanom za 16. aprila u Folkets hus Hammarkullen. Piše: Meho BARAKOVIĆ T okom prošle, dakle 2006. kalendarske godine, prema mojoj evidenciji, koja možda i nije potpuna, u Švedskoj je objavljeno slovom i brojem 14 knjiga proze i poezije na bosanskom (i švedskom) jeziku, autora iz Bosne i Hercegovine, i Sandžaka, a koji žive u ovoj skandinavskoj zemlji. To je pokazatelj koji se može čitati i kao konstatacija da ovdje nastaje jedna književnost i izvan granica Bosne i Hercegovine. Pored pisaca koji su kao pisci došli u ovu zemlju, može se reći da ima stvaralaca koji su ovdje piscima postali. Nedavno, 23. januara, u organizaciji Biblioteke na Hjällbu (Biblioteket i Hjällbo), u predgrađu Göteborga, i Kulturnog udruženja Broarna-Mostovi, održano je u Biblioteci na Hjällbu književno veče supružnika Nizame Granov Čaušević i Hajrudina Čauševića. Nakon pozdravnog Slova rukovodioca biblioteke, obratio sam se prisutnima, kao suorganizator i domaćin, dajući osnovne podatke (biografske) i književničke. Tom prilikom sam rekao da je Nizama Granov Čaušević rođena u Janji a do rata je živjela u Goraždu. Svoju prvu knjigu, što je posebna zanimljivost, je napisala i objavila na švedskom jeziku 2003. Tu svoju prvu knjigu, sama je prevela na bosanski jezik i objavila je pod naslovom Hotel Tri krune 2004. godine. Umihana je njen drugi roman objavljen 2006. godine. Nizama živi u Göteborgu. Nizamin suprug, profesor Hajrudin Čaušević, na ovoj književnoj večeri predstavio se knjigom memoarske proze Fahro profesor Fahrudin Baščelija u sjećanjima i anegdotama, objavljenom 2004. godine. Zaista je bilo zanimljivo biti prisutan i slušati literarni dvojac Nizamu i Hajrudina na njihovoj književnoj večeri i prezentaciji njihovih knjiga. I posjeta je bila izuzetno dobra, jer se imalo šta i čuti K njiga Hajrudina Čauševića Fahro profesor Fahrudin Baščelija u sjećanjima i anegdotama (Planjax, 2004.) je monografija o profesoru Fahrudinu Baščeliji u sjećanju savremenika, dokumentima i, nadasve, viđenju samog autora. Zahvaljujući upravo tom ličnom pristupu i brojnim humornim anegdotama u kojima se ogleda dobroćudnost, vedrina duha i duše glavnog junaka, njegovo neizmjerno čovjekoljublje čita se kao roman. A ono što iz stranice u stranicu otkrivamo daleko je šire od pojedinačnog životopisa čitavo jedno istorijsko razdoblje od kraja II svjetskog rata pa do početka osamdesetih godina prošlog stoljeća. Moralo je tako biti jer se biografija Fahrudina Baščelije ne da odvojiti od zbivanja u kulturi i prosvjeti Bosne i Hercegovine tog perioda. On je bio više od aktivnog učesnika nerijetko pokretač, inicijator razvoja i unapređenja školstva društvene sredine u kojoj je boravio. Prije svega u svom rodnom Goraždu a onda i drugim gradovima od Trebinja preko Tuzle do Sarajeva. Sve po potrebi službe. Snagom neposredne iskrenosti, živim, autentičnim dahom i duhom knjiga je inspirativna, sigurna sam, za sve svoje čitaoce. Posebno za prosvjetne radnike jer im pruža uzor, zvijezdu vodilju na nerijetko trnovitom prosvjetarskom polju. Per aspera ad astra. Sa svjetlom u oku i srcu do zvijezda se stiže. Fahrudin Baščelija je za to očit dokaz i njegov učenik Hajrudin Čaušević. I svi oni koji su imali sreću da ih upoznaju. A ovoj knjizi zahvaljujući porašće im broj. Da zaključim: knjigu smatram višestruko korisnom i zanimljivom za najširi krug čitalaca. U njoj kuca bilo ne samo izuzetnog čovjeka oko koga se obvila, već i značajnog istorijskog razdoblja naše zemlje koje treba zapamtiti. (Iz recenzije Vojislave Vasiljević) kvinna žena 34 List BH Saveza žena u Švedskoj 9

Dva događaja ovih dana pobuđuju pažnju mladih i starih stanovnika ovoga grada a vezana su za ličnosti koje su Naše Gore List. Pa pođimo redom: Fudbal Da je fudbal najljepša i vjerovatno najvažnija sporedna stvar na svijetu pokazuje i primjer novoosnovanog seniorskog fudbalskog kluba Bosna iz Helsingborga. Prošle godine su dvije Korpen ekipe: FK Bosna i BIH 94 krenule u takmičenje bez pretjerano velikih iluzija i sa skromnim ambicijama. Međutim, rezultati polusezone a posebno kraja sezone bili su zaista impozantni. Ekipa je osvojila ubjedljivo prvo mjesto i stekla uslove za takmičenje u švedskoj Herrar Div. 4 Nv. C. Takvom početku, a kasnije i nastavku aktivnosti, malo se ko tada nadao. Ali, mali broj entuzijasta i bogat repertoar igračkog kadra ulijevao je nadu u ljepšu i bolju budućnost. Zato je ubrzo nakon završetka prvenstva imenovan stručni štab i obavljene sve neophodne formalnosti za dostojnu prezentaciju FK Bosna u gradu i šire. Na čelu stručnog štaba izabrani su provjereni igrači i stručnjaci koji su i u proteklom periodu vodili veći broj klubova sa šireg područja Skåne. Na samom početku trenerski tandem Damir Porobić i Mustafa Kuruzović ima povjerenje igrača, uprave i navijača ovog mladog i nadasve ambicioznog sastava. A na samom početku trenerski tandem računa na spoj iskustva i mladosti tako da je prvu zvaničnu prijateljsku utakmicu započeo u sastavu koji s obzirom na premijeru zaslužuje i konstataciju pa pođimo redom: Jasmin Kuruzović, Dženan Dugalić, Amir Ćato, Samir Alibašić, Hilmija Dugalić, Mersad Halilović, Husein Mušović, Mustafa Kuruzović, Samir Nurović, Anes Oraščanin, Esad Pendek. Na klupi su ovaj put sjedili: Jasmin Mišanović, Igor Mišanović, Bernard i Eldar Cacan. Na raspolaganju trenerskom tandemu su u narednoj sezoni su i: Boris Jurišić, Amil Pejkušić, Haris Kršlak, Amir Kusturica, Dženan Čubro, Edin Jahić, Damir Konaković i Mirza Huseinbašić. Igrali su otvoreno, borbeno i požrtvovano upravo onako kako su i mnogi njihovi navijači očekivali od njih. Na kraju rezultat i nije toliko bitan koliko činjenica da su u potpunosti opravdali ukazano povjerenje. Problem finansija koji se uvijek pojavljuje u ovakvim situacijama bar na početku je riješen zahvaljujući pojedincima zaljubljenicima u fudbal i vrlo uspješnoj saradnji ovdašnja dva renomirana udruženja: BIH 04 Mi sa ponosom o njima Dva događaja pobuđuju pažnju mladih i starih stanovnika Helsingborga Piše: Elvedin DUROVIĆ i BIH 94 koji su konkretnim materijalnim sredstvima omogućili novoformiranom klubu da može raditi i djelovati pod optimalnim uslovima. Ilustrativan je primjer udruženja BIH 04 i BIH 94 iz Helsingborga koji su cjelokupni prihod sa kulturno-zabavne manifestacije namijenili za regulisanje neophodnih potreba za početak rada fudbalskog kluba (oprema, registracija, administracija ). Zato vjerovatno i treba podstaknuti i druge pojedince i udruženja da krenu ovim putem u pomoći mladim ljudima da i kroz sport steknu afirmaciju i ugled u tuđem svijetu. U razgovoru sa šefom stručnog štaba Damirom Porobićem i njegovim zamjenikom Mustafom Kuruzovićem saznali smo da je cilj ove mlade ekipe zadržati status a već naredne godine konsolidovati ekipu i FK Bosna šampioni Korpena 2006. På sistone har två saker väckt uppmärksamhet hos de unga och gamla bosnierna som bor i Helsingborg fotboll och gymnastik. Den nygrundade Fotbolls Club Bosna från Helsingborg har placerats i Herrar Div. 4 Nv. C till full belåtenhet av dennes supportrar från renommerade bosniska föreningar BiH-S-04 och BiH 94. Bosniskan Džana Damjanović är en av 17 unga flickor från GF Ling Helsingborg som i sin idrottskarriär på den svenska och den internationella gymnastikscenen vunnit många medaljer och priser. Džana började med gympa när hon bara var 4 år och är idag en etablerad landslagspelare. spremno dočekati novi izazov plasman u veći rang takmičenja. Mnogi sa nestrpljenjem očekuju početak takmičenja zakazanog za 15. april ove godine i prvi zvanični nastup protiv ekipe Vallåkra IF iz Vallåkre. Zato nije daleko mnogima da sa područja Skåne dođu, vide i bodre naše momke u premijernom nastupu. Po onome što su pokazali u pripremnom periodu sigurno nas neće razočarati Poslije premijere slijede susreti sa renomiranim protivnicima kao što su: Croatia Hgb KIF, Helsingborgs AIS, Billesholms GIF, Mörarps IF i mnogi drugi Zato umjesto instrukcija i opstrukcija svojstvenih nama i našem mentalitetu poželimo ovom mladom sportskom kolektivu puno uspjeha u budućem radu i dostojnu prezentaciju naše zemlje na svim terenima sirom Švedske. 10 List BH Saveza žena u Švedskoj 34 žena kvinna

Džana Damjanović u prvom planu GF Ling, Helsingborg, prvaci Švedske 2006. Džana Damjanović na treningu Gimnastika sada o drugoj sportskoj disciplini koja A zasigurno nije u samom vrhu popularnosti ali je svojom gracioznošću i estetikom vjerovatno ispred mnogih poznatih sportskih disciplina. Riječ je o sportskoj gimnastici kojom se već dugi niz godina bavi član i mlada reprezentativka Švedske ponosna Bosanka Džana Damjanović. Skromna i vrijedna učenica 2. razreda Gimnazije prirodno-matematičkog smjera već dugi niz godina se bavi ovim teškim ali atraktivnim sportom. Sa samo 4 godine počela je svoje prve gimnastičko-ritmičke korake i već na početku najavljivala da će se u budućnosti nešto dogoditi. Ako informacije radi ilustrujemo nekoliko statističkih podataka o ovoj mladoj djevojci možda će vam biti sasvim jasno o kakvom se talentovanom potencijalu radi. Ona je jedna od 17 mladih djevojaka uzrasta od 16-24 godine koja je u dosadašnjoj karijeri uspjela na domaćoj i međunarodnoj sceni osvojiti mnoge medalje i pohvale vrijedne pomena. Tri puta uzastopno je član pobjedničke ekipe na Juniorskom prvenstvu Švedske. Na švedskom prvenstvu za seniore prošle godine osvojile su drugo mjesto u veoma jakoj konkurenciji i na taj način stekle pravo učešća na Evropskom prvenstvu koje se 2006. godine održalo u češkoj Ostravi. Na evropskoj sceni, iako premijerno, osvojile su treće mjesto u kvalifikacijama a peto u ukupnom plasmanu. Upravo se priprema za prvenstvo Švedske koje će se ove godine održati u Uppsali a nada se ponovnom nastupu na Evropskom prvenstvu 2008. godine. Iako veoma skromna i škrta na riječima uspijevamo saznati da trenira 4 puta sedmično i to po 3 sata što iziskuje izuzetne napore i odricanja. Ipak ova odlična učenica kaže da joj inspiraciju za nove izazove daju njena najveća podrška osmogodišnja sestra Sara i nešto starija Dženita. Majka Ismeta je bila u pratnji kćerke na Evropskom prvenstvu u Češkoj i ističe da su to nezaboravni trenutci u njenom životu. Otac Izet ne mari baš mnogo za gimnastiku, njegov hobi je lov ali ipak ističe da je ponosan na svaki uspjeh svoje Džane. Mi zajedno sa našim čitaocima možemo samo da poželimo puno ovakvih uspjeha na sportskom i školskom poligonu a do sljedećeg javljanja uživaćemo u akrobacijama i uspjesima ove mlade i nadarene Bosanke. Sa lica mjesta: Elvedin Durović kvinna žena 34 FK Bosna premijerligaši 2007. godine List BH Saveza žena u Švedskoj Franz Beckenbauer u društvu našeg reportera 11

Kulturna manifestacija regije Sjever Vrelo Bosne iz Västervika Kulturna manifestacija regije Sjever u Enköpingu privukla pažnju mladih Vrelo Bosne i Muzej grada Västervika pripremaju izložbu suvenira i eksponata iz BiH Piše: Sajma DIZDAREVIĆ Piše: Azra BEGANOVIĆ Kulturna manifestacija regije Sjever održana je 17. decembra u Enköpingu uz prisustvo 50-ak članova. Pored članova iz Enköpinga, susretu su prisustvovale i žene iz Borlängea i Örebra. Susretu je također prisustvovala Vahida Mehinović, predsjednica BH Saveza žena, i ja kao koordinator regije Sjever. Skupu se prvo obratio Suljo Haljković, a zatim Vahida Mehinović. Vahida je prisutnima govorila o tome šta je BH Savez žena do sada uradio i planovima za naredni period te izrazila svoju želju da predstavnici udruženja koji pripadaju Enköpingu dođu na Godišnju skupštinu i lično se uvjere koliko znače naši zajednički susreti. Prisutni su izrazili želju, a da li će doći Posebnu pažnju privukla je grupa omladine do realizacije pred nama je sačekamo i vidimo. Na skupu je izabrana predstavnica Enköpinga, Suada Vrabac, koja bi trebala na Godišnjoj skupštini biti i zvanično izabrana kao zamjenik koordinatora regije Sjever. Naravno, kako to obično i bude na svim našim susretima, sve je završeno zajedničkim ručkom, pjesmom i igrom. Posebnu pažnju privukla je grupa omladine u sastavu Dženana Halilović, Amir Halilović, Nura Halilović, Ajla Cerić, Lejla Cerić, Džanina Džindo, Amina Vazda, Mirela Džihić, Admira Vrabac, Zlatan Alagić, koji su nam se predstavili sa nekoliko ilahija, a onda su svi zapjevali i zaigrali uz harmoniku Suada Mehinovića. Stekao se utisak da su svi zadovoljni i naravno svi su poželjeli ponovni susret. Kulturno društvo Vrelo Bosne je osnovano 1994. godine u Västerviku. Osnivanje društva je obilježeno velikom proslavom u prostorijama Folket Hus u Västerviku na kojoj se okupio veliki broj Bosanaca i Hercegovaca kao i veliki broj Šveđana. Na proslavi su, između ostalih, nastupili i članovi naše folklorne grupe, a gosti su nam bili i folklorna grupa iz Norrköpinga koji su nas oraspoložili igrama iz naših krajeva. Veći broj aktivnosti društva Vrelo Bosne se odvija u saradnji sa NBV-om putem studijskih kružoka (cirkela), između ostalog u ribarskoj, sportskoj i kulinarskoj sekciji, kao i čitanju novina na našem jeziku. Prije par godina smo pokrenuli akciju sakupljanja knjiga na našem jeziku i nakon toga osnovali biblioteku. Društvo Vrelo Bosne obilježava sve važnije vjerske i državne praznike Bosne i Hercegovine. U našim prostorijama možemo gledati bh. TV i čitati našu štampu. Posebno su interesantna druženja žena svakog petka u našim prostorijama. Na tim druženjima, između ostalog, igramo, pjevamo, šalimo se, gledamo naše filmove itd. Više puta smo učestvovali na Kulturnim večerima gdje smo prezentirali našu hranu, izlagali ručne radove, naše starine i dr. 2. februara su nas posjetile Jasna Perić i Zekija Zembo, predstavnice BH Saveza žena. Bio je to prijatan susret kojem je prisustvovao veći broj naših žena i prilika za razmjenu iskustava i dogovor o budućem radu. U saradnji sa Muzejom grada Västervika pripremamo izložbu suvenira i eksponata iz kulturne baštine Bosne i Hercegovine koji će biti izloženi u muzeju mjesec dana. Nadamo se da ćemo ostvariti dobru saradnju sa ostalim društvima i udruženjima u Švedskoj. 12 List BH Saveza žena u Švedskoj 34 žena kvinna

D e första sidorna i tidskriften Žena- Kvinna innehåller texter och informationer om Kvinnoriksförbundets aktiviteter. Här kan man läsa texter om Kulturmanifestationen för region Väst, Litterera kvällen med Nizama Granov Čaušević och Hajrudin Čaušević som anordnades av Kulturföreningen Broarna-Mostovi Angered, Kulturmanifestationen för region Norr och om aktiviteter av föreningar BH- S-04 Helsingborg, Vrelo Bosne Västervik, Linköping 2000 Linköping, Bosna Kalmar, Behar Skövde osv. Där finns även information on Kvinnoriksförbundets stiftelse För barn i Bosnien. Srdačan susret u udruženju Linköping 2000 Desi se nekad da pri prvom susretu sa nepoznatim ljudima osjetite takvu srdačnost i prisnost kao da ste se i ranije poznavali i družili. Piše: Dinka SALAGIĆ Desi se nekad da pri prvom susretu sa nepoznatim ljudima osjetite takvu srdačnost i prisnost kao da ste se i ranije poznavali i družili. Onda takvi susreti liče na susrete prijatelja sa puno šale, smijeha i vedrine. Upravo tako je izgledao dugo najavljivani dolazak predsjednice BH Saveza žena u Linköping, u posjetu Bosansko-švedskom kulturnom udruženju Linköping 2000. Ovo udruženje, koje se prošle godine pridružilo BH Savezu žena, po prvi put je 23. februara ugostilo Vahidu Mehinović, predsjednicu, i Jasnu Perić, koordinatoricu aktivnosti BH Saveza žena. Udruženje Linköping 2000 se predstavilo gostima kraćim izvještajem o svom radu i planom rada u kojem se predviđa i bolja saradnja sa BH Savezom žena. Tu saradnju su sa svoje strane obećale i predsjednica Vahida Mehinović, kao i koordinatorica regije Jasna Perić, koje su upoznale udruženje o načinu organizovanja i ulozi BH Saveza žena. Sastanku su prisustvovale i dvije gošće iz udruženja Bosna u Kalmaru, Zihreta-Ika Mujkanović i Sabiha Trčić, koje su zajedno sa dvadesetak članova udruženja Linköping 2000 doprinijele vedrom raspoloženju pri ovom prvom susretu. Sudeći po prijateljskoj atmosferi koja se osjećala tokom ovog susreta, neće se dugo čekati na slijedeće druženje. A to je upravo ono što nam je svima potrebno i jedan od razloga postojanja i bh. udruženja i Saveza. Susreti i druženja na kojima ćemo se upoznavati i jačati naš identitet i osjećaj pripadnosti jednih drugima, a time i zemlji iz koje dolazimo Bosni i Hercegovini, kao i jačati naše pozitivno učešće u švedskom društvu, kako bi našoj djeci ostavili temelje na kojima će oni graditi još bolje veze među sobom. Švedsko-bosansko kulturno udruženje Linköping 2000 je osnovano 2000. godine i u toku svog dosadašnjeg postojanja je kroz različite aktivnosti radilo na uspostavljanju saradnje i razumijevanja među ljudima, kao i na upoznavanju dviju kultura, bh. i švedske. Prošle godine smo organizovali književne večeri na kojima su gosti bili Ševko Kadrić, Uzeir Bukvić, Vehid Gunić itd. Imamo dobru saradnju s Gradskom bibliotekom u Linköpingu koja je rezultirala kupovinom izvjesnog broja naših knjiga, kao i saradnju sa gradskim novinama Corren koje su objavile jednu reportažu o udruženju. Vodimo posebnu brigu da djeca pohađaju nastavu maternjeg jezika. Učestvovali smo i u organizaciji dolaska učenika i nastavnika iz Sarajeva i saradnji škola Linköping-Sarajevo. Škola skijanja je takođe privukla veliki broj djece i omladine, članova udruženja. Priređujemo kulturno-zabavne večeri i programe obilježavanja svih važnijih događaja i datuma (Dan Nezavisnosti BiH, Dan Žena, Dan Republike BiH, doček Nove godine itd.). Realizovali smo više akcija prikupljanje pomoći bolesnima u BiH. U dogovoru sa AF-om zaposlili smo jednu osobu na 50 % radnog vremena u udruženju. Osim ovoga, udruženje ima stalnu i dobru saradnju sa komunom Linköping, Studie främjandet i NBV. Iako zadovoljno svojim dosadašnjim radom, udruženje ima realne planove za naredne aktivnosti koje će dovesti do još boljeg i kvalitetnijeg djelovanja, a za dobrobit svojih članova. Jedna od tih aktivnosti je i aktivno učešće u članstvu BH Saveza žena. Susret s članovima Bosansko-švedskog udruženja Linköping 2000 kvinna žena 34 List BH Saveza žena u Švedskoj 13

Susret žena u Kalmaru Piše: Jasna PERIĆ Ni hladna januarska zima nije spriječila dolazak gošći u Kalmar. Sekcija žena bh. udruženja Bosna u Kalmaru bila je 27. januara 2007. domaćin članicama BH Saveza žena regije Istok, a koje su doputovale iz Oskarshamna, Mönsteråsa, Nybra i Borgholma. Skupu je prisustvovala i Eva Lindgren, konsulent u NBV Sydost, koja je bila oduševljena našom raznovrsnom bosanskom hranom, folklornim igrama, pje- Eva Lindgren, konsulent u NBV Sydost, i Emira Imamović, Borgholm smom, a posebno tombolom. Tombola je humanitarnog karaktera, za djecu u Bosni, Unsko-Sanski kanton, djecu koja upotrebljavaju glutenfri hranu. Osvježavajuća pića je sponzorirala, kao i mnogo puta do sada, firma Prishtina Livs, Avni Krasniqi. Taj dan nam je ostao svima u dubokom sjećanju, a razišli smo se sa obećanjem da ćemo imati ubuduće češće tako toplih i lijepih druženja. Uz Međunarodni Dan žena 1857. običan mit Često se, u različitim kontekstima, vrti podatak da je Međunarodni Dan žena prvi put slavljen 8. marta 1907. u spomen na 50-godišnjicu spontanih demonstracija tekstilnih radnica u New Yorku 1857., kada je demonstrirano protiv niskih plata, dugih radnih dana i sve žešćeg radnog tempa. Demonstracije je prekinula policija uz brojna hapšenja. Temma Kaplan, profesorica historije na Harvard Univerzitetu, koja je istraživala socijalističke obrede i praznike, odbacuje to navodno porijeklo 8. marta kao običan mit. Taj mit su oko 1955. stvorile francuske feministkinje da bi se Međunarodni Dan žena što manje povezivao sa komunistima i bio spontaniji nego odluka donijeta na konferenciji. 1 Izgleda da je godina odabrana u vezi sa godinom rođenja njemačke socijalistkinje Clare Zetkin (1857-1933.). Veličanstven skup žena iz Oskarshamna, Mönsteråsa, Nybra, Borgholma i Kalmara Fond za pomoć u BiH Vjerovatno ste već putovali na neku od kulturnih manifestacija u organizaciji BH Saveza žena u Švedskoj i pri tome uplatili 50 SEK u Fond Djeci u BiH. Taj fond je osnovan 1998. pri BH Savezu žena pod nazivom Fond Selma Husić. Tokom susreta žena oktobra 1999. u Lidköpingu je potekla inicijativa da Fond Selma Husić preraste u Fond Pomoć djeci u Bosni i Hercegovini, što je Glavni odbor Saveza žena prihvatio i o tome donio odluku na svojoj Venhar Muhibić, uskoro završava Medicinu u Mostaru sjednici održanoj 18.9.1999. u Kalmaru. Stipendije iznose 500 SEK mjesečno tokom školske godine (10 mjeseci). BH Savez žena trenutno ima 5 stipendista: Venhar Muhibić, student završne godine Medicine u Mostaru; Lejla Halkić, studentica završne godine Pedagoške akademije u Bihaću; Berina Crnić, studentica 1. godine Pedagoške akademije u Bihaću; Zlata Čolić, bolesna djevojčica iz Tešnja i Anđelka Stjepanović, bolesna djevojčica iz Sarajeva. (J. P.) 14 List BH Saveza žena u Švedskoj Dan žena kao međunarodni praznik Dan žena je prvi put međunarodno proslavljen 19. marta 1911. u Njemačkoj, Austriji, Danskoj i Švicarskoj. 26. i 27. avgusta prethodne godine je u Kopenhagenu održana II Međunarodna socijalistička konferencija žena kojoj je prisustvovalo 130 žena iz 17 zemalja. 2 Predsjedavala je Clara Zetkin, koja je na I konferenciji 1907. u Stuttgartu izabrana za međunarodnog sekretara, i na njen prijedlog je odlučeno da se uvede poseban Međunarodni dan za žene. Svake godine, u svakoj zemlji, istog dana bi se proslavljao Dan žena. Datum nije čvrsto određen, ali je na prijedlog njemačkih žena odlučeno da se prva proslava održi 19. marta 1911. u spomen na 19. marta 1848. kada je kralj Prusije pod pritiskom naroda jasno najavio opsežne, a nikad izvršene, reforme među kojima i pravo glasa za žene. Na II Međunarodnoj komunističkoj konferenciji žena 1921. u Moskvi, nakon prijedloga delegatkinja iz Bugarske, odlučeno je da se Međunarodni Dan žena slavi 8. marta svake godine u spomen na demonstracije žena u Petrogradu 23. februara 1917. (po starom, 8. marta po novom kalendaru) kojima je počela Februarska revolucija u Rusiji. 34 žena kvinna

Februarska revolucija, za razliku od Oktobarske, predstavlja spontanu pobunu usljed nezadovoljstva vođenjem rata od strane carskog režima, nedostatka hrane i goriva, rastućih cijena, siromaštva i opšteg haosa. Sedmicu kasnije (15. marta / 2. marta po starom kalendaru), car Nikolaj II Romanov je abdicirao u korist svog brata Mihajla, koji se dan kasnije odrekao vlasti. Decembra 1945. godine su pripadnice francuskog pokreta otpora, pod vodstvom fizičarke Eugénie Cotton, pozvale svoje sestre iz cijelog svijeta na kongres u Paris radi formiranja Međunarodne demokratske federacije žena (WIDF The Women s International Democratic Federation). Organizacija WIDF je formirana u saradnji sa UN i dobila konsultativni status u ekonomskom i socijalnom savjetu UN, istovremeno i pri UNESCO status koji daje pravo izjašnjavanja na sjednicama i davanja vlastitih prijedloga. Nakon II svjetskog rata Međunarodni Dan žena sve više dobija stvarni međunarodni karakter. WIDF je dobila više miliona članica u cijelom svijetu, ali su se usljed hladnog rata mnoge ženske organizacije i partije na zapadu ograđivale od WIDF. Čak i dio zapadne ženske ljevice. Na inicijativu WIDF, organizovale su UN prvi put jednu međunarodnu konferenciju žena 1975. u Meksiku pod osnovnom parolom Jednakost, Razvoj, Mir. Na toj konferenciji je predloženo da 8. mart bude međunarodni praznik. Generalna skupština UN je 1977. donijela jednu rezoluciju u vezi toga, tako da se 8. mart od 1978. nalazi na listi praznika UN. Može se reći da se Međunarodni Dan žena nakon priznanja UN promijenio iz socijalističkog u nepolitički praznik. Izvor: Atlestam, Gunnel. Arbete, bröd, fred. Historien om 8 mars, Internationella kvinnodagen, klasskamp och kvinnokamp. Göteborg: Svenska Kvinnors Vänsterförbund i samarbete med Föreningen Kvinnokultur, 1996. 1 Temma Kaplan u tekstu On the Socialist Origins of International Women s Day u časopisu Feminist Studies No 11 (Proljeće 1985.), s.163-171.; prema: Atlestam. Arbete, bröd, fred. s. 14. 2 Atlestam. Arbete, bröd, fred. s. 10.; Richard J. Evans. Kvinnorörelsens historia. Stockholm: LiberFörlag, 1979. s. 207 ne navodi ukupan broj, već nabraja: Engleska 19 delegata, Njemačka 16, Austrija 7, Mađarska 3, Francuska 3, Češka 2 i Norveška, Belgija, SAD, Holandija, Finska, Švicarska, Italija, Švedska i Rusija po jedan delegat., znači 59 delegata iz 15 zemalja. Skövde, 9. marta Udruženje Behar Skövde organizovalo proslavu Međunarodnog dana žena uz nastup mješovitog hora Behar i bogat kulturno-zabavni program. Posebna tombola za muškarce (pribor u stilu: operi sam, specijalni džogeri prilagođeni muškom polu itd.) i žene (sponzori Ejub Vejzović, Rey Mesić itd.) izvanredna atmosfera u prepunim prostorijama udruženja (H. T.). Helsingborg, 10. marta Udruženje BiH-S-04, u saradnji sa Društvom BiH Žena 2000, organizovalo proslavu Međunarodnog dana žena. Fantastično veče uz goste iz Danske, Malmö-a, Landskrone Muzika, tombola, mladi recitatori, drama super program kao i atmosfera. Sala bez slobodnog mjesta, a prisutni od 2-80 godišnjaka (E. D.). kvinna žena 34 List BH Saveza žena u Švedskoj 15

Dennis Andersson Ann-Louise Friberg Berit Nygren Dan ideja i inspiracija sa NBV Väst i Våra Gårdar Piše: Hajrudin Hajrica ZUKANOVIĆ NBV Väst i Våra Gårdar tokom Dana ideja i inspiracija 27. januara u Vari, uz izvanredan cjelodnevni program, predstavili cirkele, kulturne aranžmane i ostale aktivnosti planirane za proljeće 2007. Barbro Aldén, Lisa Ekblom, Lennart Karlsson, Ann-Louise Friberg, Fredrik Almbratt i Dennis Andersson Oblasne organizacije Obrazovnog saveza NBV (Nykterhetsrörelsens Bildningsverksamhet) početkom svake godine predstavljaju planove svojih cirkela i kulturnih aranžmana. NBV Väst je to ove godine uradio u saradnji s Våra Gårdar, saveznim udruženjem za društvene lokale trezvenjačkog pokreta. U kino-sali Park u Vari se 27. januara okupilo skoro 200 osoba uključenih u razne vidove aktivnosti NBV Väst i Våra Gårdar kao vođe studijskih kružoka (cirkela), kontakt osobe itd. Prisutne su pozdravili Ann-Louise Friberg, šef aktivnosti NBV Väst, Barbro Aldén, NBV-konsulent u Vari u ulozi domaćina ovog susreta, kao i Lennart Karlsson i Fredrik Almbratt iz Våra Gårdar. Internet stranica www.nbv.se sadrži detaljne informacije o studijskim kružocima a ja ću ovdje kraće opisati kulturne aranžmane predstavljene tog dana u Vari. DENNIS ANDERSSON, jedan od glavnih osnivača i general Gothia Cupa, je vrlo nadahnuto govorio o počecima te sportske manifestacije. 16 List BH Saveza žena u Švedskoj 34 žena kvinna